Aktio

Sudska praksa

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).

Sentence i odluke su preuzete iz javnih baza i prikazane informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

30 sentenci u bazi

4ms

Filteri (2)

Apelacioni sud Brčko distrikta

Teret dokazivanja (ne)prisustva zaposlenika na radnom mjestu, odnosno njegovog (ne)dolaska na posao je na poslodavcu.

96 0 Rs 137866 24 Rsž 2 · 96 0 Rs 137866 23 Rs 2

2024
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kako zakoni o mirovinsko-invalidskom osiguranju oba entiteta (čija primjena je na teritoriji Brčko distrikta Bosne i Hercegovine omogućena na temelju naloga Supervizora za Brčko distrikt Bosne i Hercegovine od 4.8.2006. godine) propisuju da prava iz mirovinsko-invalidskog osiguranja ne mogu zastarjeti, to se u situaciji kada se raspravlja o zastari navedenih prava ne mogu primijeniti zastarni rokovi propisani Zakonom o radu ali ni prekluzivni rokovi za zaštitu prava iz radnog odnosa propisani Zakonom o zabrani diskriminacije.

96 0 Rs 154115 24 Rsž · 96 0 Rs 154115 23 Rs

2024
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kada je tužiteljici tijekom trajanja radnog odnosa koji je predmetom utuženog razdoblja isplaćivan veći iznos neto plaće nego što je bilo prethodno pismeno ugovoreno i kada je takav (veći) iznos neto plaće sukladno poreznim propisima evidentiran kod poreznih i drugih mjerodavnih javnih tijela, a koji podaci o visini neto plaće služe kao porezna osnovica za obračun pripadajućih doprinosa i drugih javnih davanja, to tužiteljici u okolnostima konkretnog slučaja pripada pravo na uplatu mjerodavnom mirovinskom zavodu onog iznosa doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje koji je vještak obračunao na temelju stvarno isplaćenih neto plaća tužiteljici u utuženom periodu.

96 0 Rs 150433 23 Rsž · 96 0 Rs 150433 22 Rs

2024
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

U situaciji kada su tužioci prije uspostave Distrikta, radeći kao ovlašćena službena lica u ministarstvima unutrašnjih poslova entiteta Bosne i Hercegovine ostvarivali pravo na beneficirani radni staž (12 mjeseci efektivnog rada se računalo kao 16 mjeseci staža osiguranja) i kada su u periodu nakon uspostave Distrikta u entitetima Bosne i Hercegovine ovlašćena službena lica kako Policije tako i Sudske policije konstantno ostvarivala konkretno pravo, a posebno kod toga da se radi o istoj vrsti poslova sa istim pravima, obavezama i ovlašćenjima, slijedi jasan zaključak da su tužioci u spornom periodu bili diskriminisani u odnosu na sve ostale ovlašćene policijske službenike (ovlašćene službenike Sudske policije) u Bosni i Hercegovini, odnosno da su prema ostalim ovlašćenim službenim licima kako Policije tako i Sudske policije u Bosni i Hercegovini, stavljeni u neravnopravan položaj u pogledu ostvarivanja ovog prava, a da za takvo postupanje nije postojao ni jedan opravdan interes.

96 0 Rs 133742 23 Rev · 96 0 Rs 133742 20 Rs · 96 0 Rs 133742 22 Rsž

2023
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kada se radi o konkursnoj proceduri za izbor službenika i namještenika u državnoj službi koju provodi Odbor za zapošljavanje (posredstvom imenovane Komisije za zapošljavanje) u skladu sa Zakonom o državnoj službi u organima javne uprave Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, odnosno, saglasno normama sadržanim u poglavljima VI, VII i VIII tog Zakona (i podzakonskog akta koji je na osnovu njega donesen), tada se kontrola zakonitosti konačne odluke Apelacione komisije po žalbi izjavljenoj protiv Odluke o izboru, vrši u upravnom sporu prema odredbama Zakona o upravnim sporovima.

96 0 Rs 136227 22 Rsž · 96 0 Rs 136227 21 Rs

2024
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

Odredbom člana 116. stav (1) tačka m) Zakona o službenicima i namještenicima Brčko distrikta BiH propisano je da radni odnos prestaje po sili zakona „ako se sazna da u vrijeme prijema u službu nije ispunjavao uslove za prijem u službu propisane zakonom, danom saznanja“, što ukazuje na zaključak da ovim zakonom nije propisan poseban rok u kom može doći do raskida radnog odnosa, nego da samim činom saznanja za činjenicu neispunjavanja opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa, službeniku i namješteniku u pravosuđu, po sili zakona, prestaje radni odnos.

96 0 Rs 136731 22 Rsž · 96 0 Rs 136731 21 Rs · 96 0 Rs 136731 22 Rev

2023
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

Zakon o radu u osnovnoj odredbi (član 1) postavlja standard odnosno obim primjene na način da isključuje svoju primjenu na prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa koji su uređeni posebnim zakonom (lex specijalis) koristeći jasnu sintagmu „ako posebnim zakonom nije drugačije određeno“, pa se i obaveza usklađivanja pravilnika o radu i drugih opštih akata, odnosno uređivanje visine i načina ostvarivanja prava na topli obrok odnosi samo na poslodavce na koje se ovaj zakon (Zakon o radu) primjenjuje.

96 0 Rs 144058 22 Rsž · 96 0 Rs 144058 21 Rs

2023
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

Propisivanjem mogućnosti zaključenja ugovora o radu na određeno vrijeme, nastojalo se omogućiti poduzećima, naročito novoosnovanim, malim i srednjim, da zapošljavanjem radnika (na određeno vrijeme), reaguju na nesigurnost na tržištu, povećanje ili opadanje potražnje za robom, promjenjive tržišne uvjete, a sve sa aspekta dinamike razvoja poslovanja, ekonomskog i privrednog razvoja pravnih lica koja obavljaju određene vrste djelatnosti. Zbog svega naprijed navedenog, nije uputno imperativno nametati poslodavcima unaprijed obavezu zaključenja ugovora o radu na neodređeno vrijeme sa probnim radom, naročito u situacijama kada ne postoji realna potreba za stalnim upošljavanjem radnika.

96 0 Rs 130619 20 Rs · 96 0 Rs 130619 22 Rsž

2023
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

Namještenik – zaposlenik Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine ne može snositi posljedice neispunjavanja obaveza nadležnih organa javne vlasti Distrikta (Vlade) propisanih odredbama Zakona o platama i naknadama, odnosno nedonošenja potrebne odluke Vlade Distrikta, pogotovo u situaciji kada je postojala volja zakonodavca i nadležnih nižestepenih organa da se za određeno radno mjesto odredi pravo na dodatak na platu.

96 0 Rs 128504 21 Rsž · 96 0 Rs 128504 20 Rs · 96 0 Rs 128504 22 Rsž 2

2023
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kada se sporni odnos po tužbi tužitelja (poništenje rješenja o otkazu ugovora o radu) ima raspraviti po odredbama Zakona o radu, u sporu u kojem sud nema punu jurisdikciju, a sporni odnos po protivtužbi (naknada štete u vezi sa radom tužitelja) po odredbama Zakona o obligacionim odnosima i uz primjenu istog procesnog Zakona o parničnom postupku, koji sadrži određena neistovjetna pravila u postupanju, tada nisu ispunjeni uslovi da se po protivtužbi tuženog raspravlja u sporu po tužbi tužitelja.

96 0 Rs 128320 20 Rs · 96 0 Rs 128320 21 Rsž

2023
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

Iako odredbe Zakona o radu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i člana 7. Konvencije međunarodne organizacije rada broj 158 ne propisuju postupak i formu u kojoj je poslodavac dužan obavijestiti zaposlenika o povredama radne obaveze koje mu se stavljaju na teret i pozvati ga da se o tim povredama izjasni, iz samog cilja i svrhe tih odredbi, a to je da se zaposleniku omogući da iznese svoju odbranu, proizilazi da zaposlenik mora tačno znati šta mu se stavlja na teret, odnosno da mu poslodavac na jasan način predoči koja mu se konkretno povreda stavlja na teret, kojim je propisom ista predviđena i na kojim činjenicama i dokazima temelji svoju tvrdnju o učinjenoj povredi, te da ga pozove da se na te okolnosti izjasni (pismeno ili usmeno na zapisnik).

96 0 Rs 130310 21 Rsž · 96 0 Rs 130310 20 Rs

2023
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kada je tuženi tokom cijelog prvostepenog postupka u potpunosti osporavao postavljeni tužbeni zahtjev tužioca, a priznanje činjenica predstavlja nepovoljnu procesnu radnju za tuženog, tada se sve okolnosti iz kojih se izvodi zaključak o posrednom priznanju (ponašanju iz kojeg slijedi zaključak sa sigurnošću) imaju restriktivno tumačiti. To dalje znači, da samo zato što neka činjenica nije direktno osporena za posljedicu nema da je ista priznata, prije svega imajući u vidu obavezu stranaka da iznesu sve činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da izvode dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, dakle, obavezu stranaka da dokažu činjenice na kojima zasnivaju svoj zahtjev.

96 0 Rs 128739 21 Rsž · 96 0 Rs 128739 20 Rs

2023
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

Pravilnikom o odijevanju nosilaca pravosudnih funkcija, službenika i namještenika u pravosudnim institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine propisana je dužnost svih nosilaca pravosudnih funkcija, službenika i namještenika u Pravosudnim institucijama da se, u toku radnog vremena, odijevaju prema odredbama Pravilnika, te je svim nosiocima pravosudnih funkcija, službenicima i namještenicima u Pravosudnim institucijama zabranjeno nošenje vjerskih obilježja u toku radnog vremena. U kategoriju službenika Pravosuđa spadaju i pripravnici-volonteri, a Pravilnik o odijevanju, Zakon o sudovima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, Zakon o službenicima i namještenicima u Pravosuđu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, niti neki drugi materijalni propis ne isključuje primjenu navedenih odredbi Pravilnika o odijevanju u odnosu na pripravnike-volontere.

96 0 Rs 128286 21 Rsž · 96 0 Rs 128286 20 Rs

2023
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

Tužitelju (zaposleniku-osiguraniku) ne pripada pravo na isplatu razlike doprinosa za PIO i zdravstveno osiguranje "na ruke", jer se doprinosi za PIO i zdravstveno osiguranje ne uplaćuju osiguranicima, nego se uplaćuju u određene fondove, odnosno uplaćuju nadležnim fondovima PIO i zdravstvenog osiguranja.

96 0 Rs 083876 19 Rsž · 96 0 Rs 083876 17 Rs 3 · 96 0 Rs 083876 20 Rs 4 +2

2022
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kako propis, kojim je reguliran radnopravni status saradnika u nastavi, ne pravi distinkciju između saradnika u nastavi sa VKV stručnom spremom i saradnika u nastavi sa višom školskom (stručnom) spremom u nagrađivanju (plaći) za jednak rad i kako je i Zakonom o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama Brčko distrikta BiH propisano da praktičnu nastavu izvode saradnici u nastavi sa stručnom spremom utvrđenom nastavnim planom i programom, a kojim je (kao i u Organizacionom planu) određeno da su to lica sa VKV stručnom spremom i lica sa višom stručnom spremom, (data je mogućnost saradnicima u nastavi sa VKV stručnom spremom da izvode praktičnu nastavu kao i saradnici u nastavi sa višom stručnom spremom) ako je tužiteljica, koja ima VKV stručnu spremu, jednako uspješno, bez primjedbi i sa uspješnim ocjenama izvodila praktičnu nastavu, kao i saradnici sa višom stručnom spremom, onda tužiteljici pripada i ista plaća sukladno načelu „ista plaća za isti ili sličan posao“ koje se proteže kroz odredbe pomenutih propisa i koje je kao načelo ugrađeno i u Zakon o plaćama zaposlenih u organima uprave Brčko distrikta BiH, sukladno kojem propisu se i saradnicima u nastavi, kao javnim službenicima, određuje plaća.

96 0 Rs 122621 20 Rsž · 96 0 Rs 122621 19 Rs

2022
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kada u ostavljenom roku, čije trajanje je određeno odredbom člana 74. stav (1) Zakona o parničnom postupku (kojom je propisano da sud „određuje rok za ispravak ili dopunu podneska koji ne može biti dulji od osam dana“), tužitelji nisu dostavili adresu na koju se tuženom može izvršiti dostava tužbe na odgovor, nastupila je pravna posljedica, propisana odredbom člana 74. stav (3) istog Zakona, na koju su upozoreni u slučaju propuštanja (nepostupanja). Kada je u pitanju zakonski rok (rok propisan Zakonom o parničnom postupku u odredbi člana 74. stav (1), na zahtjev zainteresirane stranke taj se rok može produžiti u situaciji kada je sud rješenjem stranci u postupku naložio da tužbu (ili drugi podnesak) uredi ili dopuni u roku kraćem od osam (8) dana, i to tako da ukupan rok ne prelazi zakonski rok od osam (8) dana.

96 0 Rs 121788 20 Rsž · 96 0 Rs 121788 19 Rs

2022
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

Poslodavac može zaposleniku otkazati ugovor o radu ako su nastupile privredne ili tehničke okolnosti koje su se negativno odrazile na tog poslodavca i ako zbog tih okolnosti nije moguće rasporediti zaposlenika na drugo radno mjesto ili ga obučiti za druge poslove, pa je poslodavac dužan dokazati ne samo da su nastupile privredne ili tehničke okolnosti koje su se negativno odrazile na njegovo poslovanje, nego i to da upravo zbog tih okolnosti nije mogao rasporediti tužiteljicu na drugo radno mjesto.

96 0 Rs 116062 20 Rsž · 96 0 Rs 116062 18 Rs

2022
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

Rok predviđen odredbom člana 91. Zakona o radu Brčko distrikta BiH ("Službeni glasnik Brčko distrikta BiH", broj 7/00, 8/03, 33/04, 29/05, 19/06, 19/07 i 25/08) je zastarni rok materijalnog prava, čijim protekom ne prestaje pravo na novčano potraživanje iz radnog odnosa, već zaposlenik zbog svog pasivnog držanja gubi pravo na zaštitu svoga prava ako poslodavac istakne prigovor zastare, na koji rok sud ne pazi po službenoj dužnosti. Rokovi iz odredbe člana 88. stav 4. Zakona o radu su prekluzivni rokovi, čijim se protekom gubi pravo na podnošenje tužbe radi utvrđivanja povrede i zaštite drugih prava iz radnog odnosa i na njih sud pazi po službenoj dužnosti. (Pravni stav građansko-privredno-upravnog odjeljenja Apelacionog suda Brčko distrikta BiH broj 097-0-Su-16-000381 od 13.05.2016. godine, primjenjen u konkretnom predmetu)

96 0 Rs 108211 19 Rsž · 96 0 Rs 108211 17 Rs

2022
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

Kada su tuženi (zaposlenici) u vrijeme kada je nastao manjak bili u radnom odnosu kod tužioca po ugovoru o radu zaključenim sa poslodavcem (tužiocem) u skladu sa odredbama Zakona o radu Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 43/99), nema sumnje da se radi o šteti (manjku) koja je nastala u vezi sa radom tuženih kod poslodavca (tužioca) na njihovom radnom mjestu, pa su stoga u obavezi da mu istu naknade u skladu sa odredbama Zakona o radu Federacije BiH, a kako sudovi u Distriktu primjenjuju propise Brčko distrikta BiH, to nadležnost suda u Federaciji BiH za odlučivanje o zahtjevu tužioca nije upitna i kao stvarno nadležnog suda. U takvoj situaciji ne radi se o vanugovornoj odgovornosti tuženih za štetu, kada bi shodno odredbi člana 24. stav 1. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta BiH, kojom je propisana izberiva mjesna nadležnost, bio nadležan sud na čijem području je štetna posljedica nastupila, odnosno sud prema sjedištu tužioca, tj. Osnovni sud Brčko distrikta BiH.

96 0 Rs 102235 18 Rsž · 96 0 Rs 102235 18 Rs

2022
Radni sporovi

Apelacioni sud Brčko distrikta

Poslodavac nije dužan donijeti poseban akt kojim će zaposlenike obavijestiti o okolnostima da je došlo do promjene naziva i sjedišta poslodavca i do prestanka postojanja radnog mjesta u Brčkom na kojem su zaposlenici zasnovali radni odnos, kada su o tome zaposleni faktički obavješteni dostavljanjem ponude za zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme, pod izmijenjenim uslovima.

96 0 Rs 103133 19 Rsž · 96 0 Rs 103133 17 Rs

2022
Radni sporovi