Sudska praksa
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).
9 sentenci u bazi
2ms
Filteri (3)
Vrsta predmeta
Godina sentence
Apelacioni sud Brčko distrikta
U slučaju kada ne postoji uzročno-posljedična (kauzalna) veza između naknadne uplate beneficiranog staža od strane tuženog i povećanja tužiteljeve mirovine, prvostupanjski sud nije imao osnova prihvatiti tužbeni zahtjev i obvezati tuženog da tužitelju naknadi štetu, jer povećanje tužiteljeve mirovine nakon uplate beneficiranog staža nije posljedica te uplate, nego naprosto posljedica zakonskog rješenja da u slučaju kada je korisniku utvrđen iznos mirovine manji od najniže mirovine (kakav je ovdje slučaj), istome se mirovina ima isplaćivati u visini najniže (zajamčene) mirovine.
96 0 P 115957 18 P · 96 0 P 115957 22 Gž · 96 0 P 115957 23 Rev
Apelacioni sud Brčko distrikta
Da bi se udovoljilo prijedlogu za podnošenje osobnog popisa imovine ovršenika nije dostatno da se tražitelj ovrhe obraćao nadležnim tijelima i drugim pravnim subjektima radi dostave podataka o imovini ovršenika, nego je tražitelj ovrhe dužan dokaze o tome (da se nadležnim tijelima i drugim pravnim subjektima obraćao i da nije mogao pribaviti podatke o imovini ovršenika) dostaviti uz prijedlog prvostupanjskom sudu.
96 0 I 136290 23 Gž 2 · 96 0 I 136290 21 I 2
Apelacioni sud Brčko distrikta
Odredbom člana 116. stav (1) tačka m) Zakona o službenicima i namještenicima Brčko distrikta BiH propisano je da radni odnos prestaje po sili zakona „ako se sazna da u vrijeme prijema u službu nije ispunjavao uslove za prijem u službu propisane zakonom, danom saznanja“, što ukazuje na zaključak da ovim zakonom nije propisan poseban rok u kom može doći do raskida radnog odnosa, nego da samim činom saznanja za činjenicu neispunjavanja opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa, službeniku i namješteniku u pravosuđu, po sili zakona, prestaje radni odnos.
96 0 Rs 136731 22 Rsž · 96 0 Rs 136731 21 Rs · 96 0 Rs 136731 22 Rev
Apelacioni sud Brčko distrikta
Tuženi (upravno tijelo koje postupa po žalbi) ima obvezu ne samo dati dostatne, jasne i argumentirane razloge o žalbenim navodima glede točnosti odgovora na pitanja iz testa (tj. ocijeniti žalbene navode kao takve), nego ima obvezu i pravilno raspraviti koji su to (odista) točni odgovori na sporna pitanja, sam ili preko drugog nadležnog tijela, kao prethodnog pitanja u smislu članka 129. Zakona o upravnom postupu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, a u kom slučaju se očitovanje nadležnog tijela može koristiti ali ne kao apsolutna i neupitna istina, nego kao i svako drugo očitovanje koje podliježe kritičkoj analizi razloga iznesenih u pismenom izjašnjenju, a koje razloge tuženi može ali i ne mora da prihvati, ali ih je u svakom slučaju dužan ispitati i za svoju odluku dati razloge.
96 0 U 138854 22 Už · 96 0 U 138854 21 U
Apelacioni sud Brčko distrikta
Naknadno pronađena imovina za koju se u vrijeme donošenja rješenja o nasljeđivanju nije znalo da pripada zaostavštini se raspodjeljuje novim rješenjem, odnosno donošenjem dopunskog rješenja o nasljeđivanju. U tom slučaju, donošenje dopunskog rješenja o nasljeđivanju, mogu da traže samo nasljednici ostavioca, a ne i treća lica, gdje pripada i predlagateljica (kao suvlasnica nekretnina o kojima u prethodno provedenom ostavinskom postupku nije raspravljano), a sve da bi mogla nastaviti postupak diobe nekretnina, svoj suvlasnički dio prodati i izvršiti valjan upis u zemljišnoknjižnoj evidenciji.
96 0 O 067981 21 O 2 · 96 0 O 067981 22 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Braniocu se iznos PDV-a od 17 % na pružene advokatske usluge ne može dosuditi ukoliko branilac nije dostavio potvrdu o PDV registraciji na osnovu koje bi sud mogao utvrditi da je advokat PDV obveznik.
96 0 K 126307 22 K 2 · 96 0 K 126307 22 Kž 2
Apelacioni sud Brčko distrikta
Kada više tužitelja zahtjeve za naknadu nematerijalne štete zasnivaju na bitno istorodnom činjeničnom i pravnom osnovu, što tužitelje kvalificira kao formalne – obične (aktivne) suparničare, onda se dopuštenost revizije u smislu odredbe članka 359. stavak (2) Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta BiH, cijeni prema vrijednosti tužbenog zahtjeva za svakog tužitelja posebno, a ne prema zbiru njihovih potraživanja, jer je svaki suparničar samostalna stranka u istoj parnici.
96 0 P 133937 22 Rev · 96 0 P 133937 21 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Kada se sporni odnos po tužbi tužitelja (poništenje rješenja o otkazu ugovora o radu) ima raspraviti po odredbama Zakona o radu, u sporu u kojem sud nema punu jurisdikciju, a sporni odnos po protivtužbi (naknada štete u vezi sa radom tužitelja) po odredbama Zakona o obligacionim odnosima i uz primjenu istog procesnog Zakona o parničnom postupku, koji sadrži određena neistovjetna pravila u postupanju, tada nisu ispunjeni uslovi da se po protivtužbi tuženog raspravlja u sporu po tužbi tužitelja.
96 0 Rs 128320 20 Rs · 96 0 Rs 128320 21 Rsž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Autoritet osuđujuće krivične presude, ni sud, a ni stranke u parničnom postupku ne mogu dovoditi u pitanje, budući da dejstvo materijalne i formalne pravosnažnosti krivične presude može biti uskraćeno samo u krivičnom postupku, po vanrednim pravnim lijekovima. Dakle, sve dok njen učinak ne bude na taj način sankcioniran, parnični sud je u obvezi da, bez iznimke, kao dokazane uzme činjenice koje predstavljaju elemente bića određenog krivičnog djela. Okolnost da je vozač vozila, osiguranog kod tužitelja, pravosnažnom presudom krivičnog suda proglašen krivim za navedenu štetnu radnju, ne isključuje mogućnost stavljanja (u parničnom postupku) prigovora podijeljene odgovornosti.
96 0 Ps 007741 10 Ps · 96 0 Ps 007741 13 Pž