Sudska praksa
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).
81 sentenca u bazi
40ms
Filteri (2)
Vrsta predmeta
Faza postupka
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada je drugostepeni sud održao sjednicu vijeća prilikom odlučivanja po žalbi branioca optuženog na prvostepenu presudu, a da o sjednici nije obavijestio optuženog i njegovog branioca i ako su u žalbi branica optuženog tražili da ih sud obavijesti o sjednici , onda je na taj način počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačka g) ZKP RS u obliku povrede prava na odbranu.
85 0 K 065175 19 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Zakonom nije propisana mogućnost pobijanja pravosnažne presude Zahtjevom za zaštitu zakonitosti, kao vanrednim pravnim lijekom, po osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pa se slijedom toga ni povreda Krivičnog zakona, kao zakonski razlog za ovaj pravni lijek, ne može zasnivati na prigovorima o manjkavoj činjeničnoj osnovi presude.
72 0 K 065452 20 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada je drugostepeni sud razmotrio sve relevantne žalbene prigovore branioca optuženog na prvostepenu presudu, pa u obrazloženju svoje presude inkorporirao razloge iz obrazloženja nižestepenog suda ili uputio žalioca na te razloge, onda to prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, koju slijedi i Ustavni sud Bosne i Hercegovine, predstavlja prihvatljiv način obrazlaganja odluka drugostepenih sudova, pa se u takvoj situaciji ne može izvoditi teza o povredi prava na odbranu u žalbenom postupku u vidu izostanka obrazloženja za odbijene žalbene prigovore.
13 0 K 004673 19 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Nema mjesta tvrdnjama odbrane optuženog da nije mogao biti kažnjen za pokušaj krivičnog djela za koje je zaprijećena kazna zatvora do pet godina, jer formulacija „kazna zatvora od pet godina ili teža kazna“ podrazumijeva i kaznu od pet godina zatvora, a ne samo one koje prelaze pet godina.
85 0 K 060435 19 Kvlz 2
Vrhovni sud Republike Srpske
Na učinioca krivičnog djela se u pravilu primjenjuje zakon koji je važio u vrijeme izvršenja djela, a retroaktivna primjena Krivičnog zakona donesenog nakon izvršenja djela predstavlja izuzetak zasnovan na principu primjene blažeg zakona, pa kada je sud primjenio Krivični zakon koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela (što predstavlja pravilo vremenskog važenja Krivičnog zakona) on nije bio u obavezi da obrazlaže zbog čega je primjenio taj zakon, dok bi u slučaju da je primjenio Krivični zakonik, koji je stupio na snagu nakon izvršenja djela bio u obavezi obrazložiti zbog čega je kasniji zakon povoljniji za optuženog.
83 0 K 026424 19 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Učinjena je bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačka g) ZKP RS (koja se manifestuje u povredi prava na odbranu) kada sud više instance, prije donošenja odluke po žalbi ne razmotri sve relevantne žalbene prigovore i ne navede razloge u obrazloženju za njihovo neprihvatanje.
73 0 K 023621 19 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada je osuđeni kažnjen u prekršajnom postupku za prekršaj kojim se štiti uspostavljeni sistem zaštite na radu pri korištenju električne energije, dok se predmetnim krivičnim djelom štiti opšta sigurnosti ljudi i imovine, a pored razlike u zaštićenim dobrima, postoji i razlika u propisanoj vrsti kazne, tada djelo za koje je osuđeni kažnjen u prekršajnom postupku ne ispunjava niti jedan od alternativnih kriterija uspostavljenih u predmetu Engel pred Evropskim sudom za ljudska prava da bi se moglo smatrati da je lice pravosnažno osuđeno u krivičnom postupku.
80 0 K 049297 19 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Za postojanje krivičnog djela nedozvoljene trgovine iz člana 281. stav 1. KZ RS potrebno je da se roba nabavlja u svrhu prodaje, a nije od značaja to gdje će se njena prodaja ostvariti ili se imala ostvariti, pa kada je optuženi bez ovlašćenja za trgovinu nabavio veću količinu robe u Republici Srpskoj u svrhu prodaje, to samim nabavljanjem takve robe čini navedeno krivično djelo iako nabavljena roba nije trebala biti prodata u Republici Srpskoj već u inostranstvu.
84 0 K 051874 18 Kvlz 2
Vrhovni sud Republike Srpske
Za izvršenje krivičnog djela falsifikovanja isprave iz člana 377. stav 1. KZRS, dovoljno je da učinilac preduzme samo jednu od više alternativno propisanih radnji i samo ako se radi o radnjama pravljenja lažne isprave ili preinačenja prave isprave, ove radnje učinilac mora da preduzme u namjeri da takve isprave upotrijebi kao prave. Međutim, u slučaju kada se radi i o upotrebi takvih isprava kao pravih, dovoljna je samo svijest učinioca da se radi o lažnoj ispravi a njena upotreba ima značaj ostvarene namjere. Slijedom toga, kada je u konkretnom slučaju lažna isprava upotrijebljena kao prava, to izostanak namjere u činjeničnom opisu djela u izreci tu presudu ne čini nerazumljivom.
71 0 K 214580 19 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Odredbe člana 3. stav 2. ZKP RS, te člana 295. stav 2. istog zakon regulišu način ocjene dokaza i utvrđivanja činjenica, pa prigovor zasnovan na tvrdnji o povredama ovih odredbi po svom karakteru ulazi u segment prigovora pravilnosti činjenične osnove pobijane presude.
76 0 K 020638 19 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada se radi o odluci suda više instance donesene u postupku po žalbi na prvostepenu presudu, od suštinskog značaja, posmatrano s aspekta prava na odbranu i prava da djelotvoran pravni lijek, je to da je drugostepeni sud prije donošenja odluke po žalbi razmotrio sve relevantne žalbene prigovore na prvostepenu presudu i naveo razloge u obrazloženju presude za njihovo neprihvatanje, pa kada u konkretnom slučaju drugostepeni sud, prema razlozima u obrazloženju drugostepene presude, nije razmotrio sve relevantne žalbene prigovore, onda je na taj način u žalbenom postupku počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačka g) ZKP RS.
85 0 K 060435 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada iz činjeničnog opisa djela u optužnici proizlazi da se radnja izvršenja djela ogleda u nezakonitom lovu visoke divljači izvršenom za vrijeme lovostaja, onda primjenom Krivičnog zakonika Republike Srpske na takav činjenični substrat proizilazi da ove radnje manifestuju bitne elemente bića kvalifikovanog oblika krivičnog djela nezakonit lov iz člana 392.stav 4. Krivičnog zakonika, a ne osnovni oblik ovog djela iz stava 1. iste zakonske odredbe, kako se to zahtjevom za zaštitu zakonitosti sugeriše.
85 0 K 045966 19 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Kako je novim Krivičnim zakonikom, koji je stupio na snagu nakon izvršenja krivičnog djela, krivično gonjenje za osnovni oblik krivičnog djela ugrožavanja sigurnostin uslovljeno prijedlogom oštećenog, a oštećeni je takav prijedlog blagovremeno postavio, onda je pobijanom presudom pravilno primjenjen krivični zakon, u smislu odredbe člana 4. stav 1 KZ RS, kada su radnje optuženog, kritičnog događaja, pravno kvalifikovane kao krivično djelo ugrožavanje sigurnosti iz člana 169. stav 1. KZ RS, koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja djela (propisana novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine), jer Krivični zakonik koji je stupio na snagu nakon izvršenja djela nije blaži zakon s obzirom da za isti oblik krivičnog djela (član 150. stav 1. tog zakona), propisuje novčanu kaznu ili kaznu zatvora do dvije godine, i time veći posebni maksimum kazne zatvora.
77 0 K 073173 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada odredba stava 4. člana 364. KZRS propisuje da će se izvršilac ovog oblika krivičnog djela kazniti kazanom propisanom u stavu 3. iste zakonske odredbe (novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine), izreka presude u segmentu pravne kvalifikacije djela nije učinjena nerazumljivom, niti je povrijeđen Krivični zakon kada je predmetno krivično djelo pravno okvalifikovano kao krivično djelo lažno prijavljivanje krivičnog djela iz člana 364. stav 4. u vezi sa stavom 3.KZ RS.
85 0 K 061786 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Zakon koji propisuje duži rok zastarjelosti, ne smatra se strožijim ako zastarjelost krivičnog gonjenja nije po novom zakonu, koji predviđa kraći rok zastarjelosti, već nastupila. U konkretnom slučaju, a u smislu odredbe člana 95. stav 1. tačka 6. Krivičnog zakonika Republike Srpske, koji je stupio na snagu nakon izvršenja predmetnog krivičnog djela, nije nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, tako da taj zakon, suprotno argumentima iz zahtjeva, nije blaži u odnosu na Krivični zakon Republike Srpske, koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela (24.8.2015. godine), a koji zakon je primjenjen.
85 0 K 052859 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada je drugostepeni sud razmotrio sve relevantne žalbene prigovore branioca optuženog na prvostepenu presudu, pa razloge za odlučne činjenice iz obrazloženja prvostepene presude inkorporirao u obrazloženje svoje presude ili uputio na te razloge prvostepenog suda, onda to prema pravnom standardu izraženom u odlukama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, predstavlja prihvatljiv metodološki pristup obrazlaganja odluka drugostepenih sudova, pa slijedom toga na osnovu tako koncipiranog obrazoženja se ne može izvoditi teza o povredi prava na odbranu u žalbenom postupku u vidu izostanka obrazloženja za odbijene žalbene prigovore.
85 0 K 066478 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Definicija pojma „zločinačkog udruženja“ sadržanog u dispoziciji krivičnog djela člana 383.stav 2. KZ RS ( raniji zakon) i pojma „organizovane kriminalne grupe“ sadržanog u dispoziciji krivičnog djela iz člana 366 . stav 2. Krivičnog zakonika RS (važeći zakonik) su sadržajno identične, pa kada je u činjeničnom opisu djela pravno kvalifikovanog po sada važećem zakoniku upotrebljen pojam „zločinačkog udruženja“, umjesto pojma „organizovane grupe“, onda na taj način nije povrijeđen Krivični zakon jer se dispozicija krivičnog djela za koje su osuđeni oglašeni krivim, po elementima koji određuju biće krivičnog djela u novom zakoniku i ranijem krivičnom zakonu, sadržinski se ne razlikuju.
11 0 K 020421 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Razlika između krivičnog djela krađe iz člana 231. KZRS, i krivičnog djela utaje iz člana 235. KZRS se ogleda u radnji izvršenja djela, dok su ostali elementi bića ovih krivičnih djela isti (tuđa pokretna stvar i namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi), jer se krađom od drugog oduzima stvar iz njegovog pritežanja (posjeda), a kod utaje izvršilac prisvaja tuđu pokretnu stvar koja se već nalazi kod njega po nekom osnovu koji nije protivpravan (koja mu je povjerena, koja je nađena ili do koje je slučajno došao).
71 0 K 187797 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Na konkretan slučaj konkurišu za primjenu dva zakona i to KZ RS koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja djela i Krivični zakonik koji je stupio na snagu nakon izvršenja djela , pa kada oba Zakona radnje optuženih propisuju kao kvalifikovani oblik krivičnog djela nasilničko ponašanje, te oba zakona za ovaj oblik krivičnog djela propisuju isti rok zastarjelosti krivičnog gonjenja ( koja nije nastupila do pravosnažnosti pobijane presude), onda novi Krivični zakonik nije blaži zakon jer propisuje veći posebni minimum i posebni maksimumom kazne zatvora za ovaj oblik navedenog krivičnog djela u odnosu na zakon koji je važio u vrijeme izvršenja djela. Kod ocjene blažeg zakona na konkretan slučaj isključena je mogućnost kombinovanja dva ili više Krivičnih zakona, već se mora primjeniti samo jedan od Krivičnih zakona koji konkurišu za primjenu, koji posmatran u cjelini dovodi optuženog u povoljniji položaj.
71 0 K 193737 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada je osuđeni kritičnog događaja preduzeo radnje koje se manifestuju u upotrebi sile s ciljem da spriječi službeno lice (sudskog izvršitelja koji je uz asistenciju sudske policije postupao po zaključku suda) u vršenju službene radnje u okviru njegovih ovlaštenja , onda za postojanje bića krivičnog djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje iz člana 387. stav 1. u vezi sa članom 20. KZ RS u takvim radnjama osuđenog, nije od uticaja činjenica što je Ustavni sud Republike Srpske kasnije utvrdio da propis lokalne zajednice na kojem se temelji Odluka o prikupljanju, odvoženju i deponovanju komunalnog otpada nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o komunalim djelatnostima, jer se pravno dejstvo te Ustavnog suda u konkretnom slučaju ograničava na konačan ishod postupka izvršenja odluke suda u vezi sa naplatom komunalne takse.
80 0 K 077937 18 Kvlz