Aktio

Sudska praksa

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).

Sentence i odluke su preuzete iz javnih baza i prikazane informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

690 sentenci u bazi

10ms

Filteri (2)

Vrhovni sud Federacije BiH

Kada se tužba u upravnom sporu uvaži, osporeni i prvostepeni akt ponište i predmet vrati prvostepenom organu na ponovno rješavanje, neće se odlučivati o troškovima upravnog spora već će se o istim odlučiti kada se konačno odluči o zahtjevu stranke u upravnom postupku, odnosno u upravnom sporu

03 0 U 021086 22 Uvp

2022
Upravni sporovi

Vrhovni sud Federacije BiH

Kada je izdata punomoć sa posebnim ovlaštenjem punomoćniku da može u izvršnom postupku naplatiti novčano potraživanje i troškove postupka izvršenja putem svog računa, tada se ne može tražiti od stranke da dostavi broj svog bankovnog računa, a niti obustaviti postupak izvršenja zbog toga što stranka nije dostavila broj svog bankovnog računa.

08 0 U 003884 21 Uvp

2022
Upravni sporovi

Vrhovni sud Federacije BiH

Drugostepeni sud nema ovlaštenja odlučivati o dijelu prvostepene presude, kojom je djelimično usvojen eventualni tužbeni zahtjev, niti može zbog propuštanja prekluzivnog roka materijalnog prava, kada pravo prestaje, tužbu odbaciti za sve tužbene zahtjeve u procesnoj situaciji kada su protiv prvostepene presude žalbu izjavili samo tužitelji, koji su povodom dosuđenog dijela eventualnog tužbenog zahtjeva uspjeli u sporu (odluka o tužbenom zahtjevu koja nije pobijana žalbom tuženog je stekla svojstvo formalne pravomoćnosti).

56 0 P 049932 21 Rev

2022
Parnični predmeti

Vrhovni sud Federacije BiH

U situaciji kada u spisu postoje dokazi o prijavljenom prebivalištu u Bosni i Hercegovini, kao i Republici Srbiji, obaveza upravnih organa je da poduzmu radnje radi utvrđivanja pravog stanje stvari i utvrde koje je stvarno prebivalište osobe, obzirom da prebivalište prema definiciji iz Zakonu o prebivalištu i boravištu državljana BiH predstavlja mjesto gdje osoba namjerava stalno da živi i to može biti samo jedno mjesto. Zbog navedenog, traženje penzionog organa, da stranka dostavi dokaz o odjavi prebivališta, ne predstavlja kršenje ili organičenje bilo kakvog njenog prava, niti se krše odredbe Sporazuma o socijalno osiguranju zaključenog između BiH i SR Jugoslavije

09 0 U 029334 20 Uvp

2022
Upravni sporovi

Vrhovni sud Federacije BiH

Izvod iz kaznene evidencije prema kojem tužitelj nije kažnjavan, ne predstavlja novu činjenicu zbog koje će se dozvoliti obnova postupka u kojem je tužitelju prestalo svojstvo ratnog vojnog invalida i prava na ličnu invalidninu zbog postojanja pravosnažne presude kojom je tužitelj osuđen za krivično djelo ratnog zločina, kako je propisano odredbama članova 36. i 37. Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica jer prema odredbi člana 246. tačka 1. Zakona o upravnom postupku, novi dokazi zbog kojih će se dozvoliti obnova postupka, moraju se odnositi na činjenice koje su postojale u vrijeme odlučivanja u postupku čija se obnova traži i ne odnosi se na činjenice koje su poslije nastupile kao što je slučaju u ovom predmetu, u kojem Izvod iz kaznene evidencije samo predstavlja dokaz da je tužitelju nakon okončanja upravnog postupka, brisana osuda za počinjeno krivično djelo ratnog zločina.

06 0 U 014293 20 Uvp

2022
Upravni sporovi

Vrhovni sud Federacije BiH

Prema odredbama člana 37. stav 1. točka 4. i Člana 56. stav 1. točka 2. Zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica, prava prema ovom Zakonu prestaju bračnom drugu stupanjem u brak ili van bračnu zajednicu, a sva novčana primanja koja su mu isplaćena nakon stupanja u brak na ime porodične invalidnine dužno je vratiti.

03 0 U 018068 20 Uvp

2022
Upravni sporovi

Vrhovni sud Federacije BiH

U slučaju smrti člana društva sa ograničenom odgovornošću, udio u društvu, kao skup članskih prava i obaveza, prelazi na njegove nasljednike po sili zakona u trenutku njegove smrti. Stoga u odnosu na nasljednike ne važe pravila iz člana 326. i 327. Zakona o privrednim društvima F BiH, prema kojima je član društva samo ona osoba koja je upisana u knjizi udjela i čije je članstvo upisano u registar suda.

2022

Vrhovni sud Federacije BiH

Nastanak štete ne mora se poklapati sa trenutkom nastanka štetnog događaja. Ako šteta još nije nastala u trenutku štetnog događaja, zahtjev za naknadu štete dospijeva tek kad šteta nastane. Šteta zbog povrede ugovorne obaveze komisionara da obezbijedi adekvatan kolateral (založno pravo) nastaje za komitenta u trenutku okončanja izvršnog postupka, odnosno nakon neuspjele prodaje nekretnina kojima je osiguran kredit, jer je tek tada komitent znao da li mu je i u kom iznosu nastala šteta.

2022

Vrhovni sud Federacije BiH

Ne postupa sa pažnjom dobrog privrednika banka-komisionar koja, u ispunjavanju svoje ugovorne obaveze da obezbijedi adekvatan kolateral (založno pravo), prepuštajući odabir i angažovanje procjenitelja kolaterala korisniku kredita, propusti da podvrgne kritičkoj analizi izvršenu procjenu s obzirom na činjenicu da su procjenu vrijednosti šume, poljoprivrednog zemljišta i voćnih zasada, kao predloženog zaloga, izvršili vještak mašinske struke i vještak građevinske struke, koji ne posjeduju stručne kvalifikacije i znanje za procjenu vrijednosti navedenih nekretnina, te da na tu činjenicu upozori komitenta i od njega zatraži dodatna uputstva.

2022

Vrhovni sud Federacije BiH

Za valjano sklapanje ugovora odlučujuće su saglasno izjavljene volje ugovarača, pa pobude, kao onaj unutarnji psihološki činilac koji kod ugovorne strane izaziva želju i pokreće donošenje odluke o sklapanju ugovora, za sklapanje ugovora ne utiču na njegovu valjanost. Samo nedopuštena pobuda koja je bitno uticala na odluku jednog ugovarača, a drugi ugovarač je znao ili to morao znati, ima za posljedicu ništavost ugovora.

2022

Vrhovni sud Federacije BiH

Kada je oštećeni prije štetnog događaja ostvarivao zaradu vlastitim radom, baveći se sezonskim građevinskim poslovima i prodajom robe na pijaci, bez formalno zasnovanog radnog odnosa, tada mu pripada pravo na naknadu štete u vidu izgubljene zarade zbog potpune nesposobnosti za rad jer se radi o zahtjevu s osnova naknade štete, a ne iz radnog odnosa. Niti jednom zakonskom odredbom zarada oštećene osobe nije ograničena na vrstu zarade, nego na to da je zaradu oštećena osoba ostvarivala prije štetnog događaja, a zbog kojeg takvu zaradu više ne može ostvarivati.

2022

Vrhovni sud Federacije BiH

Trogodišnji subjektivni rok kod potraživanja naknade štete zbog potpune nesposobnosti za rad računa se od dana saznanja oštećene osobe za priznavanjem prava na invalidsku penziju jer je oštećeni tada mogao da sazna za štetu u punom obimu kao razliku između rješenjem priznate invalidske penzije i prihoda koje bi ostvario da štetnog događaja nije bilo.

2022

Vrhovni sud Federacije BiH

Činjenica koja nije postojala u vrijeme vođenja upravnog spora ne može biti osnov za ponavljanje postupka, u skladu sa članom 47. stav 1. tačka 1. Zakona o upravnim sporovima.

05 0 U 000638 19 Uvl

2022
Upravni sporovi

Vrhovni sud Federacije BiH

Imaoci motornih vozila (ili njihovo osiguravajuće društvo) ne mogu se u parnici po tužbi trećeg lica za naknadu štete braniti isticanjem prigovora da je za saobraćajnu nezgodu isključivo ili djelimično odgovoran drugi imalac motornog vozila (u konkretnom slučaju prvotužitelj-suprug drugotužiteljice). Imaoci motornih vozila se mogu osloboditi od odštetne odgovornosti prema trećim licima samo pod uslovima propisanim odredbama člana 177. stav 1.-4. ZOO, odnosno ukoliko dokažu da je do saobraćajne nezgode došlo djelovanjem više sile, a ne djelovanjem motornog vozila kao opasne stvari, odnosno da je do štete došlo isključivo radnjom oštećenog ili isključivom radnjom trećeg lica, a djelimično se moglo osloboditi odgovornosti ako dokaže da je oštećeno treće lice djelimično doprinijelo nastanku štete. Pitanje srazmjere međusobne odgovornosti imalaca motornih vozila raspravlja se u regresnoj parnici i po pravilima o subjektivnoj odgovornosti za štetu.

2022

Vrhovni sud Federacije BiH

Parnični sud je vezan za činjenični opis štetnog događaja iz izreke osuđujuće krivične presude samo u dijelu u kojem se taj činjenični opis odnosi na postojanje krivičnog djela i krivične odgovornosti. Činjeničnim navodima koji se odnose na postojanje krivičnog djela imaju se smatrati samo oni činjenični navodi koji se odnose na bitna obilježja počinjenog krivičnog djela. Činjenica navedena u izreci osuđujuće krivične presude koje ne ulaze u obilježje krivičnog djela, niti su bitne za pitanje krivične odgovornosti, mogu u parničnom postupku biti osporene i drugačije utvrđene od strane parničnog suda.

2022

Vrhovni sud Federacije BiH

Kada je izrekom osuđujuće krivične presude kao element bića krivičnog djela, za koje je tužena oglašena krivom, utvrđeno upravo nanošenje štete tužitelju, tada tu okolnost (prouzrokovan)e i postojanje štete) parnični sud ne može drugačije utvrditi zbog svoje vezanosti za pravomoćnu osuđujuću presudu krivičnog suda.

2022

Vrhovni sud Federacije BiH

Kod raspolaganja bračnom stečevinom (suvlasničkim dijelom drugog bračnog druga) valjanost pravnog posla u svakom konkretnom slučaju se mora procjenjivati zavisno o ponašanju, savjesnosti i dobroj vjeri svih učesnika određenog pravnog odnosa, uključujući i bračnog druga koji nije bio ugovorna strana.

2022

Vrhovni sud Federacije BiH

Radniku pripada pravo na naknadu troškova prijevoza bez obzira na činjenicu da poslodavac nije donio pravilnik o radu u kome bi bili definisani uslovi za ostvarivanje te naknade i njena visina, niti su oni utvrđeni ugovorom o radu. Kriteriji i mjerila za ostvarivanje navedene naknade su odredivi primjenom pravila o analogiji, uz neophodno postojanje i dokazanost stvarnih troškova povezanih sa dolaskom radnika na posao i odlaskom sa rada u mjesto stanovanja.

2022

Vrhovni sud Federacije BiH

O postojanju ili nepostojanju vanbračne zajednice, kao pravnom odnosu o kome zavisi rješavanje imovinskih odnosa stranaka, sud u parničnom postupku može odlučiti kao o prethodnom pitanju.

2022

Vrhovni sud Federacije BiH

Relativno ništavi pravni poslovi proizvode pravne posljedice i obavezuju ugovorne strane sve dok se konstitutivnom odlukom suda ne ponište. Stoga se tuženi u postupku ne može braniti samo isticanjem prigovora da je izjavu o priznanju duga potpisao pod prinudom, već je morao podnijeti protivtužbu (tužbu).

2022