Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1905/05 (V. M.)

Odluka donesena 13. 06. 2006.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović, Jovo Rosić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1905/05

Apelacija

Odluka o dopustivosti

13. 06. 2006.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednica Valerija Galić i sudije Mato Tadić, Jovo Rosić i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 13. juna 2006. godine u predmetu broj AP-1905/05, rješavajući apelaciju Velimira Marića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine», broj 60/05), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Velimira Marića, podnesena protiv rješenja Kantonalnog suda iz Mostara, broj Gž- 684/05 od 18. augusta 2005. godine, i rješenje Općinskog suda iz Mostara, broj I-2591/04 od 28. marta 2005. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Velimir Marić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Mostara podnio je, 14. septembra 2005. godine, Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju protiv rješenja Kantonalnog suda iz Mostara ( u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj Gž-684/05 od 18. augusta 2005. godine, i rješenje Općinskog suda iz Mostara (u daljnjem testu: Općinski sud), broj I- 2591/04 od 28. marta 2005. godine.

2. Rješenjem Općinskog suda, broj I-2591/04 od 28. marta 2005. godine, koje je potvrđeno rješenjem Kantonalnog suda, broj Gž-684/05 od 18. augusta 2005. godine, djelimično je usvojen prigovor izvršenika - apelanta izjavljen na rješenje o izvršenju Općinskog suda, broj I-2344/04 od 28. septembra 2004. godine, pa je obustavljeno izvršenje i ukinute provedene radnje u dijelu naplate glavnog duga u iznosu od 72,60 KM, dok je u ostalom dijelu prigovor izršenika odbijen kao neosnovan. Istim rješenjem je apelant obavezan da naknadi Salki Špago iz Konjica (u daljnjem tekstu: tražilac izvršenja) dodatne troškove izvršnog postupka na ime sastava odgovora na prigovor u iznosu od 264,00 KM.

2___________________________________________________________________________________________________________

3. Apelant navodi da mu je osporenim rješenjima povređeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. kao i pravo iz člana 13. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu. Evropska konvencija). Apelant navodi da su pogrešni zaključci sudova da stranke nisu solidarno odgovorne, pa i kad su u pitanju troškovi izvršnog postupka.

4. Prilikom ispitivanja dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

«Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.» Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:

«Apelacija nije dopustiva i ako postoji koji od slijedećih slučajeva:

9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;»

5. U konkretnom slučaju, apelant osporava rješenje Kantonalnog suda, broj Gž-684/05 od 18. augusta 2005. godine. Osporeno rješenje je donijeto u izvršnom postupku, te stoga, Ustavni sud smatra da je potrebno, kao prvo, odgovoriti na pitanje da li se predmetni izvršni postupak tiče određivanja apelantovih građanskih prava i obaveza u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije i člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine. U vezi sa tim, Ustavni sud se poziva na praksu bivše Evropske komisije za ljudska prava u kojoj se navodi da se odluke koje donese sud u postupku izvršenja pravosnažne presude nužno ne odnose na novo i posebno određivanje građanskih prava, u poređenju sa postupkom koji je prethodio i odlukom koja je rezultat tog postupka (vidi odluku bivše Evropske komisije za ljudska prava, Anton Dornbach protiv Savezne Republike Njemačke, broj 11258/84, O.I. 46, str. 225). Navedenu praksu usvojio je i Ustavni sud, te je, također, zauzeo stav da se odluke koje donese sud u postupku izvršenja pravosnažne presude ne odnose na novo i posebno određivanje građanskih prava u slučaju da apelant propusti da iznese u parničnom postupku relevantnu činjenicu čije bi iznošenje možda utjecalo na drugačiji ishod tog parničnog postupka, jer iznošenje te činjenice u izvršnom postupku nije dovelo i nije moglo ni dovesti do novog i posebnog određivanja apelantovih građanskih prava u odnosu na parnični postupak (vidi odluku Ustavnog suda, broj AP-206/02 od 23. jula 2004. godine). Navedeni stavovi se mogu primjeniti i u odnosu na konkretan predmet, jer je osporeno rješenje doneseno u postupku izvršenja pravosnažne presude Osnovnog suda, broj P-760/02 od 29. aprila 2004. godine, te se stoga, u navedenom postupku nisu 3___________________________________________________________________________________________________________ utvrđivala apelantova građanska prava i obaveze, već su ista utvrđena u postupku u kojem je donesena navedena presuda. Stoga, iz navedenih razloga proizilazi da je predmetna apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

6. Također, apelant se žali na povredu prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. Ustavni sud ističe da do povrede ovog člana može doći samo ako apelanti imaju neko pravo zagarantovano Evropskom konvencijom, jer ovaj član ima subsidijarni karakter. Obzirom da je Ustavni sud utvrdio da se postupak koji je okončan osporenim rješenjem ne tiče utvrđivanja apelantovih građanskih prava i obaveza u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, to slijedi da je predmetna apelacija i u odnosu na član 13. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

7. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbe člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojima će se apelacija odbaciti ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

8. S obzirom na odluku o dopustivosti u ovom predmetu, Ustavni sud zaključuje da nema osnova za razmatranje prijedloga apelanta za donošenje privremene mjere.

9. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Hatidža Hadžiosmanović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1905/05 (V. M.) | Sudska praksa | Aktio