Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1304/05 (Š. S.)
Odluka donesena 27. 06. 2006.
- Nema povrede
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1304/05
Apelacija
Odluka o dopustivosti
27. 06. 2006.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić, i sudije, Mato Tadić i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 27. juna 2006. godine u predmetu broj AP 1304/05, rješavajući apelaciju Šerifa Selimovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Šerifa Selimovića, podnesena protiv presude Vrhovnog suda, broj Kž 240/01 od 12. septembra 2001 godine, i presude Kantonalnog suda u Sarajevu, broj K-
114/00 od 23. februara 2001. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Šerif Selimović (u daljnjem tekstu: apelant), podnio je, 14. juna 2005. godine, apelaciju i 10. oktobra 2005. godine dopunu apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:Ustavni sud) protiv presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), broj Kž 240/01 od 12. septembra 2001 godine, i presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj K-114/00 od 23. februara 2001. godine.
2. Presudom Kantonalnog suda, broj K-114/00 od 23. februara 2001. godine, koja je nakon izjavljene žalbe apelanta, kao oštećenog, potvrđena presudom Vrhovnog suda, broj Kž-240/01 od 12. septembra 2001. godine, proglašeni su krivim Samedin Fišić za krivično djelo ubojstva iz člana 171. stav 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: KZ FBiH) i krivično djelo nasilničkog ponašanja iz člana 339. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 9 godina i četiri mjeseca, Rusmir Milišić za krivično djelo sudjelovanja u tuči iz člana 179. KZ FBiH i krivično djelo nasilničkog ponašanja iz člana 339. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i 10 mjeseci, te Elvir Lekića za krivično djelo nasilničkog ponašanja iz člana 339. stav 2. KZ FBiH i osuđen ga na kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci.
3. Prilikom ispitivanja dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini».
Član 16. stav 4. tačka 9. Poslovnika Ustavnog suda glasi:
„ Apelacija nije dopustiva i ako postoji koji od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom“.
4. Nadležnost Ustavnog suda je da ispita da li se apelantovi navodi mogu razmatrati u okviru člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije, obzirom da je apelant oštećeno lice koji je nezadovoljan načinom vođenja krivičnog postupka pred organima i sudovima, kao i odlukama o krivično pravnoj sankciji izrečenoj počiniocima navedenih krivičnih djela.
5. Ispitujući da li se apelantovi navodi mogu razmatrati u okviru člana 6. stav 1. Evropske konvencije, koji obezbjeđuje određene procesne garancije u slučaju bilo kakve krivične optužbe, Ustavni sud, prije svega, primjećuje da apelant nije okrivljen za krivično djelo. Suprotno tome, apelant kao oštećeni traži od Ustavnog suda da se ponovi krivični postupak protiv okrivljenih zbog počinjenog krivičnog djela ubojstva njegovog sina, ta da se okrivljenim izreknu kazne u dužem vremenskom trajanju od kazni utvrđenih osporenim presudama.
6. Ustavni sud podsjeća da prema članu VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine „Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini“. U vezi sa predmetnom apelacijom ova ustavna odredba znači da je nadležnost Ustavnog suda ograničena na ispitivanje navodnih povreda prava i sloboda u okvirima koji su definisani, inter alia, članom 6. Evropske konvencije (vidi Ustavni sud, Odluka broj AP-928/04 od 18. januara 2005. godine).
11. Prema jezičkom značenju, član 6. Evropske konvencije, na koji se poziva apelant, u krivičnim postupcima garantuje pravo na zaštitu samo nekome protiv koga se «utvrđuje [...] osnovanost bilo kakve krivične optužbe». Naime, samo takvo lice može se smatrati «žrtvom» u smislu člana 6. Evropske konvencije. Prema tome, obrnuto tumačenje člana 6. Evropske konvencije, prema kojem bi se pravo na pravičan postupak garantovalo i nekome ko traži utvrđivanje osnovanosti krivične optužbe protiv drugog lica, prevazilazilo bi okvire tumačenja člana 6. Evropske konvencije (vidi odluku Ustavnog suda, broj AP-19/02 od 17. marta 2004. godine i broj AP 408/04 od 18. januara 2005. godine).
12. Iz navedenog proizlazi da Ustavni sud nema nadležnost da ispituje navodne povrede člana
6. Evropske konvencije u postupku u kojem je apelant u svojstvu oštećenog nezadovoljan osporenim presudama Vrhovnog i Kantonalnog suda i traži ponavljanje krivičnog postupka i izricanje počiniocima navedenih krivičnih djela kazne zatvora u dužem vremenskom trajanju, od kazni utvrđenih osporenim presudama. Kako član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine u konkretnom slučaju ne pruža širi obim zaštite od člana 6. Evropske konvencije, slijedi da su ovi navodi apelacije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
13. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
14. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović