Član 1.
Ovim Zakonom uređuju se: uvjeti za osnivanje agencija za zaštitu ljudi i imovine (u daljnjem tekstu: agencije), djelatnost agencija, uvjeti za sticanje certifikata, način poslovanja agencija, obavezno organiziranje službe zaštite, unutrašnja služba zaštite, vođenje evidencija i druga pitanja od značaja za organiziranje i rad agencija i unutrašnjih službi za zaštitu ljudi i imovine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
Član 2.
Poslovi zaštite ljudi i imovine privrednih društava, ustanova i drugih pravnih lica (u daljnjem tekstu: pravna lica) obavljaju se osnivanjem agencija za te poslove ili organiziranjem unutrašnje službe zaštite u pravnom licu, u skladu sa ovim Zakonom. Agencije ne mogu obavljati poslove zaštite ljudi i imovine za potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i organa uprave koji obavljaju poslove iz svoje nadležnosti na osnovu ovlaštenja utvrđenih posebnim zakonima. Agencije ne mogu obavljati poslove posredovanja u naplati potraživanja i poslove privatnog detektiva. Institucije Bosne i Hercegovine mogu organizirati zaštitu ljudi i imovine u skladu s ovim zakonom do donošenja zakona Bosne i Hercegovine za ovu oblast.
Član 3.
Agencija ima svojstvo pravnog lica.
Član 3a.
Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova - Federalno ministarstvo unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Federalno ministarsvo) i kantonalni organi unutrašnjih poslova u rješavanju zahtjeva stranaka radi utvrđivanja činjeničnog stanja i donošenja rješenja o pitanjima utvrđenim ovim zakonom postupaju prema odredbama Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99), osim u slučajevima u kojima je ovim zakonom drugačije određeno.
Član 4.
II. DJELATNOST AGENCIJA U djelatnost agencije spadaju poslovi koji se odnose na zaštitu ljudi i imovine i obavljaju se kao fizička i/ili tehnička zaštita, na način uređen ovim zakonom i podzakonskim propisima donesenim na osnovu ovog zakona. Fizička zaštita, prema ovom Zakonu, bliska je zaštita ljudi i imovine od uništenja, oštećenja, krađe i drugih oblika opasnog ili štetnog djelovanja na zdravlje i život ljudi, odnosno na imovinu. Tehnička zaštita, prema ovom Zakonu, zaštita je ljudi i imovine tehničkim sredstvima i opremom namijenjenim za te potrebe. Za zakonit rad agencije, odnosno za obavljanje poslova fizičke i tehničke zaštite odgovara odgovorno lice agencije. Odgovorno lice upravlja, organizira, te obavlja i druge poslove radi zaštite objekata, prostora i ličnosti koje vrši agencija.
Član 4a.
U okviru djelatnosti agencije iz člana 4. ovog zakona poslovi zaštite ljudi i imovine obuhvataju sljedeće: 1) osiguranje privrednih, poslovnih, stambenih i drugih objekata; 2) fizičku zaštitu lica (bliska zaštita); 3) osiguranje prijevoza, pratnje i prijenosa novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti; 4) zaštitu prirodnih dobara i čovjekovog okoliša; 5) osiguranje održavanja sportskih takmičenja, kulturnih i drugih manifestacija i javnih okupljanja.
Član 5.
Poslovi zaštite ljudi i imovine ne podrazumijevaju ulično patroliranje u naselju, kao ni patroliranje u industrijskim i saobraćajnim centrima te patroliranje saobraćajnim sredstvima na moru, rijekama i jezerima koji su u nadležnosti policije i obavljaju se po posebnim propisima.
Član 6.
Agencija ne može imati policijska ovlaštenja niti ovlaštenja pravosudnih organa (sudova, tužilaštava i dr.), niti može obavljati poslove za domaće ili strane državne odbrambene, sigurnosne ili kontraobavještajne službe, kao ni poslove koji spadaju u nadležnost organa unutrašnjih poslova. Agencije se ne mogu organizirati niti udruživati radi obavljanja nasilnih i drugih radnji protiv bilo kojih javnih tijela u Bosni i Hercegovini ili obavljati radnje kojima se ugrožava teritorijalni integritet ili nezavisnost Bosne i Hercegovine ili druge države.
Član 7.
U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, agencije ne mogu primjenjivati operativne metode i sredstva koja, na osnovu posebnih propisa, primjenjuju organi uprave koji obavljaju poslove iz svoje nadležnosti na osnovu ovlaštenja utvrđenih posebnim zakonima.
Član 8.
III. UVJETI I NAČIN OSNIVANJA AGENCIJE Za obavljanje poslova zaštite iz člana 4. ovog Zakona osnivaju se agencije. Agenciju iz stava 1. ovog člana mogu osnovati samo pravna i fizička lica (u daljnjem tekstu: osnivač) koja ispunjavaju uvjete predviđene ovim Zakonom. Agencije ne mogu osnivati političke stranke.
Član 9.
U postupku osnivanja agencije za obavljanje poslova zaštite iz člana 4. ovog Zakona, osnivač je dužan pribaviti odobrenje za rad od nadležnog kantonalnog organa unutrašnjih poslova, a nakon toga nadležnom sudu podnijeti zahtjev za upis agencije u sudski registar. Upis agencije u sudski registar obavlja se kod nadležnog suda prema sjedištu agencije, u skladu sa propisima o upisu privrednih društava u sudski registar, s tim što se u sudski registar može upisati samo agencija sa odobrenjem za rad iz stava 1. ovog člana, koje se prilaže u prilogu zahtjeva za upis u sudski registar. U sudski registar mogu se upisati i poslovi servisiranja i održavanja sistema tehničke zaštite.
Član 10.
Agencija koja namjerava obavljati samo poslove fizičke zaštite ili poslove i fizičke i tehničke zaštite na području drugog kantona u odnosu na mjesto sjedišta agencije dužna je osnovati podružnicu koja ima status podružnice predviđene za privredna društva. Podružnica iz stava 1. ovog člana dužna je pribaviti odobrenje za obavljanje poslova fizičke zaštite, odnosno za poslove fizičke i tehničke zaštite od kantonalnog organa unutrašnjih poslova prema mjestu sjedišta podružnice. Odgovarajuća tehnička sredstva i oprema za obavljanje poslova fizičke zaštite u podružnicama i tehničke zaštite iz člana 10.a ovog zakona bliže će se urediti propisom iz člana 11. stav 2. ovog zakona. Odgovorno lice agencije može biti istovremeno i odgovorno lice podružnice ako nije određeno posebno odgovorno lice za podružnicu. Podružnica se upisuje u sudski registar suda u kojem je upisana agencija, a primjerak tog rješenja dostavlja se kantonalnom organu unutrašnjih poslova na čijem području podružnica ima sjedište. Izuzetno, podružnica iz stava 1. ovog člana ne mora se osnivati za obavljanje poslova fizičke zaštite lica (bliske zaštite), pratnje prijevoza i prijenosa novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti, osiguranje radova na miniranju terena i drugih poslova koji ne traju duže od pet dana u toku mjeseca, s tim što je agencija dužna o obavljanju tih poslova pisano obavijestiti kantonalni organ unutrašnjih poslova na čijem se području obavljaju ti poslovi najkasnije tri dana prije početka obavljanja tih poslova i tom organu dostaviti ovjerenu kopiju ugovora o obavljanju tih poslova.
Član 10a.
Agencija koja namjerava obavljati samo poslove tehničke zaštite na području dugog kantona nije dužna osnovati podružnicu ako: 1) ima saglasnost Federalnog ministarstva za pravna lica iz člana 26. stav 2.; člana 26.b stav 2. i člana 37. stav 5. ovog zakona, s tim što je dužna o obavljanju tih poslova pisano obavijestiti kantonalni organ unutrašnjih poslova na čijem području treba obavljati te poslove najkasnije tri dana prije početka obavljanja tih poslova i tom organu dostaviti ovjerenu kopiju ugovora za te poslove; 2) namjerava obavljati poslove tehničke zaštite za pravna lica iz člana 26. stav 3.; člana 26.b stav 1. i člana 37. ovog zakona, mora prethodno pribaviti samo odobrenje za obavljanje poslova tehničke zaštite od kantonalnog organa unutrašnjih poslova na čijem se području trebaju obavljati ti poslovi.
Član 11.
Ukoliko je osnivač agencije pravno lice, odobrenje za rad može biti izdato pod sljedećim uvjetima: 1) za obavljanje poslova fizičke zaštite: - najmanje pet lica, od kojih su četiri certifikovana lica za fizičku zaštitu i odgovorno lice i - imati odgovarajuća tehnička sredstva i opremu za obavljanje poslova fizičke zaštite; 2) za obavljanje poslova tehničke zaštite: - najmanje pet lica, od kojih su četiri certifikovana lica za tehničku zaštitu i odgovorno lice i - imati odgovarajuća tehnička sredstva i opremu za obavljanje poslova tehničke zaštite; 3) za obavljanje poslova fizičke i tehničke zaštite: - najmanje devet lica, od kojih su četiri certifikovana lica za fizičku zaštitu, četiri certifikovana lica za tehničku zaštitu i odgovorno lice i - imati odgovarajuća tehnička sredstva i opremu za obavljanje poslova fizičke i tehničke zaštite. Federalni ministar unutrašnjih poslova propisuje tehnička sredstva i opremu za obavljanje poslova fizičke i tehničke zaštite iz stava 1. ovog člana.
Član 12.
Ukoliko je osnivač agencije fizičko lice, osim uvjeta utvrđenih u članu 11. ovog Zakona, dužno je ispunjavati i sljedeće uvjete: 1) da je državljanin Bosne i Hercegovine; 2) da se protiv lica ne vodi krivični postupak, da nije osuđivano za krivično djelo za koje je izrečena zatvorska kazna, osim krivičnih dijela protiv sigurnosti javnog prometa, odnosno da nije osuđeno za prekršaj protiv javnog reda i mira sa obilježjem nasilničkog ponašanja (tuča i sl.); 3) ne može biti lice koje je bilo koji organ za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini otpustio zbog nesavjesnog vršenja dužnosti i 4) ne može biti lice koje je COMSFOR smijenio iz vojne službe, u skladu sa "Uputstvom stranama", ako nadležni organ pitanje ovih lica nije drugačije riješio Kantonalni organ unutrašnjih poslova po službenoj dužnosti utvrđuje činjenicu iz tačke 2) stav 1. ovog člana i člana 16. stav 1. tačka 4) ovog zakona, koja se odnosi na to da lice nije osuđivano za krivično djelo na osnovu podataka iz službene evidencije koju vodi o tim činjenicama samo ako se taj podatak za to lice nalazi u evidenciji tog organa.
Član 12a.
Osnivač agencije može biti strano pravno i fizičko lice koje ima odobrenja obavljanje djelatnosti zaštite ljudi i imovine izdato od države članice Evropske unije. Osnivanje agencije prema stavu 1. ovog člana vrši se u skladu s odredbama ovog zakona na osnovu odobrenja za rad koje izdaje Federalno ministarstvo. Odobrenje se izdaje po principu reciprociteta.
Član 13.
Osnivač podnosi zahtjev za dobijanje odobrenja za rad agencije kantonalnom organu unutrašnjih poslova prema sjedištu agencije. Zahtjev se podnosi na obrascu koji propisuje federalni ministar unutrašnjih poslova. Uz zahtjev se prilažu dokazi o ispunjavanju uvjeta iz čl. 11. i 12. ovog Zakona. U slučaju promjene naziva agencije ili podružnice ili odgovornog lica ili sjedišta agencije, odnosno podružnice ili osnivača ili djelatnosti (fizička ili tehnička zaštita) agencija je dužna podnijeti zahtjev kantonalnom organu unutrašnjih poslova za obavljanje tih promjena u rješenju kojim je agenciji dato odobrenje za rad, ako su te činjenice navedene u tom rješenju. Promjene iz stava 1. ovog člana vrše se u roku osam dana od dana prijema akta registarskog suda koji se prilaže uz zahtjev i promjena u rješenju vrši se na osnovu tog sudskog akta. Ako agencija obavlja poslove s minimalnim brojem od pet, odnosno deset lica, pa se iz bilo kojih razloga taj broj smanji ispod minimuma, u tom slučaju dužna je o tome u roku osam dana od nastale promjene obavijestiti kantonalni organ unutrašnjih poslova koji je izdao odobrenje za rad ili podnijeti zahtjev za produženje važenja odobrenja. Odobrenje se može produžiti do 30 dana dok agencija ne popuni broj nedostajućih lica.
Član 14.
Odobrenje za rad izdaje se u vidu rješenja. Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Rješenje doneseno po žalbi iz stava 2. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod kantonalnog suda prema sjedištu prvostepenog organa.
Član 15.
Agencija može početi rad kada dobije rješenje o upisu u sudski registar. Odobrenje za rad agencije prestaje važiti ako agencija u roku od šest mjeseci od dana dobijanja odobrenja ne počne raditi. Ako osnivač agencije nije počeo sa radom u roku iz stava 2. ovog člana, dužan je o tome obavijestiti kantonalni organ unutrašnjih poslova koji je izdao odobrenje za rad ili prije isteka tog roka može podnijeti zahtjev kantonalnom organu unutrašnjih poslova za njegovo produženje do 60 dana. Odobrenje se može produžiti ako se utvrdi da agencija nije mogla početi sa radom iz objektivnih razloga (teška bolest osnivača agencije ili drugi opravdani razlozi koje u postupku rješavanja zahtjeva utvrdi kantonalni organ unutrašnjih poslova).
Član 16.
Poslove fizičke i tehničke zaštite iz nadležnosti agencije mogu obavljati samo lica koja ispunjavaju sljedeće uvjete: 1) državljani su Bosne i Hercegovine; 2) imaju certifikat za obavljanje poslova zaštite predviđen ovim zakonom, s tim što se uzima u obzir i certifikat izdat od nadležnog organa države Evropske unije koji odgovara programu iz člana 17. ovog zakona; 3) tjelesno i duševno sposobni su obavljati poslove zaštite; 4) protiv lica nije pokrenut krivični postupak, ono nije osuđivano za krivično djelo za koje je izrečena zatvorska kazna, osim krivičnih djela protiv sigurnosti javnog saobraćaja, odnosno nije osuđeno za prekršaj protiv javnog reda i mira s obilježjima nasilničkog ponašanja (tuča i sl.); 5) ne može biti lice koje je bilo koji organ za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini otpustio zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti; 6) ima školsku spremu utvrđenu u članu 18. stav 1. ovog zakona. Uvjeti iz stava 1. ovog člana odnose se i na odgovorno lice agencije. Agencija je dužna obavijestiti kantonalni organ unutrašnjih poslova ukoliko je njen zaposlenik pravomoćno osuđen za prekršaj protiv javnog reda i mira s obilježjima nasilničkog ponašanja ili je optužnica za krivično djelo stupila na pravnu snagu, odnosno pravomoćno je osuđen za krivično djelo. Obavještava se u roku osam dana od dana saznanja za te činjenice. Ako lice iz stava 1. ovog člana bude pravomoćno osuđeno za krivično djelo iz stava 1. tačka 4) ovog člana na uvjetnu osudu, u tom slučaju Federalno ministarstvo donosi rješenje kojim tom licu zabranjuje rad na poslovima fizičke i tehničke zaštite najmanje na period izrečene uvjetne osude. Federalni ministar unutrašnjih poslova, u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva, propisuje kriterije za provjeru zdravstvene sposobnosti iz tačke 3) stav 1. ovog člana.
Član 17.
IV. UVJETI ZA STICANJE CERTIFIKATA Certifikat za obavljanje poslova zaštite iz člana 4. ovog Zakona može steći lice koje pohađa odgovarajuću obuku za obavljanje tih poslova i položi ispit iz te obuke. Obuka iz stava 1. ovog člana izvodi se prema programu obuke koji utvrdi federalni ministar unutrašnjih poslova, s tim što se u izradi i provođenju programa mogu angažirati naučne, istraživačke, visokoškolske i druge ustanove. Organiziranje i izvođenje obuke obavlja Federalno ministarstvo. Obuke iz stava 1. ovog člana oslobođena su lica koja su najmanje tri godine vršila dužnost policijskog službenika, sudskog ili zatvorskog policajca ili vojnog policajca, o čemu federalni ministar unutrašnjih poslova donosi posebno rješenje, s tim da su dužna pristupiti polaganju ispita iz stava 6. ovog člana. Rješenje iz stava 4. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod kantonalnog suda prema sjedištu prvostepenog organa. Kandidati koji završe obuku pristupaju polaganju ispita pred komisijom koju imenuje federalni ministar unutrašnjih poslova. Licu koje položi ispit Federalno ministarstvo izdaje certifikat (uvjerenje).
Član 18.
Obuku za sticanje certifikata za obavljanje poslova fizičke i tehničke zaštite mogu pohađati lica koja pored uvjeta utvrđenih u članu 16. stav 1. tač. 1), 3), 4) i 5) ovog zakona imaju završenu najmanje srednju školu, a lica koja obavljaju poslove tehničke zaštite imaju završenu srednju školu - IV stepen iz oblasti mašinstva, elektrotehnike i saobraćaja, odnosno završenu srednju školu - III stepen zanimanje elektroničar i električar telekomunikacija, a odgovorno lice treba posjedovati najmanje višu školsku spremu. Certifikat iz stava 1. ovog člana ne može steći lice koje je COMSFOR smijenio iz vojne službe u skladu s "Uputstvom strankama", ako nadležni organ pitanje ovih lica nije drugačije riješio. Pohađanje obuke za sticanje certifikata odvija se podnošenjem zahtjeva za pohađanje obuke kantonalnom organu unutrašnjih poslova prema mjestu prebivališta zainteresiranog lica. Uz zahtjev se prilažu dokazi o ispunjavanju uvjeta iz stava 1. ovog člana. O zahtjevu iz stava 2. ovog člana kantonalni organ unutrašnjih poslova odlučuje donošenjem rješenja, s tim da rješenje kojim se odobrava pohađanje obuke važi godinu dana Protiv rješenja iz stava 4. ovog člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Kantonalni organ unutrašnjih poslova dužan je dostaviti primjerak rješenja iz stava 4. ovog člana Federalnom ministarstvu radi organiziranja obuke.
Član 19.
Certifikat se izdaje za obavljanje poslova fizičke zaštite, tehničke zaštite i za obavljanje poslova odgovornog lica. Federalno ministarstvo propisuje oblik i sadržaj certifikata iz stava 1. ovog člana.
Član 20.
V. NAČIN POSLOVANJA AGENCIJE 1. Sklapanje ugovora Agencija može obavljati poslove zaštite samo na osnovu ugovora sklopljenog u pisanoj formi sa pravnim ili fizičkim licem. U ugovoru se precizno utvrđuju prava i obaveze ugovornih strana. Agencija je obavezna primjerak ugovora iz stava 1. ovog člana dostaviti kantonalnom organu unutrašnjih poslova u sjedištu agencije, odnosno u sjedištu podružnice u roku sedam dana od dana njegovog sklapanja, odnosno raskidanja, s tim što je dužna primjerak tog ugovora koji se odnosi na pravna lica iz člana 26. stav 2. ovog zakona i pravna lica određena aktom Vlade Federacije iz člana 26.a ovog zakona u istom roku dostaviti i Federalnom ministarstvu.
Član 21.
Zabranjeno je obavljanje poslova zaštite na osnovu ugovora o djelu.
Član 22.
Lica angažirana za obavljanje poslova zaštite iz člana 4. ovog Zakona u radnom su odnosu u agenciji, u skladu sa Zakonom o radu i drugim općim propisima o radu. Ako agencija obavlja poslove iz svoje nadležnosti neprekidno ili povremeno u smjenama 24 sata, u tom slučaju rad u smjenama se raspoređuje tako da ukupno radno vrijeme zaposlenika u toku godine u prosjeku ne može biti duže od 40 sati sedmično, s tim da jedna smjena ne može trajati duže od 12 sati, što se utvrđuje aktom o rasporedu smjena i u ovim slučajevima zaposlenim licima mora se osigurati dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Član 23.
2. Način obavljanja poslova fizičke zaštite Poslove fizičke zaštite obavljaju čuvari tako što neposredno preduzimaju ovim Zakonom dopuštene mjere i radnje radi sprečavanja i otkrivanja štetnih pojava i protupravnih radnji koje mogu nanijeti štete imovini predviđene u stavu 2. člana 4. ovog Zakona, odnosno koje mogu ugroziti život ili tijelo lica koje se štiti ili kada je došlo do većeg narušavanja javnog reda i mira.
Član 24.
Agencija koja obavlja poslove fizičke zaštite može posjedovati vatreno oružje kratke cijevi za najviše jednu polovinu svog certifikovanog osoblja za poslove fizičke zaštite, računajući i odgovorno lice, a koje će čuvari nositi za samoodbranu. Agencija koja obavlja poslove prijevoza novca i drugih dragocjenosti ima pravo na svako blindirano/oklopno vozilo za koje posjeduje odgovarajuće odobrenje Federalnog ministarstva nabaviti najviše jedno oružje dugačke cijevi, poluautomatskog načina okidanja (sačmarica, pumparica), do pet metaka u okviru, čija cijev nije kraća od 50 cm. Oružje iz stava 2. ovog člana može nabaviti i vlastita unutrašnja zaštitarska služba aerodroma, kao i druga pravna lica određena propisom iz stava 6. ovog člana. Odobrenje za nabavku oružja iz st. 1., 2. i 3. ovog člana izdaje se uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva. Federalni ministar unutrašnjih poslova utvrđuje pojam oružja kratke cijevi, kalibar oružja i druga pitanja u odnosu na oružje iz st. 1., 2. i 3. ovog člana. Agencija će nabavljati vatreno oružje u skladu sa važećim zakonima kojima se uređuje način nabavljanja oružja i streljiva.
Član 25.
Agencije su dužne organizirati periodičnu provjeru sposobnosti rukovanja oružjem za lica koja obavljaju poslove fizičke zaštite i provjeru zdravstvene i psihofizičke sposobnosti svih lica koja obavljaju poslove fizičke ili tehničke zaštite, s tim da se na određenim radnim mjestima tehničke zaštite mogu angažirati invalidna lica koja mogu obavljati te poslove, kao i organizirati stručnu obuku za lica koja obavljaju poslove fizičke i tehničke zaštite. Federalni ministar unutrašnjih poslova propisat će način organiziranja periodične provjere sposobnosti rukovanja oružjem i provjere zdravstvene i psihofizičke sposobnosti zaposlenika agencije i stručnu obuku za lica koja obavljaju poslove fizičke i tehničke zaštite.
Član 26.
Pravna lica koja se bave poslovima utvrđenim u st. 2. i 3. ovog člana i člana 26.a ovog zakona dužna su organizirati vlastitu unutrašnju zaštitarsku službu za obavljanje poslova fizičke i tehničke zaštite svog ljudstva, objekata i prostora ili angažirati agenciju sklapanjem ugovora. Poslove fizičke i tehničke zaštite u pravnim licima koja vrše praćenje, osiguranje prijevoza i prijenosa novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti, kao i pravnim licima u čijoj strukturi kapitala Federacija ima vlasnički udio i pravnim licima koja proizvode, koriste, skladište i prevoze radioaktivne ili zapaljive materije, eksploziv, nuklearno gorivo i otpatke ili vrše proizvodnju, preradu, distribuciju i skladištenje nafte i naftnih derivata kapaciteta iznad 1.000 m3 i gasa ili se bave proizvodnjom i distribucijom električne energije - mogu obavljati samo vlastite unutrašnje zaštitarske službe ili agencije koje pored odobrenja za rad kantonalnog organa unutrašnjih poslova imaju i posebnu saglasnost Federalnog ministarstva. Saglasnost se izdaje u obliku rješenja. Poslove fizičke i tehničke zaštite u pravnim licima koja se bave eksploatacijom izvorišta pitke i mineralne vode ili proizvode ili koriste opasne i štetne materije po ljude, materijalna dobra i okoliš koje nisu obuhvaćene u stavu 2. ovog člana, proizvodnju, preradu, distribuciju i skladištenje nafte i naftnih derivata kapaciteta do 1.000 m3 mogu obavljati vlastite unutrašnje zaštitarske službe ili agencije angažirane sklapanjem ugovora. Vlada Federacije će odrediti minimalni iznos i količinu opasnih i štetnih materija koje treba štititi u skladu s ovim zakonom te način i postupak njihove zaštite i druga pitanja koja se odnose na zaštitu tih materija.
Član 26a.
Pravna lica u kojima Federacija ima vlasnički udio, kao i pravna lica koja je osnovala Federacija svojim aktom određuje Vlada Federacije, a pravna lica za ista pitanja iz nadležnosti kantona određuje vlada kantona, odnosno za ta pitanja iz nadležnosti općine i grada određuje općinski načelnik, odnosno gradonačelnik.
Član 26b.
Za obavljanje poslova fizičke i tehničke zaštite u pravnim licima koja se bave čuvanjem i transakcijom novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti, što se odnosi na banke, mikrokreditne organizacije, štedionice, mjenjačnice, kladionice, kockarnice, kasina, Lutriju BiH, pošte, operatere telekomunikacija i uplatno-isplatna mjesta za novac i vrijednosne papire javnih preduzeća i drugih pravnih lica, dužna su organizirati vlastitu unutrašnju zaštitarsku službu ili angažirati agenciju. Banke, centri pošti, Lutrija BiH i operateri telekomunikacija za organizovanje vlastite unutrašnje zaštitarske službe ili angažiranje agencije moraju imati saglasnost Federalnog ministarstva. Zaštita iz stava 1. ovog člana odnosi se na zaštitu gotovog novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti čiji se prijevoz i prijenos vrši na području Federacije, kao i zaštita lica koja obavljaju poslove gotovim novcem, vrijednosnim papirima i dragocjenostima te na podatke pribavljene primjenom mjera zaštite. Prijevoz i prijenos novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti može se vršiti samo blindiranim vozilom i sigurnosnom kasom, odnosno spremnikom za šta se mora imati odobrenje Federalnog ministarstva koje se izdaje u skladu s propisom iz stava 5. ovog člana. Odobrenje se izdaje u obliku rješenja. Vlada Federacije će, na prijedlog federalnog ministra unutrašnjih poslova, propisati način i postupak provođenja mjera zaštite, uvjete za korištenje blindiranih vozila i sigurnosnih kasa, odnosno spremnika, vršenje prijevoza i prijenosa gotovog novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti i druga pitanja koja se odnose na prijevoz, odnosno prijenos ovih sredstava.
Član 26c.
Pravna lica iz čl. 26., 26.a, i 26.b stav 1. ovog zakona obavezna su izraditi procjenu ugroženosti i elaborat o zaštiti prema propisu iz stava 3. ovog člana. Saglasnost na akte iz stava 1. ovog člana daju: - Federalno ministarstvo - pravnim licima iz člana 26. stav 2. i člana 26.a ovog zakona određenim aktom Vlade Federacije, kao i pravnim licima iz člana 26.b stav 2. ovog zakona; - kantonalni organi unutrašnjih poslova - pravnim licima iz člana 26. stav 3. i člana 26.a ovog zakona određenim aktom vlade kantona i aktom općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika, kao i pravnim licima iz člana 26.b stav 1. ovog člana a koja nisu obuhvaćena stavom 2. tog člana. Federalni ministar unutrašnjih poslova donosi metodologiju sadržaja i načina izrade procjene ugorženosti i elaborat o zaštiti iz stava 1. ovog člana.
Član 27.
3. Prava i dužnosti čuvara Čuvari koji obavljaju poslove fizičke zaštite objekata, prostora i imovine ovlašteni su za poduzimanje sljedećih radnji: 1) provjeriti identitet lica koja ulaze ili izlaze iz zaštićenog objekta ili prostora i u samom prostoru koji se štiti; 2) upozoriti lice da se udalji iz prostora ili objekta koji se osigurava ako se neovlašteno nalazi ili zadržava u tom prostoru, odnosno objektu; 3) spriječiti ulazak neovlaštenog lica u prostor ili objekat koji se osigurava; 4) zadržati zatečeno u prostoru ili objektu koji se osigurava lice u činjenju krivičnog dijela do dolaska policije; 5) spriječiti neovlašten ulazak, odnosno izlazak vozila ili lica s prtljagom iz prostora ili objekta koji se osigurava, kao i obaviti pregled tih vozila i lica; 6) privremeno ograničiti kretanje licu u štićenom objektu ili prostoru kada je to neophodno; 7) osigurati mjesto događaja do dolaska policije; 8) upotrijebiti fizičku silu; 9) upotrijebiti vatreno oružje. U obavljanju poslova iz stava 1. ovog člana čuvar može upotrijebiti najmanju potrebnu silu i o upotrebljenoj sili odmah upoznati odgovono lice agencije. Prava i dužnosti iz stava 1. ovog člana čuvar može ostvariti samo u štićenom objektu ili prostoru, a ovlaštenja iz tač. 8) i 9) stav 1. ovog člana primijeniti pratnje, prijevoza i prijenosa novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti i fizičke zaštite lica (bliska zaštita). Primjenom ovlaštenja iz stava 1. ovog člana niko ne smije biti podvrgnut mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju, niti se smiju izazivati štetne posljedice veće od onih koje bi nastupile da čuvar nije primijenio ta ovlaštenja. Čuvar koji zadrži lice iz tačke 4) stav 1. ovog člana dužan je odmah o tome obavijestiti policiju i upoznati je s razlozima zadržavanja te postupati prema uputama dobijenim od policije do njenog dolaska. Federalni ministar unutrašnjih poslova propisat će sadržaj, obaveze i način obavljanja radnji iz stava 1. ovog člana, kao i način upotrebe fizičke sile iz člana 28. i upotrebu vatrenog oružja iz člana 29. ovog zakona i druga pitanja koja se odnose na način ostvarivanja prava i dužnosti iz te odredbe.
Član 28.
Čuvar može u obavljanju poslova fizičke zaštite upotrijebiti fizičku silu i druga zakonom dozvoljena sredstva samo ako na drugi način ne može odbiti protupravni i neposredni napad kojim se ugrožava njegov život ili život lica koje osigurava, odnosno štiti ili je napad usmjeren ka uništenju, oštećenju ili otuđenju imovine koju osigurava, odnosno štiti. Upotreba fizičke sile podrazumijeva izvođenje zahvata koji se koriste u vještini odbrane radi savladavanja otpora lica koje fizički napada čuvara, odnosno lice ili imovinu koje čuvar osigurava, odnosno štiti. Čuvar ne može prilikom obavljanja poslova fizičke zaštite koristiti dodatna sredstva za sprečavanje napada ili vlastite odbrane niti upotrijebiti silu veću od potrebne za odbijanje protupravnog napada.
Član 29.
Čuvar u obavljanju poslova fizičke zaštite može upotrijebiti vatreno oružje samo kada je to nužno radi zaštite života lica koje čuva ili svog života i ako se neposredni protupravni napad prema štićenom licu ili prema njemu nije mogao odbiti upotrebom fizičke sile, odnosno ako se na drugi način nije mogao odbiti neposredni napad na imovinu koju štiti. Pri upotrebi vatrenog oružja čuvar je dužan upozoriti lice protiv kojeg namjerava upotrijebiti vatreno oružje. Upozorenje iz stava 2. ovog člana neće se upućivati ukoliko bi se time doveli u pitanje životi lica koja se štite ili život čuvara. Zabranjeno je ispaljivati hice upozorenja. Kada čuvar upotrijebi fizičku silu ili vatreno oružje pri obavljanju poslova fizičke zaštite, dužan je odmah o tome obavijestiti policiju i odgovorno lice, a najkasnije u roku 24 sata sačiniti pisani izvještaj i podnijeti ga odgovornom licu agencije. Agencija dostavlja izvještaj o upotrebi fizičke sile ili vatrenog oružja nadležnom kantonalnom organu unutrašnjih poslova u roku tri dana od dana prijema izvještaja iz stava 5. ovog člana. Zabranjeno je nošenje vatrenog oružja iz člana 24. ovog zakona izvan objekta i prostora koji se štiti, kao i poslije završenog radnog vremena, osim u slučajevima prijevoza i prijenosa gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti i fizičke zaštite lica (bliska zaštita), kao i u slučajevima interventnih aktivnosti (aktivirano zaštitno- dojavno sredstvo i dr.), o čemu se brine odgovorno lice agencije, odnosno unutrašnje zaštitarske službe. Agencija je dužna osigurati odgovarajući spremnik za čuvanje vatrenog oružja u objektu koji se čuva poslije radnog vremena, što se bliže uređuje propisom iz člana 24. stav 5. ovog zakona.
Član 30.
4. Način obavljanja poslova tehničke zaštite Poslovi tehničke zaštite iz stava 3. član 4. ovog zakona obavljaju se upotrebom tehničkih sredstava za sprečavanje protupravnih radnji usmjerenih prema licima ili imovini koja se osigurava, odnosno štiti, a odnosi se na sljedeće: 1) protuprovalne, protuprepadne i protudiverzijske tehnike; 2) zaštitu ljudi i čovjekova okoliša; 3) zaštitu podataka i dokumentacije; 4) zaštitu nedopuštenog pristupa u štićene prostore i objekte; 5) zaštitu od unošenja eksplozivnih, jonizirajućih i drugih opasnih materija; 6) zaštitu od iznošenja, odnosno otuđenja štićenih predmeta i stvari; 7) zaštitu putem videonadzora; 8) zaštitu prilikom obavljanja poslova osiguranja pratnje, prijevoza i prijenosa novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti; 9) zaštitu pohranjenih podataka prikupljenih u toku obavljanja poslova tehničke zaštite i 10) zaštitu od požara putem tehničkog sistema dojave (vatrodojava) u skladu s propisima koji se odnose na sistem vatrodojave. Tehnička zaštita iz stava 1. ovog člana organizira se i provodi na području štićenog prostora, odnosno štićenih zgrada i drugih objekata, kao i u pratnji i osiguranju tokom prijevoza štićenih lica (bliska zaštita), prijevoza putnika u javnom saobraćaju, novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti. Agencija mora osigurati intervenciju u slučajevima aktiviranja alarmnog sistema ili po prijavi najdalje u roku 15 minuta od aktiviranja, odnosno prijave. Intervencija može biti vlastita ili angažiranjem druge agencije koja se bavi poslovima fizičke zaštite, o čemu mora biti zaključen ugovor o pružanju tih usluga. Intervencija iz stava 3. ovog člana podrazumijeva najmanje dva naoružana čuvara koji su zaposlenici agencije. Ukoliko se intervencija vrši vozilom, u tom slučaju vozilo agencije mora biti označeno znakom (logo) agencije. Vlada Federacije će na prijedlog federalnog ministra unutrašnjih poslova donijeti propise kojima će urediti poslove tehničke zaštite koji se odnose na upotrebu alarmnih sistema, videonadzora ili drugih tehničkih sredstava i opreme čiji uređaji moraju imati mogućnost detekcije, signalizacije i pohranjivanja podataka, uvezivanja alarmnih sistema s dojavnim centrom, videonadzora koji nije uvezan s dojavnim centrom i poslove intervencije u slučajevima aktiviranja alarmnog sistema.
Član 31.
Poslove projektiranja tehničke zaštite može obavljati samo ovlašteno lice registrirano za obavljanje te djelatnosti kod nadležnog suda i agencija ili vlastita unutrašnja zaštitarska služba pravnog lica ako ima lica koja ispunjavaju uvjete za poslove projektiranja.
Član 32.
5. Službena iskaznica Lica koja obavljaju poslove fizičke ili tehničke zaštite ili odgovornog lica dužna su tokom obavljanja tih poslova nositi službenu iskaznicu koju osigurava agencija. Službenu iskaznicu, na zahtjev agencije, izdaje kantonalni organ unutrašnjih poslova prema sjedištu agencije odnosno podružnice. Federalni ministar unutrašnjih poslova propisuje oblik i sadržaj službene iskaznice i druga pitanja koja se odnose na nošenje iskaznice.
Član 33.
Lice kojem je prestao radni odnos u agenciji ili prijaviti gubitak iskaznice u roku tri dana od dana prestanka radnog odnosa, odnosno od dana gubitka iskaznice dužno je vratiti službenu iskaznicu agenciji. Agencija je dužna dostaviti vraćenu službenu iskaznicu kantonalnom organu unutrašnjih poslova koji ju je izdao radi uništenja u roku tri dana od dana prijema vraćene iskaznice. Nadležni kantonalni organ unutrašnjih poslova koji je izdao službenu iskaznicu dužan je prije izdavanja nove službene iskaznice donijeti rješenje o poništenju izgubljene ili oštećene službene iskaznice.
Član 34.
6. Radna uniforma Agencije su dužne licima kojima obavljaju poslove fizičke ili tehničke zaštite osigurati radnu uniformu koja po boji, kroju i oznakama ne smije biti jednaka ili slična uniformi policije, uniformi Oružanih snaga Bosne i Hercegovine ili uniformi službenika drugih organa vlasti. Radna uniforma mora biti na vidnom mjestu označena znakom agencije i na njoj istaknuta službena iskaznica lica koje je nosi. Izuzetno, čuvari zaduženi za fizičku zaštitu lica prilikom obavljanja tih poslova nose civilno odijelo. Radna uniforma može se nositi samo prilikom obavljanja poslova fizičke i tehničke zaštite.
Član 35.
7. Odgovornost agencije za štetu Agencija je dužna nadoknaditi štetu koju njen zaposlenik prouzrokuje pri obavljanju ili u vezi sa obavljanjem poslova fizičke ili tehničke zaštite ugovornoj stranci ili trećim licima. Agencija ima pravo na naknadu isplaćene štete od zaposlenika koji je štetu prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepažnjom.
Član 36.
Agencija je dužna sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu počinjenu ugovornim strankama ili trećim licima u obavljanju poslova fizičke ili tehničke zaštite.
Član 37.
VI. ORGANIZIRANJE UNUTRAŠNJE ZAŠTITARSKE SLUŽBE Pravna lica koja se bave poslovima koji nisu obuhvaćeni čl. 26., 26.a i 26.b ovog zakona mogu organizirati vlastitu unutrašnju zaštitarsku službu za obavljanje poslova zaštite svoje imovine, objekata (nekretnina i prijevoznih sredstava) i lica koja se nalaze u tim objektima i prostora ili angažirati agenciju sklapanjem ugovora. Poslovi fizičke i tehničke zaštite iz stava 1. ovog člana obavljaju se unutar prostora i objekata u kojima se obavlja djelatnost. Organi uprave i upravne organizacije i druge institucije Federacije, kantona, grada i općine poslove fizičke i tehničke zaštite svojih zgrada i imovine (dokumentacije i sl.) mogu obavljati putem organiziranja vlastite unutrašnje zaštitarske službe, s tim što ti organi i organizacije koji se nalaze u istoj zgradi organiziraju zajedničku unutrašnju zaštitarsku službu, što se provodi sklapanjem pisanog ugovora ili angažiranjem agencije, osim u slučajevima ako je za pojedine organe uprave i upravne organizacije posebnim propisom drugačije određeno. Ako se u istom objektu ili na lokalitetu nalazi više pravnih lica mogu sklopiti pisani ugovor o zajedničkoj unutrašnjoj zaštitarskoj službi ili angažirati agenciju za te poslove. Odobrenje za rad unutrašnjih službi u federalnim organima iz stava 3. ovog člana izdaje se uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva. Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra unutrašnjih poslova odredit će federalne organe uprave i federalne upravne organizacije koje su dužne organizirati unutrašnju zaštitarsku službu ili angažirati agencije.
Član 38.
VII. UNUTRAŠNJA SLUŽBA ZAŠTITE Pravna lica mogu organizirati vlastitu unutrašnju službu za obavljanje poslova zaštite svoje imovine, objekata i prostora (u daljnjem tekstu: služba zaštite). Poslovi zaštite iz stava 1. ovog člana obavljaju se unutar prostora i objekata u kojima se vrši djelatnost.
Član 39.
Nadležni organ pravnog lica, odnosno rukovodilac organa uprave i drugog organa donosi poseban akt kojim organizira vlastitu unutrašnju zaštitarsku službu (u daljnjem tekstu: zaštitarska služba). Ova služba se osniva pod uvjetima iz člana 11. ovog zakona. Aktom iz stava 1. ovog člana utvrđuju se konkretni poslovi fizičke ili tehničke zaštite, određuje službeni prostor, objekti i imovina u kojima će služba obavljati svoje poslove, kao i unutrašnja organizacija te službe sa ukupnim brojem čuvara i odgovornim licem službe. Kantonalni organ unutrašnjih poslova daje saglasnost za akt iz stava 1. ovog člana o organiziranju službe zaštite.
Član 40.
Da bi pravno lice organiziralo službu zaštite, uz saglasnost iz člana 39. stav 3. ovog Zakona, potrebno je da od kantonalnog organa unutrašnjih poslova dobije odobrenje za rad. Saglasnost za akt o organiziranju službe zaštite i odobrenje za rad izdaje se u obliku rješenja.
Član 41.
Pravno lice podnosi zahtjev za dobijanje saglasnosti za akt o organiziranju službe zaštite i odobrenje za rad kantonalnom organu unutrašnjih poslova prema sjedištu pravnog lica koje je organiziralo službu zaštite, odnosno prema sjedištu podružnice pravnog lica koje je organiziralo službu zaštite. Zahtjev se podnosi na obrascu koji propisuje federalni ministar unutrašnjih poslova. Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana prilaže se osnivački akt zaštitarske službe, odnosno organa uprave i upravne organizacije i odgovarajući dokazi za činjenice iz člana 11. ovog zakona.
Član 43.
Kada se zaštitarska služba organizira u pravnim licima koja su određena aktom Vlade Federacije iz člana 26.a ovog zakona, kantonalni organ unutrašnjih poslova je dužan primjerak rješenja iz člana 40. stav 2. ovog zakona dostaviti Federalnom ministarstvu u roku osam dana od dana donošenja rješenja.
Član 44.
Protiv rješenja iz člana 40. stav 2. ovog Zakona može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Rješenje doneseno po žalbi iz stava 1. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod kantonalnog suda prema sjedištu prvostepenog organa.
Član 45.
Odredbe čl. od 2. do 7.; čl. 9., 10., 10.a i 11.; člana 13. st. 4., 5. i 6.; čl. od 14. do 19. i čl. 24., 25., 30. i 31. ovog zakona na odgovarajući način se primjenjuju i na zaštitarske službe.
Član 46.
Poslove unutrašnje službe zaštite obavljaju čuvari koji u obavljanju poslova imaju prava i dužnosti utvrđene u čl. od 27. do 29. ovog Zakona. Na čuvare službi zaštite primjenjuju se odredbe čl. 16., 32., 33. i 34. ovog Zakona. Poslove fizičke i tehničke zaštite iz nadležnosti zaštitarske službe obavljaju lica koja su u radnom odnosu u pravnom licu i koja imaju certifikat za fizičku, odnosno certifikat za tehničku zaštitu i certifikat za odgovorna lica iz člana 19. ovog zakona.
Član 47.
Ako čuvar u obavljanju poslova službe zaštite prouzrokuje štetu trećim licima, nastala šteta nadoknađuje se na način propisan u članu 35. ovog Zakona.
Član 48.
VIII. EVIDENCIJE Federalno ministarstvo vodi sljedeće evidencije: 1) evidenciju o izdatim odobrenjima iz člana 12.a ovog zakona; 2) evidenciju o zabrani rada na poslovima fizičke i tehničke zaštite iz člana 16. stav 4. ovog zakona; 3) evidenciju o licima kojima je izdat ili oduzet certifikat za obavljanje poslova fizičke i tehničke zaštite, odnosno certifikat za odgovorna lica; 4) evidenciju o saglasnostima iz člana 24. stav 4. ovog zakona; 5) evidenciju o izdatim posebnim saglasnostima iz člana 26. stav 2., člana 26.b stav 2. i člana 37. stav 5. ovog zakona; 6) evidenciju o izdatim posebnim odobrenjima iz člana 26.b stav 4. ovog zakona; 7) evidenciju o izdatim saglasnostima za procjenu ugroženosti i elaborat zaštite iz člana 26.c stav 1. i stav 2. alineja 2. ovog zakona. Kantonalni organi unutrašnjih poslova vode sljedeće evidencije: 1) evidenciju o agencijama i podružnicama kojima je izdato odobrenje za rad; 2) evidenciju o podružnicama kojima je izdato odobrenje iz člana 10. stav 2. i člana 10.a tačka 2); 3) evidenciju o pravnim licima kojima je izdata saglasnost za akt o organiziranju unutrašnje zaštitarske službe i odobrenje za rad; 4) evidenciju o licima kojima je izdata službena iskaznica i evidenciju o izdatim i uništenim službenim iskaznicama; 5) evidenciju o odobrenjima za nabavku vatrenog oružja za potrebe rada agencija i unutrašnjih zaštitarskih službi; 6) evidenciju o sklopljenim i raskinutim ugovorima; 7) evidenciju o izdatim saglasnostima za procjenu ugroženosti i elaborat zaštite iz člana 26.c stav 1. i stav 2. alineja 2. ovog zakona. Agencija i njihove podružnice, odnosno pravna lica koja imaju vlastitu zaštitarsku službu vode sljedeće evidencije: 1) evidenciju o licima zaposlenim za obavljanje poslova fizičke i tehničke zaštite; 2) evidenciju o vatrenom oružju i municiji nabavljenom za potrebe lica koja obavljaju poslove fizičke i/ili tehničke zaštite; 3) evidenciju o objektima i prostorima za koje je izdata posebna saglasnost iz člana 26. stav 2., člana 26.b stav 2. i člana 37. stav 5. ovog zakona; 4) evidenciju o licima zaduženim za službenu uniformu; 5) evidenciju o objektima i prostorima koji se štite tehničkom zaštitom; 6) evidenciju o objektima koji se štite fizičkom zaštitom; 7) evidenciju o sklopljenim i raskinutim ugovorima sa korisnicima; 8) evidenciju o održanoj provjeri gađanja iz vatrenog oružja; 9) evidenciju o primjeni sredstava prinude/fizičke snage vatrenog oružja; 10) evidenciju o redovnim Ijekarskim pregledima čuvara.
Član 49.
Federalni ministar unutrašnjih poslova propisuje sadržaj, obrasce knjiga i način vođenja evidencija iz člana 48. ovog Zakona.
Član 50.
IX. KOMORA Agencije se mogu udruživati u komoru kao svoje strukovno udruženje. Članovi komore mogu biti i službe zaštite. Komora ima svojstvo pravnog lica.
Član 51.
Komora ima svoj statut. Statutom se uređuje organizacija, organi komore i njihove nadležnosti, način izbora organa i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad komore.
Član 52.
Komora se brine o poboljšanju rada svojih članova, utvrđuje pravila njihovog poslovnog ponašanja i može predlagati nadležnim organima vlasti rješenja za pitanja iz djelokruga rada agencija, odnosno službe zaštite.
Član 53.
Komora donosi kodeks profesionalne etike i mjere za njegovo provođenje. Kodeks sadrži skup principa kojih su se dužna pridržavati lica koja obavljaju poslove fizičke i tehničke zaštite u obavljanju tih poslova. Kodeks iz stava 1. ovog člana objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH" i u službenim glasilima kantona.
Član 54.
X. NADZOR NAD PROVOĐENJEM OVOG ZAKONA Nadzor nad provođenjem ovog Zakona vrši Federalno ministarstvo i kantonalni organi unutrašnjih poslova, u skladu sa ovim Zakonom.
Član 55.
Kantonalni organi unutrašnjih poslova rješenjem će oduzeti odobrenje za rad agencije i pravnim licima u sljedećim slučajevima: 1) ako se utvrdi da su podaci na osnovu kojih je izdato odobrenje za rad lažni ili falsifikovani; 2) ako agencija ili pravno lice u ostavljenom roku ne otkloni nepravilnosti utvrđene u rješenju iz čl. 59.b i 60. ovog Zakona; 3) ako se u radu agencije utvrdi da ne ispunjava neki od uvjeta iz čl. 11., 12. i 16. ovog Zakona, 4) ako se utvrdi da agencija nije počela raditi u toku važenja odobrenja za rad iz člana 15. stav 2. ovog zakona, ukoliko nije podnijela zahtjev za produženje odobrenja; 4) ako se u toku rada utvrdi da pravno lice ne ispunjava neki od uvjeta iz čl. 42. i 45. ovog Zakona. Odredbe stava 1. ovog člana primjenjuju se i na podružnice agencije i zaštitarsku službu. Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
Član 56.
Kantonalni organ unutrašnjih poslova dužan je dostaviti pravomoćno rješenje o oduzimanju odobrenja za rad iz člana 55. ovog Zakona nadležnom sudu radi brisanja agencije iz sudskog registra, komori i pravnom licu.
Član 57.
Federalno ministarstvo rješenjem će oduzeti posebnu saglasnost agenciji, odnosno pravnom licu koje je organiziralo zaštitarsku službu ukoliko prestane obavljati poslove utvrđene u članu 26. stav 2., članu 26.b stav 2. i članu 37. stav 5. ovog zakona. Rješenje iz stava 1. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod kantonalnog suda prema sjedištu prvostepenog organa.
Član 58.
Federalno ministarstvo rješenjem će oduzeti licu certifikat za obavljanje poslova fizičke ili tehničke zaštite ili certifikat odgovornom licu u sljedećim slučajevima: 1) ako se utvrdi da su podaci na osnovu kojih je izdat certifikat lažni ili falsifikovani; 2) ako prestane neki od uvjeta iz člana 16. ovog Zakona i 3) ako lice postane trajno nesposobno za obavljanje poslova zaštite na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove. Rješenje o oduzimanju certifikata iz stava 1. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod kantonalnog suda prema sjedištu prvostepenog organa.
Član 59.
Inspekcijski nadzor, prema ovom zakonu, provodi Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova. Federalno ministarstvo provodi inspekcijski nadzor u sljedećim subjektima: 1) u pravnim licima iz člana 26. stav 2. kojima je Federalno ministarstvo dalo posebnu saglasnost kao i pravnim licima utvrđenim aktom Vlade Federacije prema članu 26.a ovog zakona i agencijama i podružnicama koje imaju sklopljen ugovor za obavljanje poslova zaštite za ta pravna lica; 2) u pravnim licima iz člana 26.b stav 2. ovog zakona i agencijama i podružnicama koje imaju sklopljen ugovor za obavljanje poslova zaštite za ta pravna lica; 3) u federalnim organima uprave i federalnim upravnim organizacijama i drugim federalnim institucijama i agencijama i podružnicama koje imaju sklopljen ugovor za obavljanje poslova zaštite za te organe, organizacije i institucije iz člana 37. stav 3. ovog zakona kojima je Federalno ministarstvo dalo saglasnost; 4) u kantonalnim organima unutrašnjih poslova prvostepeni upravni postupak prema ovom zakonu. Ako kantonalni organ unutrašnjih poslova nije organizirao provođenje inspekcijskog nadzora prema ovom zakonu, tu inspekciju provodi Federalno ministarstvo do dana kada kantonalni organ unutrašnjih poslova uspostavi tu inspekciju. Federalno ministarstvo svake godine organizira stručnu obuku i osposobljavanje federalnih inspektora i inspektora iz kantonalnih organa unutrašnjih poslova u skladu sa progamom obuke koji donosi federalni ministar unutrašnjih poslova.
Član 59a.
Kantonalni organ unutrašnjih poslova provodi inspekcijski nadzor u sljedećim subjektima: 1) u pravnim licima iz člana 26. stav 3. ovog zakona, kao i pravnim licima utvrđenim aktom vlade kantona i aktom općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika donesenim prema članu 26.a i pravnim licima iz člana 26.b stav 1. ovog zakona, osim pravnih lica iz stava 2. tog člana i agencijama i podružnicama koje imaju sklopljen ugovor za obavljanje poslova zaštite za ta pravna lica, 2) u kantonalnim, općinskim i gradskim organima uprave i upravnim organizacijama i drugim institucijama kantona, grada i općine i agencijama i podružnicama koje imaju sklopljen ugovor za obavljanje poslova zaštite za te organe, organizacije i institucije, 3) u pravnim licima iz člana 37. stav 1. ovog zakona i agencijama i podružnicama koje imaju sklopljen ugovor za obavljanje poslova zaštite za ta pravna lica.
Član 59b.
Pravna lica, agencije i njihove podružnice te organi uprave i drugi organi iz čl. 59. i 59.a ovog zakona dužni su postupati po rješenju federalnog i kantonalnog inspektora u roku određenom rješenjem koji ne može biti duži od 30, odnosno od 60 dana od dana uručenja rješenja agenciji ili pravnom licu, odnosno organu uprave ili drugom organu. Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana može se uložiti žalba Federalnom ministarstvu u roku osam dana od dana prijema rješenja. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Federalno ministarstvo je dužno rješiti žalbu iz stava 2. ovog člana u roku 15 dana od dana prijema žalbe i spisa predmeta. Rješenje doneseno po žalbi je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog kantonalnog suda u roku 30 dana od dana prijema rješenja.
Član 59c.
Federalni i kantonalni inspektori koji provode inspekcijski nadzor iz čl. 59. i 59.a ovog zakona u provođenju inspekcijskog nadzora postupaju prema odredbama ovog zakona i podzakonskim propisima donesenim na osnovu ovog zakona. Pri provođenju inspekcijskog nadzora federalni i kantonalni inspektori postupaju prema odredbama čl. od 117. do 136. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/05), kao i odredbama Zakona o upravnom postupku.
Član 59d.
Za federalnog, odnosno kantonalnog inspektora može se postaviti lice koje ima najmanje visoku stručnu spremu (VII stepen), odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koje se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa bolonjskog sistema studiranja i to završen: pravni, elektrotehnički, mašinski, informatički, kriminalistički, ekonomski i fakultet političkih nauka, najmanje tri godine radnog staža, položen stručni ispit za rad u državnoj upravi i ispit predviđen za inspektore za zaštitu ljudi i imovine propisan ovim zakonom. Ispit za inspektore za zaštitu ljudi i imovine polaže se prema programu iz člana 59.e ovog zakona pred komisijom koju imenuje federalni ministar unutrašnjih poslova.
Član 59e.
Inspekcijski nadzor (federalni i kantonalni) obuhvata sva pitanja koja se odnose na osnivanje i rad agencija i vlastitih unutrašnjih zaštitarskih službi, upravno rješavanje i druga pitanja uređena ovim zakonom i sve podzakonske propise donesene na osnovu ovog zakona, što se bliže uređuje propisom iz stava 2. ovog člana. Federalni ministar unutrašnjih poslova propisat će sadržaj i način inspekcijskog nadzora iz čl. 59. i 59.a ovog zakona i donijeti program polaganja ispita za inspektore iz člana 59.d ovog zakona i propisati način polaganja tog ispita.
Član 60.
U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora federalni i kantonalni inspektor može privremeno, do roka do 30, odnosno do 60 dana određenog za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, rješenjem zabraniti agenciji, odnosno pravnom licu koje je organiziralo unutrašnju službu zaštite obavljanje poslova fizičke ili tehničke zaštite ako utvrdi: 2) da obavlja djelatnost koja nije predviđena rješenjem o upisu u sudski registar; 3) da su za obavljanje poslova fizičke ili tehničke zaštite angažirana lica koja nemaju certifikat; 4) da nema odobrenja za rad odnosno posebnu saglasnost ili odobrenje Federalnog ministarstva;; 6) da nema elaborat o sigurnosti i procjenu ugroženosti. Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja. Federalno ministarstvo dužno je donijeti rješenje po žalbi iz stava 2. ovog člana u roku od 15 dana od dana prijema žalbe.
Član 61.
XI. KAZNENE ODREDBE Novčanom kaznom u iznosu od 7.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: 1) ne organizira zaštitarsku službu iz člana 26.a i 26.b ovog zakona ili ne angažira agenciju, 2) obavljanje poslova zaštite iz člana 26. stav 2. i član 26.b stav 2. ovog zakona povjeri agenciji koja nema saglasnost Federalnog ministarstva, 3) bez odobrenja za rad obavlja poslove iz nadležnosti agencije ili zaštitarske službe. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu.
Član 61a.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj agencija ili pravno lice koje ima uspostavljenu unutrašnju zaštitarsku službu ako: 1) obavlja poslove iz člana 2. st. 2. i 3. ovog zakona; 2) obavlja poslove iz člana 6. ovog zakona; 3) u obavljanju poslova zaštite iz svoje nadležnosti primjenjuje operativne metode i sredstva ili na način suprotan članu 7. ovog zakona; 4) ne posjeduje odgovarajuća tehnička sredstva i opremu za obavljanje poslova fizičke i tehničke zaštite u podružnici (član 10. stav 3.); 5) obavlja poslove zaštite bez odobrenja za rad ili prije dobijanja rješenja o upisu u sudski registar (član 14. i član 15. stav 1.); 6) za obavljanje poslova zaštite angažira lica koja ne ispunjavaju uvjete iz člana 16. stav 1. ovog zakona, odnosno nemaju certifikat (član 19.); 7) sa licem za obavljanje poslova zaštite ne zaključi pisani ugovor o radu ili ne osigura predviđeno radno vrijeme (član 22.); 8) u obavljanju poslova zc,štite upotrebljava vatreno oružje koje nije nabavljeno na zakonom propisani način ili posjeduje više vrsta vatrenog oružja od dozvoljenog ili drži nedozvoljeno oružje (član 24.); 9) obavlja poslove zaštite bez posebne saglasnosti Federalnog ministarstva (član 26. stav 2., član 26.b stav 2. i član 37. stav 5.); 10) ne organizira fizičku i tehničku zaštitu prema članu 26. stav 3. ovog zakona; 11) organizira unutrašnju zaštitarsku službu ili angažira agenciju bez saglasnosti Federalnog ministarstva (član 26.b stav 2.) ili ne obavlja poslove prijevoza i prijenosa novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti blindiranim vozilom i sigurnosnom kasom, odnosno spremnikom za šta mora imati odobrenje Federalnog ministarstva (član 26.b stav 4.); 12) ne izradi procjenu ugroženosti i elaborat zaštite ili ne pribavi saglasnost za te akte od nadležnog organa (član 26.c); 13) poslove projektiranja tehničke zaštite obavlja lice koje nije registrirano za obavljanje te djelatnosti (član 31.); 14) ne sklopi ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu (član 36.); 15) ne postupi po rješenju inspektora (čl. 59.b i 60.). Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice agencije, odnosno pravnog lica, s tim da se za prekršaj iz stava 1. tačka 10) ovog člana rukovodilac pravnog lica kažnjava novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM. Za ponovljene prekršaje iz stavA 1. tač. 1), 2), 3), 6) i 9) ovog člana nadležni sud može uz novčanu kaznu pravnom licu izreći i zaštitnu mjeru zabrane obavljanja fizičke ili tehničke zaštite do šest mjeseci.
Član 62.
Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj agencija ili pravno lice koje ima organiziranu unutrašnju zaštitarsku službu ako: 1) obavlja poslove zaštite na području drugog kantona van kantona u kojem ima sjedište, a nije osnovalo podružnicu (član 10. stav 1.); 2) za podružnicu ne pribavi odobrenje za rad iz člana 10. stav 2. ovog zakona; 3) u roku ne obavijesti kantonalni organ unutrašnjih poslova o obavljanju poslova iz člana 10. stav 6. i člana 10.a tačka 1) ovog zakona ili obavlja poslove a nije pribavilo odobrenje iz člana 10.a tačka 2) ovog zakona; 4) ne prijavi promjene iz člana 13. st. 4., 5. i 6. ovog zakona; 5) postupi prema odredbi člana 15. stav 3. ovog zakona; 6) poslove zaštite obavlja na osnovu ugovora o djelu (član 21.); 7) ne osigura periodičnu provjeru rukovanja oružjem ili periodičnu provjeru zdravstvene i psihofizičke sposobnosti zaposlenika ili ne organizira stručnu obuku za lica koja obavljaju poslove fizičke ili tehničke zaštite (član 25. stav 1); 8) ne dostavi izvještaj kantonalnom organu unutrašnjih poslova u roku iz člana 29. stav 6. ovog zakona; 9) ne brine se o obavezi iz člana 29. stav 7. ili ne osigura spremnik za čuvanje vatrenog oružja iz stava 8. tog člana; 10) tehničku zaštitu iz člana 30. stav 1. ne obavlja u skladu sa propisom iz stava 5. tog člana ili u skladu sa propisom iz stava 1. tačka 10) tog člana (član 30. stav 1.); 11) ne osigura odgovarajuću intervenciju u slučajevima aktiviranja alarmnog sistema najkasnije u roku 15 minuta od aktiviranja ili dojave ili intervenciju obavlja vozilom koje nije označeno znakom agencije (član 30. st. 3. i 4.); 12) ne osigura radnu uniformu za lica koja obavljaju poslove fizičke ili tehničke zaštite (član 34. stav 1.); 13) za obavljanje fizičke i tehničke zaštite angažira lica koja nisu u radnom odnosu (član 46. stav 3.). Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice agencije, odnosno unutrašnje zaštitarske službe.
Član 62a.
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj agencija ili pravno lice koje ima organiziranu unutrašnju zaštitarsku službu ako: 1) ne prijavi promjene iz člana 16. stav 3. ovog zakona; 2) poslove zaštite iz svoje nadležnosti obavlja bez zaključenog pisanog ugovora (član 20. stav 1.); 3) u roku ne dostavi kantonalnom organu unutrašnjih poslova zaključeni ili raskinuti ugovor ili primjerak tih ugovora ne dostavi Federalnom ministarstvu (član 20. stav 3.); 4) ne osigura potrebne službene iskaznice (član 32. stav 1.); 5) u roku službenu iskaznicu ne dostavi kantonalnom organu unutrašnjih poslova radi uništenja (član 33. stav 2.); 6) ne vodi evidencije iz člana 48. stav 3. ovog zakona. Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM, do 1.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice agencije, odnosno unutrašnje zaštitarske službe.
Član 63.
Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj čuvar agencije, odnosno unutrašnje zaštitarske službe ako: 1) radnje iz člana 27. stav 1. ovog zakona ne obavlja na način koji je za te radnje utvrđen propisom iz stava 6. tog člana (član 27. stav 1.); 2) u roku ne podnese pisani izvještaj iz člana 29. stav 5. ovog zakona; 3) za vrijeme obavljanja poslova zaštite nosi oružje izvan objekta koji štiti ili nakon završenog radnog vremena (član 29. stav 7.); 4) za vrijeme obavljanja poslova zaštite ne nosi službenu iskaznicU (član 32. stav 1.); 5) u roku ne vrati službenu iskaznicu ili ne prijavi gubitak iskaznice (član 33. stav 1.); 6) za vrijeme obavljanja poslova zaštite ne nosi službenu iskaznicu istaknutu na vidnom mjestu uniforme (član 34. stav 2.); 7) za vrijeme obavljanja poslova zaštite ne nosi radnu uniformu ili radnu uniformu nosi nakon radnog vremena (član 34. stav 4.).
Član 63a.
Pod odgovornim licem iz člana 61. stav 2.; člana 61.a stav 2.; člana 62. stav 2. i člana 62.a stav 2. ovog zakona podrazumijeva se rukovodilac agencije, a u pravnom licu rukovodilac pravnog lica u kojem je organizovana unutrašnja zaštitarska služba, s tim da rukovodilac te službe odgovara samo ako se radi o poslovima za koje je on nadležan prema aktu o organiziranju službe iz člana 39. stava 2. ovog zakona. Pokretanje prekršajnog postupka i izdavanje prekršajnog naloga vrši se prema Zakonu o prekršajima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 31/06).
Član 64.
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Zahtjevi za davanje odobrenja za rad ili saglasnosti agencijama ili pravnim licima koji organiziraju službu zaštite podneseni do stupanja na snagu ovog Zakona završit će se u skladu sa propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Član 64a.
Federalni i kantonalni inspektori iz člana 59.c ovog zakona koji se na dan stupanja na snagu ovog zakona zateknu na poslovima inspektora nastavljaju obavljati poslove inspektora u skladu s ovim zakonom, s tim što su dužni položiti ispit za inspektora iz člana 59.d stav 2. ovog zakona u roku godinu dana od dana stupanja na snagu propisa iz člana 59.e ovog zakona.
Član 64b.
Lica iz člana 18. stav 1. ovog zakona koja se na dan stupanja na snagu ovog zakona zateknu na poslovima tehničke zaštite, a imaju certifikat za obavljanje poslova tehničke zaštite izdat prije stUpanja na snagu ovog zakona, ostaju na tim poslovima i to važi samo za ta lica.
Član 64c.
Agencije i pravna lica koja imaju unutrašnju zaštitarsku službu koja obavlja samo poslove fizičke zaštite ili poslove i fizičke i tehničke zaštite na području drugog kantona, odnosno van svog sjedišta, a nisu osnovali podružnice, dužni su te podružnice osnovati u skladu sa članom 10. ovog zakona u roku šest mjeseci od dana donošenja propisa iz člana 11. stav 2. ovog zakona.
Član 65.
Vlada Federacije i Federalno ministarstvo dužni su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti propise za čije su donošenje ovlašteni ovim Zakonom. Do donošenja propisa iz stava 1. ovog člana primjenjivat će se propisi koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Član 65a.
Ovlašćuje se Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma i Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da utvrde prečišćeni tekst ovog zakona u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 66.
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o agencijama za zaštitu ljudi i imovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 50/02).
Član 67.
Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".