Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1600/05 (Ž. R.)
Odluka donesena 27. 06. 2006.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1600/05
Apelacija
Odluka o dopustivosti
27. 06. 2006.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u Vijeću od pet sudija u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije, Mato Tadić i Seada Palavrić, na sjednici održanoj, 27. juna 2006. godine, u predmetu broj AP-1600/05, rješavajući apelaciju Živka Raškovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. tačka 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine», broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Živka Raškovića, podnesena protiv protiv presude Kantonalnog suda u Zenici, broj Gž-
107/05 od 15. juna 2005. godine, i presude Općinskog suda u Zenici, broj P-643/03 od 5. novembra 2004. godine, jer je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Živko Rašković (u daljnjem tekstu: apelant) iz Janje, podnio je, 1. augusta 2005. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj Gž-107/05 od 15. juna 2005. godine, i presude Općinskog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: Općinski sud), broj P-643/03 od 5. novembra 2004. godine.
2. Presudom Općinskog suda, broj P-643/03 od 5. novembra 2004. godine, koja je potvrđena presudom Kantonalnog suda, broj Gž-107/05 od 15. juna 2005. godine, utvrđeno je da je prenos vlasništva nakon 1. aprila 1992. godine na nekretninama iz zk. Ul. Br. 694 u K O Bilmišće, a koje se sastoji od k.č. br. 67/2, kuća, zgrada i dvorište od 576 m2 i k.č. br. 67/71 pristupni put od 98 m2 kojim po novom premjeru odgovaraju k.č.br.721 i 718 upisane u pl. Listu br. 716 u K.O Zenica III, sa apelanta na Aliju Kulenovića (u daljnjem tekstu: tuženi) izvršen dobrovoljno i u skladu sa zakonskim propisima. Shodno tome, apelant je obavezan da trpi da uknjižba prava vlasništva i posjeda u zemljišnoj knjizi i katastru ostane neizmjenjena, a apelant je obavezan da tuženom preda u posjed i slobodno raspolaganje sporne nekretnine i da mu naknadi troškove parničnog postupka u iznos od 3.135,00 KM, sve u roku od 30 dana, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
3. Prvostepeni sud je utvrdio da apelant, prilikom zaključenja kupoprodajnog ugovora, nije bio pod djelovanjem prinude, prevare ili sile koja bi dolazila od tuženog, te da nije mogao postojati sporazum među strankama da tuženik sačuva kuću, vrati je apelantu nakon rata, a apelant tuženom vrati kupoprodajnu cijenu u iznosu od 13.000. KM. Parnične stranke se prije rata nisu poznavale niti su bili bliski prijatelji, te ustupak ovakve vrste od strane tuženog ne bi bio u skladu sa logičkim rasuđivanjem. Sud zaključuje da nije bilo elemenata koji bi po obligacionom pravu doveli do ništavosti kupoprodajnog ugovora i da su, u konkretnom pravnom poslu, ispoštovani principi savjesnosti i poštenja među strankama.
4. Apelant se žali da mu je osporenim presudama povređeno njegovo pravo na imovinu iz člana II/3 k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ( u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
5. Prilikom ispitivanja dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glase: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke, koja se njome pobija iscrpljeni svi efektivni pravni lijekovi mogući po zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem efektivnom pravnom lijeku koji je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji koji od slijedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;»
6. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
7. U konkretnom slučaju, kako proizilazi iz dokumentacije spisa predmeta, postupak o predmetu apelacije je u toku pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, obzirom da je apelant, 19. januara 2006. godine, podnio reviziju protiv presude Kantonalnog suda broj Gž-107/05 od 15. juna 2005. godine. Revizija je kod ovoga suda zavedena pod brojem Rev-65/06, pa slijedi da je apelacija preuranjena.
1. Član 237. Zakona o parničnom postupku («Službene novine Federacije BiH», broj 53/03) glasi: «Član 237. (1)Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude. (2)Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 10.000 KM. (3)Izuzetno, Vrhovni sud Federacije BiH može dopustiti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.»
2. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. Obzirom na izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, prema kojem Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga je u konkretnom slučaju, apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, bez obzira na vrstu i razloge te odluke, apelantice imaju mogućnost da ponovo podnesu apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
8. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena, ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović