Sudska praksa
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).
10 sentenci u bazi
7ms
Filteri (2)
Vrsta predmeta
Faza postupka
Ishod
Godina sentence
Sud Bosne i Hercegovine
Propust poslodavca da, nakon isteka ranije zaključene polise kolektivnog osiguranja zaposlenika, zaključi novu polisu ne predstavlja protivpravno propuštanje niti osnov njegove odgovornosti za isplatu naknade koju bi zaposlenik eventualno ostvario od osiguravajućeg društva, budući da Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine kolektivno osiguranje zaposlenika propisuje kao mogućnost, a ne kao zakonsku obavezu poslodavca. Okolnost da je zaposlenik pretrpio štetu na redovnom putu od mjesta stanovanja do mjesta rada sama po sebi ne uspostavlja građanskopravnu odgovornost poslodavca za naknadu štete. Činjenica da se takva povreda prema propisima iz oblasti zdravstvenog, odnosno penzijskog i invalidskog osiguranja može smatrati povredom na radu može biti od značaja za ostvarivanje prava iz tih propisa, ali ne znači da se radi o šteti nastaloj na radu ili u vezi sa radom za koju poslodavac odgovara po opštim pravilima obligacionog prava.
S1 3 P 052172 25 P · S1 3 P 052172 26 Gž
Sud Bosne i Hercegovine
ODGOVORNOST ZA ŠTETU OD OPASNE STVARI ILI OPASNE DJELATNOSTI – PRETPOSTAVKA UZROČNOSTI Kod odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti uzročna veza se pretpostavlja, pa oštećeni nije dužan dokazivati da šteta potiče od opasne stvari ili djelatnosti, već da je ona učestvovala u štetnom događaju. Teret dokazivanja da opasna stvar ili djelatnost nije bila uzrok nastale štete leži na licu koje za nju odgovara, budući da je zakonska pretpostavka uzročnosti oboriva. ODGOVORNOST NARUČIOCA ZA ŠTETU NASTALU IZVOĐENJEM RADOVA Naručilac radova na nepokretnosti ne oslobađa se odgovornosti prema trećem licu za štetu nastalu u vezi sa izvođenjem tih radova činjenicom da pojedine radnje koje su dovele do nastanka štete nije neposredno naložio niti preduzeo, ako su te radnje preduzete radi izvršenja radova po njegovom nalogu, budući da naručilac za takvu štetu solidarno odgovara sa izvođačem radova u smislu člana 207. Zakona o obligacionim odnosima.
S1 3 P 036770 26 Gž 2 · S1 3 P 036770 26 Rev 2
Sud Bosne i Hercegovine
Činjenica da Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine izričito propisuje pravo na naknadu štete zbog neopravdane osude i neosnovanog ili nezakonitog lišenja slobode ne isključuje pravo na naknadu nematerijalne štete zbog mjera zabrane izrečenih u krivičnom postupku. Ako su takvim mjerama povrijeđena ili ograničena zaštićena prava ličnosti, osnov odgovornosti države za naknadu nematerijalne štete postoji prema opštim pravilima obligacionog prava, nezavisno od zakonitosti postupanja organa koji je mjere odredio.
S1 3 P 049418 24 P · S1 3 P 049418 25 Gž
Sud Bosne i Hercegovine
Država Bosna i Hecregovina nije odgovorna za štetu u smislu člana 172 ZOO jer nema propusta u radu njenih organa budući da prema podnosiocu azila koji je počinio krivično djelo u vrijeme počijenja nije bila određena mjera nadzora od strane Službe za poslove sa strancima, niti ima odgovornosti po osnovu člana 180 stav 1 ZOO jer se nije radilo o aktu terorizma ili nasilja usmjerenog na državno uređenje, već o aktu opšteg kriminaliteta čije spriiječavanje je u nadležnosti policijskog organa na čijoj teritoriji je krivično djelo počinjeno.
S1 3 P 044118 25 Gž · S1 3 P 044118 22 P
Sud Bosne i Hercegovine
NAČIN OTKLANJANJA POSLJEDICA DISKRIMINACIJE Utvrđenje postojanja diskriminacije ne daje diskriminisanom licu, samo po sebi, pravo na sve oblike pravne zaštite propisane članom 12. stav 1. Zakona o zabrani diskriminacije. Odgovarajući način otklanjanja posljedica diskriminacije određuje se prema obliku diskriminacije, vrsti i obimu povrijeđenog prava, području života u kojem su nastupile njene posljedice i svrsi koja se pravnom zaštitom treba postići. NAKNADA NEMATERIJALNE ŠTETE ZBOG DISKRIMINACIJE Utvrđenje diskriminacije samo po sebi ne predstavlja dovoljan osnov za dosuđenje naknade nematerijalne štete. Za ostvarivanje prava na takvu naknadu potrebno je utvrditi da je diskriminatornim postupanjem povrijeđeno neko od nematerijalnih dobara zaštićenih članom 200. Zakona o obligacionim odnosima te da okolnosti konkretnog slučaja, naročito intenzitet i trajanje duševnih patnji, opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade. Kada se utvrđena diskriminacija sastoji u uskraćivanju određenog materijalnog prava, a njene posljedice su otklonjene dosuđenjem novčane naknade kojom je diskriminisano lice dovedeno u položaj uporedne grupe, samo postojanje diskriminacije ne opravdava i dosuđenje nematerijalne štete. Za takvu naknadu moraju biti posebno ispunjene pretpostavke iz člana 200. Zakona o obligacionim odnosima.
S1 3 P 051012 25 Gž
Sud Bosne i Hercegovine
ODMJERAVANJE NAKNADE NEMATERIJALNE ŠTETE ZBOG NEOSNOVANOG LIŠENJA SLOBODE I MJERA ZABRANE Naknada nematerijalne štete zbog neosnovanog lišenja slobode i izrečenih mjera zabrane odmjerava se u jedinstvenom novčanom iznosu kojim se obuhvataju sve štetne posljedice po ličnost oštećenog, uključujući duševne bolove, strah te povredu časti, ugleda i drugih prava ličnosti. Visina pravične novčane naknade određuje se prema ukupnosti objektivnih i subjektivnih okolnosti konkretnog slučaja, naročito trajanju i intenzitetu duševnih bolova, trajanju i sadržaju ograničenja slobode, ugledu oštećenog i ukupnim posljedicama štetnog događaja. PRIMJENA ORIJENTACIONIH KRITERIJA PRI ODMJERAVANJU NEMATERIJALNE ŠTETE Orijentacioni kriteriji za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete predstavljaju smjernicu, a ne osnov za matematičko obračunavanje naknade prema broju dana lišenja slobode. Pravična novčana naknada određuje se prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, uz sveobuhvatnu ocjenu trajanja i intenziteta duševnih bolova i straha, trajanja ograničenja slobode, povrede časti i ugleda te drugih posljedica štetnog događaja, koje mogu opravdati i naknadu izvan iznosa koji proizlazi iz Orijentacionih kriterija. ZATEZNA KAMATA NA NAKNADU NEMATERIJALNE ŠTETE Zatezna kamata na dosuđenu pravičnu novčanu naknadu nematerijalne štete teče od dana donošenja prvostepene presude, jer se visina naknade određuje prema okolnostima i cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, kada potraživanje nematerijalne štete postaje novčana obaveza izražena određenim brojem novčanih jedinica. Prije tog trenutka pravična novčana naknada nije određena kao glavnica na koju bi mogla teći zatezna kamata. IZGUBLJENA DOBIT – OČEKIVANJE PONOVNOG IMENOVANJA Mogućnost ponovnog imenovanja na funkciju nakon isteka mandata, čak i kada zakonom nije ograničen broj…
S1 3 P 047397 25 Gž
Sud Bosne i Hercegovine
Prestankom radnog odnosa zbog isteka mandata nisu ostvareni uslovi za isplatu optremnine, bez obzira što je nakon prestanka radnog odnosa ostvareno pravo na starosnu penziju iz razloga jer je zakonski osnov za isplatu opremnine isključivo prestanka radnog odnosa zbog odlaska u penziju.
S1 3 P 048140 25 Rev · S1 3 P 048140 25 Gž · S1 3 P 048140 24 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Kada se zahtjevi više tužitelja temelje na istorodnom činjeničnom i pravnom osnovu, što iste kvalificira kao formalne – obične (aktivne) suparničare, onda se vrijednost spora cijeni prema vrijednosti tužbenog zahtjeva za svakog tužitelja posebno, a ne prema zbiru njihovih potraživanja.
96 0 P 147206 22 P · 96 0 P 147206 24 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Da bi putnici u automobilu na sebe preuzeli dio odgovornosti zbog toga što se voze sa vozačem pod utjecajem alkohola, potrebno je utvrditi da su oni znali da je vozač alkoholiziran ili da su prema njegovom ponašanju i redovitom tijeku događaja morali zaključiti da je vozač u alkoholiziranom stanju.
96 0 P 144465 24 Gž 2 · 96 0 P 144465 23 P 2
Apelacioni sud Brčko distrikta
Za djelovanje opoziva i otkaza punomoći između stranke i opunomoćenika, zakon ne propisuje pismenu formu, što implicira da je dovoljna i usmena forma priopćenja opoziva ili otkaza, međutim kada je u pitanju djelovanje opoziva odnosno otkaza prema sudu ili protivnoj stranci zakon propisuje obvezu da opoziv, odnosno otkaz moraju biti priopćeni sudu pred kojim se vodi postupak, i to pismeno ili pak usmeno na zapisnik.
96 0 Mal 162874 24 Gž · 96 0 Mal 162874 24 Mal