Aktio

Sudska praksa

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).

Sentence i odluke su preuzete iz javnih baza i prikazane informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

39 sentenci u bazi

7ms

Filteri (2)

Apelacioni sud Brčko distrikta

Nosilac prava građenja zaštitu u pogledu zemljišta ostvaruje shodnom primjenom pravila o zaštiti prava služnosti, dok u pogledu zgrade koja je izgrađena na osnovu prava građenja, zaštitu ostvaruje shodnom primjenom pravila o zaštiti prava vlasništva. (pravno shvatanje zauzeto na sjednici Građansko-privredno-upravnog odjeljenja Apelacionog suda Brčko distrikta BiH dana 15. decembra 2022. godine)

96 0 P 120177 18 P · 96 0 P 120177 22 Gž

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

U skladu sa odredbom člana 2. stav 1. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Prema tome, iz odredbe ovog stava Zakona o parničnom postupku proizilazi zaključak da u parničnom postupku sud (ovdje se prevashodno misli na prvostepeni sud) u pravilu odlučuje o tužbenom zahtjevu na incijativu stranaka, dakle ne po službenoj dužnosti, odnosno sud o tužbenom zahtjevu odlučuje u granicama koje je odredila stranka (u konkretnom slučaju tužitelji u pogledu tužbenog zahtjeva, a tuženi u pogledu protivtužbenog zahtjeva), što znači da sud stranci (tužiteljima/tuženom) ne može dosuditi više nego što je ona tražila (u konkretnom slučaju utvrditi veći obim prava od onoga koje je tuženi, nakon što mu je dostavljen nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke, uređenim protivtužbenim zahtjevom tražio), a niti joj može dosuditi ono što stranka nije tražila, jer bi u suprotnom došlo do prekoračenja tužbenog zahtjeva, odnosno procesne povrede zbog koje se može izjaviti žalba.

96 0 P 103204 22 Gž · 96 0 P 103204 17 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kada je, po tvrdnjama tužioca (i materijalnoj dokumentaciji pročitanoj kao dokazi u ovom sporu) u saobraćajnoj nezgodi (koja predstavlja osigurani slučaj) tužilac povrijeđen (a nastala je šteta i drugom licu odnosno njegovom vozilu), za tužioca je samim činom takve nezgode nastupila zakonska obaveza da ostane na licu mjesta (uz određene izuzetke) i obavijesti najbližu policijsku stanicu o saobraćajnog nezgodi te sačeka dolazak službenog lica koje obavlja uviđaj, te da se podvrgne ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata provjeri da li ima alkohola ili drugih opojnih sredstava u organizmu, dakle, radi se zakonskoj imperativnoj obavezi koja korespondira obavezama tužioca kao osiguranika po Uslovima za kasko osiguranje kao sastavnom dijelu zaključenog ugovora, a koje postupanje (činjenje i/ili nečinjenje) ne može predstavljati ništavu odredbu u smislu člana 918. Zakona o obligacionim odnosima (smisao, osim da isključi svoju obavezu ako je do nezgode došlo pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava jeste svakako i da se sa sigurnošću mogu utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti nastupanja osiguranog slučaja, a što je u cilju obje ugovorne strane kod ugovora o osiguranju).

96 0 P 143197 22 Gž · 96 0 P 143197 21 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Da bi došlo do prebacivanja tereta dokazivanja s tužitelja na tuženog, tužitelj mora dokazati prima facie (na prvi pogled) diskriminaciju. Prema pravilu o prima facie diskriminaciji, dokazivanje diskriminacije je podijeljeno u dvije faze. U prvoj fazi tužitelj treba dokazati činjenice iz kojih sud može izvesti zaključak o vjerojatnosti da ga je tuženi diskriminirao. Tada se teret dokazivanja prebacuje na tuženog koji u drugoj fazi mora učiniti izvjesnim da diskriminacije nije bilo. U tom smislu, neuspjeh dokazivanja prima facie diskriminacije ima negativnu posljedicu za tužitelja, a neuspjeh pobijanja zaključka o postojanju prima facie diskriminacije ima negativnu posljedicu za tuženog.

96 0 P 144076 22 Gž · 96 0 P 144076 21 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Pravilnim tumačenjem odredbi članaka 38., 39. i 46. Zakona o nacionalizaciji, jasnim se ukazuje da nijedna od njih ne predviđa da se za uvjet brisanja prava građenja (tada prava korištenja), traži isplata naknade za nacionalizirano zemljište, niti je to slučaj sa člankom 86. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Brčko distrikta BiH.

96 0 P 131774 22 Gž · 96 0 P 131774 20 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Diskriminacija postoji ako se različito tretiraju pojedinci u sličnim pozicijama a takvo ponašanje nema objektivno i razumno opravdanje, a da bi sud izveo pravilan zaključak, slijedeći praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, potrebno je provesti antidiskriminacioni test, odnosno odgovoriti na pitanja: 1) Da li je različito tretiranje zasnovano na zakonu, a zakon slijedi legitiman javni interes? 2) Da li upotrijebljena sredstva za ostvarenje javnog interesa zadovoljavaju princip adekvatnosti i da li različito tretiranje zadovoljava princip proporcionalnosti? Ako je odgovor na bilo koje od ovih pitanja negativan, slijedi zaključak da se radi o diskriminaciji.

96 0 P 134438 21 Gž · 96 0 P 134438 22 Rev · 96 0 P 134438 20 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kako tužitelj kao uposlenik javnog poduzeća i uposlenici u javnom sektoru, kao namještenici i državni službenici u tijelu javne uprave, po prirodi, vrsti i sadržaju, imaju različit radno-pravni status uključujući i različit način uređivanja politike plaća i drugih osobnih primanja iz radnog odnosa te njihovog financiranja, to nema mjesta zaključku tužitelja da se u konkretnom slučaju radi o odgovarajućim komparatorima (usporednim kategorijama).

96 0 P 130565 22 Gž · 96 0 P 130565 20 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima pod neosnovanim obogaćenjem se podrazumijeva vanugovorni obveznopravni odnos između sticaoca koji je obavezan na povratak imovine ili naknade vrijednosti onog dijela imovine ili imovinske koristi koju je stekao od osiromašenog bez pravnog osnova u pravnom poslu ili zakonu, odnosno bez pravnog osnova koji se nije ostvario ili je kasnije otpao (član 210. stav (1) i (3) Zakona o obligacionim odnosima), s tim da sticanje nije poteklo od građanskog delikta. Dakle, jedan od uslova jeste da činidba zbog koje se dogodila promjena u imovini ne smije biti štetna radnja u smislu građanskog delikta, odnosno povrede ugovornog odnosa, jer u tom slučaju nastaje obaveza odgovornosti za štetu.

96 0 P 120547 22 Gž · 96 0 P 120547 18 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Analiza materijalne dokumentacije od strane vještaka za potrebe izrade nalaza i mišljenja nije niti može nadomjestiti zakonsku obvezu suda da istu tu materijalnu dokumentaciju ocijeni na način kako to izričito nalaže odredba članka 8. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

96 0 P 133745 22 Gž · 96 0 P 133745 20 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kada je u pitanju primjena pravnog pravila iz odredbe članka 948. OGZ-a, zakonski termin „gruba (velika) neblagodarnost“ je u biti neodređen pojam, odnosno pravni standard, a ocjenu da li se postupak primatelja dara prema davatelju dara može kvalificirati kao gruba neblagodarnost vrši sud uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja. U tom smislu, u cilju sudsko-terminološkog određenja ovog pravnog standarda, gruba neblagodarnost (nezahvalnost) podrazumijeva povredu tijela, časti slobode i imovine darodavatelja koja predstavlja kazneno djelo ili, prema stajalištu domaće sudske prakse i sudske prakse zemalja u okruženju (koje još uvijek primjenjuju ovo pravno pravilo iz OGZ-a), drugo ponašanje koje ne mora sadržavati obilježja kaznenog djela, ali je neophodno da bude takve prirode da se po općeprihvaćenim standardima sredine u kojoj darodavatelj i daroprimatelj žive, smatraju nemoralnim postupcima, odnosno takvim postupcima koji ugrožavaju tjelesni ili psihički integritet darodavatelja ili druge bliske osobe.

96 0 P 125164 19 P · 96 0 P 125164 22 Gž

2023
Parnični predmeti

Sud Bosne i Hercegovine

Nejednako postupanje u ostvarivanju prava iz rada ne teži legitimnom cilju kada zaposlenik prema važećem podzakonskom aktu neostvaruje pravo na dodatak na platu za razliku od zaposlenika koji obavljaju poslove radnog mjesta sa istim opisom zadataka, odgovornosti i složenosti poslova. Budući da su bili ispunjeni svi zakonski uslovi za donošenje izmjena podzakonskog akta kojim bi se za radno mjesto tužitelja propisalo pravo na dodatak na platu, a tužena je to propustila učiniti, došlo je do diskriminacije, jer opisano postupanje nije zasnovano na objektivnoj i razumnoj opravdanosti.

S1 3 P 040155 22 Gž · S1 3 P 040155 21 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Zadatak obrazloženja presude je da strankama pruži obavijest o subjektivnim i objektivnim elementima spora, da objasni razloge zbog kojih je sud donio odluku sadržanu u izreci presude kao i da li i zbog čega prihvata ili ne prihvata stavove, prijedloge i prigovore stranaka u postupku, te tako pruži nužnu podlogu za kontrolu rada sudu koju vrši instancioni sud glede uloženog pravnog lijeka. Na ovakav način ostvaruje se konvencijski standard obrazložene sudske odluke iz članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) kao preduvijeta za korištenje prava na djelotvoran pravni lijek iz članka 13. Europske konvencije. U suprotnom, odluka bi bila manjkava i kao takva ne bi se mogla ispitati, a što bi u konačnici predstavljalo povredu prava stranke na pravično suđenje iz odredbe članka II stavak (3) točke e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije, a o čemu je Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u više navrata zauzimao pravna stajališta (više o ovome, vidi Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj AP-3074/17 od 31. siječnja 2018. godine, broj AP-2453/11 od 6. studenog 2014. godine, broj AP-6/09 od 18. travnja 2012. godine itd.).

96 0 P 131847 22 Gž · 96 0 P 131847 20 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Pitanje stepena naruženosti (lakši, srednji, jaki ili najteži oblik naruženosti) je usko stručno pitanje medicinskog karaktera.

96 0 P 129928 21 Gž · 96 0 P 129928 21 P 2 · 96 0 P 129928 20 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Lice koje je sastavilo pismeni testament pred svjedocima (u ovom slučaju je to advokat), može istovremeno biti i jedan od svjedoka tog testamenta.

96 0 P 118482 20 Gž · 96 0 P 118482 18 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

U slučaju djelomičnog stranačkog uspjeha sud, u pravilu, uzima u obzir kako tužiteljev tako i tuženikov uspjeh u parnici i odluku o tome koja će stranka snositi obvezu naknade troškova postupka donosi primjenom pravila procesnog prebijanja troškova (pravno shvatanje Panela za ujednačavanje sudske prakse iz građanske oblasti o naknadi troškova u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici).

96 0 P 108369 20 Gž · 96 0 P 108369 17 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kada izvršni sud, odlučujući o prigovoru izvršenika izjavljenom protiv rješenja o izvršenju, odredi da se prijedlog smatra tužbom i predmet dostavi parničnom sudu na postupanje po odredbama Zakona o parničnom postupku, prigovor izvršenika se (analogno tome) tretira kao odgovor na tužbu. Presudu zbog propuštanja sud ne može donijeti u parničnom postupku zbog prigovora izvršenika (tuženog) kojim je osporio postojanje potraživanja, odnosno jer je tuženi odgovorio na tužbu.

96 0 I 005419 19 P · 96 0 P 005419 20 Gž

2023
Izvršenje građansko

Apelacioni sud Brčko distrikta

Činjenica da je ugostiteljski objekat potpisnik ugovora o isključivom pravu ustupanja fonografskih imovinsko-pravnih ovlaštenja sa Udruženjem prava proizvođača fonograma „Fonogram“ ne znači da zbog toga nema obavezu da plaća autorsku naknadu „Asocijaciji kompozitora-muzičkih stvaralaca“ (AMUS), obzirom da Udruženje za zaštitu prava proizvođača fonograma „Fonogram“ i AMUS ne ostvaruju istu funkciju djelovanja, jer se Udruženje za zaštitu prava proizvođača fonograma „Fonogram“ bavi zaštitom proizvođača fonograma, dok se AMUS bavi ostvarivanjem i zaštitom muzičkih djela domaćih i stranih autora sa riječima ili bez riječi.

96 0 P 099145 19 Gž · 96 0 P 099145 16 P

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kada tuženi, odnosno njen punomoćnik, nije pristupio na ročište za glavnu raspravu, a na koje ročište je pristupio svjedok, predložen od strane tuženog, te kako sud u parničnom postupku ne može provoditi dokaze u ime parničnih stranaka, što u konkretnom slučaju znači da nije ovlašten da sam u ime tuženog saslušava svjedoka, onda je pravilna odluka prvostepenog suda da taj dokaz (saslušanje svjedoka) ne provede.

96 0 P 079749 14 P · 96 0 P 079749 16 Gž

2023
Parnični predmeti

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kada se radi o istoj ili sličnoj robi, a u pitanju su slični znaci koji podržavaju žigove tužitelja, mogućnost izazivanja zabune se ne dokazuje, već se pretpostavlja.

96 0 P 003179 07 P · 96 0 P 003179 16 Rev · 96 0 P 003179 15 Gž 3

2023
Parnični predmeti