Sudska praksa
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba (Vrhovni sud RS, Vrhovni sud FBiH, Sud BiH, Apelacioni sud Brčko distrikta) i odluke Ustavnog suda BiH (ustavnisud.ba), Ustavnog suda Republike Srpske (ustavnisud.org) i Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv BiH (HUDOC).
3.147 sentenci u bazi
613ms
Filteri (1)
Vrsta predmeta
Ishod
Vrhovni sud Republike Srpske
Tuženi organ je na štetu tužioca povrijedio pravila postupka kada u obrazloženju osporenog rješenja nije ocijenio sve navode žalbe.
12 0 U 007128 20 Uvp
Vrhovni sud Republike Srpske
Za postojanje stvarne nadležnosti okružnih privrednih sudova (u prvom stepenu), potrebno je da se radi o sporu iz osnova djelatnosti stranaka u sporu i da su sve stranke u postupku, pravna lica ili fizička lica koja u svojstvu samostalnog preduzetnika obavljaju privrednu ili drugu registrovanu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja ili koja podliježu obavezi upisa u odgovarajuće registre.
71 0 P 352937 21 R
Vrhovni sud Republike Srpske
Nasljednik može tražiti poništenje nasljedničke izjave ako je ona izazvana prinudom ili prijetnjom ili je data uslijed prevare ili u zabludi.
71 0 P 229790 21 Rev
Vrhovni sud Republike Srpske
Iz sadržaja žalbe proizlazi da se istom traži poništenje prvostepenog rješenja u dijelu utvrđenih prava na parcelama koje su bila predmet izlaganja, jer je pravo svojine na istim upisano u korist D. R. i S. R., tako da se žalba nije odnosila na podatke u pogledu utvrđenog premjera i katastarskog klasiranja zemljišta, koje tužilac u suštini ne osporava, već osporava činjenično utvrđenje vezano za raspravljanje prava svojine.
11 0 U 023909 20 Uvp
Vrhovni sud Republike Srpske
Sumnju da li su sporni predmeti pribavljeni provođenjem uviđaja na licu mjesta, kao zakonitom radnjom dokazivanja, ili pretresanjem prostorija, kao nezakonitom radnjom proizašlom iz nezakonite usmene naredbe o pretresanju prostorija, sud će razrješiti primjenom principa in dubio pro reo, sadržanom u odredbi člana 3. stav 2. ZKP RS.
Vrhovni sud Republike Srpske
Na zakonitost iskaza optužene koji je dala u istrazi u svojstvu osumnjičene u prisustvu branioca i uz prethodna upozorenja u smislu odredbe člana 143. stav 2. tačka v) ZKP RS, te na zakonitost presude, ne utiče činjenica da odbrani saoptuženih nije data mogućnost da optuženu ispitaju u vezi sa iskazom u istrazi, niti je time povređeno pravo na odbranu, jer se presuda ne zasniva isključivo niti u odlučujućoj mjeri na tom iskazu.
Vrhovni sud Republike Srpske
Nije nezakonit dokaz CD video materijal, na kojem je zabilježen sam tok izvršenja krivičnog djela, kada se radi o snimku koji pokriva dešavanja na javnom mjestu i koji je dobrovoljno predan ovlaštenom službenom licu, u skladu sa odredbom člana 130. ZKP RS, o čemu je sačinjena potvrda o privremenom oduzimanju predmeta.
Vrhovni sud Republike Srpske
Sama činjenica da je postojalo oštećenje evidens trake na papirnoj vreći drap boje u kojoj su se nalazile koverte sa biološkim tragovima, ne dovodi u sumnju zakonitost u pribavljanju dokaza i zakonitost u načinu dostavljanja na vještačenje, pa samim tim ni zakonitost nalaza DNK vještačenja, kada su koverte sa biološkim tragovima, koje su se nalazile u toj vreći, bile zaheftane sa pojedinačno upakovanim uzorcima, čime je sa aspekta ambalaže ostvarena itaktnost do prijema uzoraka na analizu, kako to propisuje član 32. stav 2. Pravilnika o načinu prikupljanja, pakovanja i transportovanja DNK uzoraka.
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada oštećena žalbom ne pobija presudu zbog odluke o troškovima postupka i o imovinskopravnom zahtjevu takva žalba je nedopuštena pa će je sud, shodno članu 307. stav 4. i primjenom člana 326. ZKP RS, odbaciti kao nedopuštenu.
Vrhovni sud Republike Srpske
Odlukom Ustavnog suda Republike Srpske broj U-47/09 od 19.03.2014. godine (koju podnosilac zahtjeva označava kao osnov za ponavljanje krivičnog postupka u smislu odredbe člana 343. stav e) ZKP), nije prestala da važi cijela odredba člana 28. stav 2. Zakona o suzbijanju organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, već samo dio odredbe kojom je regulisano da je Posebno odjeljenje za organizovani i najteže oblike privrednog kriminala (Posebno odjeljenje) nadležno u svim slučajevima kada je od glavnog specijalnog tužioca donijeta odluka o preuzimanju predmeta, dok je ostao na snazi onaj dio odredbe po kojoj je Posebno odjeljenje nadležno za postupanje u slučajevima predviđenim članom 3. istog zakona na čitavoj teritoriji Republike Srpske bez obzira na propisanu kaznu za pojedino krivično djelo. S tim u vezi citiranom odlukom Ustavnog suda nije dovedeno u pitanje ovlaštenje glavnog specijalnog tužioca da u smislu odredbe člana 12. stav 1. Zakona o suzbijanju organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala donese odluku o postupanju ukoliko postoji osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo iz člana 3. stav 1. tačke b) istog Zakona.
Vrhovni sud Republike Srpske
Na sve procesne radnje suda, stranaka i drugih učesnika u krivičnom postupku primjenjuje Zakon o krivičnom postupku koji je na snazi u vrijeme preduzimanja tih radnji, pa kada prema važećem ZKP RS drugostepeni sud nije u obavezi da obavijesti optuženog o sjednici vijeća ako on to nije tražio u odgovoru na žalbu tužioca, onda je bez značaja činjenica da prema ZKP RS koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja djela, ta obaveza suda nije uslovljena zahtjevom podnosioca žalbe ili odgovora na žalbu.
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada su pogrešnom primjenom odredbi člana 10. stav 2. i 3. ZKP RS, u vezi sa članom 129. i članom 130. istog zakonskog propisa, pobijanom presudom iz dokaznog materijala izdvojeni kao nezakoniti dokazi optužbe i to oduzeti predmet na osnovu dobrovoljne predaje od strane oštećenog i na njemu dobijeni dokazi (vještačenja tragova papilarnih linija na tom oduzetom predmetu), na taj način je počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 2. ZKP RS, jer je nepravilna primjena citiranih zakonskih odredbi mogla biti od uticaja na zakonito i pravilno donošenje presude, s obzirom na to da je izostalo izvođenje na glavnom pretresu ovih izdvojenih dokaza optužbe i njihova ocjena prilikom utvrđivanja činjenica od odlučnog značaja, pa je time pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja pobijane presude je dovedena u pitanje.
Vrhovni sud Republike Srpske
Nije povrijeđeno pravo na odbranu i princip reformatio in peius kada je u ponovljenom postupku do koga je došlo po žalbi odbrane, tužilac izveo novi dokaz saslušanjem svjedoka, koji su na osnovu sporazuma o priznanju krivnje i pravosnažne presude oglašeni krivim za isto krivično djelo (u činjeničnom opisu ukinute presude označeni kao „sada osuđeni“), jer taj princip podrazumijeva zabranu izmjene presude na štetu optuženog ako je žalba izjavljena samo u njegovu korist, a sud ne može tužiocu uskratiti pravo da izvodi i nove dokaze samo iz razloga što je presuda ukinuta po žalbi odbrane.
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada su pogrešnom primjenom odredbi člana 10. stav 2. i 3. ZKP RS, u vezi sa članom 129. i članom 130. istog zakonskog propisa, pobijanom presudom iz dokaznog materijala izdvojeni kao nezakoniti dokazi optužbe i to oduzeti predmet na osnovu dobrovoljne predaje od strane oštećenog i na njemu dobijeni dokazi (vještačenja tragova papilarnih linija na tom oduzetom predmetu), na taj način je počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 2. ZKP RS, jer je nepravilna primjena citiranih zakonskih odredbi mogla biti od uticaja na zakonito i pravilno donošenje presude, s obzirom na to da je izostalo izvođenje na glavnom pretresu ovih izdvojenih dokaza optužbe i njihova ocjena prilikom utvrđivanja činjenica od odlučnog značaja, pa je time pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja pobijane presude je dovedena u pitanje.
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada je privremeno oduzimanje predmeta (opojne droge) izvršeno bez naredbe suda, na osnovu dobrovoljne predaje od strane lica koje se pretresa, a oduzimanje naknadno odobreno naredbom suda, to protek roka od 72 časa od momenta pretresanja za naknadno odobrenje oduzimanja predmeta, predviđen odredbom člana 130.stav 1. ZKP RS, ne utiče na zakonitost dokaza jer se navedena zakonska odredba primjenjuje samo u slučaju izričitog protivljenja lica od kog se oduzima predmet.
Vrhovni sud Republike Srpske
Okolnosti da je u izvršenju krivičnog djela učestvovalo više lica, da identitet svih još nije otkriven, da je nepoznato lice majci identifikovanog osumnjičenog uputilo zabrinjavajuću poruku „da je njen sin prije pola sata trebao biti ubijen“ očigledno je da saizvršioci ne prezaju da i na ovakav način zaplaše otkrivanje saizvršioca, pa je sasvim jasno da su oni pritvorenom osumnjičenom dobro poznati i da bi puštanjem na slobodu ometao istragu dogovaranjem i podešavanjem iskaza. Nadalje postoji osnovana bojazan da bi osumnjičeni, ukoliko bi bio pušten na slobodu uticao na svjedoke koji su njemu poznati, a mogao bi uništiti ili sakriti još neotkrivene tragove i predmete koji mogu poslužiti kao dokaz.
Vrhovni sud Republike Srpske
Činjenica da je kontrolu opravdanosti pritvora vršilo pretresno, a ne vanpretresno vijeće prvostepenog suda, ne čini to rješenje nezakonitim, jer odredbom člana 202. stav 1. ZKP RS, niti bilo kojom drugom odredbom ZKP RS, ne propisuje se zabrana da o kontroli opravdanosti pritvora, nakon potvrđivanja optužnice, odlučuje pretresno vijeće, pa kako se o kontroli opravdanosti pritvora odlučivalo na nastavku glavnog pretresa, to je pretresno vijeće imalo zakonsko ovlaštenje da donese zakonsko rješenje.
Vrhovni sud Republike Srpske
Donošenje oslobađajuće presude po zakonskom osnovu osnovu iz člana 298. tačka a) ZKP RS (koji se manifestuje u tome da djelo koje je predmet optužbe nije krivično djelo), isključuje mogućnost pobijanja te presude po žalbenom osnovu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
Vrhovni sud Republike Srpske
Donošenje oslobađajuće presude po osnovu da djelo iz optužbe nije zakonom propisano kao krivično djelo, obavezuje sud da u obrazloženju presude navede razloge za takav zaključak, preciziranjem na jasan i nedvosmislen način koji elementi bića krivičnog djela nisu sadržani u činjeničnom opisu djela iz dispozitiva optužnice, pri čemu se sud neće baviti ocjenom dokaza s aspekta činjenica od odlučnog značaja koje struktuišu elemente bića krivičnog djela koje je predmet optužbe. Slijedom toga takva presuda ne može biti predmet pobijanja žalbom po osnovu pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
Vrhovni sud Republike Srpske
Kada je sud u obrazloženju oslobađajuće presude, donesene po osnovu koji se manifestuje u tome da djelo koje je predmet optužbe nije zakonom propisano kao krivično djelo, dao razloge za takav zaključak, navodeći na jasan i nedvosmislen način one elemente bića krivičnog djela koji nisu sadržani u činjeničnom opisu djela u optužnici, onda obrazloženje te presude sa takvom strukturom nije zahvaćeno nedostatcima koji bi odražavali bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačka k) ZKP RS, u obliku nedostatka razloga o odlučnim činjenicama.