Sudska praksa
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).
187 sentenci u bazi
12ms
Filteri (2)
Vrsta predmeta
Godina sentence
Vrhovni sud Republike Srpske
Isplata iznosa anuiteta u periodu otplate u visini manjoj od ugovorene (i kašnjenje u otplati), predstavljaju povredu ugovorne obaveze od strane tuženog zbog koje je tužitelj ovlašten raskinuti ugovor, a raskidom ugovora tuženi je dužan platiti cjelokupno preostalo potraživanje (neizmirenu glavnicu, ugovorene kamate i naknade, te zakonsku zateznu kamatu).
95 0 P 078412 24 Rev
Vrhovni sud Republike Srpske
Djelimične otplate dužnika, nakon što je potraživanje iz osnova ugovora o zajmu zastarjelo, nemaju karakter odricanja od zastarjelosti.
71 0 P 344601 24 Rev
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada je investitor preuzeo ispunjenje i obavezao se prema dužniku (korisniku eksproprijacije) da ispuni njegovu obavezu prema njegovom povjeriocu (ranijem vlasniku nekretnina), povjerilac može i dalje tražiti ispunjenje obaveze jedino od svog dužnika, a preuzimalac odgovara dužniku, ako blagovremeno ne ispuni obavezu povjeriocu kad ovaj ispunjenje traži od dužnika.
71 0 P 324766 23 Rev
Vrhovni sud Republike Srpske
Sama činjenica da je poslove vaspitača, za koje je predviđena VSS, tužilja obavljala sa SSS, ne podrazumjeva da joj za isti rad pripada ista plata, u smislu odredaba člana 120 stav 3 Zakona o radu.
71 0 Rs 307901 24 Rev
Vrhovni sud Republike Srpske
Pravilno je odbijen zahtjev grada B. za pretvaranje prava upravljanja, raspolaganja ili korišćenja u pravo svojine jer je u konkretnom slučaju nesporno utvrđeno da je predmetna parcela u naravi izgrađena i da čini dio dvorišta vlasnika objekta pa činjenica da je u zemljišnoj knjizi upisana opštenarodna imovina, bez upisanog nosioca nekih od svojinskih prava nije pravno relevantna, zbog čega su pogrešni navodi tužioca da upis opštenarodne imovine podrazumijeva da je Grad nosilac određenih prava u okviru prava korištenja (pravo raspolaganja, pravo upravljanja ili korištenja) iako nije upisan ni sa jednim od ovih prava.
11 0 U 032830 23 Uvp
Vrhovni sud Republike Srpske
Obaveza plaćanja naknade propisana je u korist vlasnika zemljišta, a Grad B., nije vlasnik zemljišta određenog za redovnu upotrebu objekta u korist zainteresovanog lica, pa mu ne pripada nikakva naknada, a nije dostavio nijedan dokaz iz kojeg bi se moglo utvrditi da je Grad B. vlasnik zemljišta.
11 0 U 031605 23 Uvp
Vrhovni sud Republike Srpske
Pravilno je zaključeno da su ispunjeni zakonski uslovi da se na parceli k.č. broj 3/27 šuma zv. Parlog u površini od 4720 m2, uzurpantu prizna pravo svojine, kako je navedeno u dispozitiva prvostepenog rješenja. Ovo iz razloga što iz činjeničnog utvrđenja proizlazi da je predmetno zemljište u državnoj svojini od prije 6.4.1941. godine, da nije na dan 6.4.1941. godine, bilo po kulturi šuma, da je u popisnom katastru zemljište upisano po kulturi oranica, da je bilo uzurpirano od strane porodice T. prije 31.12.1955. godine, kao i da se zemljište sada nalazi u posjedu njihovog pravnog sljednika, odnosno zainteresovanog lica.
16 0 U 001629 24 Uvp
Vrhovni sud Republike Srpske
Pogrešna primjena prava, ako se ne može pripisati namjeri ovlaštenog lica u državnom organu, nije nezakonit ili nepravilan rad tog lica, što je pretpostavka odgovornosti državnog organa za štetu.
57 0 Ps 140275 24 Rev
Vrhovni sud Republike Srpske
Tužitelj je izgubio pravo koje potiče iz povremenog potraživanja kada je sudu podnio tužbu za njegovu isplatu po proteku roka od pet godina od dospjelosti najstarijeg neisplaćenog potraživanja, budući da tuženi ni poslije nije vršio davanja.
57 0 Ps 138782 24 Rev
Vrhovni sud Republike Srpske
Novčana sredstva, za koja tužiteljica tvrdi da su stečena zajedničkim radom tokom braka i uložena u kupovinu određenog stana i ne nalaze se kod tuženog, ne predstavljaju bračnu tekovinu i osnov za zahtjev da joj tuženi vrati tako utrošena sredstva, već bi njihova tekovina bila tako stečeni stan.
71 0 P 322176 24 Rev
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada revident navodi da je drugostepeni sud izašao iz okvira žalbe i granica razloga navedenih u žalbi, osnovano ukazuje da je počinjena povreda odredaba parničnog postupka koja je bila od uticaja na pravilnost odluke, kao razlog za njeno ukidanje.
71 0 P 319689 23 Rev
Vrhovni sud Republike Srpske
Tužba zbog „ćutanja administracije“ može se podnijeti samo kad u određenoj upravnoj stvari, nadležni organ u zakonom propisanom roku nije donio rješenje po zahtjevu, odnosno po žalbi stranke, a bio je dužan da to učini.
11 0 U 036219 24 Uvp
Vrhovni sud Republike Srpske
Dokazni prijedlog odbrane za vještačenje po vještaku kojeg je odbrana izabrala, prvostepeni sud može odbiti kao nepotreban u cjelini (uz obavezu da obrazloži razloge odbijanja), ili da prihvati taj prijedlog u cjelini, a samo primjenom instituta izuzeća mogao je da ne prihvati predloženog vještaka, pa kada je prvostepeni sud prihvatio prijedlog odbrane za novo saobraćajno vještačenje, ali bez zakonskog uporišta (izvan razloga o izuzeću) i bez valjanog obrazloženja nije prihvatio vještaka kojeg je odbrana izabrala, na navedeni način je povrijedio pravo na odbranu optuženog u vidu kršenja principa jednakosti u postupanju.
85 0 K 082239 23 Kvlz
Vrhovni sud Republike Srpske
Tužilac koji ima interes da učestvuje u upravnom postupku, a koji je propustom donosioca akta eventualno onemogućen da učestvuje u istom, ima samo mogućnost da podnese prijedlog za ponavljanje tog upravnog postupka prema uslovima propisanim odredbama Zakona o opštem upravnom postupku, a ne tužbu kako je to učinio u konkretnom slučaju.
11 0 U 031432 23 Uvp
Vrhovni sud Republike Srpske
Pod povredu prava na odbranu kao bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, propisanu odredbama člana 311. stav 1. tačka g) ZKP RS, ne mogu se podvesti one povrede postupka koje su izdvojene u posebne, druge oblike bitnih povreda odredaba krivičnog postupka predviđene u citiranoj zakonskoj odredbi, uključujući i povredu propisanu pod tačkom z) te odredbe ( koja se manifestuje u zasnivanju presude na dokazu na kome se po odredbama ZKP RS ne može zasnivati presuda), te tačkom k) iste zakonske odredbe (koja se ogleda u nerazumljivosti izreke presude, protivrječnosti izreke samoj sebi i razlozima presude kao i u nedostatku razloga o odlučnim činjenicama).
Vrhovni sud Republike Srpske
Za izricanje mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, od odlučujućeg značaja je činjenica da li je izvršenjem krivičnog djela imovinska korist pribavljena (za sebe ili drugoga), pri čemu je irelevantno u koju grupu krivičnih djela spada predmetno djelo čije izvršenje je rezultiralo pribavljanjem imovinske koristi.
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada se obrazloženje drugostepene presude o pogledu žalbenih prigovora odbrane svodi na zaključak da je neosnovan žalbeni prigovor o počinjenim bitnim povredama odredaba krivičnog postupka na koje žalba ukazuje, a da se pri tome žalbeni sud uopšte na izjašnjava na argumente žalbe na kojima su zasnovani ovi prigovori, na taj način je u žalbenom postupku počinjena povreda prava na odbranu, jer ovako koncipirano obrazloženje ne zadovoljava standarde koji se zahtjevaju za odluke suda više instance donesene u postupku po žalbi na prvostepenu presudu, a koji predstavljaju garanciju da sud žalbu nije odbio prije nego što je prethodno razmotrio sve relevantne žalbene prigovore.
Vrhovni sud Republike Srpske
Diskreciono ovlaštenje suda je da odbije izvođenje ponuđenog dokaza kada ocjeni da je nepotreban i zaključi da činjenice koje stranke ili branilac žele da dokažu nemaju značaja za predmet, pa kada je prvostepeni sud u razlozima presude obrazložio zbog čega je odbio prijedlog odbrane da se sasluša kao svjedok punomoćnik oštećene, onda se odbijanje ovog dokaznog prijedloga odbrane ne može podvesti pod povredu prava na odbranu.
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada iz obrazloženja drugostepene presude nesumnjivo proizlazi da je drugostepeni sud prije donošenja odluke o žalbi razmotrio sve relevantne žalbene prigovore, onda nema mjesta tvrdnji o učinjenoj povredi prava na odbranu u žalbenom postupku, jer suštinski zahtjev, kada se radi o odluci višeg suda donesenoj u postupku po žalbi, je da viši sud ukaže na to da je razmotrio pitanja istaknuta u žalbi koja su bila od suštinskog značaja i da žalbu nije odbio prije nego što ju je prethodno razmotrio.
Vrhovni sud Republike Srpske
Nije počinjena povreda prava na odbranu u žalbenom postupku, kada je drugostepeni sud u obrazloženju svoje presude prethodno interpretirao sadržaj žalbenog prigovora, a potom prigovor ocijenio kao neosnovan, saglašavajući se sa razlozima prvostepene presude zbog kojih je odbijen prijedlog odbrane za saslušanje svjedoka, koje razloge je inkorporirao u detaljno obrazloženje svoje presude, te pri tome dao i dodatne argumente u prilog pravilnosti odluke prvostepenog suda o odbijanju prijedloga odbrane za saslušanje navedenog svjedoka.