Sudska praksa
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).
22 sentence u bazi
4ms
Filteri (3)
Vrsta predmeta
Faza postupka
Ishod
Godina sentence
Apelacioni sud Brčko distrikta
Oduzimanje roditeljskog staranja nije sankcija roditelju kome se oduzima roditeljsko staranje, nego se roditelj lišava tog prava da bi se zaštitili interesi djeteta o kojima sud treba voditi računa, odnosno sprečavaju se štetne posljedice za dijete koje bi nastale bez ove mjere.
96 0 V 132163 20 V · 96 0 V 132163 21 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Odredba člana 33. Zakona o eksproprijaciji Brčko distrikta BiH, vlasniku priznaje pravo na naknadu za eksproprisano zemljište, pa time i za voćne zasade koji su njegov sastavni dio. Imajući u vidu da navedena odredba ne govori koja to naknada pripada bivšem vlasniku za zasade, a da i zasadi ulaze u imovinu i da je njihovim izuzimanjem iz vlasti protivnika predlagača, njihova imovina ne samo umanjena, već je spriječeno i njeno povećanje, pravilno je prvostepeni sud zaključio da vlasniku pripada pravo na potpunu (integralnu) naknadu što uključuje kako običnu štetu tako i izmaklu dobit u visini očekivane dobiti (u civilnim i naturalnim plodovima) koja je izmakla i koja se nadoknađuje naknadom u novcu.
96 0 V 123581 21 Gž · 96 0 V 123581 19 V
Apelacioni sud Brčko distrikta
Kada je u prvostepenom postupku utvrđeno da između parcela postoji ograda napravljena od drvenog pruća, drvenih stubova i žice i da se „kao međašni znaci pored klasičnih geodetskih znakova, često pojavljuju razni zidovi, ograde, živice, ali i različite druge stvari koje mogu poslužiti svrsi razgraničenja dviju nekretnina“, pravilan je zaključak da shodno odredbi člana 164. Zakona o vanparničnom postupku, nisu bili ispunjeni uslovi da se vodi postupak uređenja međa, iz razloga što je međa već obilježena, odnosno što se između predmetnih parcela već nalazi ograda koja predstavlja među (granicu) između zemljišta predlagača i zemljišta protivnika predlagača.
96 0 V 106508 20 Gž · 96 0 V 106508 17 V
Apelacioni sud Brčko distrikta
Zakonom o otkupu stanova na kojima postoji stanarsko pravo nije propisana obveza kupca da obezbijedi nužni smještaj korisniku stana, prije zaključenja ugovora o otkupu stana. Odredbom člana 7. preuzetog Zakona o stambenim odnosima („Službeni list SR BiH“, broj 14/84, prečišćeni tekst) propisana je obveza tražitelja izvršenja da u postupku prinudnog iseljenja nositelja stanarskog prava (dakle, u izvršnom postupku) obezbijedi odgovarajući nužni smještaj nositelju stanarskog prava.
96 0 V 023580 20 V 3 · 96 0 V 023580 20 Gž 3
Apelacioni sud Brčko distrikta
Kada između nekretnina predlagača i protivnika predlagača betonska ograda postoji od 1983. godine i kada prednik predlagača i predlagač nisu u rokovima propisanim u vrijeme izgradnje betonske ograde mjerodavnim Zakonom o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“, broj 6/80) tražili posjedovnu zaštitu (najkasnije u roku od godine dana od dana podizanja betonske ograde), sve i da je posjed protivnika predlagača stečen na neistinit, protupravan i samovlastan način, u takvoj situaciji je postojao miran posjed i može biti temelj za uređenje međe.
96 0 V 064045 20 Gž 4 · 96 0 V 064045 18 V 4
Apelacioni sud Brčko distrikta
Sud uređuje način korištenja iste stvari od sukorisnika i drugih suposjednika, kada među sukorisnicima, odnosno suposjednicima, nije uređen način korištenja zajedničke stvari ili odlučuje o izmjeni načina korištenja koji je uređen sporazumom stranaka ili uređen u sudskom postupku, ako su se u bitnom izmijenile okolnosti koje su postojale u vrijeme sklapanja sporazuma ili donošenja sudske odluke. Punovažan je i usmeni sporazum među sukorisnicima i suposjednicima, o načinu korištenja gradske građevinske parcele.
96 0 V 105537 17 V · 96 0 V 105537 20 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Prema odredbi člana 13. stav 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“, broj 11/01, 08/03, 40/04 i 19/07) „dobra u opštoj upotrebi nisu podobna da budu objekt prava vlasništva i drugih stvarnih prava niti mogu biti u vlasti fizičkih i pravnih lica ... i njima upravlja Distrikt“, i da se „na javnom dobru ne mogu sticati stvarna prava ni po kojem osnovu“. To znači da „ne dolazi u obzir ni jedan od ... načina za uređenje međe“ propisan odredbom člana 168. Zakona o vanparničnom postupku, odnosno da sud u vanparničnom postupku ne može uređivati među između nekretnine u vlasništvu fizičkih lica i nekretnine koja predstavlja dobro u opštoj upotrebi.
96 0 V 108669 20 Gž · 96 0 V 108669 18 V
Apelacioni sud Brčko distrikta
U vanparničnom postupku važi pravilo da se nadoknađuju samo oni troškovi koji su zajednički za sve sudionike, tj. troškovi sudske takse i troškovi vještačenja i te troškove snose stranke zajednički, pošto su nastali u interesu obiju stranaka. Troškovi zastupanja po advokatu u vanparničnom postupku ne predstavljaju nužne troškove postupka, i ne uzimaju se u obzir kod obračuna troškova.
96 0 V 106938 17 V · 96 0 V 106938 20 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Dobra je volja vlasnika nekretnine da procjenu organa uprave za eksproprisanu nekretninu prihvati ili odbije, ali ako prihvati, taj sporazum nije mjerodavan za utvrđivanje tržišne vrijednosti eksproprisane nekretnine u drugim slučajevima, jer je zasnovan na volji stranaka, a ne na realnim pokazateljima i iznos te naknade ne mora da odgovara stvarnoj tržišnoj vrijednosti eksproprisane nekretnine, zbog čega se, ako sporazum nije postignut, tržišna vrijednost utvrđuje u sudskom (vanparničnom) postupku i sud određuje tržišnu vrijednost eksproprisane nekretnine koja je uglavnom utvrđena uporednom metodom (vrijednost prometovanih i eksproprisanih parcela, koje se nalaze u blizini eksproprisane parcele, prometovanih i eksproprisanih u skorije vrijeme, čija je tržišna vrijednost utvrđena na osnovu svih relevantnih faktora, koji utiču na formiranje tržišne vrijednosti zemljišta).
96 0 V 122568 19 V · 96 0 V 122568 20 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Ako fizička dioba stvari u suvlasništvu u vanparničnom postupku nije moguća, odnosno ako se dioba stvari u suvlasništvu ima izvršiti njenom prodajom (civilna dioba), u skladu sa odredbama člana 162. stav 3. i člana 163. Zakona o vanparničnom postupku Brčko distrikta BiH, vanparnični sud donosi rješenje kojim određuje da se dioba stvari ima izvršiti njenom prodajom (po pravilima Zakona o izvršnom postupku), pa nakon pravosnažnosti tog rješenja nije pravilno nastaviti vanparnični postupak i vršiti prodaju (u vanparničnom postupku), već prodaju stvari (a time i diobu) na prijedlog stranaka, a na osnovu rješenja vanparničnog suda, treba da vrši izvršni sud po pravilima Zakona o izvršnom postupku.
96 0 V 091944 19 Gž · 96 0 V 091944 15 V
Apelacioni sud Brčko distrikta
Ukoliko u upravnom sporu koji je nastao zbog „šutnje administracije“ sud utvrdi da je tužba osnovana, ne može presudom u tom postupku riješiti upravnu stvar, kada je u povodu zahtjeva za otkup stana predlagačima pravna zaštita osigurana u vanparničnom postupku, u kojem sud donosi rješenje koje zamjenjuje ugovor o otkupu stana.
96 0 V 023580 17 V 2 · 96 0 V 023580 18 Gž 2
Vrhovni sud Federacije BiH
ODLUKA STRANOG ORGANA UPRAVE – OPĆINE KOJOM JE DOZVOLJENA PROMJENA PREZIMENA STRANKE U TOM POSTUPKU, NEMA KARAKTER SUDSKE ODLUKE U SMISLU ODREDBE ČLANA 86. ZAKONA O RJEŠAVANJU SUKOBA ZAKONA SA PROPISIMA DRUGIH ZEMALJA U ODREĐENIM ODNOSIMA.
03 0 V 017794 18 Gž · 03 0 V 017794 18 V
Vrhovni sud Federacije BiH
ZA PRIZNANJE STRANE SUDSKE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOG POSTUPKA NAD IMOVINOM STEČAJNOG DUŽNIKA, NADLEŽAN JE STEČAJNI SUD NA ČIJEM SE PODRUČJU NALAZI POSLOVNA JEDINICA STEČAJNOG DUŽNIKA U FEDERACIJI BIH. UKOLIKO STEČAJNI DUŽNIK NEMA POSLOVNU JEDINICU U FEDERACIJI BIH, NADLEŽAN JE STEČAJNI SUD NA ČIJEM SE PODRUČJU NALAZI IMOVINA ILI DIO IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA.
03 0 V 014812 18 Gž · 03 0 V 014812 16 V
Apelacioni sud Brčko distrikta
Prema odredbama člana 162. stav 2. i 3. Zakona o vanparničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine prvostepeni sud nije dužan po službenoj dužnosti tražiti od protivnika predlagača da otkupi suvlasnički dio predlagača, kada protivnik predlagača nije tu soluciju predložio na ročištu pred prvostepenim sudom.
96 0 V 099721 17 Gž · 96 0 V 099721 16 V
Apelacioni sud Brčko distrikta
Uređenjem međe po pravičnosti sporna međašnja površina se može podijeliti na jednake dijelove.
96 0 V 082228 16 Gž · 96 0 V 082228 14 V
Apelacioni sud Brčko distrikta
Sud u rješenju, kojim se određenom licu djelimično oduzima poslovna sposobnost, obavezan je dati svoj zaključak o tome koji su to poslovi koje protivnik predlagača (lice kojem se oduzima poslovna sposobnost) ne može samostalno obavljati, odnosno za koje poslove mu je potrebna saglasnost staratelja i iz kojih razloga.
96 0 V 091348 15 V · 96 0 V 091348 16 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Odredba člana 337. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“, broj 8/09, 52/10 i 27/14) propisuje obvezu prvostepenog suda da odredi pripremno ročište ili ročište za glavnu raspravu, kada je drugostepeni sud ukinuo prvostepenu odluku. To ne daje mogućnost i slobodu prvostepenom sudu da izvedene dokaze cijeni „van ročišta“.
96 0 V 069860 15 Gž 2 · 96 0 V 069860 14 V 2
Apelacioni sud Brčko distrikta
Kada je sporna međašna površina dio stvari u općoj upotrebi (putnog zemljišta), onda ona nije prikladna biti u vlasti samo predlagača (njemu i svakome drugom može služiti za njihove opće potrebe). Stoga, bez obzira što predlagač spornu međašnu površinu (dio općeg dobra) „drži u posjedu dugi niz godina“, to ga ne samo da ne ovlašćuje da je samostalno posjeduje, već pogotovo ne daje mogućnost da njenim prisvajanjem može steći pravo vlasništva. Jer, sporna međašna površina kao dobro u općoj upotrebi nije sposobno biti predmetom stvarnih prava, nego može biti u upotrebi svih i zadovoljavati svačije interese i potrebe, sve dok nadležni organ vlasti ne uspostavi drugačije pravno uređenje.
96 0 V 069860 14 Gž · 96 0 V 069860 13 V
Vrhovni sud Federacije BiH
PORED POTVRDE O PRAVOMOĆNOSTI, PODNOSITELJ ZAHTJEVA JE DUŽAN PODNIJETI I POTVRDU O IZVRŠNOSTI STRANE SUDSKE ODLUKE SAMO ZA SLUČAJ DA SE RADI O PRIJEDLOGU ZA OVRHU STRANE SUDSKE ODLUKE.
08 0 V 001979 14 Gž · 08 0 V 001979 14 V
Apelacioni sud Brčko distrikta
„Jače pravo“ znači jači pravni osnov koji ovlašćuje protivnika predlagača da spornu međašnju površinu posjeduje. To podrazumijeva da je spornu međašnju površinu pribavio bilo pravnim poslom, bilo odlukom suda ili tijela nadležne vlasti, bilo nasljeđivanjem ili pak neposredno zakonom. Protivnik predlagača se nalazi u posjedu sporne međašnje površine od 1975. godine i to implicira da je protivnik predlagača pretpostavljeni vlasnik, koji je spornu međašnju površinu pribavio u samostalan posjed održajem do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, broj 11/01) i uz to je savjestan (predlagač mu posjed unutar roka za sticanje nije osporavao) i kod njega se stvar (sporna međašnja površina) nalazi. Kod istih (ravnopravnih) pravnih osnova (ovdje pravnog posla i održaja) jače pravo je na strani onoga kod koga se stvar nalazi.
96 0 V 026441 13 Gž · 96 0 V 026441 11 V