Aktio

Sudska praksa

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).

Sentence i odluke su preuzete iz javnih baza i prikazane informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

1.809 sentenci u bazi

20ms

Filteri (2)

Vrhovni sud Republike Srpske

Donošenje oslobađajuće presude po osnovu da djelo iz optužbe nije zakonom propisano kao krivično djelo, obavezuje sud da u obrazloženju presude navede razloge za takav zaključak, preciziranjem na jasan i nedvosmislen način koji elementi bića krivičnog djela nisu sadržani u činjeničnom opisu djela iz dispozitiva optužnice, pri čemu se sud neće baviti ocjenom dokaza s aspekta činjenica od odlučnog značaja koje struktuišu elemente bića krivičnog djela koje je predmet optužbe. Slijedom toga takva presuda ne može biti predmet pobijanja žalbom po osnovu pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

Kada je sud u obrazloženju oslobađajuće presude, donesene po osnovu koji se manifestuje u tome da djelo koje je predmet optužbe nije zakonom propisano kao krivično djelo, dao razloge za takav zaključak, navodeći na jasan i nedvosmislen način one elemente bića krivičnog djela koji nisu sadržani u činjeničnom opisu djela u optužnici, onda obrazloženje te presude sa takvom strukturom nije zahvaćeno nedostatcima koji bi odražavali bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačka k) ZKP RS, u obliku nedostatka razloga o odlučnim činjenicama.

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

Kada je oslobađajuća presuda donesena na osnovu člana 298. tačka a) ZKP RS jer djelo koje je predmet optužbe nije krivično djelo (prema činjeničnom opisu djela u dispozitivu optužnice), sud je obavezan da u obrazloženju presude precizira na jasan i nedvosmislen način koji elementi bića krivičnog djela koji nisu sadržani u činjeničnom opisu dispozitiva optužnice, ali ne i daje ocjenu dokaza s aspekta činjenica od odlučnog značaja koje struktuišu elemente bića krivičnog djela koje je predmet optužbe, jer takva struktura obrazloženja oslobađajuće presude bi bila nužna da je ta presuda donesena po osnovu iz tačke v) istog zakonskog propisa, koji se ogleda u nedostatku dokaza da je optuženi počinio krivično djelo za koje je optužen.

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

Sumnju da li su sporni predmeti pribavljeni provođenjem uviđaja na licu mjesta, kao zakonitom radnjom dokazivanja, ili pretresanjem prostorija, kao nezakonitom radnjom proizašlom iz nezakonite usmene naredbe o pretresanju prostorija, sud će razrješiti primjenom principa in dubio pro reo, sadržanom u odredbi člana 3. stav 2. ZKP RS.

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

Nije učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačke g) ZKP RS koja se manifestuje u povredi prava na odbranu u situaciji kada je sud shodno odredbama člana 278. stav 2. ZKP RS odbio izvođenje ponuđenih dokaza, ocjenivši da okolnosti koje stranke i branilac žele da dokažu, nemaju značaj za predmet, jer je ponuđen dokaz nepotreban i o tome u obrazloženju presude naveo valjane razloge.

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

Zakonsko diskreciono ovlaštenje suda je da odbije izvođenje ponuđenog dokaza kada ocjeni da je nepotreban i zaključi da činjenice koje stranke ili branilac žele da dokažu nemaju značaja za predmet, a da bi ovavakvo ograničenje prava stranaka na izvođenje dokaza bilo konzistentno sa člana 6. stav 3. tačka d) Evropske konvencije, prema pravnom shvatanju Evropskog suda za ljudska prava, sud je u obavezi da u obrazloženju presude navede razloge zbog kojih je odlučio da ne prihvati pojedine dokazne prijedloge.

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

Diskreciono ovlaštenje suda da u smislu odredbi člana 278. stav 2. ZKP RS na glavnom pretresu odbije dokazni prijedlog stranaka kada ocjeni da je nepotreban i zaključi da činjenice koje stranke ili branilac žele da dokažu nemaju značaja za predmet, je ograničeno obavezom da, u smislu odredbi 6. stav 3. tačka d) Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i odredbi člana 304. stav 7. ZKP RS, u obrazloženju presude navede razloge zbog kojih je odlučio da ne prihvati pojedine dokazne prijedloge, pa kada je na zapisnik o glavnom pretresu, a potom u razlozima presude sud obrazložio iz kojih razloga nije uvažio dokazni prijedlog odbrane, onda se na samoj činjenici da prijedlog za izvođenje dokaza nije usvojen, ne može zasnivati tvrdnja da je na taj način povrijeđeno pravo na odbranu osuđenog, kako se to sugeriše Zahtjevom branioca osuđenog, jer je pobijanom pravosnažnom presudom postupljeno u skladu sa citiranim Konvencijskim i zakonskim odredbama, tako što su za odbijeni dokazni prijedlog odbrane dati razlozi u obrazloženju.

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

Pravo suda da odbije izvođenje dokaza, kada ocijeni da je ponuđeni dokaz nepotreban, sadržano je u odredbi člana 278. stav 2. ZKP RS, pa kada je u skladu sa citiranom zakonskom odredbom predsjednik vijeća na glavnom pretresu odbio izvođenje navedenih predloženih dokaza, dajući detaljno obrazložene razloge kojima se rukovodio za takvu odluku sud nije počinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačka g) ZKP RS.

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

Kada je prvostepeni sud u smislu odredbi člana 278. stav 2. ZKP RS na glavnom pretresu odbio dokazne prijedloge odbrane i u obrazloženju presude naveo razloge zbog čega smatra da predloženi dokazi nemaju značaj za predmet, onda se na samoj činjenici da prijedlog za izvođenje dokaza nije uspvojen, ne može zasnivati tvrdnja da je na taj način povrijeđeno pravo na odbranu osuđenog.

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

Nisu učinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačka k) ZKP RS, kada je sud odbio dokazni prijedlog odbrane, u skladu sa diskrecionim ovlaštenjima koje ima shodno odredbi člana 278. stav 2. ZKP RS, pri čemu su u obrazloženju pobijane presude dati razlozi za svaki odbijeni dokazni prijedlog odbrane, sa poimenično navedenim svjedocima, sa aspekta njihovog značaja o činjenicama u vezi sa djelom.

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

Nije počinjena bitna povredi odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačka g) ZKP RS ( povreda prava na odbranu) u situaciji kada je prvostepeni sud prihvatio prijedlog odbrane za saslušanje svjedoka, ali se pozivani svjedok i pored više pokušaja prvostepenog suda (pozivi i naredbe za dovođenje) nije odazvao pozivu suda, niti ga je sudska policija mogla pronaći na adresi prebivališta, o čemu je odbrana na glavnom pretresu obaviještena.

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

Pod povredu Krivičnog zakona predviđenu članom 312.tačka d) ZKPR,S koja se manifestuje u prekoračenju zakonskih ovlaštenja suda pri donošenju odluke o kazni, ne mogu se podvesti rigovori odbrane zasnovani na tvrdnji o neadekvatnom vrednovanju olakšavajućih okolnosti na strani osptuženog.

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

Povreda Krivičnog zakona s aspekta odluke o krivičnoj sankciji u smislu odredbi člana 312. tačka d) ZKP RS postoji ako je sud u izricanju sankcije prekoračio ovlaštenje koje ima po zakonu, pa kada izrečena kazna zatvora pobijanom pravosnažnom presudom predstavlja posebni minimum propisane kazne za krivično djelo na koje se odnosi osuda po toj presudi, to se prigovori podnosioca Zahtjeva za zaštitu zakonitosti zasnovani na tvrdnji o prestrogosti izrečene kazne i odsustvu jasnih argumenata za tu kaznu, ne mogu podvesti pod povredu Krivičnog zakona u smislu citiranog zakonskog propisa, koja bi se manifestovala u prekoračenju zakonskih ovlaštenja suda pri donošenju odluke o kazni

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

Kada oba zakona koja konkurišu za primjenu u konkretnom slučaju ( KZ RS koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja djela i Krivični zakonik RS koji je stupio na snagu poslije izvršenja krivičnog djela) radnje činjenično opisane u dispozitivu optužnice i izreci pobijane presude određuju kao krivično djelo neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga u osnovnom obliku, te kada oba zakona propisuju isti maksimum kazne za ovo krivično djelo od 10 godina zatvora, blaži je Krivični zakonik RS jer predviđa povoljnije uslove za izricanje kazne optuženom, zbog toga što propisuje manji posebni minimum kazne za to djelo i pruža šire mogućnosti za ublažavanje kazne.

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

Prema osnovu po kome se utajena stvar nalazi kod počinioca djela razlikuje se utaja povjerene stvari i utaja nađene stvari ili stvari do koje se slučajno došlo, pa kada se prema činjeničnom opisu djela u izreci pobijane presude kao predmet krivičnog djela utaje pojavljuje povjerena svar vrijednosti preko 50.000 KM, što predstavlja kvalifikatornu okolnost težeg oblika krivičnog djela utaje iz člana 229. stav 4. Krivičnog zakonika (za koje djelo je optuženi oglašen krivim prvostepenom presudom), onda je drugostepenom presudom, donesenom u sjednici vijeća, u korist optuženog učinjena povreda Krivičnog zakona iz člana 312. tačka g) ZKP RS kada su njegove radnje sa takvim činjeničnim opisom pravno kvalifikovane kao lakši oblik krivičnog djela utaje iz člana 229. stav 5. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakonika (gdje se kao predmet utaje pojavljuje nađena stvar ili stvar do koje se slučajno došlo).

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

Povreda krivičnog zakona kao zakonski osnov za podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti ne može se izvoditi iz prigovora o manjkavoj činjeničnoj osnovi pobijane pravosnažne presude, jer nužnu pretpostavku za pozivanje na ovaj osnov pobijanja pravosnažne presude, predstavlja potpuno respektovanje pravilnosti činjenične osnove te presude.

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

Zahtjevom za zaštitu zakonitosti, kao vanrednim pravnim lijekom, nije propisana mogućnost pobijanja pravosnažne presude zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pa se slijedom toga povreda Krivičnog zakona kao zakonski osnov za ovaj pravni lijek, ne može izvoditi iz prigovora o manjkavoj činjeničnoj osnovi pobijane pravosnažne presude.

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

Ne radi se o bitnoj povredi odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačka g) ZKP RS kada su u zapisniku o pretresu prevoznog sredstva koje su kritične prilike koristili optuženi i potvrdi o privremnom oduzimanju predmeta detaljno navedeni i opisani svi predmeti koji su privremeno oduzeti od optuženog jer nije postojala obaveza tužioca da, u smislu odredbe člana 135. stav 1. ZKP RS, održi ročište za otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta s obzirom da takvu obavezu propisuje samo odredba člana 132. stav 2. ZKP RS, dakle, ako popis predmeta nije moguć (predmeti i dokumentacija će se staviti u omot i zapečatiti).

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

Okolnost da li je ročište za otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta održano u odsustvu uredno obavještenog sudije za prethodni postupak, nikako ne može dovesti u pitanje zakonitost zapisnika o otvaranju i pregledu privremeno oduzetih predmeta, kako se to pogrešno tvrdi u ovoj žalbi, jer prisustvo sudije za prethodni postupak na tom ročištu, shodno odredbi člana 135. ZKP RS, nije obavezno.

2021

Vrhovni sud Republike Srpske

U fazi istrage odlučujući o određivanju ili produženju pritvora prilikom ocjene postojanja stepena sumnje, supstanciranog u osnovanoj sumnji, ne zahtjeva se od suda da se upušta u ocjenu zakonitosti dokaza iznesenih u kontekstu odluke o pritvoru niti ocjena nedosljednosti u iskazivma svjedoka datim tokom istrage, a slijedom toga sud ne cijeni ni vrijednost ni značaj tih iskaza kao dokaza, jer zaključak o zakonitosti i validnosti tih iskaza kao dokaza mora proizaći kao rezultat ocjene izvedenih dokaza na glavnom pretresu, kako pojedinačno, tako i u međusobnoj povezanosti.

2021