Sudska praksa
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).
69 sentenci u bazi
5ms
Filteri (2)
Sud
Vrsta predmeta
Ishod
Sud Bosne i Hercegovine
Pozajmice između fizičkog i pravnog lica, iako predstavljaju zakonit institut privrednog poslovanja, mogu biti sredstvo izvršenja krivičnog djela pranja novca kada služe kao prividan pravni osnov za unošenje sredstava nezakonitog porijekla u legalne finansijske tokove, pri čemu se zakonitost porijekla sredstava cijeni na osnovu svih izvedenih dokaza, a ne isključivo postojanja formalno valjanih ugovora ili rezultata poreske kontrole.
S1 2 K 044723 24 Kžk · S1 2 K 044723 23 K
Sud Bosne i Hercegovine
Sentenca 1 Za postojanje krivičnog djela sprečavanja dokazivanja nije odlučno da li je predmet sakriven prije ili nakon pokretanja formalnog sudskog postupka, već da li se radi o predmetu podobnom da posluži kao dokaz u postupku otkrivanja i dokazivanja krivičnog djela. Sentenca 2 Pojam postupka u smislu krivičnog djela sprečavanje dokazivanja se ne može tumačiti restriktivno, odnosno samo kao faza koja započinje potvrđivanjem optužnice ili preduzimanjem radnji od strane suda, već se isti mora posmatrati u širem smislu, obuhvatajući i radnje organa gonjenja koje prethode formalnom sudskom postupku, a koje su neposredno usmjerene na utvrđivanje činjenica i prikupljanje dokaza u vezi sa određenim krivičnim djelom Sentenca 3 Zakonska formulacija „predmeti koji služe dokazivanju“ kod krivičnog djela sprečavanje dokazivanja obuhvata sve predmete koji imaju objektivnu i realnu dokaznu funkciju ili potencijal u vezi sa konkretnim slučajem, bez potrebe da je njihova upotreba u postupku već izvjesna ili formalno realizovana. Sentenca 4 Advokatska tajna i pravo na povjerljiv odnos sa klijentom štite isključivo zakonito obavljanje odbrane, ali ne pružaju zaštitu radnjama kojima se svjesno i aktivno onemogućava ili otežava dokazivanje u krivičnom postupku.
S1 3 K 047098 25 Kžk · S1 3 K 047098 24 K
Vrhovni sud Federacije BiH
Pitanje da li se radi o očiglednoj nesposobnosti za bezbjednu vožnju kao zakonskom obilježju krivičnog djela Ugrožavanje javnog prometa zbog omamljenosti iz člana 333. stav 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine je pravno pitanje koje sud rješava na osnovu konkretnih okolnosti učinjenja djela, te je pored okolnosti da je optuženi vozilom upravljao pod dejstvom alkohola, potrebno ocijeniti da li je uslijed toga njegova vožnja bitno odstupala od uobičajenog kršenja saobraćajnih propisa.
03 0 K 020090 24 Kžk
Vrhovni sud Federacije BiH
Kada je u optužnici za krivično djelo Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine navedeno da je optuženi iskoristio svoj službeni položaj ili ovlaštenje pri sklapanju ugovora sa različitim fizičkim i pravnim osobama u određenom vremenskom razdoblju i da je time pribavio protupravnu imovinsku korist u određenom iznosu, bez konkretnog navođenja o kojim se ugovorima radi, odnosno sa kojim fizičkim i pravnim osobama i kada je sklopio te ugovore, činjenični opis djela u optužnici ne sadrži činjenice i okolnosti iz kojih proizilaze zakonska obilježja tog krivičnog djela.
09 0 K 030957 22 Kžk
Vrhovni sud Federacije BiH
Pod lažnom ispravom podrazumijeva se isprava koju nije izdao onaj ko je u njoj označen kao izdavatelj, pri čemu je irelevantno da li je sadržaj isprave istinit ili nije, a pod preinačenom pravom ispravom, isprava kod koje je neovlašteno izmijenjen njen prvobitni sadržaj u odnosu na pravno relevantne činjenice, pa kako u činjeničnom opisu djela u optužnici, nije navedeno da su na ispravama za koje se optuženi tereti da ih je nabavio i upotrijebio kao prave, kao izdavatelji tih isprava označena lica koja te isprave nisu izdala, odnosno, daje neko izmijenio njihov prvobitni sadržaj u pogledu pravno relevantnih činjenica, onda činjenični opis ne sadrži bitna obilježja krivičnog djela Krivotvorenje isprave iz člana 373. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ FBiH.
04 0 K 008379 23 Kžk
Vrhovni sud Federacije BiH
Ako činjenični opis djela ne sadrži činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi da je optuženi postupao kao službena ili odgovorna osoba, onda se u takvom opisu djela ne stiču obilježja bića krivičnog djela Krivotvorenje službene isprave iz člana 389. stav 1. KZ FBiH, jer nedostaju činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi svojstvo učinitelja koje je obilježje bića tog krivičnog djela.
09 0 K 037056 23 Kžk
Vrhovni sud Federacije BiH
Kada je tužitelj na glavnom pretresu u ponovljenom suđenju, nakon ukidanja prvostepene presude, u činjenični opis djela unio činjenice i okolnosti koje predstavljaju obilježja bića krivičnog djela koje nije sadržavala potvrđena optužnica i kada je na toj činjeničnoj osnovi donesena nova prvostepena presuda koja je potom takođe ukinuta, a žalba županijskog tužitelja protiv prvobitne prvostepene presude je bila podnesena samo zbog odluke o kazni, dok tužitelj uopće nije izjavio žalbu protiv prvostepene presude donesne u ponovljnom suđenju, oglašavanje optuženog krivim, nakon provedenog pretresa pred drugostepenim sudom za krivično djelo učinjeno radnjama opisanim u izmjenjenoj optužnici predstavlja kršenje odredbe člana 322. ZKP FBiH o zabrani reformatio in peius, pa se navedena zabrana ima smatrati okolnošću koja u smislu člana 298. tačka e) ZKP FBiH isključuje krivično gonjenje optuženog za to krivično djelo.
08 0 K 003163 23 Kžk
Vrhovni sud Federacije BiH
Kada činjenični opis optužnice, pravno kvalificiran kao Teška krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa iz člana 336. stav 2. u vezi sa krivičnim djelom Ugrožavanje javnog prometa iz člana 332. stav 1. KZ FBiH, ne sadrži navode o ugrožavanju javnog prometa (kojim se dovodi u opasnost život ljudi ili imovina većeg obima) kao posljedici tog (osnovnog) krivičnog djela, odnosno, navode o tom njegovom bitnom obilježju, onda opisano krivično djelo nije krivično djelo za koje se optuženi tereti optužnicom jer ne sadrži sva njegova bitna obilježja propisana zakonom.
08 0 K 003162 24 Kžk
Vrhovni sud Federacije BiH
Kada optuženi oštećenog, koji je provalio u njegovu kuću i krenuo prema njemu uz izrečenu psovku, udara ušicama velike sjekire u predjelu lijeve strane čela, on koristi svoje pravo na nužnu odbranu, ali takva odbrana u datim okolnostima nije bila neophodna da on od sebe odbije istovremeni protivpravni napad oštećenog, koji je, iako znatno mlađa osoba od optuženog, bio goloruk, pa bi i udarac upotrijebljenim oruđem u bilo koji drugi dio tijela, koji nije od vitalnog značaja za život, bio dovoljan za odbijanje takvog napada, zbog čega se takva odbrana optuženog ne može smatrati ni srazmjernom napadu u smislu člana 26. stav 3. KZ FBiH.
01 0 K 016525 23 Kžk
Vrhovni sud Federacije BiH
Članom 128. KZ FBiH, je propisano da za krivično djelo koje je učinitelj učinio u ime, za račun ili u korist pravne osobe, odgovara pravna osoba, između ostalog, kada smisao učinjenog krivičnog djela proizilazi iz zaključaka, naloga ili odobrenja rukovodećih ili nadzornih organa pravne osobe (tačka a), pa kada optužnica ne sadrži naznaku da smisao učinjenog krivičnog djela proizilazi iz zaključaka, naloga ili odobrenja rukovodećih organa pravne osobe, nego sadrži navode da odgovornost pravne osobe proizilazi iz naloga N.A. kao rukovodećeg organa pravne osobe, niti sadrži navode da je N.A. postupao u ime, za račun ili u korist pravne osobe, to ima za posljedicu da optužni akt ne sadrži činjenice i okolnosti koje predstavljaju materijalni osnov odgovornosti pravne osobe, usljed čega je optužena pravna osoba oslobođena od optužbe na osnovu člana 299. tačka a) ZKP FBiH.
03 0 K 016546 23 Kžk
Sud Bosne i Hercegovine
Kod krivičnog djela Porezne utaje ili prevare vrlo često se radi o konstrukciji produženog krivičnog djela, međutim, prilikom procjene da li se radi o presuđenoj stvari, takva konstrukcija ne sprječava izdvajanje inkriminisanog perioda koji nije obuhvaćen ranijom sudskom odlukom, te donošenja posebne odluke u vezi istog.
S1 2 K 010164 23 Kžk
Vrhovni sud Federacije BiH
Okolnost da osumnjičeni, sada optuženi, nisu ispitani u vezi sa činjenicama i okolnostima koje se odnose na krivično djelo za koje su optuženi predstavlja smetnju za podizanje optužnice u skladu sa članom 240. stav 5. ZKP FBiH, pa, u takvoj situaciji postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje optuženih.
09 0 K 016800 19 Kžk
Sud Bosne i Hercegovine
Redovni sudovi prilikom oglašavanja optuženog krivim za krivično djelo Izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti su dužni razmotriti i utvrditi i to da li je takvo ograničenje slobode izražavanja u cilju zaštite nekog od legitimnih ciljeva koje ima u vidu odredba člana 10. stav 2. EKLJP.
S1 3 K 039045 22 Kžž · S1 3 K 039045 22 Kžk
Vrhovni sud Federacije BiH
Budući da se predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku oduzimaju temeljem sudske naredbe, a koja se izdaje na prijedlog tužitelja ili ovlaštene službene osobe koja je dobila odobrenje od tužitelja (član 79. stav 1. i 2. ZKP FBiH) a izuzetno i bez naredbe suda, ali samo ukoliko postoji opasnost od odlaganja (člana 80. stav 1. ZKP FBiH), a da u spisu nema dokaza o tome na koji od naprijed navedenih načina je izvršeno pribavljanje poslovne dokumentacije kao dokaza niti da se radilo o dobrovoljnoj predaji predmeta (nema naredbe suda za privremeno oduzimanje predmeta, zapisnika ni potvrda o privremenom oduzimanju predmeta sa naznakom ko je izvršio oduzimanje, od koga i temeljem kojeg akta, te koja poslovna dokumentacija odnosno dokumenti su oduzeti), pribavljanje poslovne dokumentacije je izvršeno bitnim odnosno suštinskim povredama navedenih odredaba ZKP FBiH, pa ta dokumentacija sukladno odredbi člana 11. stav 2. ZKP FBiH predstavlja nezakonit dokaz, na kome se ne može zasnivati odluka suda.
09 0 K 015520 20 Kžk
Vrhovni sud Federacije BiH
Radnja pretresanja mobilnih telefonskih aparata i sim kartica, obavljena na osnovu naredbe za pretresanje u kojoj nisu bila sadržana uputstva izvršitelju naredbe iz člana 72. tačka g) i i) ZKP FBiH i pouka osumnjičenom o pravu obavještavanja branitelja predviđena članom 72. tačka j) ZKP FBiH te o kojoj nije sačinjen zapisnik o pretresanju u skladu sa članom 76. ZKP FBiH, nazakonit je dokaz jer su pri njenom izvođenju bitno odnosno suštinski povrijeđene odredbe člana 72. i 76. ZKP FBiH.
09 0 K 024169 21 Kžk
Sud Bosne i Hercegovine
Odredbe materijalnog krivičnog zakonodavstva BiH ne propisuju poseban postupak vođenja kaznene evidencije za osuđene pravne osobe, te se u pogledu postupka brisanja osude (rehabilitacije) primjenom člana 387. Zakona o krivičnom postupku BiH, imaju shodno primijeniti odredbe koje regulišu brisanje osude za osuđenu (fizičku) osobu.
S1 2 K 024531 17 K · S1 2 K 024531 18 Kžk · S1 2 K 024531 18 Kž +1
Vrhovni sud Federacije BiH
Kada sud optuženog oglasi krivim za krivično djelo učinjeno iz nehata, onda mu pri odmjeravanju kazne za to krivično djelo, ne može kao olakšavajuću okolnost cijeniti da je nehatni učinitelj tog krivičnog djela.
65 0 K 551613 20 Kžk · 65 0 K 551613 22 Kžž 2 · 65 0 K 551613 21 Kžk 2 +1
Sud Bosne i Hercegovine
Odredba člana 6. Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima propisuje načelo locus regit aktum, što znači da se dokaz ocjenjuje valjanim ukoliko je pribavljen u skladu s pravom države u kojoj se taj dokaz nalazio.
S1 1 K 018560 22 Kžž · S1 1 K 018560 21 Kžk
Vrhovni sud Federacije BiH
Kada osumnjičenom prilikom ispitivanja u istrazi nije bio saopćen činjenični supstrat i radnje izvršenja krivičnih djela koje mu se stavljaju na teret, već je samo paušalno navedeno da se sumnjiči da je zajedno sa saizvršiteljima (čija su imena navedena), počinio više krivičnih djela razbojništva iz člana 289. KZ FBiH, postupljeno je suprotno odredbama čl. 92. stav 2. i 6. stav 1. ZKP FBiH, pa se u smislu člana 92. stav 6. ZKP FBiH, na takvom iskazu osumnjičenog ne može zasnivati sudska odluka.
09 0 K 025867 21 Kž 12 · 09 0 K 025867 20 K 2 · 09 0 K 025867 21 Kžk
Vrhovni sud Federacije BiH
Ako žalba tužitelja na raniju prvostepenu presudu nije bila izjavljena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, oglašavanje optuženog krivim presudom drugostepenog suda, u skladu sa izmijenjenom optužnicom, za veće prekoračenje dozvoljene brzine kretanja vozila u odnosu na prekoračenje za koje je bio prvobitno optužen i oglašen krivim prethodnom prvostepenom presudom, predstavljalo bi povredu pravila zabrane reformatio in peius iz člana 322. ZKP FBiH, jer bi time bez žalbe tužitelja izjavljene u tom pravcu, presuda bila izmijenjena na štetu optuženog.
09 0 K 024062 20 Kžk