Aktio

Sudska praksa

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).

Sentence i odluke su preuzete iz javnih baza i prikazane informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

518 sentenci u bazi

39ms

Filteri (1)

Vrhovni sud Republike Srpske

Ukoliko sud ili drugi organ Republike Srpske nije mjesno nadležan, nema uslova za priznanje strane sudske odluke.

14 0 V 005211 22 Gž 2

2023
Vanparnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Za odlučivanje o prijedlogu za upis zabilježbe izvršenja na nekretninama mjerodavno je stanje u času kada je taj prijedlog zaprimljen, tj. kada je dopis izvršnog suda dostavljen Registru zemljišta, a ne stanje u vrijeme podnošenja prijedloga za izvršenje i donošenja rješenja o izvršenju.

97 0 Dn 002537 22 Gž

2023
Zemljišnoknjižni predmeti

Vrhovni sud Republike Srpske

Protivnik predlagača može u postupku priznanja strane sudske odluke uspješno isticati prigovore koji se odnose na nepravilnost postupka koji je prethodio donošenju te odluke, samo ako time tvrdi i dokaže da zbog te nepravilnosti nije mogao učestvovati u tom postupku.

11 0 V 028168 22 Gž

2023
Vanparnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kako tužitelj kao uposlenik javnog poduzeća i uposlenici u javnom sektoru, kao namještenici i državni službenici u tijelu javne uprave, po prirodi, vrsti i sadržaju, imaju različit radno-pravni status uključujući i različit način uređivanja politike plaća i drugih osobnih primanja iz radnog odnosa te njihovog financiranja, to nema mjesta zaključku tužitelja da se u konkretnom slučaju radi o odgovarajućim komparatorima (usporednim kategorijama).

96 0 P 130565 22 Gž · 96 0 P 130565 20 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Neće svaki propust prvostupanjskog suda da u obrazloženju odluke navede sve izvedene dokaze, i da sljedstveno tome propusti izvršiti njihovu cjelovitu ocjenu u smislu članka 8. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu ZPP) imati onaj kvalitet povrede odredaba parničnog postupka koji se sadržajno traži člankom 329. stavak (1) ZPP-a, zbog čega je nužno provjeriti da li, u konkretnom slučaju, takav (ukazani) propust ima utjecaj na donošenje pravilne i zakonite presude, a odgovor na to pitanje je u izravnoj svezi sa kvalitetom dokaza koji je izveden tijekom prvostupanjskog postupka (ali kao takav nije uvršten u dokaznu građu obrazloženja ožalbene presude) te njegove objektivne mogućnosti da u ovom predmetu odista ima utjecaj na pravilnost i zakonitost utvrđenog činjeničnog stanja.

96 0 Mal 142208 22 Gž · 96 0 Mal 142208 21 Mal

2023
Parnični predmeti - mala vrijednosti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Na rješenje suda kojim je od tuženog zatražena ispravka – dopuna odgovora na tužbu nije dopuštena posebna žalba niti je člancima 74. i 196. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine izričito regulirano da se mora dostaviti po pravilima osobne dostave, zbog čega prvostupanjski sud nije imao razloga za zaključak da je bila potrebna veća opreznost u dostavi rješenja o ispravci – dopuni tuženom koja bi opravdavala osobnu dostavu.

96 0 Mal 129769 22 Gž · 96 0 Mal 129769 20 Mal

2023
Parnični predmeti - mala vrijednosti

Vrhovni sud Federacije BiH

Kako se na pravilnost učestvovanja stranke u postupku primjenjuju propisi zemlje u kojoj je strana sudska odluka donesena, stavljanjem prigovora protivne strane da nije učestvovala u tom postupku, relevantno je i treba ga raspraviti na ročištu, te utvrditi sve činjenice za utvrđivanje zakonom propisanih uvjeta za priznanje takve odluke.

09 0 V 035536 22 Gž

2023
Vanparnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima pod neosnovanim obogaćenjem se podrazumijeva vanugovorni obveznopravni odnos između sticaoca koji je obavezan na povratak imovine ili naknade vrijednosti onog dijela imovine ili imovinske koristi koju je stekao od osiromašenog bez pravnog osnova u pravnom poslu ili zakonu, odnosno bez pravnog osnova koji se nije ostvario ili je kasnije otpao (član 210. stav (1) i (3) Zakona o obligacionim odnosima), s tim da sticanje nije poteklo od građanskog delikta. Dakle, jedan od uslova jeste da činidba zbog koje se dogodila promjena u imovini ne smije biti štetna radnja u smislu građanskog delikta, odnosno povrede ugovornog odnosa, jer u tom slučaju nastaje obaveza odgovornosti za štetu.

96 0 P 120547 22 Gž · 96 0 P 120547 18 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Analiza materijalne dokumentacije od strane vještaka za potrebe izrade nalaza i mišljenja nije niti može nadomjestiti zakonsku obvezu suda da istu tu materijalnu dokumentaciju ocijeni na način kako to izričito nalaže odredba članka 8. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

96 0 P 133745 22 Gž · 96 0 P 133745 20 P

2023
Parnični predmeti

Sud Bosne i Hercegovine

Poslodavac koji plate zaposlenima isplaćuje iz dohotka koji ostvaruje u prometu roba i usluga ovlašten je da u vanrednim okolnostima primjenom propisane procedure donese odluku o smanjenju osnovice za obračun plate.

S1 3 P 039371 22 Gž · S1 3 P 039371 22 Rev

2022
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kada je u pitanju primjena pravnog pravila iz odredbe članka 948. OGZ-a, zakonski termin „gruba (velika) neblagodarnost“ je u biti neodređen pojam, odnosno pravni standard, a ocjenu da li se postupak primatelja dara prema davatelju dara može kvalificirati kao gruba neblagodarnost vrši sud uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja. U tom smislu, u cilju sudsko-terminološkog određenja ovog pravnog standarda, gruba neblagodarnost (nezahvalnost) podrazumijeva povredu tijela, časti slobode i imovine darodavatelja koja predstavlja kazneno djelo ili, prema stajalištu domaće sudske prakse i sudske prakse zemalja u okruženju (koje još uvijek primjenjuju ovo pravno pravilo iz OGZ-a), drugo ponašanje koje ne mora sadržavati obilježja kaznenog djela, ali je neophodno da bude takve prirode da se po općeprihvaćenim standardima sredine u kojoj darodavatelj i daroprimatelj žive, smatraju nemoralnim postupcima, odnosno takvim postupcima koji ugrožavaju tjelesni ili psihički integritet darodavatelja ili druge bliske osobe.

96 0 P 125164 19 P · 96 0 P 125164 22 Gž

2023
Parnični predmeti

Vrhovni sud Republike Srpske

Nisu ispunjeni uslovi za priznanje strane sudske odluke ukoliko je propisana isključiva nadležnost suda Bosne i Hercegovine.

11 0 V 029223 22 Gž

2022
Vanparnični predmeti

Vrhovni sud Federacije BiH

Kada je pravosnažnom krivičnom presudom odlučeno i o zahtjevu oštećenog za naknadu štete, koji je prihvaćen kao osnovan, navedeni dio presude se može samostalno priznati u vanparničnom postupku jer se radi o posebnom imovinsko pravnom zahtjevu, koji se raspravlja po odredbama građanskog prava i rezultat je adhezionog. pridruženog civilnog postupka krivičnom postupku, pa to stoje raspravljen u krivičnom postupku nema uticaja na njegovu samostalnost. Odluka o imovinsko pravnom zahtjevu, kao samostalna odluka, bez obzira što je donesena u krivičnom postupku, ima jednako dejstvo kao daje donijeta u parničnom postupku, i može se priznati u vanparničnom postupku prema odredbama članova 86. - 101. Zakona o rješavanju sukoba Zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima.

03 0 V 020249 21 Gž

2022
Vanparnični predmeti

Vrhovni sud Republike Srpske

Sud može u svako doba, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, izvršiti ispravku očigledne pogreške koja je nastala u pisanju presude, ali ne i ispravku pogrešnog imena stranke ako je u samoj tužbi stranka pogrešno označena i tako označena stranka navedena u sudskoj odluci

11 0 V 032004 22 Gž

2022
Vanparnični predmeti

Sud Bosne i Hercegovine

Kada zaposlenik zbog udaljenja-suspenzije za vrijeme vođenja disciplinskog postupka objektivno nije mogao koristiti prvi dio godišnjeg odmora u tekućoj godini, ne postoji pravni osnov da mu poslodavac uskrati korišćenje godišnjeg odmora do 30. juna naredne godine, samo iz razloga što zaposlenik nije iskoristio prvi dio godišnjeg odmora u tekućoj godini.

S1 3 P 036617 21 Gž · S1 3 P 036617 20 P

2022
Parnični predmeti

Sud Bosne i Hercegovine

Samo vođenje krivičnog postupka nije zakonom priznat osnov za naknadu nematerijalne štete zbog povrede slobode, prava ličnosti, ugleda i časti.

S1 3 P 041130 22 Gž · S1 3 P 041130 21 P

2022
Parnični predmeti

Sud Bosne i Hercegovine

Nejednako postupanje u ostvarivanju prava iz rada ne teži legitimnom cilju kada zaposlenik prema važećem podzakonskom aktu neostvaruje pravo na dodatak na platu za razliku od zaposlenika koji obavljaju poslove radnog mjesta sa istim opisom zadataka, odgovornosti i složenosti poslova. Budući da su bili ispunjeni svi zakonski uslovi za donošenje izmjena podzakonskog akta kojim bi se za radno mjesto tužitelja propisalo pravo na dodatak na platu, a tužena je to propustila učiniti, došlo je do diskriminacije, jer opisano postupanje nije zasnovano na objektivnoj i razumnoj opravdanosti.

S1 3 P 040155 22 Gž · S1 3 P 040155 21 P

2023
Parnični predmeti

Vrhovni sud Republike Srpske

Nisu ispunjeni uslovi za priznanje strane sudske odluke koja nije snabdjevena potvrdom nadležnog stranog suda o pravosnažnosti po pravu države u kojoj je donesena.

13 0 V 006582 22 Gž

2022
Vanparnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Naknadno pronađena imovina za koju se u vrijeme donošenja rješenja o nasljeđivanju nije znalo da pripada zaostavštini se raspodjeljuje novim rješenjem, odnosno donošenjem dopunskog rješenja o nasljeđivanju. U tom slučaju, donošenje dopunskog rješenja o nasljeđivanju, mogu da traže samo nasljednici ostavioca, a ne i treća lica, gdje pripada i predlagateljica (kao suvlasnica nekretnina o kojima u prethodno provedenom ostavinskom postupku nije raspravljano), a sve da bi mogla nastaviti postupak diobe nekretnina, svoj suvlasnički dio prodati i izvršiti valjan upis u zemljišnoknjižnoj evidenciji.

96 0 O 067981 21 O 2 · 96 0 O 067981 22 Gž

2023
Ostavina

Sud Bosne i Hercegovine

Izostanak sa posla da bi bio osnov prestanka radnog odnosa mora jasno izražavati svijest i volju zaposlenika da više ne želi da radi. U slučaju sumnje u mogućnost zaposlenika da upravlja svojim postupcima i da je svjestan posljedica, poslodavac, ukoliko mu je poznato zdravstveno stanje zaposlenog, treba sa izvjesnošću utvrditi voljni element da bi otkazni razlog bio valjan.

S1 3 P 033964 21 Gž · S1 3 P 033964 22 Gž 2 · S1 3 P 033964 21 P 2 +1

2022
Parnični predmeti