Sudska praksa
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).
106 sentenci u bazi
4ms
Filteri (3)
Vrsta predmeta
Ishod
Godina sentence
Apelacioni sud Brčko distrikta
Osnovanost tvrdnje osuđenog, iznijete u zahtjevu za ponavljanje krivičnog postupka, da je pravosnažna osuđujuća presuda protiv njega zasnovana na lažnom iskazu oštećenog ... i svjedoka ... (što je osnov za ponavljanje krivičnog postupka propisan članom 327. stav 1. tačka a) Zakona o krivičnom postupku Brčko distrikta BiH), ne može se dokazivati parničnom presudom donijetom povodom tužbe oštećenog za naknadu štete koju mu je osuđeni prouzrokovao krivičnim djelom, odnosno „poređenjem i ukazivanjem na razlike iskaza oštećenog i svjedoka koje su dali u krivičnom postupku sa onim iskazima koje su kasnije dali u parničnom postupku“, jer prema izričitoj zakonskoj odredbi iz člana 327. stav 2. Zakona o krivičnom postupku Brčko distrikta BiH, to se u situaciji kakva je konkretna, kada su oštećeni i svjedoci živi i kada ne postoje okolnosti koje isključuju njihovo krivično gonjenje, mora dokazati pravosnažnom presudom da su navedena lica „oglašeni krivim“ za krivično djelo Davanje lažnog iskaza. Kako takvu krivičnu presudu osuđeni nije priložio uz zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka, kao dokaz o lažnom iskazu svjedoka u krivičnom postupku na kojem je zasnovana pravosnažna osuđujuća presuda protiv istog, to je prvostepeni sud opravdano, zbog nepostojanja zakonskog uslova za ponavljanje krivičnog postupka propisanog članom 327. stav 2. u vezi sa stavom 1. tačka a) Zakona o krivičnom postupku Brčko distrikta BiH, shodno odredbama člana 331. stav 1. istog zakona, rješenjem odbacio zahtjev osuđenog za ponavljanje krivičnog postupka.
96 0 K 053573 21 Kv 4 · 96 0 K 053573 21 Kvl 4
Apelacioni sud Brčko distrikta
Oduzimanje roditeljskog staranja nije sankcija roditelju kome se oduzima roditeljsko staranje, nego se roditelj lišava tog prava da bi se zaštitili interesi djeteta o kojima sud treba voditi računa, odnosno sprečavaju se štetne posljedice za dijete koje bi nastale bez ove mjere.
96 0 V 132163 20 V · 96 0 V 132163 21 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Iz sadržaja odredbe člana 218. stav 1. Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Nasilje u porodici) ne proizilazi da je laka tjelesna povreda objektivni uslov inkriminacije za postojanje krivičnog djela Nasilje u porodici.
96 0 K 127548 21 Kž · 96 0 K 127548 20 K
Apelacioni sud Brčko distrikta
Odredba člana 33. Zakona o eksproprijaciji Brčko distrikta BiH, vlasniku priznaje pravo na naknadu za eksproprisano zemljište, pa time i za voćne zasade koji su njegov sastavni dio. Imajući u vidu da navedena odredba ne govori koja to naknada pripada bivšem vlasniku za zasade, a da i zasadi ulaze u imovinu i da je njihovim izuzimanjem iz vlasti protivnika predlagača, njihova imovina ne samo umanjena, već je spriječeno i njeno povećanje, pravilno je prvostepeni sud zaključio da vlasniku pripada pravo na potpunu (integralnu) naknadu što uključuje kako običnu štetu tako i izmaklu dobit u visini očekivane dobiti (u civilnim i naturalnim plodovima) koja je izmakla i koja se nadoknađuje naknadom u novcu.
96 0 V 123581 21 Gž · 96 0 V 123581 19 V
Apelacioni sud Brčko distrikta
Sadržaj odredbe člana 280. stav 2. Zakona o krivičnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine propisuje da sud nije vezan za prijedlog tužioca u pogledu pravne ocjene djela. Moguće su situacije da na osnovu provedenih dokaza, sud i tužilac, u pogledu istih utvrđenih činjenica, dođu do različitih zaključaka u pogledu pravne ocjene djela koje se optuženom stavlja na teret. Međutim, sud tada nije ovlašten da pravnu kvalifikaciju djela izmijeni na način da optuženog oglasi krivim za krivično djelo koje je smješteno u sasvim drugu glavu krivičnih djela u posebnom dijelu Krivičnog zakona i čiji je zaštitni objekat potpuno drugačiji, u odnosu na krivično djelo koje se optuženom stavlja na teret optužnicom.
96 0 K 107113 18 K · 96 0 K 107113 20 K 2 · 96 0 K 107113 21 Kž 2 +1
Apelacioni sud Brčko distrikta
Kada je u prvostepenom postupku utvrđeno da između parcela postoji ograda napravljena od drvenog pruća, drvenih stubova i žice i da se „kao međašni znaci pored klasičnih geodetskih znakova, često pojavljuju razni zidovi, ograde, živice, ali i različite druge stvari koje mogu poslužiti svrsi razgraničenja dviju nekretnina“, pravilan je zaključak da shodno odredbi člana 164. Zakona o vanparničnom postupku, nisu bili ispunjeni uslovi da se vodi postupak uređenja međa, iz razloga što je međa već obilježena, odnosno što se između predmetnih parcela već nalazi ograda koja predstavlja među (granicu) između zemljišta predlagača i zemljišta protivnika predlagača.
96 0 V 106508 20 Gž · 96 0 V 106508 17 V
Apelacioni sud Brčko distrikta
Zahtjev za izmjenu odluke o visini doprinosa za izdržavanje mldb. djece, prema relevantnim odredbama Porodičnog zakona, roditelj ističe podnošenjem tužbe u parničnom postupku, a parametri za udovoljavanje tužbenom zahtjevu su potrebe izdržavanog lica i mogućnosti lica koje daje izdržavanje, cijeneći i okolnosti koje su postojale u vrijeme donošenja prethodne odluke o visini doprinosa, odnosno cijeneći jesu li se okolnosti promijenile.
96 0 P 104451 20 Gž · 96 0 P 104451 17 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Zakonom o otkupu stanova na kojima postoji stanarsko pravo nije propisana obveza kupca da obezbijedi nužni smještaj korisniku stana, prije zaključenja ugovora o otkupu stana. Odredbom člana 7. preuzetog Zakona o stambenim odnosima („Službeni list SR BiH“, broj 14/84, prečišćeni tekst) propisana je obveza tražitelja izvršenja da u postupku prinudnog iseljenja nositelja stanarskog prava (dakle, u izvršnom postupku) obezbijedi odgovarajući nužni smještaj nositelju stanarskog prava.
96 0 V 023580 20 V 3 · 96 0 V 023580 20 Gž 3
Apelacioni sud Brčko distrikta
Činjenica da je osumnjičeni kroz svoj iskaz najvećim dijelom priznao izvršenje krivičnog djela ne utiče na mogućnost da osumnjičeni boravkom na slobodi ometa krivični postupak uticajem na svjedoke i saučesnike. Također ni priznanje izvršenja krivičnog djela od strane osumnjičenog ne oslobađa organe gonjenja da prikupe i sve ostale relevantne dokaze koji potvrđuju navode iz prijedloga za određivanje pritvora osumnjičenom.
96 0 K 133074 20 Kž · 96 0 K 133074 20 Kpp 2
Apelacioni sud Brčko distrikta
Kada između nekretnina predlagača i protivnika predlagača betonska ograda postoji od 1983. godine i kada prednik predlagača i predlagač nisu u rokovima propisanim u vrijeme izgradnje betonske ograde mjerodavnim Zakonom o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“, broj 6/80) tražili posjedovnu zaštitu (najkasnije u roku od godine dana od dana podizanja betonske ograde), sve i da je posjed protivnika predlagača stečen na neistinit, protupravan i samovlastan način, u takvoj situaciji je postojao miran posjed i može biti temelj za uređenje međe.
96 0 V 064045 20 Gž 4 · 96 0 V 064045 18 V 4
Apelacioni sud Brčko distrikta
Pogrešan je, pa sljedstveno tome i neprihvatljiv stav Tužilaštva, iznijet kroz žalbeni prigovor na pobijanu presudu da optuženom ne pripada pravo da sam ili putem branioca izdaje naredbe za vještačenje, a da to pravo, shodno odrebama člana 96. stav 1. ZKP-a Bd BiH, pripada jednio tužiocu ili sudu, te da stoga, vještačenje u predmetnoj krivično pravnoj stvari obavljeno po vještaku psihologu, a po pismenoj naredbi za vještačenje izdatoj od branioca optuženog, predstavlja nezakonit dokaz ("plod otrovne voćke") na kome sud nije mogao zasnovati pobijanu presudu. Takav stav Tužilaštva je po ocjeni ovog suda posljedica pogrešnog tumačenja nevedenog člana procesnog zakona za čije pravilno tumačenje je bilo neophodno sagledati i protumačiti odredbe i drugih relevantnih članova procesnog zakona, i to u prvom redu člana 14. ZKP-a Bd BiH, kao i člana 269. istog Zakona koje nesumnjivo isključuju bilo kakvu diskriminaciju stranaka u postupku, odnosno ne dozvoljavaju podređen položaj jedne strane u odnosu na drugu (na primjer optuženog u odnosu na tužioca) vezano za način prikupljanja dokaza – nalaz i mišljenja vještaka. Odredbe člana 14. ZKP-a Bd BiH, obezbjeđuju jednakost u postupanju i pravedno suđenje, i u stavu 1. navedenog člana jasno je propisnao da je sud dužan da stranke i branioca tetira na jednak način i da svakoj od strana pruži jedanke mogućnosti u progledu pristupa dokazima i njihovom izvođenju na glavnom pretresu, a i odredbe člana 269. istog Zakona koje se odnose na mogućnost angažovanja vještaka, u stavu…
96 0 K 112911 20 Kž · 96 0 K 112911 18 K
Apelacioni sud Brčko distrikta
Za postojanje kaznenog djela Oduzimanje djeteta ili maloljetnika iz članka 214. stavak Kaznenog zakona Brčko distrikta BiH nema značaja da li je rješenje, kojim se utvrđuju osobni kontakti optuženog sa njegovim maloljetnim djetetom, koje je povjereno na čuvanje majci, postalo izvršno u skladu sa Zakonom o upravnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (član 250. stav 4. Zakona o upravnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine), jer se izvršnost dovodi u svezu sa mogućnošću administrativnog izvršenja, a za postojanje kaznenog djela je dovoljno da je način osobnog kontakta optuženog sa djetetom bio uređen konačnim rješenjem nadležnog organa, te da je optuženi zadržao ili oduzeo dijete, bez znanja i privole majke izvan termina koji su u tom rješenju definirani.
96 0 K 121673 20 Kž · 96 0 K 121673 19 K
Apelacioni sud Brčko distrikta
Na osnovu člana 95. Zakona o krivičnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine vještačenje se određuje kada za utvrđivanje ili ocjene neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje lica koja raspolažu potrebnim stručnim znanjem. Kada se radi o jednostavnom zbrajanju iznosa nema potrebe za angažovanjem vještaka. Ukoliko branilac optuženog smatra da je za utvrđivanje navedene činjenice nužno provesti postupak vještačenja, u skladu sa odredbom člana 269. stav 1. Zakona o krivičnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, kao branilac ima mogućnost da angažuje vještaka određene struke, tj. ako smatra da je za to potrebno znanje u mjeri kojim ne raspolaže ni sud, pa ni branilac.
96 0 K 117722 20 Kž · 96 0 K 117722 19 K
Apelacioni sud Brčko distrikta
Sud uređuje način korištenja iste stvari od sukorisnika i drugih suposjednika, kada među sukorisnicima, odnosno suposjednicima, nije uređen način korištenja zajedničke stvari ili odlučuje o izmjeni načina korištenja koji je uređen sporazumom stranaka ili uređen u sudskom postupku, ako su se u bitnom izmijenile okolnosti koje su postojale u vrijeme sklapanja sporazuma ili donošenja sudske odluke. Punovažan je i usmeni sporazum među sukorisnicima i suposjednicima, o načinu korištenja gradske građevinske parcele.
96 0 V 105537 17 V · 96 0 V 105537 20 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Prema odredbi člana 13. stav 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“, broj 11/01, 08/03, 40/04 i 19/07) „dobra u opštoj upotrebi nisu podobna da budu objekt prava vlasništva i drugih stvarnih prava niti mogu biti u vlasti fizičkih i pravnih lica ... i njima upravlja Distrikt“, i da se „na javnom dobru ne mogu sticati stvarna prava ni po kojem osnovu“. To znači da „ne dolazi u obzir ni jedan od ... načina za uređenje međe“ propisan odredbom člana 168. Zakona o vanparničnom postupku, odnosno da sud u vanparničnom postupku ne može uređivati među između nekretnine u vlasništvu fizičkih lica i nekretnine koja predstavlja dobro u opštoj upotrebi.
96 0 V 108669 20 Gž · 96 0 V 108669 18 V
Apelacioni sud Brčko distrikta
U vanparničnom postupku važi pravilo da se nadoknađuju samo oni troškovi koji su zajednički za sve sudionike, tj. troškovi sudske takse i troškovi vještačenja i te troškove snose stranke zajednički, pošto su nastali u interesu obiju stranaka. Troškovi zastupanja po advokatu u vanparničnom postupku ne predstavljaju nužne troškove postupka, i ne uzimaju se u obzir kod obračuna troškova.
96 0 V 106938 17 V · 96 0 V 106938 20 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Dobra je volja vlasnika nekretnine da procjenu organa uprave za eksproprisanu nekretninu prihvati ili odbije, ali ako prihvati, taj sporazum nije mjerodavan za utvrđivanje tržišne vrijednosti eksproprisane nekretnine u drugim slučajevima, jer je zasnovan na volji stranaka, a ne na realnim pokazateljima i iznos te naknade ne mora da odgovara stvarnoj tržišnoj vrijednosti eksproprisane nekretnine, zbog čega se, ako sporazum nije postignut, tržišna vrijednost utvrđuje u sudskom (vanparničnom) postupku i sud određuje tržišnu vrijednost eksproprisane nekretnine koja je uglavnom utvrđena uporednom metodom (vrijednost prometovanih i eksproprisanih parcela, koje se nalaze u blizini eksproprisane parcele, prometovanih i eksproprisanih u skorije vrijeme, čija je tržišna vrijednost utvrđena na osnovu svih relevantnih faktora, koji utiču na formiranje tržišne vrijednosti zemljišta).
96 0 V 122568 19 V · 96 0 V 122568 20 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Sud nije dužan u svakom krivičnom predmetu, kada svjedok različito svjedoči u istrazi i na glavnom pretresu, uvijek pokloniti vjeru izjavi koju je svjedok dao na glavnom pretresu. Koju će izjavu sud prihvatiti kao pouzdanu i relevantnu i da li će uopšte pokloniti vjeru svjedoku rezultat je procjene suda, odnosno uvjerenja do kojeg je došao cijeneći pouzdanost i kredibilitet svjedoka. Pogrešno bi bilo zauzeti generalan stav da se iskazi svjedoka mogu prihvatiti samo iz istrage ili samo izjavu koju je dao na glavnom pretresu. Takvo stanovište ne bi bilo u službi utvrđivanja pravilnog i potpunog činjeničnog utvrđenja, te bi se dovelo u pitanje pravo na slobodnu ocjenu dokaza od strane suda. Koju će izjavu prihvatiti kao pouzdanu, iz istrage ili sa glavnog pretresa, ocjena suda je za svaki predmet posebno.
96 0 K 124362 19 K · 96 0 K 124362 19 Kž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Kada je tužiteljica odustala od zahtjeva za izmjenu odluke o povjeravanju mldb. djece stranaka (zahtjev je u dispoziciji tužiteljice) onda nije bilo nužno da sud odluku koju je donio posebno obrazlaže ocjenom (pojedinačno i u međusobnoj vezi) dokaza provedenih u postupku.
96 0 P 118297 18 P · 96 0 P 118297 19 Gž · 96 0 P 118297 20 Gž 2
Apelacioni sud Brčko distrikta
Negiranje krivice od strane optuženog odnosno njegovo viđenje događaja i odsustvo osjećaja krivice ne mogu se cijeniti kao otežavajuća okolnost.
96 0 K 124122 19 Kž · 96 0 K 124122 19 K