Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1613/05 (D. P.)
Odluka donesena 13. 06. 2006.
- Nema povrede
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Valerija Galić, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović, Jovo Rosić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1613/05
Apelacija
Odluka o dopustivosti
13. 06. 2006.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednica Valerija Galić i sudije Mato Tadić, Jovo Rosić i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 13. juna 2006. godine, u predmetu broj AP-1613/05, rješavajući apelaciju Dragana Pantelića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Dragana Pantelića, podnesena protiv rješenja Okružnog suda u Banja Luci, broj Ž-158/03 od 17. maja 2005. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Dragan Pantelić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Brčkog, kojeg zastupa Dane Končar, advokat iz Banja Luke, podnio je, 2. augusta 2005. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Okružnog suda u Banja Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud), broj Ž-158/03 od 17. maja 2005. godine.
2. Presudom Osnovnog suda u Banja Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud), broj Rs-
65/99 od 7. marta 2002. godine, odbijen je tužbeni zahtjev apelant za poništenje rješenja Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske Bijeljina, broj 09/3-126-84 od 19. februara 1997. godine, o prestanku radnog odnosa apelantu.
3. Rješenjem Osnovnog suda, broj Rs-65/99 od 22. aprila 2002. godine, odbačena je kao neblagovremena žalba apelanta podnesena protiv presude Osnovnog suda, broj Rs-65/99 od 7. marta 2002. godine.
4. Rješenjem Osnovnog suda, broj Rs-65/99 od 12. marta 2003. godine, koje je potvrđeno rješenjem Okružnog suda, broj Ž-158/03 od 17. maja 2005. godine, odbijen je kao neosnovan prijedlog apelanta za ponavljanje postupka, pravosnažno okončanog presudom Osnovnog suda, broj Rs-65/99 od 7. marta 2002. godine.
5. Nakon toga, apelant je podnio apelaciju Ustavnom sudu, zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi: «Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;»
7. Ustavni sud primjećuje da se apelant žali na rješenje koje je donoseno u postupku u kojem je Sud odlučivao o prijedlogu apelanta za ponavljanje postupka pravosnažno okončanog presudom Općinskog suda, broj Rs-65/99 od 7. marta 2002. godine. Ustavni sud smatra da je potrebno, kao prvo, odgovoriti na pitanje da li se predmetni postupak tiče određivanja apelantovih građanskih prava i obaveza u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. U vezi sa tim, Ustavni sud se poziva na stav bivše Evropske komisije za ljudska prava u predmetu X protiv Austrije (vidi odluku o dopustivosti povodom aplikacije broj 7761/77 od 8. maja 1978. godine, Odluke i izvještaji (OI), broj 14. strana 171. i dalje). U navedenom predmetu Evropska komisija za ljudska prava je zauzela stanovište da se član 6. Evropske konvencije ne primjenjuje na postupak povodom zahtjeva za obnovu postupka, jer takav postupak «ne utvrđuje [...] osnovanost bilo kakve krivične optužbe protiv apelanta. Ovaj postupak odlučuje samo o tome da li će biti odobreno ponovno suđenje ili ne».
8. U konkretnom slučaju, Ustavni sud naglašava da je apelant podnio Ustavnom sudu apelaciju na rješenje Okružnog suda, broj Ž-158/03 od 17. maja 2005. godine, kojim je odbijena njegova žalba i potvrđeno rješenje Osnovnog suda, broj Rs-65/99 od 12. marta 2003. godine, kojim je odbijen kao neosnovan prijedlog apelanta za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka u predmetu tog suda, broj Rs-65/99.
9. Ustavni sud primjećuje da se u radnom sporu pred Osnovnim sudom, kojim je odbijen zahtjev apelanta za poništenje odluke o prestanku radnog odnosa, odlučivalo o njegovim građanskim pravima, pa Ustavni sud u smislu principa izraženog u tački 7. ove odluke zaključuje da se predmetni postupak po prijedlogu apelanta za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka, ne tiče određivanja građanskih prava i obaveza u smislu člana 6. Evropske konvencije. U navedenom postupku se odlučivalo o tome da li su se stekli zakonski uslovi da se donese odluka kojom bi se dozvolilo ponavljanje pravosnažno okončanog postupka.
10. Apelant navodi da je zbog odbijanja zahtjeva za ponavljanje postupka došlo do povrede prava na pravično suđenje, te da je u tom smislu povrijeđen član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije. Apelant svojom apelacijom pobija odluke donesene u postupku po prijedlogu za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka u kojem Osnovni sud nije mogao ulaziti u ocjenu zakonitosti odluka donesenih u ovom predmetnom postupku. Ustavni sud je već zaključio da se predmetni postupak nije ticao određivanja apelantovih građanskih prava i obaveza, pa se apelantovi navodi u vezi povrede člana 6. stav 1. Evropske konvencije moraju odbaciti kao ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
11. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbe člana 16. stav 2. tačka 9. Poslovnika Ustavnog suda, prema kojima će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U skladu sa članom VI/4 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović