Sudska praksa
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).
346 sentenci u bazi
94ms
Filteri (2)
Vrsta predmeta
Ishod
Apelacioni sud Brčko distrikta
Sudska nagodba kao mješoviti procesnopravni i građanskopravni ugovor, kao i svaki drugi ugovor može se pobijati zbog mana volje jedne od ugovornih strana, a koje mane volje (ugovor zaključen u zabludi ili pod utjecajem prinude ili prevare) su rezultat djelovanja suprotne strane ili trećeg lica, a ne punomoćnika same stranke.
96 0 P 145772 22 Gž · 96 0 P 145772 22 P
Sud Bosne i Hercegovine
U okolnostima kada je učesniku konkursne procedure omogućen uvid u dokumentaciju drugih kandidata, ali ne i kopiranje, ispoštovano je načelo transparentnosti iz člana 2. stav 1. Pravilnika o proceduri unapređenja policijskih službenika u policijskim organima BiH i nije došlo do povrede člana 74. ZUP-a BiH, budući da nije uticalo na sadržaj i kvalitet žalbe na odluku o izboru kandidata koja je sačinjena na osnovu izvršenog uvida u spis.
S1 3 P 040047 22 Rev · S1 3 P 040047 22 Gž · S1 3 P 040047 21 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Podaci o visini potrošačke korpe, korišteni za potrebe obračuna nužnih troškova života tužiteljice, predstavljaju općepoznate statističke podatke.
96 0 P 126341 22 Gž · 96 0 P 126341 19 P
Sud Bosne i Hercegovine
Do nejednakog postupanja u ostvarivanju prava iz rada zaposlenika dolazi ukoliko su zaposlenici koji rade u istom kabinetu na poslovima iste složenosti i obima, razvrstani u različit platni razred i imaju drugačiji koeficijent za obračun plaće samo na osnovu činjenice da su raspoređeni na rad kod drugih imenovanih lica.
S1 3 P 041596 22 Gž · S1 3 P 041596 21 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Odredbom člana 222. stav (1) Porodičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine određeno je da „izdržavana osoba, kao i obveznik izdržavanja“ mogu tražiti da sud izmijeni raniju odluku o izdržavanju, dakle ne i druga osoba. U tom smislu majka izdržavanog djeteta može biti samo zakonska zastupnica malodobnog djeteta, ali ne i tužiteljica.
96 0 P 134362 22 Gž · 96 0 P 134362 20 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
U situaciji kada službenici Pododjela za lična dokumenta nisu u cijelosti postupali po uputstvu koje nalaže da se poništavanje putne isprave vrši fizičkim uništavanjem putne isprave i otiskivanjem pečata „PONIŠTENO“ preko upisanih podataka u putnoj ispravi i praznim stranicama putne isprave, propust da se otisne takav pečat, kod toga da je fizičkim uništavanjem (bušenjem) poništena važeća viza, nije od značaja za nastanak štete u konkretnom slučaju, jer je šteta nastala poništenjem vize bušenjem, a ne propustom da se otisne pečat, zbog čega pravilno prvostepeni sud nije utvrdio doprinos rukovodećih službenika u nastaloj šteti.
96 0 P 141307 22 Gž · 96 0 P 141307 21 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
U situaciji kada je poslodavac propustio, u smislu odredbe članka 16. Zakona o sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, provesti osposobljavanje uposlenika za siguran rad prije nego što je isti, po nalozima poslodavca počeo raditi na mašini koja po svojim karakteristikama ima status opasne stvari, tada je poslodavac bio u obvezi onemogućiti odnosno zaustaviti uposlenikov rad na ovoj mašini u smislu odredbe članka 13. stavak (1) točka i) istog zakona, jer rad na opasnoj stvari takvih karakteristika, predstavlja izravnu opasnost za zdravlje tužitelja.
96 0 P 119806 18 P · 96 0 P 119806 22 Gž 2
Sud Bosne i Hercegovine
U parničnim postupcima između države i entiteta u vezi s pravom vlasništva nad nekretninama isključivo je nadležan Sud Bosne i Hercegovine, bez obzira na čijem području se nekretnina nalazi.
S1 3 P 043108 22 Pž · S1 3 P 043108 22 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Raskid ugovora treba razlikovati od slučaja pobojnosti (relativne rušljivosti) ili ništavosti (apsolutne ništavosti) kao razloga nevaljanosti ugovora. U slučaju raskida ugovora, raskinuti se može samo pravno valjan ugovor i obično se uzrok raskida ugovora javlja nakon sklapanja valjanog ugovora, dok kod pobojnosti ili ništavosti ugovora, uzrok postoji već u trenutku sklapanja ugovora.
96 0 P 135011 20 P · 96 0 P 135011 22 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Nosilac prava građenja zaštitu u pogledu zemljišta ostvaruje shodnom primjenom pravila o zaštiti prava služnosti, dok u pogledu zgrade koja je izgrađena na osnovu prava građenja, zaštitu ostvaruje shodnom primjenom pravila o zaštiti prava vlasništva. (pravno shvatanje zauzeto na sjednici Građansko-privredno-upravnog odjeljenja Apelacionog suda Brčko distrikta BiH dana 15. decembra 2022. godine)
96 0 P 120177 18 P · 96 0 P 120177 22 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
U skladu sa odredbom člana 2. stav 1. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Prema tome, iz odredbe ovog stava Zakona o parničnom postupku proizilazi zaključak da u parničnom postupku sud (ovdje se prevashodno misli na prvostepeni sud) u pravilu odlučuje o tužbenom zahtjevu na incijativu stranaka, dakle ne po službenoj dužnosti, odnosno sud o tužbenom zahtjevu odlučuje u granicama koje je odredila stranka (u konkretnom slučaju tužitelji u pogledu tužbenog zahtjeva, a tuženi u pogledu protivtužbenog zahtjeva), što znači da sud stranci (tužiteljima/tuženom) ne može dosuditi više nego što je ona tražila (u konkretnom slučaju utvrditi veći obim prava od onoga koje je tuženi, nakon što mu je dostavljen nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke, uređenim protivtužbenim zahtjevom tražio), a niti joj može dosuditi ono što stranka nije tražila, jer bi u suprotnom došlo do prekoračenja tužbenog zahtjeva, odnosno procesne povrede zbog koje se može izjaviti žalba.
96 0 P 103204 22 Gž · 96 0 P 103204 17 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Kada je, po tvrdnjama tužioca (i materijalnoj dokumentaciji pročitanoj kao dokazi u ovom sporu) u saobraćajnoj nezgodi (koja predstavlja osigurani slučaj) tužilac povrijeđen (a nastala je šteta i drugom licu odnosno njegovom vozilu), za tužioca je samim činom takve nezgode nastupila zakonska obaveza da ostane na licu mjesta (uz određene izuzetke) i obavijesti najbližu policijsku stanicu o saobraćajnog nezgodi te sačeka dolazak službenog lica koje obavlja uviđaj, te da se podvrgne ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata provjeri da li ima alkohola ili drugih opojnih sredstava u organizmu, dakle, radi se zakonskoj imperativnoj obavezi koja korespondira obavezama tužioca kao osiguranika po Uslovima za kasko osiguranje kao sastavnom dijelu zaključenog ugovora, a koje postupanje (činjenje i/ili nečinjenje) ne može predstavljati ništavu odredbu u smislu člana 918. Zakona o obligacionim odnosima (smisao, osim da isključi svoju obavezu ako je do nezgode došlo pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava jeste svakako i da se sa sigurnošću mogu utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti nastupanja osiguranog slučaja, a što je u cilju obje ugovorne strane kod ugovora o osiguranju).
96 0 P 143197 22 Gž · 96 0 P 143197 21 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Da bi došlo do prebacivanja tereta dokazivanja s tužitelja na tuženog, tužitelj mora dokazati prima facie (na prvi pogled) diskriminaciju. Prema pravilu o prima facie diskriminaciji, dokazivanje diskriminacije je podijeljeno u dvije faze. U prvoj fazi tužitelj treba dokazati činjenice iz kojih sud može izvesti zaključak o vjerojatnosti da ga je tuženi diskriminirao. Tada se teret dokazivanja prebacuje na tuženog koji u drugoj fazi mora učiniti izvjesnim da diskriminacije nije bilo. U tom smislu, neuspjeh dokazivanja prima facie diskriminacije ima negativnu posljedicu za tužitelja, a neuspjeh pobijanja zaključka o postojanju prima facie diskriminacije ima negativnu posljedicu za tuženog.
96 0 P 144076 22 Gž · 96 0 P 144076 21 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Pravilnim tumačenjem odredbi članaka 38., 39. i 46. Zakona o nacionalizaciji, jasnim se ukazuje da nijedna od njih ne predviđa da se za uvjet brisanja prava građenja (tada prava korištenja), traži isplata naknade za nacionalizirano zemljište, niti je to slučaj sa člankom 86. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Brčko distrikta BiH.
96 0 P 131774 22 Gž · 96 0 P 131774 20 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Diskriminacija postoji ako se različito tretiraju pojedinci u sličnim pozicijama a takvo ponašanje nema objektivno i razumno opravdanje, a da bi sud izveo pravilan zaključak, slijedeći praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, potrebno je provesti antidiskriminacioni test, odnosno odgovoriti na pitanja: 1) Da li je različito tretiranje zasnovano na zakonu, a zakon slijedi legitiman javni interes? 2) Da li upotrijebljena sredstva za ostvarenje javnog interesa zadovoljavaju princip adekvatnosti i da li različito tretiranje zadovoljava princip proporcionalnosti? Ako je odgovor na bilo koje od ovih pitanja negativan, slijedi zaključak da se radi o diskriminaciji.
96 0 P 134438 21 Gž · 96 0 P 134438 22 Rev · 96 0 P 134438 20 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Kako tužitelj kao uposlenik javnog poduzeća i uposlenici u javnom sektoru, kao namještenici i državni službenici u tijelu javne uprave, po prirodi, vrsti i sadržaju, imaju različit radno-pravni status uključujući i različit način uređivanja politike plaća i drugih osobnih primanja iz radnog odnosa te njihovog financiranja, to nema mjesta zaključku tužitelja da se u konkretnom slučaju radi o odgovarajućim komparatorima (usporednim kategorijama).
96 0 P 130565 22 Gž · 96 0 P 130565 20 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima pod neosnovanim obogaćenjem se podrazumijeva vanugovorni obveznopravni odnos između sticaoca koji je obavezan na povratak imovine ili naknade vrijednosti onog dijela imovine ili imovinske koristi koju je stekao od osiromašenog bez pravnog osnova u pravnom poslu ili zakonu, odnosno bez pravnog osnova koji se nije ostvario ili je kasnije otpao (član 210. stav (1) i (3) Zakona o obligacionim odnosima), s tim da sticanje nije poteklo od građanskog delikta. Dakle, jedan od uslova jeste da činidba zbog koje se dogodila promjena u imovini ne smije biti štetna radnja u smislu građanskog delikta, odnosno povrede ugovornog odnosa, jer u tom slučaju nastaje obaveza odgovornosti za štetu.
96 0 P 120547 22 Gž · 96 0 P 120547 18 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Analiza materijalne dokumentacije od strane vještaka za potrebe izrade nalaza i mišljenja nije niti može nadomjestiti zakonsku obvezu suda da istu tu materijalnu dokumentaciju ocijeni na način kako to izričito nalaže odredba članka 8. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
96 0 P 133745 22 Gž · 96 0 P 133745 20 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Kada je u pitanju primjena pravnog pravila iz odredbe članka 948. OGZ-a, zakonski termin „gruba (velika) neblagodarnost“ je u biti neodređen pojam, odnosno pravni standard, a ocjenu da li se postupak primatelja dara prema davatelju dara može kvalificirati kao gruba neblagodarnost vrši sud uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja. U tom smislu, u cilju sudsko-terminološkog određenja ovog pravnog standarda, gruba neblagodarnost (nezahvalnost) podrazumijeva povredu tijela, časti slobode i imovine darodavatelja koja predstavlja kazneno djelo ili, prema stajalištu domaće sudske prakse i sudske prakse zemalja u okruženju (koje još uvijek primjenjuju ovo pravno pravilo iz OGZ-a), drugo ponašanje koje ne mora sadržavati obilježja kaznenog djela, ali je neophodno da bude takve prirode da se po općeprihvaćenim standardima sredine u kojoj darodavatelj i daroprimatelj žive, smatraju nemoralnim postupcima, odnosno takvim postupcima koji ugrožavaju tjelesni ili psihički integritet darodavatelja ili druge bliske osobe.
96 0 P 125164 19 P · 96 0 P 125164 22 Gž
Sud Bosne i Hercegovine
Kada zaposlenik zbog udaljenja-suspenzije za vrijeme vođenja disciplinskog postupka objektivno nije mogao koristiti prvi dio godišnjeg odmora u tekućoj godini, ne postoji pravni osnov da mu poslodavac uskrati korišćenje godišnjeg odmora do 30. juna naredne godine, samo iz razloga što zaposlenik nije iskoristio prvi dio godišnjeg odmora u tekućoj godini.
S1 3 P 036617 21 Gž · S1 3 P 036617 20 P