Aktio

Zakon o izvršenju sankcija u Kantonu Sarajevo

Verzija 0

Izvorni tekst
Objavljeno
10. 07. 2000.
Stupila na snagu
18. 07. 2000.
Glasilo
Sl. novine KS 14/2000
Broj članova
92 člana

Algoritamski rekonstruisano - nije zvanični prečišćeni tekst.

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se pitanja izvršenja: novčane kazne, mjere sigurnosti i odgojnih mjera, izrečenih učiniocu krivičnog djela; sankcija za privredne prijestupe; prekršajnih sankcija i odluka u pogledu troškova izvršenja novčane kazne i drugih troškova; odgodu i prekid izvršenja odgojnih mjera; način izvršenja kazne zatvora izrečene u prekršajnom postupku, kao i druga pitanja od značaja za izvršenje sankcija u Kantonu Sarajevu (u daljem tekstu: Kanton).

Član 2.

Sankcije i mjere izrečene učiniocu krivičnog djela, privrednog prijestupa (u daljem tekstu: osuđeno lice) i prekršaja (u daljem tekstu: kažnjeno lice) izvršavaju se na način uređen ovim zakonom.

Član 3.

Na teritoriji Kantona, sankcije i mjere iz člana 1. ovog zakona, za osuđena lica i kažnjena lica, koja imaju prebivalište, boravište, odnosno sjedište na teritoriji Kantona (u daljem tekstu: prebivalište), izvršavaju slijedeći organi: 1. sud koji je donio prvostepenu odluku kojom je sankcija izrečena (u daljem tekstu: prvostepeni sud), 2. općinski sud u Kantonu, na čijem području osuđeno lice ima prebivalište (u daljem tekstu: sud u mjestu prebiva- lišta), 3. općinski sud za prekršaje u Kantonu koji je donio prvo- stepenu odluku o prekršaju (u daljem tekstu: prvostepeni sud za prekršaje), 4. općinski sud za prekršaje u Kantonu na čijem području kažnjeno lice ima prebivalište (u daljem tekstu: sud za prekršaje u mjestu prebivališta), 5. Javna ustanova Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo, (u daljem tekstu: Kantonalni centar), 6. Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona u općini na teritoriji Kantona u kojoj osuđeno, odnosno kažnjeno lice ima prebivalište (u daljem tekstu: MUP), 7. nadležni inspekcijski organ čije je sjedište na teritoriji Kantona (u daljem tekstu: inspekcijski organ). Organi iz prethodnog stava izvršavaju i sankcije i mjere koje su osuđenim, odnosno kažnjenim licima, koja imaju prebivalište na teritoriji Kantona, izrekli sudovi, federalni organi uprave i drugi organi izvan Kantona. Sankcije i mjere koje su osuđenim, odnosno kažnjenim licima, koja nemaju prebivalište na teritoriji Kantona, izrekli sudovi ili drugi organi čije je sjedište na teritoriji Kantona, izvršavaju organi određeni zakonom Kantona u kojem osuđeno, odnosno kažnjeno lice ima prebivalište.

Član 4.

Lica prema kojima se izvršavaju sankcije i mjere lišavaju se prava ili se ograničavaju u pravima samo u granicama nužnim za ostvarivanje svrhe pojedinih sankcija i mjera, u skladu sa zakonom.

Član 5.

Izvršenju sankcije i mjere pristupa se kad odluka kojom je sankcija, odnosno mjera izrečena postane pravosnažna i ako za izvršenje sankcije, odnosno mjere nema zakonskih smetnji (u daljem tekstu: izvršna odluka). Sa izvršenjem sankcije i mjere može se otpočeti i prije nego što je odluka kojom je sankcija, odnosno mjera izrečena postala pravosnažna, samo ako je to zakonom posebno predviđeno.

Član 6.

Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvršenju sankcije, odnosno mjere, organ koji je izrekao sankcije, odnosno mjeru obavezan je preduzeti potrebne radnje da se izvršenje sankcije odnosno mjere provede bez odlaganja, u skladu sa ovim zakonom. Izvršenje sankcije, odnosno mjere može biti odgođeno samo u slučajevima i pod uslovima predviđenim zakonom.

Član 7.

Organ koji je donio prvostepenu odluku kojom je sankcija, odnosno mjera izrečena dužan je da, ako nije nadležan da je sam izvrši, izvršnu odluku dostavi organu nadležnom za izvršenje, najkasnije u roku tri dana od dana kada je odluka postala izvršna, odnosno od dana kada je tu odluku primio od višeg organa.

Član 8.

Organi vlasti, ustanove i druga pravna lica, u čijem djelokrugu je primjena zdravstvenih, socijalnih, odgojnih ili drugih mjera od značaja za izvršenje pojedinih sankcija i mjera, obavezni su sarađivati sa ustanovama u kojima se izvršavaju sankcije, odnosno mjere (u daljem tekstu: ustanove). U cilju što potpunijeg ostvarivanja svrhe pojedinih sankcija i mjera, ustanove sarađuju s pravnim licima koja bi im, prema svojoj djelatnosti, mogla pružiti pomoć. Ustanove su dužne omogućiti domaćim i međunarodnim organizacijama i drugim institucijama nadležnim za praćenje i ostvarivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, pristup i razgovor sa osuđenim, odnosno kažnjenim licima, u skladu sa zakonom i odgovarajućim međunarodnim dokumentima.

Član 9.

Lice prema kojem je primjenjena sankcija, odnosno mjera, ne plaća troškove izvršenja, osim troškove novčane kazne, kao i drugih troškova u skladu sa zakonom.

Član 10.

Za podneske, službene radnje, rješenja i druge akte u vezi sa izvršenjem sankcija, odnosno mjera, ne plaća se taksa.

Član 11.

Kantonalni ministar pravde može osnovati stručni savjet iz reda predstavnika naučnih ustanova, sudova, sudova za prekršaje, organa uprave, stručnih udruženja i drugih institucija koja se bave pitanjima odgoja i kriminaliteta, radi praćenja, proučavanja i unapređenja sistema izvršenja sankcija, odnosno mjera.

Član 12.

Poslovi izvršenja sankcija i mjera, propisani ovim zakonom, su poslovi od posebnog interesa za Kanton.

Član 13.

II - IZVRŠENJE NOVČANE KAZNE IZREČENE UČINIOCU KRIVIČNOG DJELA Novčanu kaznu izrečenu učiniocu krivičnog djela izvršava sud u mjestu prebivališta. Sud u mjestu prebivališta izvršava i novčanu kaznu koja je u toku krivičnog postupku izrečena svjedoku, vještaku ili drugim učesnicima u postupku.

Član 14.

Ako osuđeno lice, u roku određenom u odluci prvostepenog suda, dobrovoljno ne plati novčanu kaznu, naplata će se izvršiti prinudnim putem.

Član 15.

Prinudna naplata novčane kazne vrši se po propisima kojima je reguliše izvršni postupak, ukoliko ovim zakonom nije drukčije regulisano.

Član 16.

Ako je sudu u mjestu prebivališta, na osnovu ranije vođenog prinudnog izvršenja, poznato da se novčana kazna ne bi mogla naplatiti, neće se pristupiti prinudnoj naplati novčane kazne. O nepristupanju prinudnoj naplati sud mjesta prebivališta odmah obavještava prvostepeni sud.

Član 17.

Troškovi izvršenja novčane kazne, plaćaju se unaprijed iz sredstava suda u mjestu prebivališta, a naplaćuju se od osuđenog lica, na način na koji se vrši naplata novčane kazne.

Član 18.

Ako se istovremeno vrši naplata novčane kazne i troškova krivičnog postupka, prvenstveno će se naplatiti troškovi krivičnog postupka. Ako je, zbog prinudne naplate novčane kazne, imovina osuđenog lica tako smanjena da se iz nje ne može podmiriti odštetni zahtjev oštećenog, ovaj zahtjev će se podmiriti, do visine naplaćene novčane kazne, iz sredstava u koje je ta kazna uplaćena.

Član 19.

III - IZVRŠENJE MJERA SIGURNOSTI IZREČENIH UČINIOCU KRIVIČNOG DJELA 1. Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti Radi izvršenja mjere sigurnosti zabrane vršenja određenog poziva, određene samostalne djelatnosti ili dužnosti, prvostepeni sud dostavlja izvršnu odluku općinskoj službi za upravu kod koje je registrovana samostalna djelatnost, radi evidentiranja izrečene mjere, i inspekcijskom organu. Izvršnu odluku, kojom je izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja određenog poziva ili dužnosti, prvostepeni sud dostavlja i pravnom ili drugom licu kod kojeg osuđeno lice obavlja poziv ili djelatnost. Inspekcijski organ, kao i pravno i drugo lice iz prethodnog stava, stara se da osuđeno lice, u roku koji je određen odlukom, ne vrši zabranjeni poziv, djelatnost ili dužnost. Ako posebnim propisom nije drukčije određeno, osuđeno lice koje vrši poziv ili dužnost koja mu je zabranjena, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 100 do 500 KM, a lice koje vrši zabranjenu samostalnu djelatnost, novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM. Pravno lice koje osuđenom licu povjeri vršenje poziva ili dužnosti koja mu je zabranjena, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM, a odgovorno lice u tom pravnom licu, novčanom kaznom od 100 do 500 KM.

Član 20.

2. Zabrana upravljanja motornim vozilom Mjera sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom izvršava se na način utvrđen ovim zakonom za izvršenje zaštitne mjere zabrana upravljanja motornim vozilom u prekršajnom postupku, s tim sa se ova mjera sigurnosti upisuje u vozačku dozvolu, odnosno evidenciju izdatih vozačkih dozvola, s danom pravosnažnosti sudske odluke.

Član 21.

3. Oduzimanje predmeta Mjeru sigurnosti oduzimanja predmeta izvršava prvostepeni sud, po propisima kojima je reguliše izvršni postupak. Troškove, koji nastanu prinudnim izvršenjem mjere sigurnosti iz prethodnog stava, snosi lice kome je ta mjera izrečena.

Član 22.

IV - IZVRŠENJE ODGOJNIH MJERA IZREČENIH MALOLJETNOM UČINIOCU KRIVIČNOG DJELA Odgojne mjere (disciplinske mjere i mjere pojačanog nadzora), izrečene maloljetnom učiniocu krivičnog djela, izvršavaju se na način i po postupku utvrđenom odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalni zakon) koje se odnose na izvršenje odgojnih mjera i ovim zakonom.

Član 23.

1. Izvršenje disciplinske mjere upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike Disciplinska mjera upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike izvršava se u disciplinskom centru za maloljetnike (u daljem tekstu: disciplinski centar).

Član 24.

Disciplinski centar za maloljetnike, kao posebnu javnu ustanove, osniva Kanton.

Član 25.

Do osnivanja disciplinskog centra, disciplinska mjera iz člana 23. ovog zakona, izuzev disciplinske mjere upućivanja maloljetnika na neprekidni boravak u disciplinski centar do 20 dana, izvršava se u Kantonalnom centru ili u okviru odgojno-obrazovne ustanove koju odredi Kantonalni centar. Izvršenje disciplinske mjere upućivanja maloljetnika na neprekidni boravak u disciplinski centar do 20 dana odgađa se do osnivanja disciplinskog centra iz prethodnog člana.

Član 26.

Izvršnu odluku kojom je maloljetniku izrečena disciplinska mjera upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike, prvostepeni sud dostavlja Kantonalnom centru.

Član 27.

Kantonalni centar, u dogovoru sa disciplinskim centrom, poziva maloljetnika da se određenog dana i sata, u pratnji roditelja, usvojitelja ili staratelja, javi u disciplinski centar, radi izvršenja disciplinske mjere. Izvršenje disciplinske mjere upućivanja u disciplinski centar počinje od dana kad se maloljetnik javi u disciplinski centar.

Član 28.

Roditelj, usvojitelji ili staratelj maloljetnika dužan je da obezbijedi redovni dolazak maloljetnika u disciplinski centar, a u slučaju da maloljetnik, iz opravdanih razloga, bude spriječen da dođe određenog dana u disciplinski centar, dužan je da o tome odmah obavijesti disciplinski centar. Ako se maloljetnik određenog dana i u određeno vrijeme ne javi disciplinskom centru ili prestane da redovno dolazi, disciplinski centar će o tome obavijestiti Kantonalni centar i prvostepeni sud, radi preduzimanja odgovarajućih mjera.

Član 29.

Disciplinska mjera upućivanja u disciplinski centar na određeni broj sati u praznične dane ili na određeni broj sati u toku dana, izvršava se između 8 i 20 sati u slobodnom vremenu maloljetnika, usklađenom sa školskim i radnim obavezama. Maloljetniku, upućenom u disciplinski centar na neprekidni boravak na utvrđeni broj dana, obezbjeđuje se smještaj i ishrana.

Član 30.

Disciplinski centar donosi plan za rad s maloljetnikom. Disciplinski centar organizuje obavljanje korisnih radova prilagođenih uzrastu maloljetnika, sklonostima, sposobnostima i utvrđenim školskim ili radnim obavezama maloljetnika.

Član 31.

Maloljetnik je dužna da se, u disciplinskom centru, pridržava pravila kućnog reda i uputstava i savjeta ovlaštenih stručnih rad- nika. Ako se, zbog nediscipline maloljetnika ili lica iz člana 28. ovog zakona, mjera upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike ne može izvršiti, disciplinski centar o tome obavještava Kantonalni centar i prvostepeni sud, radi preduzimanja odgovarajućih mjera.

Član 32.

Odredbe čl. 27. do 31. ovog zakona shodno se primjenjuju i u slučaju kad se disciplinska mjera upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike izvršava prema odredbama člana 25. stav 1. ovog zakona.

Član 33.

2. Izvršenje mjera pojačanog nadzora a) Pojačan nadzor od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja Izvršenje mjere pojačanog nadzora od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja počinje od dana kad se roditeljima, usvojitelju ili staratelju maloljetnika dostavi izvršna odluka prvostepenog suda radi izvršenja ove mjere.

Član 34.

Izvršenje mjere iz prethodnog člana obuhvata stalnu i punu brigu roditelja, staratelja ili usvojitelja u odgoju maloljetnika, brigu oko razvijanja radnih navika maloljetnika, odvajanje iz sredine koja na maloljetnika štetno utiče, sređivanje prilika u kojima maloljetnik živi, razvijanje osjećaja lične odgovornosti i podsticanje da i sam učestvuje u svome preodgoju.

Član 35.

Ako je prvostepeni sud dao potrebne upute i naložio određene dužnosti u pogledu mjera koje treba preduzeti za odgoj maloljetnika, njegovo liječenje i za otklanjanje štetnih uticaja na njega, roditelji, usvojitelj ili staratelj dužni su postupati po ovim uputama i izvršavati naložene dužnosti.

Član 36.

Ako je prvostepeni sud, pri izricanju mjere iz člana 33. ovog zakona odredio da nadležni organ socijalne skrbi provjerava njeno izvršenje i ukazuje pomoć roditelju, usvojitelju ili staratelju, odluka prvostepenog suda dostavlja se Kantonalnom centru. U slučaju iz prethodnog stava Kantonalni centar dužan je da: - poziva maloljetnika i njegove roditelje, usvojitelja ili staratelja, radi vođenja razgovora o pitanjima vezanim za izvršenje izrečene mjere, - provjerava, u saradnji sa školom, preduzećem ili drugim pravnim licem, odnosno organizacijom, u kojoj malo- ljetnik radi ili je uključen, odnos maloljetnika prema radnim obavezama, kao i njegovo ponašanje prema drugim licima, - pruža pomoć maloljetniku, putem saradnje sa odgovara- jućim ustanovama, kad roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu u stanju sami da postupe po datim uputama i nalozima.

Član 37.

Ako maloljetnik, za vrijeme izvršavanja mjere pojačanog nadzora od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja, promijeni prebivalište, odnosno boravište, roditelji, usvojitelj ili staralac dužni su da o tome odmah obavijeste prvostepeni sud.

Član 38.

b) Pojačan nadzor u drugoj obitelji Izvršna odluka prvostepenog suda kojom je izrečena mjera pojačanog nadzora u drugoj obitelji, izvršava se u obitelji koja je primila maloljetnika i vrši nad njim pojačani nadzor. Kantonalni centar vrši provjeravanje izvršavanja mjere iz prethodnog stava i ukazuje potrebnu pomoć obitelji kojoj je maloljetnik predat.

Član 39.

Kantonalni centar, u saradnji sa nadležnim organima u mjesnim zajednicama na teritoriji Kantona, iznalazi obitelji koje su voljne da prime maloljetnika i koje imaju mogućnosti da vrši nad njim pojačani nadzor.

Član 40.

Kantonalni centar određuje, iz spiska obitelji kod kojih se mogu smjestiti maloljetnici, obitelj u kojoj će maloljetnik biti smješten radi izvršenja mjere pojačanog nadzora u drugoj obitelji i o tome obavještava prvostepeni sud.

Član 41.

Kantonalni centar smješta maloljetnika u obitelj u kojoj će se izvršavati izrečena mjera, u skladu s propisima kojima se reguliše smještaj u drugu obitelj. Troškove izvršenja mjere pojačanog nadzora u drugoj obitelji snosi Kanton.

Član 42.

Prvostepeni sud može, na prijedlog Kantonalnog centra ili kad sam ocijeni, odrediti smještaj maloljetnika u drugu obitelj iz člana 39. ovog zakona, ako su se prilike u obitelji u kojoj je maloljetnik smješten toliko izmijenile da ne obezbjeđuju pravilno izvršenje izrečene mjere.

Član 43.

Za vrijeme izvršenja mjere pojačanog nadzora u drugoj obitelji, a u cilju obezbjeđenja uslova za vraćanje maloljetnika u njegovu obitelj, Kantonalni centar dužan je da utiče na sređivanje prilika u obitelji iz koje je maloljetnik izdvojen.

Član 44.

Odredbe čl. 33. do 37. ovog zakona shodno se primjenjuju i na izvršenje mjere pojačanog nadzora u drugoj obitelji.

Član 45.

c) Pojačan nadzor od strane nadležnog organa socijalne skrbi Odluku prvostepenog suda, kojom je izrečena mjera pojačanog nadzora od strane nadležnog organa socijalne skrbi, izvršava Kantonalni centar.

Član 46.

Po prijemu izvršne odluke prvostepenog suda, kojom je izrečena mjera iz prethodnog stava, Kantonalni centar dužan je da: - ostvaruje neposredni kontakt s maloljetnikom i njegovom obitelji, putem razgovora, posjeta, obilazaka i na drugi pogodan način, - uspostavi stalnu saradnju sa školom ili preduzećem, odnosno pravnim i drugim licem, gdje maloljetnik živi i radi. Obrazovne, odgojne, zdravstvene i druge ustanove, kao i udruženja, odnosno društva koja okupljaju djecu i omladinu, dužni su da sarađuju sa Kantonalnim centrom i da mu pružaju pomoć u izvršenju mjere iz prethodnog stava.

Član 47.

Roditelji, usvojitelj ili staratelj maloljetnika dužni su da obavještavaju Kantonalni centar o okolnostima i prilikama koje negativno utiču na uspješno izvršenje mjere pojačanog nadzora od strane nadležnog organa socijalne skrbi. V - ODGODA I PREKID IZVRŠENJA ODGOJNIH MJERA 1.

Član 48.

Odgoda i prekid mjere upućivanja u disciplinski centar i mjere pojačanog nadzora u drugoj obitelji a) Odgoda Izvršenje odgojnih mjera upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike i pojačanog nadzora u drugoj obitelji, može se odgoditi na molbu maloljetnika, njegovog roditelja, staratelja ili usvojitelja, bračnog druga ili na prijedlog Kantonalnog centra, u slučaju: 1. ako je maloljetnik obolio od teže akutne bolesti; 2. ako se desio smrtni slučaj ili teška bolest u užoj obitelji maloljetnika; 3. ako se maloljetnik nalazi neposredno pred završetkom škole ili polaganja ispita za koji se pripremao, pa bi mu izvršenje odgojne mjere u ovom momentu moglo nepovoljno uticati na izvršenje tih obaveza; 4. ako trudnoj maloljetnici do porođaja ne preostaje više od pet mjeseci ili maloljetnici koja ima dijete mlađe od jedne godine života. Izvršenje odgojne mjere u slučaju iz tačke 1. prethodnog stava može se odložiti dok bolest traje, u slučaju iz tačke 2. najduže za tri mjeseca, u slučaju iz tačke 3. najduže za šest mjeseci, a u slučaju iz tačke 4., trudnoj maloljetnici , i maloljetnici koja ima dijete mlađe od jedne godine života, do navršene jedne godine života djeteta.

Član 49.

Molba za odgodu izvršenja odgojne mjere podnosi se prvostepenom sudu. Molba iz prethodnog stava podnosi se u roku od tri dana od dana prijema poziva za izvršenje odgojne mjere. Ako je razlog za odlaganje izvršenja odgojne mjere iz tač. 1. i 2. prethodnog člana nastao nakon isteka roka iz prethodnog stava, molba se može podnijeti do dana kad maloljetnik treba da se javi radi izvršenja odgojne mjere. U molbi se moraju navesti razlozi, činjenice i dokazi na kojima se zasniva molba za odlaganje izvršenja odgojne mjere.

Član 50.

O molbi za odlaganje izvršenja odgojne mjere odlučuje rješenjem vijeće za maloljetnike, u roku od tri dana od dana prijema molbe. Prije donošenja rješenja iz prethodnog stava, sudija za maloljetnike može povjeriti Kantonalnom centru da izvrši provjeru činjenica navedenih u molbi. Molbu koja nije podnesena u roku iz stava 2. prethodnog člana ili koja ne sadrži razloge, dokaze i činjenice za odgodu, sud odbacuje rješenjem. Do donošenja rješenja o molbi, odlaže se početak izvršenja odgojne mjere.

Član 51.

Protiv rješenja kojim se odbija molba za odlaganje izvršenja odgojne mjere, podnosilac ima pravo žalbe u roku od tri dana od dana prijema rješenja, vijeću za maloljetnike Kantonalnog suda u Sarajevu. Žalba odlaže izvršenje rješenja. Vijeće za maloljetnike iz stava 1. ovog člana donosi rješenje o žalbi u roku od tri dana od dana prijema žalbe. Rješenje iz prethodnog stava je konačno i dostavlja se, u roku od tri dana, podnosiocu molbe i disciplinskom centru.

Član 52.

Prvostepeni sud može donijeti rješenje o odlaganju izvršenja odgojne mjere i kada je podignut zahtjev za zaštitu zakonitosti i zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka.

Član 53.

b) Prekid Na molbu maloljetnika, njegovog roditelja, usvojitelja, staratelja ili Kantonalnog centra, može se dozvoliti prekid izvršenja odgojne mjere. Na prekid izvršenja odgojne mjere shodno se primjenjuju odredbe čl. 48. do 52. ovog zakona. Vrijeme prekida ne uračunava se u vrijeme izvršenja odgojne mjere.

Član 54.

2. Odgoda i prekid zavodske odgojne mjere Odredbe čl. 48. do 53. ovog zakona shodno se primjenjuju na odgodu i prekid izvršenja zavodske odgojne mjere upućivanja u odgojnu ustanovu, u odgojno-popravni dom ili u drugu ustanovu za osposobljavanje (u daljem tekstu: zavodska odgojna mjera). Vrijeme prekida ne uračunava se u vrijeme izvršenja zavodske odgojne mjere. Prekid izvršenja zavodske odgojne mjere upućivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje ne može se dozvoliti ako je ova odgojna mjera izrečena maloljetniku umjesto mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.

Član 55.

VI - IZVRŠENJE SANKCIJA ZA PRIVREDNE PRIJESTUPE 1. Izvršenje novčane kazne Novčanu kaznu izrečenu pravnom licu i odgovornom licu u pravnom licu (u daljem tekstu: pravno i odgovorno lice) izvršava sud u mjestu prebivališta, u skladu s ovim zakonom i zakonom kojim se reguliše privredni prijestupi. Sud iz prethodnog stava izvršava i novčanu kaznu koju je u toku preduzimanja istražne radnje i u toku postupka za privredni prijestup prvostepeni sud izrekao svjedoku, vještaku ili drugim učesnicima u postupku. Ako je novčanu kaznu izrekao organ inspekcije, prilikom preduzimanja istražne radnje, izvršenje se sprovodi po propisima kojima se reguliše upravni postupak.

Član 56.

Ako u odluci prvostepenog suda nije određeno da osuđeno pravno odnosno odgovorno lice plaća novčanu kaznu u otplatama, prvostepeni sud može, na molbu osuđenog pravnog odnosno odgovornog lica, donijeti ovakvu odluku posebnim rješenjem, u kojem će odrediti način plaćanja i rok isplate, u skladu sa zakonom. Ako osuđeno pravno odnosno odgovorno lice, kojem je prvostepeni sud dozvolio da novčanu kaznu plaća u otplatama, neuredno izvršava svoju obavezu, prvostepeni sud će opozvati svoju odluku i zatražiti prinudnu naplatu novčane kazne. Protiv rješenja prvostepenog suda iz ovog člana nije dozvoljena žalba.

Član 57.

Ako osuđeno pravno odnosno odgovorno lice, u roku određenom u odluci prvostepenog suda, dobrovoljno ne plati novčanu kaznu, naplata će se izvršiti prinudnim putem.

Član 58.

Prinudna naplata novčane kazne vrši se po propisima kojima se reguliše izvršni postupak.

Član 59.

Troškove izvršenja novčane kazne snosi osuđeno pravno odnosno odgovorno lice. Troškovi iz prethodnog stava plaćaju se unaprijed iz sredstava suda u mjestu prebivališta, a naplaćuju se od osuđenog pravnog odnosno odgovornosg lica, na način na koji se vrši naplata novčane kazne.

Član 60.

2. Izvršenje zaštitnih mjera a) Javno objavljivanje presude Izvršnu odluku o izrečnoj zaštitnoj mjeri javnog objavljivanja presude, prvostepeni sud dostavlja sredstvima informisanja, radi objavljivanja u skladu s presudom.

Član 61.

Troškove objavljivanja presude snosi osuđeno pravno, odnosno odgovorno lice. Troškovi iz prethodnog stava plaćaju se unaprijed iz sredstava prvostepenog suda, a naplaćuju se od osuđenog pravnog odnosno odgovornog lica, na način na koji se vrši naplata novčane kazne.

Član 62.

b) Oduzimanje predmeta Izrečenu zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta izvršava prvostepeni sud. Ukoliko pravno, odnosno odgovorno lice dobrovoljno ne preda predmete iz prethodnog stava prvostepenom sudu, predmeti će se oduzeti prinudno, po propisima kojima se reguliše izvršni postupak.

Član 63.

Prvostepeni sud odlučuje da li će se oduzeti predmeti prodati po propisima kojima se reguliše izvršni postupak, uništiti ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji. Način uništavanja predmeta i predaje predmeta iz prethodnog stava određuje prvostepeni sud.

Član 64.

Novac dobijen prodajom oduzetih predmeta, za privredne prijestupe utvrđene propisom Kantona, unosi se u budžet Kantona.

Član 65.

c) Zabrana pravnom licu da se bavi određenom privrednom djelatnošću Radi izvršenja zaštitne mere zabrane pravnom licu da se bavi određenom privrednom djelatnošću, prvostepeni sud dostavlja izvršnu odluku sudu kod kojeg je registrovano to pravno lice, radi evidentiranja izrečene mjere, i inspekcijskom organu. Inspekcijski organ stara se da pravno lice, kome je izrečena zaštitna mjera iz prethodnog stava, ne vrši zabranjenu privrednu djelatnost. Ako posebnim propisom nije drukčije određeno, pravno lice koje vrši privrednu djelatnost koja mu je zabranjena, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 3.000 do 5.000 KM, a odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 do 1.000 KM.

Član 66.

d) Zabrana odgovornom licu da vrši određene dužnosti Radi izvršenja izrečene zaštitne mjere zabrane odgovornom licu da vrši određene dužnosti, prvostepeni sud dostavlja inspekcijskom organu izvršnu odluku. Inspekcijski organ stara se da odgovorno lice kome je izrečena zaštitna mjera iz prethodnog stava, ne vrši ove dužnosti. Ako posebnim propisom nije drukčije određeno, odgovorno lice koje vrši dužnosti koje su mu zabranjene, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 500 do 1.000 KM, pravno lice koje osuđenom odgovornom licu povjeri vršenje dužnosti koje su mu zabranjene, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM, a odgovorno lice u tom pravnom licu, novčanom kaznom od 300 do 500 KM.

Član 67.

3. Naplata troškova izvršenja Troškovi izvršenja novčane kazne i zaštitnih mjera, izrečenih za privredne prijestupe, naplaćuju se na način na koji se vrši naplata novčane kazne.

Član 68.

VII - IZVRŠENJE PREKRŠAJNIH SANKCIJA a) Novčana kazna Novčanu kaznu izrečenu za prekršaje kojima se povređuju federalni propisi i novčanu kaznu koja se u toku postupka izrekne svjedoku, vještaku ili drugom učesniku u postupku pred federalnim organom, izvršava sud za prekršaje u mjestu prebivališta. Novčanu kaznu izrečenu za prekršaje kojima se povređuju kantonalni propisi i novčanu kaznu koja se, u toku postupka, izrekne svjedoku, vještaku ili drugom učesniku u postupku pred prvostepenim sudom za prekršaje, izvršava prvostepeni sud za prekršaje.

Član 69.

Ako kažnjeno lice, u roku određenom u odluci Federalnog organa, ne plati novčanu kaznu, naplata će se izvršiti prinudnim putem. Ako kažnjeno lice, u roku određenom u odluci prvostepenog suda za prekršaje, ne plati novčanu kaznu koja prelazi iznos od 3.000 KM ili ako kažnjeno pravno lice ne plati u određenom roku novčanu kaznu, naplata će se izvršiti prinudnim putem.

Član 70.

Prinudna naplata novčane kazne vrši se po propisima kojima se reguliše izvršni postupak. b) Kazna zatvora 1.

Član 71.

Opće odredbe Izrečena kazna zatvora i kazna zatvora, kojom je zamijenjena novčana kazna, izvršava se u ustanovi za izvršenje kazne zatvora.

Član 72.

2. Upućivanje na izdržavanje Prvostepeni sud za prekršaje upućuje na izdržavanje kazne zatvora, kažnjeno lice koje ima prebivalište na teritoriji Kantona, a sud za prekršaje u mjestu prebivališta kažnjenog lica upućuje na izdržavanje kazne zatvora kažnjeno lice koje nema prebivalište na teritoriji Kantona. Sud za prekršaje u mjestu prebivališta upućuje na izdržavanje kazne zatvora i kažnjeno lice kojem je Federalni organ novčanu kaznu zamijenio kaznom zatvora. Ako se uredno upućeno kažnjeno lice ne javi ustanovi za izvršenje kazne zatvora u određenom roku, prvostepeni sud za prekršaje, odnosno sud za prekršaje u mjestu prebivališta kažnjenog lica će izdati naredbu MUP-a za prinudno privođenje tog lica.

Član 73.

Upućivanje na izdržavanje kazne zatvora vrši se na način i po postupku utvrđenom odredbama Federalnog zakona koje se odnose na upućivanje na izdržavanje kazne zatvora.

Član 74.

3. Odlaganje izvršenja i prekid izdržavanja kazne zatvora O molbi za odlaganje izvršenja kazne zatvora, rješava predsjednik suda za prekršaje iz prethodnog člana. Protiv rješenja iz prethodnog stava kažnjeno lice ima pravo žalbe Kantonalnom sudu za prekršaje u Sarajevu.

Član 75.

4. Otpuštanje kažnjenih lica Otpuštanje kažnjenog lica iz ustanove za izvršenje kazne zatvora vrši se na način utvrđen odredbama Federalnog zakona koje se odnose na otpuštanje osuđenih lica.

Član 76.

c) Ukor Izrečena kazna ukora u prekršajnom postupku posebno se evidentira u Federalnom organu, odnosno prvostepenom sudu za prekršaje. Federalni organ, odnosno prvostepeni sud za prekršaje utvrdit će način vođenja evidencije iz prethodnog stava.

Član 77.

VIII - USTANOVA ZA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA Za izvršenje kazne zatvora, u skladu sa ovim zakonom, osniva se Kantonalni kazneno-popravni zavod, kao posebna samostalna kantonalna upravna ustanova. Kantonalni kazneno-poprani zavod je poluotvorenog tipa. U Kantonalnom kazneno-popravnom zavodu organizuju se posebna odjeljenja za: a) za muška lica, b) za ženska lica, c) za maloljetnike, d) za maloljetnice. Kantonalni kazneno-popravni zavod osniva se posebnim zakonom, u skladu sa Federalnim i ovim zakonom. Zakonom iz prethodnog stava utvrđuje se: djelokrug, organizacija, rukovođenje, čuvanje službene tajne, sredstva za rad i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad kantonalnog kazneno-popravnog zavoda.

Član 78.

IX - ZAŠTITNE MJERE a) Oduzimanje predmeta Zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta izvršava sud za prekršaje u mjestu prebivališta, po propisima kojima se reguliše izvršni postupak. Troškovi koji nastanu prinudnim izvršenjem zaštitne mjere iz prethodnog stava snosi lice kome je ta mjera izrečena.

Član 79.

b) Zabrana obavljanja samostalne djelatnosti Radi izvršenja zaštitne mjere zabrane obavljanja samostalne djelatnosti imaocu radnje, Federalni organ, odnosno prvostepeni sud za prekršaje, dostavlja izvršnu odluku inspekcijskom organu. Inspekcijski organ stara se da imalac radnje, kome je izrečena zaštitna mjera iz prethodnog stava, ne vrši zabranjenu djelatnost. Ako posebnim propisom nije drukčije određeno, imalac radnje koji vrši samostalnu djelatnost koja mu je zabranjena, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000 KM.

Član 80.

c) Zabrana upravljanja motornim vozilom Federalni organ, odnosno prvostepeni sud za prekršaje, koji je izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom, dostavlja izvršnu odluku MUP-u koji je izdao vozačku dozvolu kažnjenom licu. Mjera iz prethodnog stava izvršava se upisivanjem zabrane upravljanja motornim vozilom u vozačku dozvolu, odnosno u evidenciju izdatih vozačkih dozvola.

Član 81.

MUP iz prethodnog člana dužan je da, u roku od osam dana od dana prijema izvršne odluke, izvrši mjeru i o tome obavijesti Federalni organ, odnosno prvostepeni sud za prekršaje. Ako je mjera zabrane upravljanje motornim vozilom izrečena licu koje ima stranu vozačku dozvolu, odnosno međunarodnu vozačku dozvolu, izrečenu mjeru izvršava MUP prema mjestu izvršenja prekršaja. U pogledu pozivanja lica, radi upisivanja pravosnažno izrečene mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, primjenjuju se propisi kojima je regulisan upravni postupak.

Član 82.

Mjera zabrane upravljanja motornim vozilom koju je izrekao Federalni organ, upisuje se u vozačku dozvolu, odnosno evidenciju izdatih vozačkih dozvola, s danom pravosnažnosti rješenja kojim je ova mjera izrečena. Mjera zabrane upravljanja motornim vozilom koju je izrekao prvostepeni sud za prekršaje, upisuje se u vozačku dozvolu, odnosno evidenciju izdatih vozačkih dozvola, s danom dostavljanja vozačke dozvole policijskoj upravi nadležnoj za izvršenje, odnosno s danom upisa u evidenciju izdatih vozačkih dozvola. Ministar MUP-a donijet će, po potrebi, uputstvo za izvršenje mjere zabrane upravljanja motornim vozilom.

Član 83.

d) Udaljenje stranaca sa teritorije Federacije i teritorije Kantona Federalni organ, koji je izrekao zaštitnu mjeru udaljenja stranaca za teritorije Federacije, odnosno prvostepeni sud za prekršaje, koji je izrekao zaštitnu mjeru udaljenja stranaca sa teritorije Kantona, dostavljaju MUP-u u mjestu boravišta stranca izvršnu odluku kojom je izrečena ova mjera, radi izvršenja. Zaštitna mjera udaljenja stranaca sa teritorije Federacije i teritorije Kantona, izvršava se na način utvrđen odredbama Federalnog zakona koje se odnose na protjerivanje stranaca sa teritorije Federacije i ovim zakonom.

Član 84.

U izvršenju zaštitne mjere udaljenja stranaca s teritorije Federacije i teritorije Kantona, primjenjuju se, pored odredaba ovog zakona, i propisi kojim su uređena pitanja kretanja i boravka stranaca.

Član 85.

e) Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana Zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana izvršava se na način koji je utvrđen odredbama Federalnog zakona koje se odnose na obavezno liječenje narkomana i alkoholičara i ovim zakonom. Upućivanje radi izvršenja zaštitne mjere iz prethodnog stava, lica koja imaju prebivalište na teritoriji Kantona, vrši prvostepeni sud za prekršaje, a ostalih lica, sud za prekršaje u mjestu prebivališta. Troškove obaveznog liječenja, za licu koja nisu zdravstveno osigurana, kao i dio troškova koji po posebnim propisima snosi sam osiguranik, za kažnjena lica koja imaju prebivalište, odnosno boravište na području Kantona, snosi Kanton.

Član 86.

f) Druge zaštitne mjere utvrđene zakonom Druge zaštitne mjere propisane posebnim zakonom izvršavaju se na način i pod uslovima utvrđenim tim zakonom.

Član 87.

X - IZVJEŠTAVANJE O IZVRŠENJU SANKCIJA Organi iz člana 3. ovog zakona, dužni su podnijeti izvještaj Skupštini Kantona o izvršenju sankcija iz člana 1. ovog zakona, a najmanje jedanput godišnje. Izvještaj iz prethodnog stava podnosi se putem kantonalnog ministarstva pravde, po metodologiji koju utvrđuje kantonalni ministar pravde.

Član 88.

XI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Po odredbama ovog zakona izvršavaju se i pravosnažne odluke inostranih sudova, ukoliko posebnim zakonom Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. Po odredbama ovog zakona izvršavaju se i sankcije izrečene stranim državljanima i licima bez državljanstva, ukoliko posebnim zakonom Bosne i Herecegovine ili međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.

Član 89.

Disciplinski centar za maloljetnike, kao posebna kantonalna javna ustanova, osnovat će se i početi sa radom najkasnije do 31. decembra 2001. godine.

Član 90.

Kantonalni kazneno-popravni zavod, kao posebna samostalna kantonalna upravna ustanova, osnovat će se i početi s radom najkasnije do 31. decembra 2005. godine. Do osnivanja i početka rada kantonalnog kazneno-popravnog zavoda iz prethodnog stava, izvršenje kazne zatvora u skladu sa ovim zakonom vrši se u posebnom odjeljenju Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa u Sarajevu, na osnovu ugovora između Federacije i Kantona. Ugovor iz prethodnog stava u ime Kantona zaključuje ministar pravde Kantona.

Član 91.

Stupanjem na snagu ovog zakona, na teritoriji Kantona prestaje primjena Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija ("Službeni list SRBiH", broj 2/84-prečišćeni tekst i br.12/87, 25/88, 27/90 i 38/90), Zakon o izvršenju novčane kazne i zaštitnih mjera izrečenih za privredni prestup ("Službeni list SRBiH", broj 9/78) i Zakon o izvršenju vaspitnih mjera i mjera zaštitnog nadzora ("Službeni list SRBiH", br. 35/79, 5/84, 12/87 i 36/87).

Član 92.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Sve verzije zakona

  1. Verzija 2 · 02. 05. 2002. · Službene novine 10/2002
  2. Verzija 1 · 29. 03. 2001. · Službene novine 8/2001
  3. Verzija 0 · 10. 07. 2000. · Službene novine 14/2000