Član 1.
Zakonom o osnovnom obrazovanju i odgoju reguliše se osnovno obrazovanje i odgoj učenika normalnog psihičkog razvoja, učenika s posebnim potrebama (slušno oštećenih, slijepih, slabovidnih, lahko mentalno retardiranih i odgojno zapuštenih), osnovno muzičko obrazovanje, osnovno baletsko obrazovanje, dodatno obrazovanje nadarenih učenika i osnovno obrazovanje odraslih, koje se ostvaruje u ustanovama osnovnog obrazovanja i odgoja.
Član 2.
Ustanova osnovnog obrazovanja i odgoja je osnovna škola. Osnovna škola može biti opća, paralelna (osnovna muzička škola, osnovna baletska škola i sl.) i specijalna osnovna škola. Osnovna škola ima svojstvo pravnog lica. Specijalna osnovna škola može biti organizovana i u sastavu obrazovno-odgojnog centra koji ima svojstvo pravnog lica u čijoj se djelatnosti, pored osnovnog obrazovanja i odgoja, realizuju i programi drugih nivoa obrazovanja, dijagnostički postupci, razvrstavanje i rana rehabilitacija djece sa smetnjama u razvoju, kao i organizovan cjelodnevni boravak. Odgojno obrazovni rad i stručni nadzor nad radom odgojno-obrazovnog centra iz prethodnog stava obavlja se u skladu sa odgovarajućim nastavnim planom i programom za svaku školu-nivo obrazovanja, koji su u sastavu odgojno-ob- razovnog centra. Prilikom imenovanja organa upravljanja, rukovođenja i kontrole poslovanja školskog centra, primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona koji regulira rad pravnog subjekta najvišeg nivoa obrazovanja u tom odgojno-obrazovnom centru.
Član 3.
Pohađanje opće i specijalne osnovne škole iz prethodnog člana je obavezno za sve školske obveznike i to: školskih obveznika opće osnovne škole do navršenih petnaest godina života ili do završetka osnovnog obrazovanja, a školskih obveznika specijalne osnovne škole do navršenih šesnaest godina života ili do završetka obrazovanja u specijalnoj osnovnoj školi. Školskim obveznikom za opću osnovnu školu smatra se dijete normalnog psihičkog razvoja koje do prvog marta tekuće godine navršava šest godina života. Školskim obveznikom za specijalnu osnovnu školu smatra se dijete koje do prvog marta tekuće godine navršava sedam godina života. U osnovne škole iz stava 1. ovog člana, na zahtjev roditelja ili staratelja, može se upisati i dijete mlađe od utvrđene starosne dobi u stavu 2. odnosno 3. ovog člana ukoliko u toku te godine dijete puni 6 godina i komisija iz člana 40. ovog Zakona ocijeni da je dijete sposobno za pohađanje prvog razreda osnovne škole. Upisom djeteta iz prethodnog stava u opću odnosno specijalnu osnovnu školu, dijete postaje školski obveznik.
Član 3a.
Osnovno obrazovanje odraslih obuhvata polaznike od navršenih petnaest godina života za koje je škola obavezna organizovati nastavu za odrasle po odredbama ovog Zakona.
Član 3b.
Dijete koje je mlađe od petnaest godina, a za svojom generacijom zaostaje u obrazovanju četiri i više godina, može biti izuzeto iz obaveze redovnog pohađanja osnovne škole i putem besplatnog vanrednog obrazovanja završiti odgovarajuće razrede uz obavezno pohađanje instruktivne nastave.
Član 3c.
Za sticanje osnovnog obrazovanja kandidata iz čl. 3a. i 3b., ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar) određuje uslove, škole u kojima će se ovo obrazovanje izvoditi, kao i način obezbjeđivanja finansijskih sredstava za njegovu realizaciju.
Član 4.
Osnovna škola osigurava da u prva tri razreda učenici savladaju i latinicu i ćirilicu, s tim da se u prvom razredu započenje sa učenjem latinice.
Član 5.
Državljani Bosne i Hercegovine imaju pravo da stiču osnovno obrazovanje i odgoj u osnovnim školama Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) u skladu sa odredbama ovog zakona. Strani državljani imaju pravo da stiču osnovno obrazovanje i odgoj u osnovnim školama Kantona, u skladu sa odredbama ovog zakona, u skladu sa konvencijama i ugovorima koje je država Bosna i Hercegovina zaključila sa drugim državama ili međunarodnim organizacijama. Strani državljani snose troškove obrazovanja, ako međunarodnim ugovorima, dogovorima ili drugim aktima nije drugačije utvrđeno. Cijenu troškova obrazovanja iz prethodnog stava utvrđuje Vlada Kantona.
Član 6.
Osnovno obrazovanje i odgoj je djelatnost od posebnog društvenog interesa.
Član 7.
II - OSNIVANJE I RAD OSNOVNE ŠKOLE Osnovnu školu kao ustanovu može osnovati domaće i strano pravno i fizičko lice u svim oblicima svojine (u daljem tekstu: Osnivač) uz odobrenje ministra i uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona, koju je Osnivač obavezan pribaviti prije preduzimanja radnji za obezbjeđivanje potrebnih uvjeta iz člana 8. ovog zakona za osnivanje i rad osnovne škole. Osnovnu školu kao javnu ustanovu može osnovati Kanton, i vjerska zajednica samostalno ili sa drugim pravnim odnosno fizičkim licem, kada Kanton, ocijeni da za njeno osnivanje postoji javni interes u skladu sa zakonom (u daljem tekstu: Osnivač). Osnivanje osnovne škole planira se u skladu sa dugoročnim programom razvoja i koncepcijom osnovnog obrazovanja i odgoja, koji donosi Kanton, na prijedlog općine, odnosno, drugog pravnog lica. Kanton može otvoriti odjeljenja osnovne škole iz stava 2. ovog člana za naše građane u inozemstvu u skladu sa međunarodnim ugovorima.
Član 8.
Osnivač osnovne škole na području Kantona, obezbjeđuje sredstva potrebna za osnivanje i rad osnovne škole, u skladu sa Predagoškim standardima za osnovno obrazovanje i odgoj, (u daljem tekstu: Standardi) i Normativima školskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i učila , koji su jedinstveni na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 9.
Osnovna škola kao javna ustanova i ustanova može se osnovati: - ako postoji dovoljan broj učenika za formiranje najmanje 16 odjeljenja za redovnu osnovnu školu, osam odjeljenja za specijalnu osnovnu školu i osam odjeljenja za osnovnu muzičku školu, odnosno osnovnu balatsku školu, - ako je osiguran odgovarajući stručni nastavni kadar, u skladu sa nastavnim planovima i programima za osnovnu školu, - ako su ispunjeni uvjeti propisani Standardima i Normativima. Redovna odnovna škola može se osnovati i kada nije obezbjeđen dovoljan broj učenika za formiranje 16 odjeljenja, uz prethodnu saglasnost Ministra, a u skladu sa odgovarajućim kriterijima. Bliže propise o utvđivanju kriterija iz stava 2. ovog člana donosi Ministar.
Član 9a.
Ukoliko je izražen interes roditelja državljani Bosne i Hercegovine pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo da stiču obrazovanje i odgoj u osnovnim školama Kantona na maternjem jeziku, s tim da je osnovna škola na čijem području žive nacionalne manjine obavezna formirati fakultativnu nastavu na maternjem jeziku, u skladu sa Standardima i Normativima
Član 10.
Osnivač je dužan da prilikom osivanja osnovne škole imenuje direktora osnovne škole i formira komisiju koja će izvršiti pripreme za početak rada i izvršiti izbor prvih nastavnika osnovne škole, u skladu sa ovim zakonom.
Član 11.
Osnovna škola kao javna ustanova i ustanova upisuje se u registar osnovnih škola (u daljem tekstu: Registar) koji vodi Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo). U Registre se mogu upisati samo osnovne škole koje ispunjavaju uvjete iz člana 8. ovog zakona. Provjeru uvjeta za upis u Registar osnovnih škola vrši Ministar, na zahtjev osnivača. Osnovna škola upisuje se u sudski registar i danom upisa stiče svojstvo pravnog lica.
Član 12.
Novoosnovana škola počinje sa radom početkom školske godine.
Član 13.
Osnovna škola, upisana u registre, može izdavati svjedodžbe i druge javne isprave o završenom obrazovanju.
Član 14.
Osnovna škola se briše iz registra kada prestane da ispunjava uvjete za osnivanje, propisane ovim zakonom i bližim propisima Ministra o postupku utvrđivanja uvjeta i o sadržaju i načinu vođenja Registra.
Član 15.
Statusne promjene osnovne škole kao javne ustanove vrši Kanton na prijedlog Vlade Kantona. Statusne promjene osnovne škole kao ustanove vrši osnivač uz prethodnu saglasnost Ministra. Statusne promjene osnovne škole mogu se vršiti samo na kraju školske godine.
Član 16.
Redovna osnovna škola može na svom školskom području organizovati i područne škole sa jednim ili više odjeljenja u skladu sa Standardima. Osnovna škola kojoj osnivač nije Kanton prima školske obveznike na osnovu ugovora sa roditeljima odnosno starateljima ( u daljem tekstu: roditeljima), neovisno o školskom području, o čemu je obavezna da izvjesti osnovnu školu koja prima obveznike sa tog školskog područja.
Član 17.
U cilju međusobne saradnje u ostvarivanju zajedničkih interesa i pružanja pomoći razvoju oblika obrazovno-odgojnog rada, osnovne škole se mogu udruživati u jednu ili više asocijacija osnovnih škola, s tim da svaka osnovna škola zadržava svojstvo pravnog lica. Prava, obaveze i međusobni odnosi osnovnih škola udruženih u asocijaciju osnovnih škola utvrđuju se ugovorom. Zajednica osnovnih škola upisuje se u registar zajednica osnovnih škola koji vodi Ministarstvo. Osnovne škole mogu sarađivati i međusobno udruživati neke zajedničke poslove i sa predškolskim ustanovama, odnosno srednjim školama s tim da svaka osnovna škola zadržava svojstvo pravnog lica.
Član 18.
Kada Ministar utvrdi sa osnovna škola ne ispunjava uvjete koji su propisani ovim zakonom odrediće rok u kojem osnivač mora otkloniti utvrđene nedostatke. Ako nedostaci ne budu otklonjeni, Ministar će predložiti osnivaču prestanak rada osnovne škole. Ukoliko osnivač ne donese akt o prestanku rada osnovne škole u roku od tri mjeseca od dana podnošenja prijedloga o prestanku rada osnovne škole, Ministar će donijeti rješenje o prestanku rada osnovne škole i pokrenuće postupak brisanja škole iz Registra osnovnih škola. Aktom o prestanku rada osnovne škole odrediće se rok prestanka rada, koji ne može biti prije završetka školske godine. U slučaju prestanka rada osnovne škole, osnivač je dužan da zatečenim učenicima omogući nastavak i završavanje započetog obrazovanja i odgoja.
Član 19.
Na osnivanje, rad, statusne promjene i prestanak rada osnovne škole primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama (u daljem tekstu: Zakon), ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.
Član 20.
III - OBRAZOVNO-ODGOJNI RAD OSNOVNE ŠKOLE Obrazovno-odgojni rad ostvaruje se u osnovnim školama na osnovu Nastavnog plana i programa za osnovne škole (u daljem tekstu: Nastavni plan i program). Nastavnim planom i programom utvrđuju se vrste nastave, nastavni predmeti, ciljevi i zadaci, sadržaji, oblici i postupci obrazovno-odgojnog rada, kao i izvođenje predmetne i razredne nastave u pojedinim razredima, ili drugi oblici organizovanog rada.
Član 21.
U općoj osnovnoj školi realizuje se nastavni plan i program za učenike normalnog psihičkog razvoja i dodatni programi za nadarene učenike, prilagođeni programi za djecu s posebnim potrebama i nastavni plan i program za odrasle. U opće odjeljenje osnovne škole može se uključiti i dijete s posebnim potrebama, s kojim se realizuje prilagođeni program. U općoj osnovnoj školi u odjeljenju za djecu s posebnim potrebama radi se po Nastavnom planu i programu za specijalni odgoj i Nastavnom planu i programu za umjereno i teže mentalno retardiranu djecu i omladinu. U specijalnoj osnovnoj školi realizuju se Nastavni plan i program za specijalni odgoj i Nastavni plan i program za umjereno i teže mentalno retardiranu djecu i omladinu. U osnovnoj muzičkoj školi realizuje se nastavni plan i program za osnovnu muzičku školu, a u osnovnoj baletskoj školi realizuje se nastavni plan i program za baletsku školu, kao i posebni dodatni programi za nadarene učenike tih škola.
Član 22.
Osnovna muzička škola traje do šest godina. Osnovna baletska škola traje četiri godine.
Član 23.
U redovnoj osnovnoj školi mogu se realizovati: Program predškolskog odgoja i obrazovanja, Nastavni plan i program za učenike sa smetnjama u psihičkom razvoju, Nastavni plan i program za osnovno muzičko obrazovanje, Nastavni plan i program za nadarene učenike svih vrsta obrazovanja, te Nastavni planovi i programi raznih vrsta tečajeva. Realizacija Nastavnog plana i programa za učenike sa smetnjama u psihičkom razvoju vrši se i u specijalnim odjeljenjima redovne osnovne škole. Ako na području općine ima najmanje osam učenika sa smetnjama u psihičkom razvoju osnivač je dužan otvoriti specijalno odjeljenje. Osnivač osnovne škole može odrediti osnovnu školu u kojoj se obrazuju specijalna odjeljenja, na prijedlog općinskog vijeća.
Član 24.
Nastavni plan i program donosi Ministar, nakon obavljene javne rasprave u Kantonu.
Član 25.
U osnovnoj školi čiji osnivač nije Kanton, Nastavni plan i program može da ima najviše do 20% specifičnih sadržaja, u odnosu na Nastavni plan i program iz člana 21. ovog zakona. Na Nastavni plan i program iz stava 1. ovog člana prethodnu saglasnost daje Ministar.
Član 26.
Broj učenika u odjeljenjima svih tipova osnovnih škola utvrđuje se Standardima. U osnovnim školama čiji osnivač nije Kanton, broj učenika može biti i manji što utvrđuje upravni odbor osnovne škole, uz saglasnost osnivača. Osnovna škola može organizovati rad kombinovanih odjeljenja od I do IV razreda za istovremeno izvođenje nastave sa više razreda. Za učenike od V do VIII razreda osnovne škole može se organizovati kombinovani oblik rada u jednom odjeljenju ako u osnovnoj školi nema dovoljan broj učenika za organizovanje odjeljenja jednog razreda. Osnovna škola može organizovati pripremnu nastavu za učenike predškolskog uzrasta, produženi ili cjelodnevni boravak učenika, i određene vrste tečajeva za odrasle, uz saglasnost Ministra.
Član 27.
Školska godina traje od 1. septembra tekuće do 31. augusta naredne godine. Nastava u osnovnoj školi izvodi se po polugodištima i tromjesečjima i traje 37 radnih sedmica, s tim da se nastavni programski sadržaji planiraju i realizuju u okviru 35 nastavnih sedmica. Nastava u završnom razredu osnovne škole, iz prethodnog stava ovog člana, traje 36 radnih sedmica, s tim da se nastavni programski sadržaji planiraju i realizuju u okviru 34 nastavne sedmice. Razlika u broju radnih i nastavnih sedmica koristi se za realizaciju posebnih programskih sadržaja, obilježavanje državnih i vjerskih praznika, kulturnih, sportskih i drugih aktivnosti osnovne škole, utvrđenih godišnjim programom rada.
Član 28.
Nastava u prvom polugodištu počinje prvog radnog dana u septembru i završava se nakon navršenih 17 nastavnih sedmica. Zimski odmor traje četiri sedmice i koristi se nakon završenog prvog polugodišta. Osnovna škola može odrediti da se dio zimskog odmora za učenike koristi u toku prvog ili drugog polugodišta. Nastava u drugom polugodištu počinje poslije zimskog odmora i završava se nakon navršenih 18 nastavnih sedmica.
Član 29.
Osnovna škola organizuje nastavni proces u petodnevnoj radnoj sedmici. Nastavni čas u osnovnoj školi traje 45 minuta, a u specijalnoj osnovnoj školi 40 minuta. Broj časova u toku radne sedmice utvrđuje se Nastavnim planom i programom, s tim da u toku dana učenici od I do III razreda ne mogu imati više od četiri, a od IV do VIII razreda šest časova redovne, kursne i ostalih oblika nastave.
Član 30.
Obrazovno-odgojni rad se ne smije prekidati u toku polugodišta, odnosno školske godine, izuzev u slučaju elementarnih nepogoda, epidemije i drugih posebno opravdanih razloga, po odluci Ministra, a na prijedlog osnivača. Završetak prvog polugodišta i trajanje zimskog odmora za učenike osnovnih škola na području Kantona u pravilu je istovremen. Ministar na prijedlog osnivača može odobriti, zavisno od klimatskih ili drugih uvjeta pomjeranje početka nastave u prvom i drugom polugodištu i, produžetak zimskog odmora, a najduže jednu radnu sedmicu, s tim da u toku školske godine bude ostvaren godišnji fond nastavnih časova predviđen Nastavnim planom i programom i realizovani svi programski sadržaji.
Član 31.
Osnovna škola je dužna da u toku školske godine ostvari Nastavni plan i program, odnosno godišnji fond nastavnih časova. Ako se utvrdi da osnovna škola, u okviru predviđenog broja nastavnih sedmica, nije ostvarila godišnji fond nastanih časova, mora produžiti nastavu dok ne ostvari planirani godišnji fond nastanih časova.
Član 32.
Obrazovno-odgojni rad realizuje se na osnovu godišnjeg programa rada osnovne škole (u daljem tekstu: godišnji program) koji mora biti zasnovan na Nastavnom planu i programu. Godišnjim programom, na osnovu jedinstvene metodologije, koju donosi Ministar, utvrđuju se nastavne obaveze, rad na profesionalnoj orjentaciji učenika, slobodne aktivnosti učenika, oblici, sadržaji, obim i raspored obrazovno odgojnog rada i druge aktivnosti u osnovnoj školi. Godišnji program utvrđuje nastavničko vijeće, na prijedlog direktora osnovne škole, a donosi ga upravni odbor najkasnije do 1. septembra za tekuću školsku godinu. Godišnji program i izvještaj o realizaciji prethodnog godišnjeg programa, osnovna škola dostavlja Osnivaču, Ministarstvu i Prosvjetnoj inspekciji.
Član 33.
U osnovnoj školi organizuju se slobodne aktivnosti učenika radi produbljivanja i razvijanja njihovih stvaralačkih sposobnosti, sticanja pozitivnih navika i vještina. Zadaci i programski sadržaj slobodnih aktivnosti utvrđuju se godišnjim programom i pravilima osnovne škole, u skaldu sa Standardima, a ostvaruju se preko društva, sekcija, klubova, družina, grupa, učenika zadruga i drugih oblika. Učešće učenika u ovim aktivnostima je na dobrovoljnoj osnovi. Učenička zadruga se može osnovati ako ima najmanje 30 učenika.
Član 34.
Izleti, posjete, ekskurzije, logorovanje, društveno koristan rad, rad u prirodi i drugi oblici obrazovno-odgojnog rada predviđeni godišnjim programom, organizuju se i izvode u okviru radnih dana, u skladu sa načelima koja utvrđuje Ministar.
Član 35.
Radi uvođenja novih oblika i sadržaja rada, na prijedlog Ministra može se jedna ili više osnovnih škola proglasiti eksperimentalnim ili osnovati eksperimentalna osnovna škola. Eksperimentalnoj osnovnoj školi može se odobriti odstupanje od odredaba ovog zakona u primjeni nastavne norme, dnevnog i sedmičnog opterećenja učenika časovima, načina ocjenjivanja, formiranja odjeljenja i realizacije Nastavnog plana i programa. Osnivanje i rad eksperimentalnih osnovnih škola i proglašavanje postojećih škola eksperimentalnim, bliže se uređuje propisom koji donosi Ministar.
Član 36.
Na prijedlog nastavničkih škola i fakulteta, Ministar određuje osnovne škole za izvođenje pedagoško-metodičke prakse studenata i učenika. Uslovi obavljanja pedagoško-metodičke prakse iz stava 1. ovog člana utvđuju se posebnim propisom, koji donosi Ministar. Nastavnička škola i fakulteti zaključuju ugovor sa osnovnom školom.
Član 37.
Osnovne škole koriste u nastavi školske udžbenike, priručnike i nastavna sredstva, koje odobri Ministar. Školski udžbenik je obavezno nastavno sredstvo za učenike i nastavike, koji obuhvata sadržaje iz Nastavnog plana i programa osnovne škole, a urađen je na osnovu koncepcije školskog udžbenika. Pored školskog udžbenika učenici mogu koristiti zbirke zadataka, priručnike, radne sveske, stručnu literaturu i sl. Nastavni plan i program se ne može primjenjivati ako nema odgovarajućih udžbenika.
Član 38.
IV - OPĆI AKTI OSNOVNE ŠKOLE Osnovna škola ima pravila škole koja donosi upravni odbor osnovne škole, uz saglasnost Ministra, kao osnovni opći akt. Pravilima osnovne škole, pored pitanja utvrđenih Zakonom, uređuju se i pitanja: - načina ostvarivanja javnosti rada osnovne škole, - saradnje i načina ostvarivanja saradnje osnovne škole sa roditeljima učenika i izbor predstavnika roditelja učenika u upravni odbor osnovne škole, - načina donošenja pravila o kućnom redu, - slobode aktivnosti učenika, - sadržaja i oblika društvene, kulturne i sportske aktivnosti osnovne škole, - načina napredovanja učenika, odnosno završavanja dva razreda za jednu školsku godinu, - ostvarivanja prava učenika koji su stekli zvanje vrhunskih sportista, - načina organizovanja tečajeva i drugih oblika aktivnosti osnovne škole, - organizacije rada produženog ili cjelodnevnog boravka i pripremnih odjeljenja u osnovnoj školi, - općih akata koji se donose u osnovnoj školi, kao i o načinu njihovog donošenja, - druga pitanja utvrđena ovim zakonom.
Član 39.
V - UČENICI Upis u redovnu osnovnu školu obavlja se u aprilu i augustu mjesecu, na osnovu spiskova školskih obveznika. Upis u prvi razred osnovne škole čiji osnivač nije Skupština Kantona vrši se na osnovu javnog konkursa koji se objavljuje u sredstvima javnog informisanja. Upravni odbor osnovne škole iz stava 2. ovog člana utvrđuje kriterije za upis učenika u prvi razred. Upravni odbor osnovne škole iz stava 3. ovog člana na prijedlog dorektora osnovne škole, imenuje komisiju za provođenje konkursa za upis učenika u prvi razred. Sa roditeljima učenika koji bude upisani u osnovnu školu iz stava 2. ovog člana, osnovna škola je obavezna zaključiti ugovor. Upis u specijalnu osnovnu školu i vrši se tokom cijele godine, na osnovu nalaza i mišljenja komisije za ocjenjivanje sposobnosti i razvrstavanje djece sa smetnjama u psihičkom razvoju i rješenja o kategorizaciji djeteta, koje donosi Kantonalni centar za socijalni rad. Upis odraslih polaznika u osnovu školu vrši se na osnovu konkursa koji osnovna škola objavljuje najkasnije 10 dana prije početka nastave. Upis u osnovnu muzičku školu i osnovnu baletsku školu vrši se u mjesecu maju.
Član 40.
Ocjenu sposobnosti djece pri upisu u osnovnu školu obavlja Komisija, sastavljena od pedagoga, psihologa ili pedagoga-psihologa i nastavnika osnovne škole, uz prethodno pribavljeno mišljenje komisije doma zdravlja o ocjeni psihofizičkih sposobnosti djece. Ocjenu sposobnosti djece s oštećenjima sluha i govora vrši Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju, a djece oštećenog vida Centar za slijepu i slabovidnu djecu, tokom cijele godine. Na prijedlog nastavnika razredne nastave, a na osnovu mišljenja komisije iz stava 1. ovog člana, može se privremeno osloboditi upisa u redovnu osnovnu školu, školski obveznik normalnog psihičkog i tjelesnog razvoja, najdulje do navršenih sedam godina života.
Član 41.
U specijalnu osnovnu školu može se izuzetno upisati i školski obveznik sa navršenih 10 godina života, na osnovu mišljenja komisije iz člana 39. stav 5. i člana 40. ovog zakona.
Član 42.
Osnovna škola obavezna je da, po obavljenom upisu školskih obveznika, dostavi izvještaj o upisu Osnivaču, Ministarstvu i općini na čijem području se nalazi, najkasnije do 15. juna za aprilski upisni rok, a najkasnije do 30. avgusta za avgustovski upisni rok tekuće školske godine. Osnovna škola određena za obrazovanje odraslih, podnosi izvještaj o upisu Osnivaču, Ministarstvu i općini na čijem području se nalazi najkasnije 10 dana nakon početka nastave.
Član 43.
Za upis školskih obveznika, redovno pohađanje nastave i uredno izvršavanje obaveza učenika prema osnovnoj školi, odgovorni su roditelji učenika.
Član 44.
Kada u toku školovanja u razvoju učenika nastupe promjene, koje zahtijevaju prelaz iz specijalne osnovne škole u redovnu osnovnu školu ili iz redovne osnovne škole u specijalnu osnovnu školu, osnovna škola će uputiti učenika u toj školskoj godini komisiji za ocjenjivanje sposobnosti i razvrstavanje djece sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju. Na osnovu nalaza i mišljenja komisije iz prethodnog stava ovog člana, učenik će se upisati u odgovarajuću osnovnu školu o čemu će se obavjestiti osnivač.
Član 45.
Osnovna škola upisanim učenicima na početku obrazovanja izdaje đačku knjižicu koja važi do kraja obrazovanja i odgoja u osnovnoj školi. Đačka knjižica, je javna isprava kojom se u toku osnovnog obrazovanja i odgoja dokazuje status učenika osnovne škole.
Član 46.
U toku školovanja učenik može, na pismeni zahtjev roditelja, prelaziti iz jedne u drugu osnovnu školu. Prelaz se vrši na osnovu pisanog akta-prevodnice, koja se dostavlja službenim putem. Učenici koji su se obrazovali u drugom kantonu, Republici Srpskoj i Distriktu Brčko upisuju se u osnovnu školu u odgovarajući razred i nastavljaju obrazovanje pod istim uvjetima kao i učenici u Kantonu Sarajevo. Učenici koji završe pojedine razrede osnovne škole ili osnovnu školu u inozemstvu nastavljaju obrazovanje u slijedećem razredu uz postupak ekvivalencije - nostrifikacije svjedodžbe u skladu sa zakonom. Kod upisa učenika iz prethodnog stava ovog člana osnovna škola organizuje polaganje dopunskog ispita za pojedine predmete, koje učenici nisu izučavali ili su ih izučavali u znatno manjem obimu.
Član 47.
Učenik koji iz opravdanih razloga (bolest u dužem trajanju i u drugim opravdanim slučajevima) nije mogao redovno pohađati nastavu i biti ocjenjen iz jednog i više predmeta, pa je najmanje 1/3 od ukupnog fonda sati predviđenih Nastavnim planom i programom izostao sa nastave, polaže predmetni ili razredni ispit, i stiče osnovno obrazovanje u redovnom roku. Polaganje ispita, osnovno obrazovanje mogu steći i odrasli u opravdanim slučajevima predviđenim pravilima osnovne škole. Bliže propise o organizaciji, finansiranju i načinu polaganja ispita za sticanje osnovnog obrazovanja donosi Minsitar.
Član 47a.
Osnovna škola će učenicima koji su proglašeni perspektivnim i vrhunskim sportistima i nadarenim učenicima sa vrhunskim rezultatima na katonalnom, federalnom, državnom ili međunarodnom takmičenju odobriti dugoročno ili kratkoročno odsustvovanje sa nastave radi pripremanja i učešća na takmičenjima u skladu sa pravilima škole. Osnovna škola će učenicima kojima je dodijeljena titula perspektivni ili vrhunski sportaš obezbijediti specijalni status u cilju omogućavanja redovnog treniranja i razvijanja potencijala do prirodnog genetskog maksimuma. Ovim učenicima osnovna škola će omogućiti da putem instruktivno-konsultativne nastave i polaganjem predmetnih ispita u toku školske godine, završe odgovarajući razred. Učenici iz prethodnog stava se izuzimaju od odredbe člana 47. stav 1. ovog zakona. Titulu perspektivni i vrhunski sportaš dodjeljuje ministarstvo nadležno za sport, koje je obavezno učeniku, koji zadovoljava uslove za sticanje ove titule, potvrditi titulu na početku svake školske godine, poslije uvida u izvještaje sa takmičenja i testiranja koje su klubovi obavezni pravovremeno dostaviti nadležnom ministarstvu.
Član 48.
Ocjenjivanje u osnovnoj školi je brojčano i opisno. Brojčane ocjene su: odličan (5), vrlodobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Ocjenjivanje u osnovnoj školi je javno i kontinuirano. Prilikom ocjenjivanja uz brojčanu ocjenu upisuje se i datum. Zaključna ocjena iz svakog predmeta pojedinačno se izvodi na polugodištu i na kraju školske godine. Pored ocjena daju se i karakteristike učenika vezane za njegovo napredovanje, sklonosti, posebne osobine i slično u pisanoj formi na kraju školovanja, odnosno uz prepis ocjena. Karakteristike iz prethodnog stava se daju na osnovu pedagoškog kartona učenika. Bliže propise o napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika donosi Ministar.
Član 49.
Opći uspjeh učenika i rezultati napredovanja učenika iz nastavnih predmeta utvrđuju se na kraju svakog polugodišta. Opći uspjeh učenika utvrđuje se na osnovu zaključenih ocjena iz nastavnih predmeta. Zaključnu ocjenu u razrednoj nastavi utvrđuje učitelj-nastavnik razredne nastave. Zaključne ocjene u predmetnoj nastavi utvrđuje odjeljensko vijeće, na prijedlog predmetnog nastavnika. Zaključne ocjene glavnog predmeta na kraju drugog polugodišta u muzičkoj školi utvrđuje komisija koju formira nastavničko vijeće. Nastavničko vijeće sredinom oba polugodišta analizira realizaciju nastavnog plana i programa sa osvrtom na kontinuitet ocjenjivanja
Član 50.
Učenik je ostvario pozitivan opći uspjeh na kraju polugodišta, odnosno na kraju školske godine ukoliko iz pojedinačnih predmeta nema ocjenu nedovoljan (1). U svjedodžbe i druga dokumenta u koja se upisuje opći uspjeh učenika pored ocjene: odličan, vrlodobar, dobar i dovoljan, upisuje se i prosječna ocjena općeg uspjeha zaokružena na jednu decimalu. Učenik je završio razred: - odličnim uspjehom, ako je postigao srednju ocjenu najmanje 4,50; - vrlo dobrim uspjehom, ako je postigao srednju ocjenu najmanje 3,50; - dobrim uspjehom, ako je postigao srednju ocjenu najmanje 2,50; - dovoljnim uspjehom, ako je postigao srednju ocjenu najmanje 2,00; Učenik nije sa uspjehom završio razred ako ima jednu ili više ocjena nedovoljan (1). Učenici I i II razreda koji na kraju nastavne godine imaju jednu ili dvije ocjene nedovoljan prevode se u viši razred, a ako imaju više od dvije ocjene nedovoljan, ponavljaju razred. Učenici od III do VIII razreda koji na kraju nastavne godine imaju više od dvije ocjene nedovoljan, ponavljaju razred.
Član 51.
Učenici od III do VIII razreda koji na kraju nastavne godine imaju jednu ili dvije nedovoljne ocjene upućuju se na popravni ispit u avgustovskom ispitnom roku. Učenik koji ne zadovolji na popravnom ispitu ponavlja razred. Učenik VIII razreda koji na kraju godine ima jednu slabu ocjenu može biti izuzet od odrednice iz stava 1. ovog člana i po vlastitom izboru popravni ispit polagati u junskom ili avgustovskom ispitnom roku. Učenicima iz prethodnog stava koji se prijave da popravni ispit polažu u junskom ispitnom roku škola je dužna organizirati polaganje popravnog ispita. U slučaju da na ovom popravnom ispitu učenik dobije ocjenu nedovoljan upućuje se da ponovi razred. Učenik koji je upućen da ponovi određene razrede može zadržati status redovnog učenika do navršene 17-te godine života, a u slučaju nemarnog odnosa prema učenju i neprimjerenog ponašanja može po odluci nastavničkog vijeća izgubiti status redovnog učenika osnovne škole sa navršenih 15 godina života.
Član 52.
Roditelj učenika ima pravo prigovora na utvrđenu ocjenu ili opći uspjeh na kraju drugog polugodišta, odnosno na kraju školske godine. Prigovor se podnosi nastavničkom vijeću škole, u roku od 48 sati od dana saopćavanja uspjeha učenika. Nastavničko vijeće, u roku od tri dana odlučuje, po prigovoru roditelja. Kada nastavničko vijeće usvoji prigovor, obrazovaće komisiju koja će provjeriti znanje učenika u roku od dva dana. Ocjena komisije je konačna. Prigovorom se može tražiti izuzeće predmetnog nastavika u radu komisije.
Član 53.
Učenik koji pokazuje izuzetne sposobnosti i ima odličan uspjeh može u toku jedne školske godine završiti dva razreda, pod uvjetom i na način utvrđen pravilima osnovne škole, a u skladu sa propisima o napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika. Propise o napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika donosi Ministar.
Član 54.
U osnovnoj školi se ocjenjuje i vladanje učenika. Ocjene iz vladanja su: primjerno, vrlodobro, dobro, zadovoljava i loše. Ocjenu iz vladanja u razrednoj nastavi utvrđuje nastavnik razredne nastave, a u razredno-predmetnoj nastavi odjeljensko vijeće, na prijedlog razrednika.
Član 55.
O završenom osnovnom obrazovanju učeniku se izdaje svjedodžba. Uz svjedodžbu osnovna škola je dužna da učeniku izda list profesionalne orijentacije.
Član 56.
Učeniku koji u toku osmogodišnjeg osnovnog obrazovanja i odgoja postigne odličan uspjeh iz svih nastavnih predmeta i ima primjerno vladanje, izdaje se, u znak priznanja i posebna diploma o postignutim rezultatima. Obrazac posebne diplome iz prethodnog stava utvrđuje Ministar. Učeniku koji postiže naročite rezultate u obrazovno-odgojnom procesu i drugim aktivnostima u osnovnoj školi, može se dodjeliti pohvala i nagrada, pod uvjetima i na način utvrđen pravilima osnovne škole. Na kraju osnovnog obrazovanja, škola proglašava učenika generacije. Bliži propis o izboru učenika generacije donosi ministar.
Član 57.
Osnovna škola vodi pedagošku dokumentaciju i evidenciju o učenicima i to: matičnu knjigu, odjeljensku knjigu, registar, pedagoški karton i list profesionalne orijentacije. Podaci u matičnoj knjizi su trajne vrijednosti. Sadržaj svjedodžbe, đačke knjižice, uvjerenja o redovnom pohađanju nastave, pedagoškog kartona, lista profesionalne orijentacije i načina vođenja dokumantacije i evidencije u osnovnoj školi, donosi Ministar.
Član 58.
Učeniku koji se nemarno odnosi prema učenju, slobodnim aktivnostima, školskoj imovini ili se neprimjerno ponaša prama nastavnicima i drugim učenicima, može se izreći odgojno-disciplinska mjera. Odgojno-disciplinske mjere su: - ukor razrednika, - ukor odjeljenskog vijeća, - ukor direktora, - ukor nastavničkog vijeća i premještaj u drugo odjeljenje iste osnovne škole, - premještaj u drugu najbližu osnovnu školu na području općine. Odgojno-disciplinske mjere se, po pravilu, donose postupno i povlače snižavanje ocjene iz vladanja. Odgojno-disciplinska mjera važeća je za školsku godinu u kojoj je izrečena, a može se u toku školske godine ublažiti ili ukinuti. Bliže odredbe o povredama discipline, postupku za utvrđivanje disciplinske odgovornosti učenika, dužini izrečene odgojno disciplinske mjere, njenom ublažavanju, ukidanju, posljedičnom odnosu na ocjenu iz vladanja učenika i naknadu počinjene materijalne štete, utvrđuju se pravilima osnovne škole.
Član 59.
Osnovna škola je obavezna da na početku školske godine, upozna učenike i njihove roditelje sa učeničkim pravima, dužnostima i odgovornostima utvrđenim ovim zakonom i pravilima osnovne škole.
Član 60.
VI - NASTAVNICI I STRUČNI SARADNICI Nastavnici u osnovnoj školi imaju prvenstveno zadatak obrazovanje i odgoj učenika prema savremenim pedagoškim kriterijima u okviru utvrđenog nastavnog plana i programa uvažavajući slobodu pedagoškog rada, principe demokratičnosti i ljudskih prava.
Član 61.
Nastavnim planom i programom, u zavisnosti od vrste osnovne škole, utvrđuje se odgovarajuća stručna sprema nastavnika razredne nastave, predmetne nastave i stručnih saradnika. Nastavnici u osnovnoj školi su: učitelj, nastavnici razredne i predmetne nastave i profesori. Nastavnici u specijalnim odjeljenjima pri osnovnoj školi i u specijalnoj osnovnoj školi su defektolozi. Stručni saradnici u osnovnoj školi su: pedagog, psiholog, pedagog-psiholog i bibliotekar Za obavljanje pedagoških i pedagoško-psiholoških poslova osnovna škola ima pedagoga ili psihologa ili pedagoga-psihologa, a može imati zdravstvenog i socijalnog radnika. Nastavnik razredne i predmetne nastave koji ispunjava uslove utrvđene Nastavnim planom i programom za redovnu osnovnu školu, specijalnu osnovnu školu i specijalni zavod, može vršiti i poslove odgajatelja u specijalnim zavodima i domovima učenika. Broj stručnih saradnika i uslovi obavljanja njihovih poslova u osnovnoj školi utvrđuje se Standardima.
Član 62.
U osnovnoj školi ne može raditi lice koje boluje od zarazne, i alkoholičar. Ako se u toku školske godine ustanovi da je nastavnik ili drugi radnik osnovne škole obolio od zarazne, duševne bolesti alkoholičar, biće udaljen iz nastavnog procesa i upućen na liječenje. Pravilima osnovne škole bliže se određuje postupak prema licu i njegov dalji radni status.
Član 63.
Svi radnici osnovne škole moraju biti ljekarski pregledani, do početka školske godine za tu godinu.
Član 64.
Pravilima osnovne škole utvrđuje se raspored radnog vremena nastavnika i stručnih saradnika u okviru radne sedmice, u skladu sa Standardima. Nastavnik u okviru radne sedmice može imati najviše 25 časova svih vrsta i oblika neposrednog obrazovno-odgojnog rada koji se ostvaruje u osnovnoj školi. U osnovnim školama u kojima se obrazovno-odgojni proces odvija u okviru cjelodnevnog boravka, nastavnik u radnoj sedmici može imati najviše 30 časova svih vrsta neposrednog obrazovno-odgojnog rada sa učenicima, u skladu sa pravilima osnovne škole. Izuzetno, nastavnik može samo u jednom polugodištu, pod uvjetima utvrđenim pravilima osnovne škole, imati do 35 časova sedmično neposrednog obrazovno-odgojnog rada sa učenicima.
Član 65.
Nastavnici i stručni saradnici koriste godišnji odmor, u toku ljetnog odmora učenika. Dužina korištenja godišnjih odmora nastavnika i stručnih saradnika utvrđuje se pravilima osnovne škole. Nastavnici i stručni saradnici koji zbog bolovanja ili iz drugih opravdanih razloga ne iskoriste godišnji odmor u toku ljetnog odmora učenika, mogu koristiti godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana do 30. juna naredne godine.
Član 66.
Nastavnici imaju pravo i obavezu da se pripremaju za organizaciju i obavljanje neposrednog obrazovno-odgojnog rada, praćenje, podsticanje i pomaganje razvoja učenika, stručno usavršavanje i izvršavanje drugih zadataka, utvrđenih ovim zakonom i pravilima osnovne škole. U svrhu stručnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz oblasti neposrednog obrazovno-odgojnog rada, nastavnici i stručni saradnici dužni su da u toku svake školske godine pohađaju i uspješno završe neki od seminara ili kurseva iz predmeta koje predaju. Koncepciju stručnog usavršavanja iz stava 2. ovog člana, utvrđuje Ministarstvo. Ukoliko se nastavnici i stručni saradnici ne pripremaju za rad i stručno ne usavršavaju u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana ocjenjuju se nezadovoljavajućom ocjenom. Nastavnik i stručni saradnik koji dva puta bude ocjenjen nezadovoljavajućom ocjenom iz prethodnog stava, gubi pravo na rad u nastavi.
Član 67.
Stručno i savjesno izvršavanje poslova i zadataka u ostvarivanju odgojno-obrazovnog rada nastavnika, stručnih saradnika i odgajatelja ocjenjuje se jednom u dvije godine, ocjenama: naročito se ističe, ističe se, dobar, zadovoljava i ne zadovoljava. Rezultati ocjenjivanja rada nastavnika i stručnih saradnika u osnovnoj školi, omogućavaju sticanje zvanja i napredovanje nastavnika i stručnih saradnika pod odgovarajućim uvjetima. Nastavnici mogu steći zvanja mentora, savjetnika i višeg savjetnika. Stručni saradnici mogu steći zvanja višeg stručnog saradnika i stručnog savjetnika. Ocjenjivanje nastavnika i stručnih saradnika vrši direktor na osnovu mišljenja Prosvjetno-pedagoškog zavoda u sastavu Mi- nistarstva i kontinuiranog praćenja neposrednog rada u nastavi i stručnim organima škole. Ukoliko se nastavnici i stručni saradnici ne pripremaju za rad i stručno ne usavršavaju u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana ocjenjuju se nezadovoljavajućom ocjenom. Nastavniku i stručnom saradniku koji dva puta bude ocijenjen nezadovoljavajućom ocjenom prestaje radni odnos. Bliže propise o napredovanju nastavnika i saradnika i sticanju zvanja donosi Ministar.
Član 68.
Nastavnik i stručni saradnik koji prvi put zasniva radni odnos u osnovnoj školi, obavezan je da nakon isteka najmanje jedne, a najviše dvije godine neposrednog obrazovno-odgojnog rada, odnosno rada u osnovnoj školi, položi stručni ispit. Osnovna škola je dužna da izda rješenje pripravniku, sa preciziranim rokom polaganja stručnog ispita i mentorom koji će ga pripremati za ispit. Stručni ispit polaže se pred stručnom komisijom koju imenuje Ministar. Program stručnog ispita, sastav komisije, način polaganja, obrazac uvjerenja o položenom stručnom ispitu i vođenje evidencije o stručnom usavršavanju reguliše se bližim propisom Ministra. Troškove polaganja stručnog ispita prvi put snosi osnovna škola, a u ponovljenom slučaju nastavnik, odnosno stručni saradnik u nastavi. Ako ni u ponovljenom pokušaju ne položi stručni ispit, nastavnik i stručni saradnik u nastavi gubi pravo na rad u nastavi. Nastavnici i stručni saradnici koji nisu u toku studija završili pedagoško-andragošku grupu predmeta obavezni su istu položii u roku od godinu dana od dana zasnivanja radnog odnosa.
Član 69.
Nastavnik može izgubiti pravo na dalji rad u nastavi i ako nastavničko vijeće, Ministarstvo koje vrši stručni nadzor ili Prosvjetna inspekcija, utvrde da nastavnik ne izvršava svoje obaveze u skladu sa Nastavnim planom i programom, ovim zakonom, pravilima škole i drugim propisima.
Član 70.
U slučaju prestanka prava nastavnika da obavlja neposredno obrazovno-odgojni rad, osnovna škola može takvog nastavnika rasporediti na druge poslove, odnosno radne zadatke, koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi. Nastavniku iz stava 1. ovog člana, bezuvjetno prestaje radni odnos, ako odbije da obavlja poslove, odnosno radne zadatke, koji mu se ponude, a koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi. Ako nastavnik, kome je prestalo pravo da izvodi nastavu, ne bude raspoređen na druge poslove, odnosno razdne zadatke, ostaje u osnovnoj školi dok ne zasnuje radni odnos u drugoj ustanovi ili preduzeću, ili dok mu ne prestane radni odnos po drugom osnovu, ali najduže šest mjeseci. Po isteku roka iz prethodnog stava, nastavniku kome je prestalo pravo da izvodi nastavu, prestaje radni odnos u osnovnoj školi. Za vrijeme dok se nalazi u osnovnoj školi, nastavniku pripadaju sva prava iz radnog odnosa.
Član 71.
VII - NADZOR NAD ZAKONITOŠĆU RADA I STRUČNI NADZOR Nadzor nad zakonitošću rada i inspekcijski nadzor osnovnih škola kao javnih ustanova i ustanova vrši Ministarstvo
Član 72.
Stručne nadzore nad radom nastavnika, direktora i osnovnih škola kao javnih ustanova i ustanova vrši Ministarstvo.
Član 73.
Osnovna škola kao javna ustanova i ustanova obavezna je omogućiti nesmatano i potpuno obavljanje nadzora nad zakonitošću rada i stručnog nadzora u osnovnoj školi.
Član 74.
Stručni nadzor može biti uži i opći. Uži stručni nadzor obuhvata nadzor nad radom nastavnika i stručnih saradnika u nastavi i odgajatelja. Opći stručni nadzor obuhvata nadzor nad radom osnovne škole i direktora. Bliži propis o užem i općem stručnom nadzoru donosi Ministar
Član 76.
O obavljenom stručnom nadzoru iz člana 74 ovog zakona izvještaj se podnosi Ministarstvu nadležnom općinskom i gradskom organu,, nastavničkom vijeću i upravnom odboru osnovne škole. Bliže propise o načinu vršenja stručnog nadzora donosi Ministar.
Član 77.
VIII - ORGAN UPRAVLJANJA, RUKOVOĐENJA I KONTROLE POSLOVANJA Organ upravljanja u osnovnoj školi je upravni odbor. Organ rukovođenja je direktor osnovne škole. Organ kontrole poslovanja u osnovnoj školi je nadzorni odbor.
Član 78.
Upravni odbor osnovne škole kao javne ustanove, kojoj je osnivač Kanton, broji pet članova, a sačinjavaju ga jedan predstavnik Ministarstva, jedan predstavnik općine na čijem području se nalazi škola, dva predstavnika škole iz reda nastavnika i stručnih saradnika i jedan predstavnik roditelja. U upravnom odboru osnovne škole kojoj osnivač nije Kanton obavezan je predstavnik Ministarstva. Predsjednika i članove upravnog odbora osnovne škole koja nije javna ustanova imenuje i razrješava Osnivač, a predsjednika i članove upravnog odbora osnovne škole kao javne ustanove imenuje i razrješava Vlada Kantona.
Član 79.
Upravni odbor osnovne škole obavlja slijedeće poslove: - donosi pravila osnovne škole, - imenuje i razrješava direktora, - donosi godišnji plan i program rada osnovne škole, - razmatra i usvaja izvještaj o realizaciji godišnjeg plana i programa rada osnovne škole, - donosi finansijski plan i usvaja godišnji obračun, - vrši izbor nastavnika, stručnih saradnika i saradnika, - vrši izbor pomoćnika direktora osnovne škole u skladu sa članom 83. ovog zakona, - odlučuje o prestanku prava nastavnika, stručnih saradnika i saradnika na dalji obrazovno-odgojni rad, - donosi opći akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, te druge opće akte u skladu sa zakonom i pravilima osnovne škole, - odlučuje o organizovanju i broju, kao i o ukidanju područnih škola, odnosno odjeljenja u tim školama uz saglasnost Ministarstva, - razmatra ostvarivanje nastavnog plana i programa, - odlučuje o prigovoru roditelja učenika osnovne škole na rad nastavnika, stručnih saradnika i saradnika, - odlučuje o prigovoru nastavnika, stručnih saradnika i saradnika na ocjenu rada, - razmatra prijedloge odluka i preporuke koje se upute upravnom odboru i preduzima odgovarajuće mjere, - usmjerava, kontroliše i ocjenjuje rad direktora, - rješava sva pitanja odnosa sa osnivačem, - odgovara osnivaču za rezultate rada škole, - donosi svoj program rada, a izvještaj o svom radu podnosi Osnivaču, - odlučuje o korištenju sredstava preko iznosa određenog pravilima škole, - odlučuje o žalbama i prigovorima uposlenika o njihovim pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa, - vrši i druge poslove u skladu sa zakonom i pravilima osnovne škole.
Član 80.
Direktora osnovne škole, koja nije javna ustanova imenuje i razrješava upravni odbor osnovne škole na osnovu javnog konkursa i uz saglasnost Osnivača, a direktora osnovne škole kao javne ustanove imenuje i razrješava upravni odbor osnovne škole na osnovu javnog konkursa, stručnog mišljenja Ministarstva i uz saglasnost Vlade Kantona. Direktor osnovne škole imenuje se na period od četiti godine i može biri ponovo imenovan. Za direktora osnovne škole može biti imenovano lice koje pored općih uslova ispunjava u pogledu stručne spreme uslove za profesora, pedagoga, nastavnika ili defektologa i ima pet godina radnog iskustva u nastavi, odnosno u osnovnoj školi na pedagoško-psihološkim poslovima, a naročito se ističe svojim radom u organizaciji obrazovno-odgojnog rada u osnovnoj školi, pedagoškoj teoriji i praksi. Za direktora osnovne muzičke škole može biti imenovano lice koje pored općih uslova ima i završen VII stepen muzičke akademije.
Član 81.
Direktor osnovne škole, pored poslova i zadataka utvrđenih Zakonom, obavlja i slijedeće poslove: - predlaže godišnji plan i program obrazovno odgojnog rada osnovne škole i preduzima mjere za njihovo provođenje uz prethodno pribavljeno mišljenje nastavničkog vijeća. - predlaže finansijski plan osnovne škole, - izvršava odluke upravnoh odbora, nastavničkog vijeća, - na prijedlog upravnog odbora donosi rješenje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenih, - odlučuje o raspoređivanju nastavnika i radnika osnovne škole na određene poslove u skladu sa Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u osnovnoj školi i u skladu sa rezultatima njihovog rada, - podnosi izvještaj o uspjehu i postignutim rezultatima obrazovno-odgojnog rada, upravnom odboru osnovne škole, osnivaču, Zavodu i Ministru, najmanje jednom godišnje, - podnosi finansijski izvještaj upravnom odboru i osnivaču, - vrši i druge poslove utvrđene pravilima osnovne škole.
Član 82.
Upravni odbor osnovne škole može uz saglasnost osnivača odnosno Vlade Kantona razriješiti direktora osnovne škole i prije isteka vremena na koje je imenovan: - ako je zbog provođenja odluke ili akta koje je donio, došlo do povrede prava radnika ili imovine osnovne škole, kao i ako je njegovim odnosom nanasena šteta učenicima osnovne škole, odnosno njihovim roditeljima ili društvenoj zajednici. - u drugim slučajevima predviđenim pravilima osnovne škole.
Član 83.
Škola koja radi u dvije smjene, kao i škola koja nastavu organizuje u područnim školama i odjeljenjima može imati pomoćnika direktora u skladu sa pedagoškim standardima i normativima. Uslovi, postupak imenovanja i djelokrug rada pomoćnika direktora, utvrđuju se pravilima osnovne škole.
Član 84.
Nadzorni odbor osnovne škole kao javne ustanove, kojoj je Osnivač Kanton, broji tri člana, a sačinjavaju ga jedan predstavnik Ministarstva, jedan predstavnik općine na čijem području se nalazi škola i jedan predstavnik škole iz reda nastavnika i stručnih saradnika. U nadzornom odboru osnovne škole kojoj osnivač nije Kanton obavezan je predstavnik Ministarstva. Predsjednika i članove nadzornog odbora osnovne škole koja nije javna ustanova imenuje i razrješava Osnivač, a predsjednika i članove nadzornog odbora osnovne škole kao javna ustanove, imenuje i razrješava Vlada Kantona.
Član 85.
IX - STRUČNI ORGANI U osnovnoj školi obrazuju se stručni organi: - nastavničko vijeće koje sačinjavaju svi nastavnici i stručni saradnici osnovne škole, - odjeljenjsko vijeće koje čine nastavnici jednog odjeljanja, - stručni aktivi nastavnika određenih nastavnih oblasti.
Član 86.
Nastavničkim vijećem rukovodi direktor osnovne škole. Nastavničko vijeće obavlja slijedeće poslove: - donosi odluke o organizaciji obrazovno-odgojnog rada, - prati ostvarivanje Nastavnog plana i programa i preduzima mjere za njegovo izvršavanje i o tome podnosi izvještaj upravnom odboru, - utvrđuje prijedlog i razmatra realizaciju programa stručnog usavršavanja nastavnika i stručnih saradnika, program rada stručnih organa i komisija, - vrši izbor oblika nastave i saglasno tome vrši raspored učenika i podjelu predmeta za nastavnike, odnosno vrši raspored rada u radnoj sedmici, - analizira uspjeh učenika i rad odjeljenskih vijeća, - određuje rukovodioce odjeljenjskih vijeća, - analizira rad nastavnika i stručnih saradnika, - imenuje komisije za polaganje ispita, - razmatra izvještaj o polaganju ispita, - razmatra izvještaj o izvršenom stručnom nadzoru, - odobrava učeniku osnovne škole završavanje dva razreda u toku jedne školske godine, - stara se o profesionalnom usmjeravanju učenika, - razmatra odgojno-disciplinske mjere i donosi odgovarajuće odluke, - preporučuje nabavku stručnih časopisa i druge stručne literature, - vrši i druge poslove utvrđene pravilima osnovne škole.
Član 87.
Odjeljenskim vijećem rukovodi odjeljenski starješina. Odjeljensko vijeće obavlja slijedeće poslove: - analizira uspjeh učenika i rad nastavnika u odjeljenju, - prati razvoj učenika i na osnovu toga predlaže izbor programa, - odlučuje o programima za nadarene učenike, za učenike koji zaostaju u napredovanju, i oblicima nastave koji će se primjenjivati u odjeljenjima u cjelini, ili za pojedine grupe učenika, ili učenike pojedinačno, - usklađuje rad nastavnika u obrazovno-odgojnom procesu, - utvrđuje zaključne ocjene učenika, - analizira rad nastavnika, stručnih saradnika, saradnika i predlaže mjere za unapređivanje obrazovno-odgojnog rada učenika u odjeljenju, - vrši i druge poslove utvrđene pravilima osnovne škole.
Član 88.
U osnovnoj školi obrazuju se stručni aktivi koje čine nastavnici određenih nastavnih oblasti. Stručnim aktivom rukovodi voditelj stručnog aktiva. Stručni aktiv obavlja sljedeće poslove: - prati realizaciju Nastavnog plana i programa i predlaže mjere za njegovo unapređenje; - predlaže izmjene Nastavnog plana i programa u skladu sa tehnološkim razvojem i dostignućima u toj oblasti; - daje prijedlog direktoru u vezi s podjelom predmeta na nastavnike; - učestvuje u izradi i izboru programa stručnog usavr- šavanja nastavnika; - aktivno učestvuje u radu asocijacije stručnih aktiva osnovnih škola iz iste nastavne oblasti. Bliže odredbe o radu stručnih aktiva i razrednika utvrđuju se pravilima osnovne škole.
Član 88a.
Škola ima savjet roditelja, koji se bira za tekuću školsku godinu, a čine ga po jedan roditelj učenika iz svakog odjeljenja. Savjet roditelja osnovne škole bira predsjednika većinom glasova, a prvu sjednicu saziva direktor škole. Savjet roditelja osnovne škole bavi se slijedećim pitanjima: - poboljšanje uslova rada škole; - predlaganje člana Upravnog odbora osnovne škole iz reda roditelja; - povezivanja škole sa ostalim relevantnim subjektima u cilju poboljšanja nastavnog procesa i vannastavnih aktivnosti; - obavlja i druge poslove utvrđene pravilima osnovne škole. Način rada Savjeta roditelja osnovne škole reguliše se poslovnikom koji donosi Savjet roditelja uz saglasnost direktora.
Član 89.
X - POTREBE I INTERESI KANTONA U OSNOVNOM OBRAZOVANJU I ODGOJU U smislu ovog zakona potrebe i interesi kantona u ostvarivanju obrazovanja i odgoja su osnovno obrazovanje i odgoj školskih obveznika u osnovnim školama, u svim oblicima svojine na teritoriji Kantona i to: - osnovno obrazovanje i odgoj školskih obveznika u redovnim osnovnim školama, - osnovno obrazovanje i odgoj školskih obveznika u specijalnim osnovnim školama, - osnovno obrazovanje i odgoj umjereno mentalno retardiranih učenika u specijalnim zavodima, - dodatno obrazovanje nadarenih učenika u redovnim osnovnim školama, osnovnim muzičkim i baletskim školama, odnosno odjeljenjima tih vrsta obrazovanja u redovnim osnovnim školama, - stručno usavršavanje nastavnika, - izdavanje udžbenika, priručnika i druge stručne literature za potrebe osnovne škole, - dopunsko obrazovanje lica starijih od 15 godina.
Član 89a.
Rad osnovnih škola kao javnih ustanova finansira se iz Budžeta Kantona na osnovu Kriterija finansiranja, koje na prijedlog ministra donosi Vlada Kantona.
Član 90.
Osnovna škola može sticati prihod: - dotacijom iz budžeta Osnivača, - donacijom pravnih i fizičkih lica, - iz legata, poklona i zavještanja, - prodajom proizvoda, intelektualnih i drugih usluga, - održavanje kurseva i instruktivne nastave, - od ugovorene školarine u osnovnim školama kojima Skupština Kantona nije Osnivač, - i iz drugih izvora finansiranja.
Član 91.
XI - SAMOUPRAVNI DJELOKRUG OPĆINA NA PODRUČJU KANTONA U OBLASTI OSNOVNOG OBRAZOVANJA Općinsko vijeće samostalno i sa drugim općinskim vijećima, pravnim i fizičkim licima iskazuje interes za osnivanje ili za prestanak rada redovne, specijalne i paralelne osnovne škole. Na prijedlog općinskog vijeća Osnivač može da donese odluku da jedna ili više osnovnih škola organizuje osnovno obrazovanje lahko i odraslih, osnovno obrazovanje umjereno menatalno-retardiranih učenika, kao i izvođenje ogledne nastave. Općinsko vijeće utvrđuje školsko područje sa kojeg su opća, specijalna osnovna škola i obavezni da prime školske obveznike. Nadležni organ općine organizuje pripremnu nastavu odnosno malu školu i dostavlja osnovnoj školi spisak školskih obveznika na osnovu koga će opća osnovna škola izvršiti upis učenika.
Član 92.
Nadležni organ općine prati rad osnovnih škola, analizira uspjeh u učenju i vladanju učenika i predlaže mjere osnivaču za unapređenje obrazovno-odgojnog rada u osnovnim školama na osnovu: - praćenja i podsticanja realizacije godišnjih programa rada osnovnih škola, - razmatranja izvještaja osnovnih škola o radu i uslovima rada osnovnih škola, - razmatranja stručnih izvještaja Ministarstva o radu i uslovima rada u osnovnim školama na općinskom nivou, - razmatranja stručnih izvještaja Ministarstva o testiranju znanja učenika, rezultatima takmičenja i smotri učenika osnovnih škola, - ostvarivanja saradnje sa direktorima osnovnih škola na području općine, - ostvarivanje saradnje sa roditeljima učenika osnovnih škola na području općine, - razmatra pismene prigovore roditelja učenika osnovnih škola, - koordiniranja saradnje među osnovnim školama na svom području, - sumira i izrađuje izvještaje o radu i uslovima rada osnovnih škola, - predlaže i utvrđuje mjere za unapređenje obrazovno- -odgojnog rada u osnovnim školama na području općine i stara se o njihovoj realizaciji, - obezbjeđuje prostorne i materijalne potrebe osnovnim školama na svom području, - vodi evidenciju upisane djece u osnovnim školama na području općine - obezbjeđuje uvjete prihvata djece povratnika u sistem obrazovanja i predlaže mjere osnovnim školama za njihovu što uspješniju integraciju u novu sredinu, - "organizuje u saradnji sa Ministarstvom, takmičenja i smotre učenika osnovne škole u oblasti nastave i van- nastavnih aktivnosti na općinskom nivou. - organizuje javne i kulturne funkcije osnovnih škola posebno iz domena obrazovanja za demokratiju, ljudskih prava i prava djeteta.
Član 93.
Odluke iz samoupravnog djelokruga općina iz čl. 91. i 92. ovog zakona donosi Općinsko vijeće.
Član 94.
XII - SAMOUPRAVNI DJELOKRUG GRADA NA PODRUČJU KANTONA U OBLASTI OSNOVNOG OBRAZOVANJA Grad Sarajevo (u daljem tekstu: Grad) u okviru samoupravnog djelokruga: - pokreće inicijativu za osnivanje i ukidanje osnovnih škola na svom području, - prati i podstiče realizaciju godišnjih programa rada osnovih škola na području Grada, - razmatra stručne izvještaje Ministarstva o radu i uslovima rada osnovnih škola na području Grada, - organizuje u saradnji sa Ministarstvom takmičenja i smotre osnovnih škola na području Grada u oblasti nastave i vannastavnih aktivnosti, - razmatra stručne izvještaje o testiranju znanja učenika i rezultata takmičenja i smotri osnovnih škola na području Grada, koje Gradu dostavljaju, Gradske općine i Ministarstvo, - razmatra prijedloge nadležnih općinskih organa u vezi sa radom osnovni škola i predlaže Ministarstvu mjere za unapređenje obrazovno-odgojnog rada osnovih škola na području Grada, - sumira i izrađuje izvještaje o radu i uslovima rada osnovnih škola na području Grada, - izrađuje prijedloge mjera za unapređenje obrazovno- -odgojnog rada osnovnih škola na području Grada, - dostavlja prijedloge mjera za unapređenje obrazovno- -odgojnog rada osnovnih škola na području Grada, Ministarstva i stara se o njihovoj realizaciji, - koordinira rad osnovnih škola na području Grada.
Član 95.
Grad u saradnji sa Gradskim općinama obezbjeđuje: - prostorne i materijalne uslove u osnovnim školama na području Grada, - uvjete za prihvat djece povratnika osnovno-školskog uzrasta, - javnu i kulturnu funkciju u osnovnim školama na području Grada, posebno iz domena obrazovanja za demokratiju, ljudskih prava i prava djeteta.
Član 96.
Odluke iz samoupravnog djelokruga Grada iz čl. 94. i 95. ovog zakona donosi Gradsko vijeće.
Član 97.
XIII - PRENESENI POSLOVI IZ NADLEŽNOSTI KANTONA NA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE Poslovi iz nadležnosti Vlade Kantona navedeni u čl. 78., 80. i 84. ovog zakona prenose se na načelnika Općine. Prethodnu saglasnost za imenovanje direktora osnovne škole kao javne ustanove daje Ministarstvo.
Član 98.
XIV - KAZNENE ODREDBE Novčanom kaznom od 1000 do 4000 DEM kazniće se za prekršaj osnovna škola ako: 1. otpočne sa radom prije nego što je upisana u registar osnovni škola (član 12. ovog zakona), 2. izda svjedodžbu ili drugu javnu ispravu o završenom obrzovanju prije nego što je upisana u registar osnovnih škola (član 13. ovog zakona), 3. izvodi nastavu po Nastavnom planu i programu koji nije donio nadležni organ (čl. 24. i 25. ovog zakona), 4. bez odluke Ministra prekine nastavu (član 30. ovog zakona), ako se ne formira odjeljenje za učenike pripadnike nacionalnih manjina na maternjem jeziku u skladu sa članom 10. ovog zakona. 5. se u osnovnoj školi upotrebljavaju udžbenici i nastavna sredstva koja nije odobrio nadležni organ (član 37. ovog zakona), 6. opća osnovna škola u aprilu, a specijalna osnovna škola u maju mjesecu ne upiše školske obveznike sa svog školskog područjua (član 39. ovog zakona), 7. izvještaj o upisu ne dostavi nadležnim organima (osnivaču, Ministru i Prosvjetnoj inspekciji) u propisanom roku (član 42. ovog zakona), 8. ne uputi učenika na komisiju za ocjenjivanje sposobnosti u razvrstavanje djece sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju, najkasnije do kraja školske godine, u tekućoj godini kada kod njega nastupe promjene koje zahtijevaju prelaz iz specijalne u redovnu ili iz redovne u specijalnu osnovnu školu (član 44. ovog zakona), 9. ne upiše učenika koji je doselio na područje osnovne škole ili ako ga upiše bez prevodnice, koju popunjava osnovna škola iz koje je došao (član 46. ovog zakona), 10. obavi ispite suprotno bližim propisima iz člana 47. ovog zakona. Za prekršaje iz prethodnog stava ovog zakona kazniće se i odgovorno lice u osnovnoj školi novčanom kaznom od 400 do 1500 DEM.
Član 99.
Novčanom kaznom od 500 do 2000 DEM kazniće se za prekršaj osnovna škola ako: - učenici u mlađim razredima imaju više od Nastavnim planom i programom predviđenih časova u toku jedne radne sedmice (član 29. ovog zakona), - ne produži nastavu kada nije realizovan godišnji fond nastavnih časova i realizovani programski sadržaji (član 31. ovog zakona), - ne donese godišnji program rada za tekuću školsku godinu (član 32. ovog zakona), - ne vrši ocjenjivanje u skladu sa čl. 48. i 50. ovog zakona, - ne podnese izvještaj o uspjehu u učenju i vladanju učenika na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine (član 32. ovog zakona), - uputi učenika da ponovi razred, a da o prigovoru roditelja učenika nije odlučilo nastavničo vijeće (član 52. ovog zakona), - ne vodi propisanu dokumentaciju i evidenciju i uredno i blagovremeno ne upisuje sve propisane podatke (član 57. ovog zakona), - ne organizuje ljekarski pregled radnika (član 63. ovog zakona), - jedanput u dvije godine ne izvrši ocjenjivanje rada nastavnika (član 67. ovog zakona), - onemogući nesmetano i potpuno obavljanje nadzora (čl. 71, 72. i 73. ovog zakona). Za prekršaje iz prethodnog stava kazniće se odgovorno lice u osnovnoj školi novčanom kaznom od 400 do 1000 DEM.
Član 100.
Novčanom kaznom od 200 do 1000 DEM kazniće se za prekršaj roditelj, ako ne upiše dijete u osnovnu školu, odnosno ako dijete ne pohađa nastavu (član 43. ovog zakona). Ukoliko ni poslije izvršene kazne roditelj ne upiše dijete u osnovnu školu, odnosno ako dijete ne pohađa nastavu, kazne se ponavljaju.
Član 101.
Novčane kazne izrečene za prekršaj iz čl. 98, 99. i 100. ovog zakona, izriču se i plaćaju u valuti Bosne i Hercegovine utvrđenoj zakonom o valuti, po srednjem kursu koji utvrđuje i objavljuje Centralna banka Bosne i Hercegovine.
Član 102.
XV - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Osnovne škole su dužne da usklade svoju organizaciju, djelatnost i pravila sa odredbama ovog zakona, u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Član 103.
Ministar, u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donosi bliže propise o: - kriterijima za osnivanje osnovne škole sa manje od 16 odjeljenja (član 9. ovog zakona), - osnivanje i radu eksperimentalnih osnovnih škola i uvjetima obavljanja pedagoško-metodičke prakse u vježbaonici (član 35. ovog zakona), - utvrđuje načela za organizovanje ekskurzija, logorovanja, društveno korisnog rada, rada u privredi itd. (član 34. ovog zakona), - organizaciji i načinu polaganja ispita u osnovnoj školi (član 47. ovog zakona), - napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika (član 53. ovog zakona), - sadržaju svjedodžbe, đačke knjižice, uvjerenja o redovnom pohađanju nastave, pedagoškog kartona, lista profesionalne orijentacije i načina vođenja dokumentacije i evidencije u osnovnoj školi (član 57. ovog zakona), - ocjenjivanju, napredovanju, stručnom usavršavanju i sticanju zvanja nastavnika i stručnih saradnika (član 67. ovog zakona), - vršenju stručnog nazdora (član 76. ovog zakona).
Član 104.
Danom stupanja na snagu ovog zakona javne ustanove osnovnog obrazovanja i odgoja koje se nalaze na teritoriji Kantona nastavljaju sa radom kao kantonalne javne ustanove.
Član 105.
Skupština Kantona će uskladiti osnivačka akta javnih ustanova osnovnog obrazovanja i odgoja u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 106.
Javne ustanove osnovnog obrazovanje i odgoja dužne su uskladiti svoju organizaciju, djelatnost i pravila sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Član 107.
Danom stupanja na snagu ovog zakona na području Kantona prestaje primjena Zakona o osnovnoj školi ("Službeni list SR BiH", broj 39/90 i "Službeni list RBiH" br. 3/93, 24/93 i 13/94).
Član 108.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".