Sudska praksa
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).
39 sentenci u bazi
2ms
Filteri (2)
Vrsta predmeta
Faza postupka
Ishod
Godina sentence
Sud Bosne i Hercegovine
Za štetu koju pretrpi profesionalno vojno lice zbog povrede uzrokovane padom na zaleđenoj stazi za kretanje čuvara, odgovara poslodavac zbog propusta u održavanju objekta i obezbjeđenju uslova koji osiguravaju zaštitu života i zdravlja zaposlenika.
S1 3 P 043010 23 Gž · S1 3 P 043010 22 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
U slučaju kada ne postoji uzročno-posljedična (kauzalna) veza između naknadne uplate beneficiranog staža od strane tuženog i povećanja tužiteljeve mirovine, prvostupanjski sud nije imao osnova prihvatiti tužbeni zahtjev i obvezati tuženog da tužitelju naknadi štetu, jer povećanje tužiteljeve mirovine nakon uplate beneficiranog staža nije posljedica te uplate, nego naprosto posljedica zakonskog rješenja da u slučaju kada je korisniku utvrđen iznos mirovine manji od najniže mirovine (kakav je ovdje slučaj), istome se mirovina ima isplaćivati u visini najniže (zajamčene) mirovine.
96 0 P 115957 18 P · 96 0 P 115957 22 Gž · 96 0 P 115957 23 Rev
Sud Bosne i Hercegovine
Prigovori aktivne i pasivne legitimacije po karakteru su materijalno pravni i odsustvo raspravljanja o ovim prigovorima u prvostepenoj presudi, ne može otkloniti žalbeni sud kroz primjenu materijalnog prava o kome vodi računa po službenoj dužnosti, jer se radi o nedostatku presude zasnovanoj na povredi procesnih odredbi koja povreda onemogućava stranke u raspravljanje pred sudom u žalbenom postupku.
S1 3 P 039783 23 Pž · S1 3 P 039783 21 P
Sud Bosne i Hercegovine
Otklanjanje diskriminatorskog postupanja podrazumjeva uklanjanje štetnih posljedica na način da se šteta nadoknađuje u obimu koji se utvrđuje u odnosu na period u kome je trajala povreda prava na jednako postupanje.
S1 3 P 040155 22 P 2 · S1 3 P 040155 23 Gž 2
Apelacioni sud Brčko distrikta
Kada je sud u izvanparničnom postupku utvrdio među, zainteresirana osoba može u parnici dokazivati vlasništvo i tražiti da se međa odredi i uskladi prema tome. Međutim, zakonodavac je u stavku (6) članka 189. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisao i ograničenja u pogledu zaštite s tim što osoba koja je sudjelovala u postupku uređenja međa nema mogućnosti da zahtijeva zaštitu, po proteku roka od šest mjeseci, koji je vezan za dan pravomoćnosti sudske odluke donesene u postupu uređenja međe. Navedeni rok od šest mjeseci jeste prekluzivni rok materijalnog prava, a što znači da se poslije isteka toga roka ne gubi samo zahtjev na vlasničku tužbu, nego prestaje i samo pravo na vlasništvo koje se tužbom traži, sve kad bi ga i bilo.
96 0 P 123172 23 Gž · 96 0 P 123172 19 P
Sud Bosne i Hercegovine
U građanskim sporovima u kojima se poništavaju odluke disciplinskih organa, sud nema punu jurisdikciju, već isključivo cijeni zakonitost odluke disciplinskog organa sa aspekta procesnog i materijalnog prava. Ispitivanje odluke disciplinskog organa sa aspekta procesnog prava podrazumijeva ocjenu zakonitosti provođenja disciplinskog postupka i ispitivanje istinitosti činjenica koje su utvrdili disciplinski organi na osnovu provedenih dokaza, dok se ispitivanje zakonitosti izrečene mjere sa aspekta primjene materijalnog prava odnosi na ispitivanje pravilnosti primjene propisa o disciplinskoj odgovornosti.
S1 3 P 036853 22 Gž · S1 3 P 036853 20 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Kada propis kojim je regulisan radnopravni status saradnika u nastavi, ne pravi distinkciju između saradnika u nastavi sa VKV stručnom spremom i saradnika u nastavi sa višom školskom (stručnom) spremom u nagrađivanju (plati) za jednak rad, te kako je Zakonom o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine propisano da praktičnu nastavu izvode saradnici u nastavi sa stručnom spremom utvrđenom nastavnim planom i programom, a kojim je (kao i u Organizacionom planu) određeno da su to lica sa VKV stručnom spremom i lica sa višom školskom spremom, pa kako je tužiteljica jednako uspješno, bez primjedbi i sa uspješnim ocjenama, kao i saradnici u nastavi sa višom školskom spremom izvodila praktičnu nastavu, onda tužiteljici pripada i ista plata sukladno načelu „ista plata za isti ili sličan posao“.
96 0 P 148500 23 Gž · 96 0 P 148500 22 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Zavođenje predmeta u sudski upisnik „P – parnica“ umjesto u upisnik „Rs – radni spor“, nije od utjecaja na pravilnost postupanja prvostepenog suda kod toga da se u oba postupka primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, dok materijalno pravo sud primjenjuje shodno činjeničnim utvrđenjima tokom prvostepenog postupka, i nije vezan prijedlozima stranaka u pogledu pravnog osnova odnosno pravilne primjene materijalnog prava.
96 0 P 138623 21 P · 96 0 P 138623 23 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Upis prava vlasništva na temelju pravosnažne presude je deklaratornog karaktera za razliku od upisa prava vlasništva stečenog na temelju pravnog posla (ugovora o poklonu) koji je konstituirajući, jer se vlasništvo stječe tek upisom u zemljišne knjige.
96 0 P 131649 20 P · 96 0 P 131649 23 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Kada tužiteljica nije učestvovala u ostavinskom postupku koji je okončan donošenjem rješenja o nasljeđivanju, ona kao novi nasljednik, svoja prava iz zaostavštine može ostvariti jedino u parničnom postupku shodno odredbi člana 256. Zakona o nasljeđivanju Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, radi čega nema mjesta tvrdnji tuženog da se konkretna stvar treba riješiti donošenjem dopunskog rješenja o nasljeđivanju odnosno isključivo u vanparničnom postupku raspravljanja zaostavštine (jedini pravni put je pokretanje redovnog parničnog postupka pred nadležnim sudom).
96 0 P 107939 17 P · 96 0 P 107939 22 Gž
Apelacioni sud Brčko distrikta
Neosnovan je prigovor presuđene stvari kada su tužbeni zahtjevi zasnovani na različitim činjeničnim osnovama, odnosno kada u konkretnom slučaju stranka svoj zahtjev zasniva na pravnom institutu sticanja prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu, budući da je u postupku, koji je vođen i pravosnažno okončan pred sudovima, odbijen njen zahtjev za utvrđenje valjanog pravnog osnova za sticanje spornih nekretnina po osnovu zaključenog ugovora.
96 0 P 089340 18 P 2 · 96 0 P 089340 22 Gž 2
Apelacioni sud Brčko distrikta
Zbog klauzule na mjenici „bez protesta“ ne postoji obaveza protestovanja predmetne mjenice prije podnošenja prijedloga za dozvolu izvršenja.
96 0 P 005416 22 Gž · 96 0 I 005416 21 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Tužitelju ne pripada pravo na nagradu opunomoćeniku za sastav podneska od 27.4.2022. godine, jer navedeni podnesak predstavlja uređenje (preciziranje) tužbe, u situaciji kada je tužitelj (njegov opunomoćenik) mogao usmeno urediti (precizirati) na ročištu za glavnu raspravu koje je održano isti dan (27.4.2022. godine).
96 0 P 120095 22 Gž · 96 0 P 120095 18 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Sudska nagodba kao mješoviti procesnopravni i građanskopravni ugovor, kao i svaki drugi ugovor može se pobijati zbog mana volje jedne od ugovornih strana, a koje mane volje (ugovor zaključen u zabludi ili pod utjecajem prinude ili prevare) su rezultat djelovanja suprotne strane ili trećeg lica, a ne punomoćnika same stranke.
96 0 P 145772 22 Gž · 96 0 P 145772 22 P
Sud Bosne i Hercegovine
U okolnostima kada je učesniku konkursne procedure omogućen uvid u dokumentaciju drugih kandidata, ali ne i kopiranje, ispoštovano je načelo transparentnosti iz člana 2. stav 1. Pravilnika o proceduri unapređenja policijskih službenika u policijskim organima BiH i nije došlo do povrede člana 74. ZUP-a BiH, budući da nije uticalo na sadržaj i kvalitet žalbe na odluku o izboru kandidata koja je sačinjena na osnovu izvršenog uvida u spis.
S1 3 P 040047 22 Rev · S1 3 P 040047 22 Gž · S1 3 P 040047 21 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Podaci o visini potrošačke korpe, korišteni za potrebe obračuna nužnih troškova života tužiteljice, predstavljaju općepoznate statističke podatke.
96 0 P 126341 22 Gž · 96 0 P 126341 19 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
Odredbom člana 222. stav (1) Porodičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine određeno je da „izdržavana osoba, kao i obveznik izdržavanja“ mogu tražiti da sud izmijeni raniju odluku o izdržavanju, dakle ne i druga osoba. U tom smislu majka izdržavanog djeteta može biti samo zakonska zastupnica malodobnog djeteta, ali ne i tužiteljica.
96 0 P 134362 22 Gž · 96 0 P 134362 20 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
U situaciji kada službenici Pododjela za lična dokumenta nisu u cijelosti postupali po uputstvu koje nalaže da se poništavanje putne isprave vrši fizičkim uništavanjem putne isprave i otiskivanjem pečata „PONIŠTENO“ preko upisanih podataka u putnoj ispravi i praznim stranicama putne isprave, propust da se otisne takav pečat, kod toga da je fizičkim uništavanjem (bušenjem) poništena važeća viza, nije od značaja za nastanak štete u konkretnom slučaju, jer je šteta nastala poništenjem vize bušenjem, a ne propustom da se otisne pečat, zbog čega pravilno prvostepeni sud nije utvrdio doprinos rukovodećih službenika u nastaloj šteti.
96 0 P 141307 22 Gž · 96 0 P 141307 21 P
Apelacioni sud Brčko distrikta
U situaciji kada je poslodavac propustio, u smislu odredbe članka 16. Zakona o sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, provesti osposobljavanje uposlenika za siguran rad prije nego što je isti, po nalozima poslodavca počeo raditi na mašini koja po svojim karakteristikama ima status opasne stvari, tada je poslodavac bio u obvezi onemogućiti odnosno zaustaviti uposlenikov rad na ovoj mašini u smislu odredbe članka 13. stavak (1) točka i) istog zakona, jer rad na opasnoj stvari takvih karakteristika, predstavlja izravnu opasnost za zdravlje tužitelja.
96 0 P 119806 18 P · 96 0 P 119806 22 Gž 2
Apelacioni sud Brčko distrikta
Raskid ugovora treba razlikovati od slučaja pobojnosti (relativne rušljivosti) ili ništavosti (apsolutne ništavosti) kao razloga nevaljanosti ugovora. U slučaju raskida ugovora, raskinuti se može samo pravno valjan ugovor i obično se uzrok raskida ugovora javlja nakon sklapanja valjanog ugovora, dok kod pobojnosti ili ništavosti ugovora, uzrok postoji već u trenutku sklapanja ugovora.
96 0 P 135011 20 P · 96 0 P 135011 22 Gž