Sudska praksa
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).
88 sentenci u bazi
14ms
Filteri (1)
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada je drugostepeni sud razmotrio sve relevantne žalbene prigovore branioca optuženog na prvostepenu presudu, pa razloge za odlučne činjenice iz obrazloženja prvostepene presude inkorporirao u obrazloženje svoje presude ili uputio na te razloge prvostepenog suda, onda to prema pravnom standardu izraženom u odlukama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, predstavlja prihvatljiv metodološki pristup obrazlaganja odluka drugostepenih sudova, pa slijedom toga na osnovu tako koncipiranog obrazoženja se ne može izvoditi teza o povredi prava na odbranu u žalbenom postupku u vidu izostanka obrazloženja za odbijene žalbene prigovore.
85 0 K 066478 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Definicija pojma „zločinačkog udruženja“ sadržanog u dispoziciji krivičnog djela člana 383.stav 2. KZ RS ( raniji zakon) i pojma „organizovane kriminalne grupe“ sadržanog u dispoziciji krivičnog djela iz člana 366 . stav 2. Krivičnog zakonika RS (važeći zakonik) su sadržajno identične, pa kada je u činjeničnom opisu djela pravno kvalifikovanog po sada važećem zakoniku upotrebljen pojam „zločinačkog udruženja“, umjesto pojma „organizovane grupe“, onda na taj način nije povrijeđen Krivični zakon jer se dispozicija krivičnog djela za koje su osuđeni oglašeni krivim, po elementima koji određuju biće krivičnog djela u novom zakoniku i ranijem krivičnom zakonu, sadržinski se ne razlikuju.
11 0 K 020421 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Razlika između krivičnog djela krađe iz člana 231. KZRS, i krivičnog djela utaje iz člana 235. KZRS se ogleda u radnji izvršenja djela, dok su ostali elementi bića ovih krivičnih djela isti (tuđa pokretna stvar i namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi), jer se krađom od drugog oduzima stvar iz njegovog pritežanja (posjeda), a kod utaje izvršilac prisvaja tuđu pokretnu stvar koja se već nalazi kod njega po nekom osnovu koji nije protivpravan (koja mu je povjerena, koja je nađena ili do koje je slučajno došao).
71 0 K 187797 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Na konkretan slučaj konkurišu za primjenu dva zakona i to KZ RS koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja djela i Krivični zakonik koji je stupio na snagu nakon izvršenja djela , pa kada oba Zakona radnje optuženih propisuju kao kvalifikovani oblik krivičnog djela nasilničko ponašanje, te oba zakona za ovaj oblik krivičnog djela propisuju isti rok zastarjelosti krivičnog gonjenja ( koja nije nastupila do pravosnažnosti pobijane presude), onda novi Krivični zakonik nije blaži zakon jer propisuje veći posebni minimum i posebni maksimumom kazne zatvora za ovaj oblik navedenog krivičnog djela u odnosu na zakon koji je važio u vrijeme izvršenja djela. Kod ocjene blažeg zakona na konkretan slučaj isključena je mogućnost kombinovanja dva ili više Krivičnih zakona, već se mora primjeniti samo jedan od Krivičnih zakona koji konkurišu za primjenu, koji posmatran u cjelini dovodi optuženog u povoljniji položaj.
71 0 K 193737 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada je osuđeni kritičnog događaja preduzeo radnje koje se manifestuju u upotrebi sile s ciljem da spriječi službeno lice (sudskog izvršitelja koji je uz asistenciju sudske policije postupao po zaključku suda) u vršenju službene radnje u okviru njegovih ovlaštenja , onda za postojanje bića krivičnog djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje iz člana 387. stav 1. u vezi sa članom 20. KZ RS u takvim radnjama osuđenog, nije od uticaja činjenica što je Ustavni sud Republike Srpske kasnije utvrdio da propis lokalne zajednice na kojem se temelji Odluka o prikupljanju, odvoženju i deponovanju komunalnog otpada nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o komunalim djelatnostima, jer se pravno dejstvo te Ustavnog suda u konkretnom slučaju ograničava na konačan ishod postupka izvršenja odluke suda u vezi sa naplatom komunalne takse.
80 0 K 077937 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Drugostepen sud nije počinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačke g) ZKP RS (koja se ogleda u povredi prava na odbranu), kada o sjednici vijeća nije obavijestio optuženog i njegovog branioca, jer prema odredbi člana 6. Zakona o izmjenama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 91/17), koji je stupio na snagu 12.10.2017. godine i koji je bio na snazi u momentu donošenja presude a smim tim i u momentu kada je izjavljena žalba, nije postojala navedena obaveza jer se izmijenjenom odredbom člana 318. stav 1. ZKP RS o sjednici vijeća obaviještavaju, tužilac, optuženi i njegov branilac, samo kada su u žalbi ili odgovoru na žalbu tražili da budu obaviješteni o sjednici vijeća, ili u slučaju kada predsjednik vijeća ili vijeće odluči da o održavanju sjednice vijeća budu obaviještene stranke i kada to nisu zahtijevale, pod uslovom da je njihovo prisustvo korisno za razjašnjenje stvari.
71 0 K 209118 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada za primjenu na konkretan slučaj konkurišu dva zakona i to Krivični zakon RS koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja djela (raniji zakon) i Krivični Zakonik RS koji je stupio na snagu poslije izvršenja krivičnog djela ( novi zakon), te kada oba zakona radnje opisane u dispozitivu optužnice određuju kao isto krivično djelo i propisuju kazne sa istim zakonskim maksimumom (kazna zatvora od 5 godina), a različitu visinu posebnog minimuma kazne od jedne godine, odnosno šest mjeseci za to djelo, koji je zakon blaži mora se cijeniti po svim njegovim odredbama, a ne samo po zaprijećenoj kazni. Blaži je Krivični Zakonik (novi zakon) jer skraćuje rok zastarjelosti krivičnog gonjenja i njegovom primjenom na konkretan slučaj ta zastarjelost je već nastupila.
71 0 K 160716 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada drugostepeni sud uopšte nije dao razloge za žalbeni prigovor odbrane kojim tvrdi da je prvostepena presuda zasnovana na nezakonitom dokazu (iskazu svjedoka, ljekara koji je liječio oštećenu, a da isti prethodno nije oslobođen dužnosti čuvanja profesionalne tajne u smislu odredbe člana 147. stav 1. tačka v) ZKP RS), onda je na taj način u žalbenom postupku počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačka g) ZKP RS, koja se manifestuje u povredi prava na odbranu optuženog.
85 0 K 059532 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada je optuženi radnju neovlaštene potrošnje električne energije mimo mjernog uređaja (koji oblik neovlaštene potrošnje je regulisan u članu 89.stav 1. tačka v) Opštih uslova za isporuku i snabdjevanje električnom energijom) preduzeo u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, onda su u njegovim radnjama ostvareni svi elementi bića krivičnog djela krađe iz člana 231.stav 1. KZRS.
71 0 K 199468 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Kaznu zatvora do šest mjeseci sud, u smislu odrebi člana 46. stav 3. Krivičnog zakonika Republike Srpske, može izreći samo ako posebne okolnosti djela i učinioca ukazuju da se novčanom kaznom ne može postići svrha kažnjavanja ili da se novčana kazna neće moći izvršiti, a pri tome zakonodavac ne pravi razliku da li se do te kazne zatvora došlo ublažavanjem zakonom propisane kazne ili je ona u granicama zakonom propisane kazne za određeno krivično djelo. Slijedom toga, od ove odredbe imperativnog karaktera se može odstupiti, pa izreći kazna zatvora do šest mjeseci, samo ako je ispunjen navedeni negativni uslov koji se manifestuje u postojanju posebnih, dakle ne običnih, okolnosti djela i učinioca koje ukazuju da se novčanom kaznom ne može postići svrha kažnjavanja ili da se novčana kazna neće moći naplatiti.
80 0 K 094472 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Subjektivnu stranu krivičnog zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja iz člana 347. stav 3. KZ RS, pored umišljaja čini i namjera pribavljanja imovinske koristi, kao bitan elemenat bića ovog krivičnog djela, pa kako se kod ovog oblika navedenog krivičnog djela koristoljubiva zloupotreba službenog položaja manifestuje u namjeri pribavljanja imovinske koristi za sebe ili drugog, to za postojanje svršenog osnovnog oblika ovog krivičnog djela nije neophodno da je ta namjera i ostvarena, pa imovinska korist zaista i pribavljena.
84 0 K 048952 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Tužilac je ovlašten da izmjeni optužnicu na glavnom pretresu ( što uključuje i završnu riječ kao procesnu radnju koja je sastavni dio glavnog pretresa) i pri tome zakon ne postavlja ograničenja u pogledu broja mogućih izmjena, niti pretpostavlja nužnim da je toj izmjeni prethodila i izmjena sadržaja provedenih dokaza ili pojavljivanje novih dokaza, jer se ta izmjena može zasnivati i na novoj tužiočevoj subjektivnoj ocjeni izvedenih dokaza na glavnom pretresu. Slijedom toga, nije povrijeđeno pravo na odbranu optuženih kada sud u završnoj fazi postupka prihvati izmjenu već jednom izmjenjene optužnice i pored toga što se ta izmjena zasniva na novoj tužiočevoj subjektivnoj ocjeni već izvedenih dokaza.
12 0 K 004724 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Kako su u međuvremenu od izjavljivanja žalbe i održavanja sjednice uslijedile izmjene Zakona o krivičnom postupku, to je optuženom i braniocu uskraćena mogućnost da u žalbi zatraže da budu obaviješteni o sjednici vijeća, bez svoje krivice, radi čega je sud bio dužan da stranke i branioca obavijesti o održavanju sjednice vijeća. S obzirom da nije tako postupio počinio je bitnu povredu prava odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačke g) ZKP RS, koja se manifestuje u povredi prava na odbranu.
84 0 K 051874 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada je osuđeni, u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, izvršio oduzimanje novca od radnice na prodajnom kiosku, uz prijetnju uperenim pištoljem u njenom pravcu, onda su u njegovim radnjama ostvarena sva bitna obilježja krivičnog djela razbojništva iz člana 233. stav 1. KZ RS, a činjenica da je prijetnja izvršena plastičnim pištoljem je irelevantna, posmatrano s aspekta ocjene ozbiljnosti prijetnje, jer je u okolnostima konkretnog slučaja takva prijetnja bila očigledno podobna da se kod osobe prema kojoj je prijetnja upućena (koja nije imala svjest o tome da je u pitanju plastični pištolj) izazove osjećaj straha da su joj ugroženi život i tjelesni integritet, usljed čega je bila prinuđena da napadaču preda sav novac koji je imala u trgovačkoj kasi.
84 0 K 046680 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada je kao osnov pobijanja pravosnažne drugostepene presude zahtjevom za zaštitu zakonitosti označena povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačka g) ZKP RS (koja se manifestuje u povredi prava na odbranu), a ta povreda nije bila iznesena u žalbama optuženog i njegovog branioca na prvostepenu presudu, niti se vezuje za povredu učinjenu u žalbenom postupku, onda je takav zahtjev nedopušten u smislu odredbi člana 352. stav 2. tačka a) u vezi sa članom 350.stav 2. ZKP RS.
80 0 K 082685 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Ozbiljna prijetnja predstavlja elemenat bića krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti iz člana 169. stav 1. KZ RS, a karakter ozbiljne prijetnje u smislu ove inkriminacije ima svaka prijetnja koja je podobna da kod lica kome se prijeti izazove osjećaj nesigurnosti i straha da je njemu, ili njemu bliskom licu ugrožen život ili tjelesni integritet ili sloboda ili da će im biti naneseno zlo nekom opšteopasnom radnjom ili sredstvom.
84 0 K 048373 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Kad iz sadržaja zahtjeva proizlazi da povreda Krivičnog zakona nije bila iznesena u žalbi na prvostepenu presudu, niti se ukazuje da je ona počinjena u žalbenom postupku, zbog čega se shodno odred člana 350. stav 2. tačka b) Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske protiv ove pravnosnažne presude ne može uložiti zahtjev za zaštitu zakonitosti, tako da podneseni zahtjev branioca osuđenog nije dozvoljen.
77 0 K 081911 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada Krivični Zakonik, koji je stupio na snagu nakon izvršenja krivičnog djela, krivično gonjenje za osnovni oblik krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti iz člana 150.stav 1. uslovljava prijedlogom oštećenog, a oštećeni je takav prijedlog blagovremeno postavio nakon izvršenja djela i ponovio na glavnom pretresu, onda je u smislu odredbi člana 4. stav 1. KZRS pobijanom presudom pravilno primjenjen Krivični zakon kada su radnje optuženog kritičnog događaja, pravno kvalifikovane kao krivično djelo ugrožavanje sigurnosti iz člana 169. stav 1. KZ RS ( koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja djela), jer Krivični zakonik nije blaži zakon s obzirom da za isti oblik krivičnog djela predviđa veći posebni maksimum kazne zatvora.
85 0 K 064668 18 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Jedan od oblika radnje izvršenja krivičnog djela oduzimanje maloljetnog lica iz člana 205. stav 1. KZ RS, je sprečavanje da maloljetno lice bude kod lica koje ima pravo na njega ( u konkretnom slučaju: otac djece), pa kada u činjeničnom opisu djela u izreci presude nisu konkretizovane činjenice koje manifestuju ovu radnju izvršenja djela (način na koji je optužena onemogućavala kontakte oca sa maloljetnom djecom koja su njoj povjerena na čuvanje), niti činjenice o pravosnažnosti odluke nadležnog Centra za socijalni rad kojim je to pravo utvrđeno, onda takav činjenični opis djela u izreci pobijane presude ne odražava elemente bića krivičnog djela oduzimanja maloljetnog lica iz člana 205. stav 1. KZ RS.
95 0 K 041806 17 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Prema osnovu po kome se utajena stvar nalazi kod počinioca djela razlikuje se utaja povjerene stvari i utaja nađene stvari ili stvari do koje se slučajno došlo, pa kada se prema činjeničnom opisu djela u izreci pobijane presude kao predmet krivičnog djela utaje pojavljuje povjerena svar vrijednosti preko 50.000 KM, što predstavlja kvalifikatornu okolnost težeg oblika krivičnog djela utaje iz člana 229. stav 4. Krivičnog zakonika (za koje djelo je optuženi oglašen krivim prvostepenom presudom), onda je drugostepenom presudom, donesenom u sjednici vijeća, u korist optuženog učinjena povreda Krivičnog zakona iz člana 312. tačka g) ZKP RS kada su njegove radnje sa takvim činjeničnim opisom pravno kvalifikovane kao lakši oblik krivičnog djela utaje iz člana 229. stav 5. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakonika (gdje se kao predmet utaje pojavljuje nađena stvar ili stvar do koje se slučajno došlo).
71 0 K 139071 18 Kvlz