Sudska praksa
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).
70 sentenci u bazi
11ms
Filteri (2)
Sud
Vrsta predmeta
Ishod
Godina sentence
Apelacioni sud Brčko distrikta
Pravilnim tumačenjem odredbi članaka 38., 39. i 46. Zakona o nacionalizaciji, jasnim se ukazuje da nijedna od njih ne predviđa da se za uvjet brisanja prava građenja (tada prava korištenja), traži isplata naknade za nacionalizirano zemljište, niti je to slučaj sa člankom 86. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Brčko distrikta BiH.
96 0 P 131774 22 Gž · 96 0 P 131774 20 P
Vrhovni sud Republike Srpske
Ne postoje uslovi za priznanje strane sudske odluke, čije se priznanje traži, iako je postala pravosnažna i izvršna, ako protivnik predlagača nije učestvovao u postupku u kojem je ta odluka donesena.
11 0 V 024030 22 Gž
Vrhovni sud Republike Srpske
U postupku priznanja strane sudske odluke, sud se ograničava na ispitivanje propisanih uslova za priznanje, pri čemu nije ovlašten da ocjenjuje podobnost za izvršenje odluke čije se priznanje traži, što može biti predmet ispitivanja samo izvršnog suda.
11 0 V 029515 22 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Tvrdnja revidenta da dodatnim propisima (Pravilnik o zonama sigurnosti nadzemnih elektroenergetskih vodova) nisu definisane zone zaštite u vrijeme provođenja nepotpune eksproprijacije, ne može se tumačiti kao osnov za gubitak prava tužitelja na naknadu, niti tužitelj može snositi posljedice nepostupanja i neispunjavanja pozitivnih obaveza organa javne vlasti, naročito u situacijama oduzimanja ili ograničenja prava vlasništva.
96 0 P 102832 22 Rev 2 · 96 0 P 102832 21 Gž 2
Apelacioni sud Brčko distrikta
Diskriminacija postoji ako se različito tretiraju pojedinci u sličnim pozicijama a takvo ponašanje nema objektivno i razumno opravdanje, a da bi sud izveo pravilan zaključak, slijedeći praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, potrebno je provesti antidiskriminacioni test, odnosno odgovoriti na pitanja: 1) Da li je različito tretiranje zasnovano na zakonu, a zakon slijedi legitiman javni interes? 2) Da li upotrijebljena sredstva za ostvarenje javnog interesa zadovoljavaju princip adekvatnosti i da li različito tretiranje zadovoljava princip proporcionalnosti? Ako je odgovor na bilo koje od ovih pitanja negativan, slijedi zaključak da se radi o diskriminaciji.
96 0 P 134438 21 Gž · 96 0 P 134438 22 Rev · 96 0 P 134438 20 P
Vrhovni sud Republike Srpske
Ukoliko sud ili drugi organ Republike Srpske nije mjesno nadležan, nema uslova za priznanje strane sudske odluke.
14 0 V 005211 22 Gž 2
Apelacioni sud Brčko distrikta
Za odlučivanje o prijedlogu za upis zabilježbe izvršenja na nekretninama mjerodavno je stanje u času kada je taj prijedlog zaprimljen, tj. kada je dopis izvršnog suda dostavljen Registru zemljišta, a ne stanje u vrijeme podnošenja prijedloga za izvršenje i donošenja rješenja o izvršenju.
97 0 Dn 002537 22 Gž
Vrhovni sud Republike Srpske
Protivnik predlagača može u postupku priznanja strane sudske odluke uspješno isticati prigovore koji se odnose na nepravilnost postupka koji je prethodio donošenju te odluke, samo ako time tvrdi i dokaže da zbog te nepravilnosti nije mogao učestvovati u tom postupku.
11 0 V 028168 22 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Kako tužitelj kao uposlenik javnog poduzeća i uposlenici u javnom sektoru, kao namještenici i državni službenici u tijelu javne uprave, po prirodi, vrsti i sadržaju, imaju različit radno-pravni status uključujući i različit način uređivanja politike plaća i drugih osobnih primanja iz radnog odnosa te njihovog financiranja, to nema mjesta zaključku tužitelja da se u konkretnom slučaju radi o odgovarajućim komparatorima (usporednim kategorijama).
96 0 P 130565 22 Gž · 96 0 P 130565 20 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Neće svaki propust prvostupanjskog suda da u obrazloženju odluke navede sve izvedene dokaze, i da sljedstveno tome propusti izvršiti njihovu cjelovitu ocjenu u smislu članka 8. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu ZPP) imati onaj kvalitet povrede odredaba parničnog postupka koji se sadržajno traži člankom 329. stavak (1) ZPP-a, zbog čega je nužno provjeriti da li, u konkretnom slučaju, takav (ukazani) propust ima utjecaj na donošenje pravilne i zakonite presude, a odgovor na to pitanje je u izravnoj svezi sa kvalitetom dokaza koji je izveden tijekom prvostupanjskog postupka (ali kao takav nije uvršten u dokaznu građu obrazloženja ožalbene presude) te njegove objektivne mogućnosti da u ovom predmetu odista ima utjecaj na pravilnost i zakonitost utvrđenog činjeničnog stanja.
96 0 Mal 142208 22 Gž · 96 0 Mal 142208 21 Mal
Apelacioni sud Brčko distrikta
Na rješenje suda kojim je od tuženog zatražena ispravka – dopuna odgovora na tužbu nije dopuštena posebna žalba niti je člancima 74. i 196. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine izričito regulirano da se mora dostaviti po pravilima osobne dostave, zbog čega prvostupanjski sud nije imao razloga za zaključak da je bila potrebna veća opreznost u dostavi rješenja o ispravci – dopuni tuženom koja bi opravdavala osobnu dostavu.
96 0 Mal 129769 22 Gž · 96 0 Mal 129769 20 Mal
Vrhovni sud Federacije BiH
Kako se na pravilnost učestvovanja stranke u postupku primjenjuju propisi zemlje u kojoj je strana sudska odluka donesena, stavljanjem prigovora protivne strane da nije učestvovala u tom postupku, relevantno je i treba ga raspraviti na ročištu, te utvrditi sve činjenice za utvrđivanje zakonom propisanih uvjeta za priznanje takve odluke.
09 0 V 035536 22 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima pod neosnovanim obogaćenjem se podrazumijeva vanugovorni obveznopravni odnos između sticaoca koji je obavezan na povratak imovine ili naknade vrijednosti onog dijela imovine ili imovinske koristi koju je stekao od osiromašenog bez pravnog osnova u pravnom poslu ili zakonu, odnosno bez pravnog osnova koji se nije ostvario ili je kasnije otpao (član 210. stav (1) i (3) Zakona o obligacionim odnosima), s tim da sticanje nije poteklo od građanskog delikta. Dakle, jedan od uslova jeste da činidba zbog koje se dogodila promjena u imovini ne smije biti štetna radnja u smislu građanskog delikta, odnosno povrede ugovornog odnosa, jer u tom slučaju nastaje obaveza odgovornosti za štetu.
96 0 P 120547 22 Gž · 96 0 P 120547 18 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Analiza materijalne dokumentacije od strane vještaka za potrebe izrade nalaza i mišljenja nije niti može nadomjestiti zakonsku obvezu suda da istu tu materijalnu dokumentaciju ocijeni na način kako to izričito nalaže odredba članka 8. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
96 0 P 133745 22 Gž · 96 0 P 133745 20 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Kada je u pitanju primjena pravnog pravila iz odredbe članka 948. OGZ-a, zakonski termin „gruba (velika) neblagodarnost“ je u biti neodređen pojam, odnosno pravni standard, a ocjenu da li se postupak primatelja dara prema davatelju dara može kvalificirati kao gruba neblagodarnost vrši sud uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja. U tom smislu, u cilju sudsko-terminološkog određenja ovog pravnog standarda, gruba neblagodarnost (nezahvalnost) podrazumijeva povredu tijela, časti slobode i imovine darodavatelja koja predstavlja kazneno djelo ili, prema stajalištu domaće sudske prakse i sudske prakse zemalja u okruženju (koje još uvijek primjenjuju ovo pravno pravilo iz OGZ-a), drugo ponašanje koje ne mora sadržavati obilježja kaznenog djela, ali je neophodno da bude takve prirode da se po općeprihvaćenim standardima sredine u kojoj darodavatelj i daroprimatelj žive, smatraju nemoralnim postupcima, odnosno takvim postupcima koji ugrožavaju tjelesni ili psihički integritet darodavatelja ili druge bliske osobe.
96 0 P 125164 19 P · 96 0 P 125164 22 Gž
Sud Bosne i Hercegovine
Nejednako postupanje u ostvarivanju prava iz rada ne teži legitimnom cilju kada zaposlenik prema važećem podzakonskom aktu neostvaruje pravo na dodatak na platu za razliku od zaposlenika koji obavljaju poslove radnog mjesta sa istim opisom zadataka, odgovornosti i složenosti poslova. Budući da su bili ispunjeni svi zakonski uslovi za donošenje izmjena podzakonskog akta kojim bi se za radno mjesto tužitelja propisalo pravo na dodatak na platu, a tužena je to propustila učiniti, došlo je do diskriminacije, jer opisano postupanje nije zasnovano na objektivnoj i razumnoj opravdanosti.
S1 3 P 040155 22 Gž · S1 3 P 040155 21 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Naknadno pronađena imovina za koju se u vrijeme donošenja rješenja o nasljeđivanju nije znalo da pripada zaostavštini se raspodjeljuje novim rješenjem, odnosno donošenjem dopunskog rješenja o nasljeđivanju. U tom slučaju, donošenje dopunskog rješenja o nasljeđivanju, mogu da traže samo nasljednici ostavioca, a ne i treća lica, gdje pripada i predlagateljica (kao suvlasnica nekretnina o kojima u prethodno provedenom ostavinskom postupku nije raspravljano), a sve da bi mogla nastaviti postupak diobe nekretnina, svoj suvlasnički dio prodati i izvršiti valjan upis u zemljišnoknjižnoj evidenciji.
96 0 O 067981 21 O 2 · 96 0 O 067981 22 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Zadatak obrazloženja presude je da strankama pruži obavijest o subjektivnim i objektivnim elementima spora, da objasni razloge zbog kojih je sud donio odluku sadržanu u izreci presude kao i da li i zbog čega prihvata ili ne prihvata stavove, prijedloge i prigovore stranaka u postupku, te tako pruži nužnu podlogu za kontrolu rada sudu koju vrši instancioni sud glede uloženog pravnog lijeka. Na ovakav način ostvaruje se konvencijski standard obrazložene sudske odluke iz članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) kao preduvijeta za korištenje prava na djelotvoran pravni lijek iz članka 13. Europske konvencije. U suprotnom, odluka bi bila manjkava i kao takva ne bi se mogla ispitati, a što bi u konačnici predstavljalo povredu prava stranke na pravično suđenje iz odredbe članka II stavak (3) točke e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije, a o čemu je Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u više navrata zauzimao pravna stajališta (više o ovome, vidi Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj AP-3074/17 od 31. siječnja 2018. godine, broj AP-2453/11 od 6. studenog 2014. godine, broj AP-6/09 od 18. travnja 2012. godine itd.).
96 0 P 131847 22 Gž · 96 0 P 131847 20 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Kada više tužitelja zahtjeve za naknadu nematerijalne štete zasnivaju na bitno istorodnom činjeničnom i pravnom osnovu, što tužitelje kvalificira kao formalne – obične (aktivne) suparničare, onda se dopuštenost revizije u smislu odredbe članka 359. stavak (2) Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta BiH, cijeni prema vrijednosti tužbenog zahtjeva za svakog tužitelja posebno, a ne prema zbiru njihovih potraživanja, jer je svaki suparničar samostalna stranka u istoj parnici.
96 0 P 133937 22 Rev · 96 0 P 133937 21 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Obaveze isplate dugovanja iz ugovora o kreditu, utvrđene pravosnažnom presudom, ne mogu biti osnov za podnošenje prijedloga sudu za pokretanje postupka kod nadležnog organa uprave za odbijanje zahtjeva za izdavanje putne isprave
96 0 V 133963 22 Gž · 96 0 V 133963 20 V