Aktio

Sudska praksa

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).

Sentence i odluke su preuzete iz javnih baza i prikazane informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

33 sentence u bazi

3ms

Filteri (3)

Apelacioni sud Brčko distrikta

U slučaju kada ne postoji uzročno-posljedična (kauzalna) veza između naknadne uplate beneficiranog staža od strane tuženog i povećanja tužiteljeve mirovine, prvostupanjski sud nije imao osnova prihvatiti tužbeni zahtjev i obvezati tuženog da tužitelju naknadi štetu, jer povećanje tužiteljeve mirovine nakon uplate beneficiranog staža nije posljedica te uplate, nego naprosto posljedica zakonskog rješenja da u slučaju kada je korisniku utvrđen iznos mirovine manji od najniže mirovine (kakav je ovdje slučaj), istome se mirovina ima isplaćivati u visini najniže (zajamčene) mirovine.

96 0 P 115957 18 P · 96 0 P 115957 22 Gž · 96 0 P 115957 23 Rev

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kada je sud u izvanparničnom postupku utvrdio među, zainteresirana osoba može u parnici dokazivati vlasništvo i tražiti da se međa odredi i uskladi prema tome. Međutim, zakonodavac je u stavku (6) članka 189. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisao i ograničenja u pogledu zaštite s tim što osoba koja je sudjelovala u postupku uređenja međa nema mogućnosti da zahtijeva zaštitu, po proteku roka od šest mjeseci, koji je vezan za dan pravomoćnosti sudske odluke donesene u postupu uređenja međe. Navedeni rok od šest mjeseci jeste prekluzivni rok materijalnog prava, a što znači da se poslije isteka toga roka ne gubi samo zahtjev na vlasničku tužbu, nego prestaje i samo pravo na vlasništvo koje se tužbom traži, sve kad bi ga i bilo.

96 0 P 123172 23 Gž · 96 0 P 123172 19 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kada propis kojim je regulisan radnopravni status saradnika u nastavi, ne pravi distinkciju između saradnika u nastavi sa VKV stručnom spremom i saradnika u nastavi sa višom školskom (stručnom) spremom u nagrađivanju (plati) za jednak rad, te kako je Zakonom o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine propisano da praktičnu nastavu izvode saradnici u nastavi sa stručnom spremom utvrđenom nastavnim planom i programom, a kojim je (kao i u Organizacionom planu) određeno da su to lica sa VKV stručnom spremom i lica sa višom školskom spremom, pa kako je tužiteljica jednako uspješno, bez primjedbi i sa uspješnim ocjenama, kao i saradnici u nastavi sa višom školskom spremom izvodila praktičnu nastavu, onda tužiteljici pripada i ista plata sukladno načelu „ista plata za isti ili sličan posao“.

96 0 P 148500 23 Gž · 96 0 P 148500 22 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Zavođenje predmeta u sudski upisnik „P – parnica“ umjesto u upisnik „Rs – radni spor“, nije od utjecaja na pravilnost postupanja prvostepenog suda kod toga da se u oba postupka primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, dok materijalno pravo sud primjenjuje shodno činjeničnim utvrđenjima tokom prvostepenog postupka, i nije vezan prijedlozima stranaka u pogledu pravnog osnova odnosno pravilne primjene materijalnog prava.

96 0 P 138623 21 P · 96 0 P 138623 23 Gž

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Upis prava vlasništva na temelju pravosnažne presude je deklaratornog karaktera za razliku od upisa prava vlasništva stečenog na temelju pravnog posla (ugovora o poklonu) koji je konstituirajući, jer se vlasništvo stječe tek upisom u zemljišne knjige.

96 0 P 131649 20 P · 96 0 P 131649 23 Gž

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kada tužiteljica nije učestvovala u ostavinskom postupku koji je okončan donošenjem rješenja o nasljeđivanju, ona kao novi nasljednik, svoja prava iz zaostavštine može ostvariti jedino u parničnom postupku shodno odredbi člana 256. Zakona o nasljeđivanju Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, radi čega nema mjesta tvrdnji tuženog da se konkretna stvar treba riješiti donošenjem dopunskog rješenja o nasljeđivanju odnosno isključivo u vanparničnom postupku raspravljanja zaostavštine (jedini pravni put je pokretanje redovnog parničnog postupka pred nadležnim sudom).

96 0 P 107939 17 P · 96 0 P 107939 22 Gž

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Neosnovan je prigovor presuđene stvari kada su tužbeni zahtjevi zasnovani na različitim činjeničnim osnovama, odnosno kada u konkretnom slučaju stranka svoj zahtjev zasniva na pravnom institutu sticanja prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu, budući da je u postupku, koji je vođen i pravosnažno okončan pred sudovima, odbijen njen zahtjev za utvrđenje valjanog pravnog osnova za sticanje spornih nekretnina po osnovu zaključenog ugovora.

96 0 P 089340 18 P 2 · 96 0 P 089340 22 Gž 2

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Zbog klauzule na mjenici „bez protesta“ ne postoji obaveza protestovanja predmetne mjenice prije podnošenja prijedloga za dozvolu izvršenja.

96 0 P 005416 22 Gž · 96 0 I 005416 21 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Tužitelju ne pripada pravo na nagradu opunomoćeniku za sastav podneska od 27.4.2022. godine, jer navedeni podnesak predstavlja uređenje (preciziranje) tužbe, u situaciji kada je tužitelj (njegov opunomoćenik) mogao usmeno urediti (precizirati) na ročištu za glavnu raspravu koje je održano isti dan (27.4.2022. godine).

96 0 P 120095 22 Gž · 96 0 P 120095 18 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Sudska nagodba kao mješoviti procesnopravni i građanskopravni ugovor, kao i svaki drugi ugovor može se pobijati zbog mana volje jedne od ugovornih strana, a koje mane volje (ugovor zaključen u zabludi ili pod utjecajem prinude ili prevare) su rezultat djelovanja suprotne strane ili trećeg lica, a ne punomoćnika same stranke.

96 0 P 145772 22 Gž · 96 0 P 145772 22 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Podaci o visini potrošačke korpe, korišteni za potrebe obračuna nužnih troškova života tužiteljice, predstavljaju općepoznate statističke podatke.

96 0 P 126341 22 Gž · 96 0 P 126341 19 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Odredbom člana 222. stav (1) Porodičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine određeno je da „izdržavana osoba, kao i obveznik izdržavanja“ mogu tražiti da sud izmijeni raniju odluku o izdržavanju, dakle ne i druga osoba. U tom smislu majka izdržavanog djeteta može biti samo zakonska zastupnica malodobnog djeteta, ali ne i tužiteljica.

96 0 P 134362 22 Gž · 96 0 P 134362 20 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

U situaciji kada službenici Pododjela za lična dokumenta nisu u cijelosti postupali po uputstvu koje nalaže da se poništavanje putne isprave vrši fizičkim uništavanjem putne isprave i otiskivanjem pečata „PONIŠTENO“ preko upisanih podataka u putnoj ispravi i praznim stranicama putne isprave, propust da se otisne takav pečat, kod toga da je fizičkim uništavanjem (bušenjem) poništena važeća viza, nije od značaja za nastanak štete u konkretnom slučaju, jer je šteta nastala poništenjem vize bušenjem, a ne propustom da se otisne pečat, zbog čega pravilno prvostepeni sud nije utvrdio doprinos rukovodećih službenika u nastaloj šteti.

96 0 P 141307 22 Gž · 96 0 P 141307 21 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

U situaciji kada je poslodavac propustio, u smislu odredbe članka 16. Zakona o sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, provesti osposobljavanje uposlenika za siguran rad prije nego što je isti, po nalozima poslodavca počeo raditi na mašini koja po svojim karakteristikama ima status opasne stvari, tada je poslodavac bio u obvezi onemogućiti odnosno zaustaviti uposlenikov rad na ovoj mašini u smislu odredbe članka 13. stavak (1) točka i) istog zakona, jer rad na opasnoj stvari takvih karakteristika, predstavlja izravnu opasnost za zdravlje tužitelja.

96 0 P 119806 18 P · 96 0 P 119806 22 Gž 2

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Raskid ugovora treba razlikovati od slučaja pobojnosti (relativne rušljivosti) ili ništavosti (apsolutne ništavosti) kao razloga nevaljanosti ugovora. U slučaju raskida ugovora, raskinuti se može samo pravno valjan ugovor i obično se uzrok raskida ugovora javlja nakon sklapanja valjanog ugovora, dok kod pobojnosti ili ništavosti ugovora, uzrok postoji već u trenutku sklapanja ugovora.

96 0 P 135011 20 P · 96 0 P 135011 22 Gž

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Nosilac prava građenja zaštitu u pogledu zemljišta ostvaruje shodnom primjenom pravila o zaštiti prava služnosti, dok u pogledu zgrade koja je izgrađena na osnovu prava građenja, zaštitu ostvaruje shodnom primjenom pravila o zaštiti prava vlasništva. (pravno shvatanje zauzeto na sjednici Građansko-privredno-upravnog odjeljenja Apelacionog suda Brčko distrikta BiH dana 15. decembra 2022. godine)

96 0 P 120177 18 P · 96 0 P 120177 22 Gž

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

U skladu sa odredbom člana 2. stav 1. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Prema tome, iz odredbe ovog stava Zakona o parničnom postupku proizilazi zaključak da u parničnom postupku sud (ovdje se prevashodno misli na prvostepeni sud) u pravilu odlučuje o tužbenom zahtjevu na incijativu stranaka, dakle ne po službenoj dužnosti, odnosno sud o tužbenom zahtjevu odlučuje u granicama koje je odredila stranka (u konkretnom slučaju tužitelji u pogledu tužbenog zahtjeva, a tuženi u pogledu protivtužbenog zahtjeva), što znači da sud stranci (tužiteljima/tuženom) ne može dosuditi više nego što je ona tražila (u konkretnom slučaju utvrditi veći obim prava od onoga koje je tuženi, nakon što mu je dostavljen nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke, uređenim protivtužbenim zahtjevom tražio), a niti joj može dosuditi ono što stranka nije tražila, jer bi u suprotnom došlo do prekoračenja tužbenog zahtjeva, odnosno procesne povrede zbog koje se može izjaviti žalba.

96 0 P 103204 22 Gž · 96 0 P 103204 17 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kada je, po tvrdnjama tužioca (i materijalnoj dokumentaciji pročitanoj kao dokazi u ovom sporu) u saobraćajnoj nezgodi (koja predstavlja osigurani slučaj) tužilac povrijeđen (a nastala je šteta i drugom licu odnosno njegovom vozilu), za tužioca je samim činom takve nezgode nastupila zakonska obaveza da ostane na licu mjesta (uz određene izuzetke) i obavijesti najbližu policijsku stanicu o saobraćajnog nezgodi te sačeka dolazak službenog lica koje obavlja uviđaj, te da se podvrgne ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata provjeri da li ima alkohola ili drugih opojnih sredstava u organizmu, dakle, radi se zakonskoj imperativnoj obavezi koja korespondira obavezama tužioca kao osiguranika po Uslovima za kasko osiguranje kao sastavnom dijelu zaključenog ugovora, a koje postupanje (činjenje i/ili nečinjenje) ne može predstavljati ništavu odredbu u smislu člana 918. Zakona o obligacionim odnosima (smisao, osim da isključi svoju obavezu ako je do nezgode došlo pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava jeste svakako i da se sa sigurnošću mogu utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti nastupanja osiguranog slučaja, a što je u cilju obje ugovorne strane kod ugovora o osiguranju).

96 0 P 143197 22 Gž · 96 0 P 143197 21 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Da bi došlo do prebacivanja tereta dokazivanja s tužitelja na tuženog, tužitelj mora dokazati prima facie (na prvi pogled) diskriminaciju. Prema pravilu o prima facie diskriminaciji, dokazivanje diskriminacije je podijeljeno u dvije faze. U prvoj fazi tužitelj treba dokazati činjenice iz kojih sud može izvesti zaključak o vjerojatnosti da ga je tuženi diskriminirao. Tada se teret dokazivanja prebacuje na tuženog koji u drugoj fazi mora učiniti izvjesnim da diskriminacije nije bilo. U tom smislu, neuspjeh dokazivanja prima facie diskriminacije ima negativnu posljedicu za tužitelja, a neuspjeh pobijanja zaključka o postojanju prima facie diskriminacije ima negativnu posljedicu za tuženog.

96 0 P 144076 22 Gž · 96 0 P 144076 21 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Pravilnim tumačenjem odredbi članaka 38., 39. i 46. Zakona o nacionalizaciji, jasnim se ukazuje da nijedna od njih ne predviđa da se za uvjet brisanja prava građenja (tada prava korištenja), traži isplata naknade za nacionalizirano zemljište, niti je to slučaj sa člankom 86. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Brčko distrikta BiH.

96 0 P 131774 22 Gž · 96 0 P 131774 20 P

2023
Parnični predmeti