Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu U-15/06 (Udruženje vlasnika nacionalizovane i konfiskovane imovine u Bosni i Hercegovini)
Odluka donesena 08. 07. 2006.
- Neovlašteni podnosilac
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović, Jovo Rosić, Tudor Pantiru, Constance Grewe, David Feldman
Citirani propisi
Predmeti (1)
U-15/06
Ocjena ustavnosti
Odluka o dopustivosti
08. 07. 2006.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović, David Feldman i Valerija Galić, sudije Tudor Pantiru, Mato Tadić, Jovo Rosić, Constance Grewe i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 8. jula 2006. godine u predmetu broj U 15/06, rješavajući zahtjev Udruženja vlasnika nacionalizovane i konfiskovane imovine u Bosni i Hercegovini, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 17. stav 1. tačka 4. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopušten zahtjev Udruženja vlasnika nacionalizovane i konfiskovane imovine u Bosni i Hercegovini, za ocjenu ustavnosti Zakona o restituciji u Bosni i Hercegovini i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, zato što ga je podnijelo neovlašteno lice.
OBRAZLOŽENJE
1. Udruženje vlasnika nacionalizovane i konfiskovane imovine u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnijelo je 14. juna 2006. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o restituciji u Bosni i Hercegovini i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
2. Podnosilac zahtjeva navodi povredu čl. II/1, II/2, II/3, II/4. i II/6. Ustava Bosne i Hercegovine. Ističe da su svi nacrti i prijedlozi Zakona o restituciji koji su pripremani do sada, bilo na nivou države Bosne i Hercegovine ili entiteta, svjesno i namjerno bili u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine, ustavima entiteta, evropskim standardima i konvencijama, te pozitivnim zakonskim propisima države Bosne i Hercegovine. Navodi da svako parcijalno rješenje problema restitucije na nivou entiteta prije donošenja Zakona o restituciji na nivou Bosne i Hercegovine favorizuje određene grupacije.
3. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 17. stav 1. tačka 4. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na to: -Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. -Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.
Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.» Član 17. stav 1. tačka 4. Pravila Ustavnog suda glasi: «Zahtjev nije dopustiv ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
4. Zahtjev je podnijelo neovlašteno lice.»
4. Iz navedenog proizlazi da se Udruženje vlasnika nacionalizovane i konfiskovane imovine u Bosni i Hercegovini ne ubraja u subjekte koji imaju pravo da pokrenu spor ove vrste pred Ustavnim sudom, nego to u njihovo ime ili na njihovu inicijativu mogu učiniti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući ili njegov zamjenik bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.»
5. Imajući u vidu odredbu člana 17. stav 1. tačka 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se zahtjev odbaciti kao nedopušten ukoliko ga je podnijelo neovlašteno lice, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
6. Međutim, u konkretnom slučaju, pored činjenice da Udruženje vlasnika nacionalizovane i konfiskovane imovine u BiH nije, prema članu VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine ovlašteno na podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti bilo kojeg zakona, Ustavni sud podsjeća na činjenicu da Zakon o restituciji u BiH još uvijek nije usvojen, a za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo nije navedeno o čijem zakonu je riječ. Naime, prema članu 19. stav 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kada zahtjev za ocjenu ustavnosti podnosi ovlašteni subjekt, zahtjev treba da sadrži naziv akta koji je predmet spora, sa oznakom naziva i broja; službeno glasilo u kojem je akt objavljen; odredbe Ustava za koje se smatra da su povrijeđene; navode, činjenice i dokaze na kojima se zahtjev zasniva; potpis ovlaštene osobe, odnosno podnosioca akta. Niti jedan od ovih uvjeta nije ispunjen u apelantovom zahtjevu.
7. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović