Sudska praksa
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).
5 sentenci u bazi
1ms
Filteri (3)
Vrsta predmeta
Faza postupka
Godina sentence
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada u tužbi ima više tužitelja, kod formalnog aktivnog suparničarstva, svaki od tužitelja kao suparničar je samostalna stranka u parnici, te se vrijednost predmeta spora u toj situaciji određuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva, a ne njihovog zbira.
71 0 P 350810 26 Rev
Vrhovni sud Republike Srpske
Državina je faktičko stanje koje se uvijek iznova pribavlja, pa nasljeđivanje državine nije moguće, a nasljednička državina nema uticaja na ostale državine, odnosno na pravo na stvari. Zbog toga, okolnost da je ostaviteljica bila držalac stana u trenutku smrti, kao i da se nasljednica po zakonu smatra držaocem, kod činjenice da je tužena nakon smrti ostaviteljice zaključila formalno pravno valjan ugovor o kupovini stana sa „M“, kao vlasnikom stana, ne može poslužiti kao osnov za zaključak da je državina ostaviteljice na stanu bila vlasnička, odnosno da je ostaviteljica na stanu imala imovinsko pravo podobno za nasljeđivanje.
84 0 P 070530 25 Rev
Vrhovni sud Republike Srpske
Tužba za pobijanje, u skladu sa odredbom člana 285. stav 1. ZOO, može se podići u roku od jedne godine za raspolaganja iz člana 281. stav 1. ZOO (teretna raspolaganja), a za ostale slučajeve u roku od tri godine. Prema stavu 2. istog člana rok se računa od dana kada je preduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno od dana kada je trebalo preduzeti radnju koja se propušta (stav 2.). To znači da, kada se pravna radnja sastoji iz dva odvojena akta, pravna radnja se smatra preduzetom u trenutku kada je izvršen posljednji akt koji tu pravnu radnju okončava (čini perfektnom), od kada počinju teći navedeni zakonski rokovi.
71 0 P 192215 26 Rev 2
Vrhovni sud Republike Srpske
Imovina stečena u vanbračnoj zajednici radom ili drugim ulaganjem vanbračnih supružnika je njihova zajednička imovina ako postoji njihov sporazum (pismeni, usmeni ili prećutni) da zajedno stiču određenu imovinu, koji nesumnjivo odgovara njihovoj izraženoj volji da tako stečena imovina bude zajednička. Zbog toga se ne može samo na osnovu činjenice da su određene stvari stečene u toku trajanja vanbračne zajednice, bez sporazuma o zajedničkom sticanju, zaključiti da predstavljaju njihovu zajedničku imovinu.
89 1 P 035460 25 Rev 2
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada se tužbeni zahtjev odnosi na nenovčano potraživanje, tužilac je prekludiran u pravu da mijenja vrijednost predmeta spora koju je naznačio u tužbi. Samo sud može, pozivom na odredbu člana 321. stav 3. ZPP, mijenjati vrijednost spora nenovčanog zahtjeva.
71 0 P 377363 25 Rev