Aktio

Zakon o javnom redu i miru Kantona Sarajevo

Verzija 0

Izvorni tekst
Objavljeno
11. 05. 1999.
Stupila na snagu
19. 05. 1999.
Glasilo
Sl. novine KS 9/1999
Broj članova
16 članova

Algoritamski rekonstruisano - nije zvanični prečišćeni tekst.

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se javni red i mir na području Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton), utvrđuju djela kojima se povređuje javni red i mir i propisuju prekršajne sankcije za postupke i ponašanja, kojima se narušava i ugrožava sigurnost i lično dostojanstvo građana na javnim mjestima, vrijeđa moral, ometa rad državnih organa, preduzeća i drugih pravnih lica, pravilno korištenje javnih objekata, ugrožava opća sigurnost imovine, prodaje, kupuje ili nudi domaći ili strani novac i propisuju uslovi i postupak za priređivanje bakljade, vatrometa i sličnih priredbi i prikupljanje doborovoljnih priloga od građana, državnih organa, preduzeća i drugih pravnih lica.

Član 2.

Pod javnim mjestom, u smislu ovog zakona podrazumijeva se mjesto na koje je slobodan pristup pojedinačno neodređenim licima bez uslova ili pod određenim uslovima.

Član 3.

Prekršaj javnog reda i mira čini: 1. ko na javnom mjestu narušava javni red i mir svađom, vikom, nepristojnim ili drskim ponašanjem; 2. ko na javnom mjestu narušava javni red i mir, učes- tvovanjem u tuči, zlostavljanjem ili fizičkim napadom ili ko izazove tuču odnosno zlostavljanje ili fizički napad na drugog; 3. ko na javnom mjestu narušava javni red i mir naročito drskim ponašanjem, grubim vrijeđanjem drugog lica ili drugim bezobzirnim ponašanjem ugrožava sigurnost ljudi ili izaziva osjećanje fizičke ugroženosti, uznemirenosti ili negodovanja ljudi; 4. ko ugrožava sigurnost ili izaziva osjećaje ugroženosti drugog lica prijetnjom da će napasti na njegov život ili tijelo; 5. ko ne postupi po naredbi ili rješenju državnog organa kojim se zabranjuje pristup ili zadržavanje na određenom mjestu ili ometa ili omalovažava državne organe, preduzeća, odnosno druga pravna lica koja vrše javna ovlašćenja ili njihova službena lica, odnosno odgovorna lica prilikom vršenja ili u vezi sa vršenjem službenih poslova i zadataka, ili ko ne postupi na licu mjesta po određenom zakonitom zahtjevu njihovog službenog lica; 6. ko na javnom mjestu vrijeđa vjerska, nacionalna i rasna osjećanja građana; 7. ko neovlašteno na javnom mjestu prodaje, kupuje ili nudi domaći ili strani novac ili papire od vrijednosti ili karte za prijevoz; 8. ko na javnom mjestu bez odobrenja nadležnog organa prodaje ili nudi na prodaju ulaznice za sportske i druge priredbe u većoj količini ili po cijenama višim od označenih; 9. ko na javnom mjestu pocijepa ili na drugi način uništi ili ošteti novac države BiH; 10. ko iznosi ili pronosi lažne vijesti ili tvrđenja kojima se može izazivati uznemirenje građana ili ugroziti javni red i mir; 11. ko ukloni, pocijepa ili na drugi način ošteti javno istaknute objave, odnosno oglase državnih organa preduzeća i drugih pravnih lica, ako su oni istaknuti u skladu sa propisima općine, odnosno spriječi isticanje ili ističe te javne objave ili oglase suprotno propisima općine; 12. ko se drugom lažno predstavi u pogledu svoje službene ili društvene funkcije, odnosno položaja ili ko upotrijebi lažne lične podatke kao svoje ili ko potvrdi tuđe lažne lične podatke, kao i ko neovlašteno nosi službene oznake; 13. ko daje alkoholna pića pijanom licu, maloljetniku, duševno bolesnom licu ili licu zaostalog duševnog razvoja; 14. ko na javnom mjestu uživa opojnu drogu, psihotropne supstance; 15. ko kod konzumiranja alkohola u količinama, usljed kojih dolazi do narušavanja javnog reda i mira; 16. ko prosjači ili se odaje skitnji; 17. ko navodi na prosjačenje maloljetno lice ili duševno boles- no lice ili lice zaostalog duševnog razvoja; 18. ko igra hazardnu igru ili drugu sličnu igru tako da igra gubi društveno-zabavni karakter, ili ko za to iznajmi, odnosno ustupi prostorije, 19. ko se odaje prostituciji ili ko iznajmi, odnosno ustupi pros- torije za vršenje prostitucije; 20. ko drugog navodi na prostituciju ili posreduje u vršenju prostitucije; 21. ko na javnom mjestu stvara nepotrebnu buku pojačanim radom motornog vozila, prevozom, utovarom, istovarom, upotrebom sirene ili rukovanjem predmetima; 22. ko na javnom mjestu narušava javni red i mir izvođenjem pjesama i muzike ili reprodukcijom iste, bez odobrenja ili protivno odobrenju nadležnog organa; 23. ko neopravdano zalazi ili se neopravdano zadržava u zajed- ničkim prostorijama (stubište, tavan, podrum, šupe, ograđeno dvorište i sl.) stambene zgrade u kojoj ne stanuje; 24. ko na javnom mjestu ustupa, prodaje, kupuje ili nudi pe- tarde i druga pirotehnička sredstva bez odobrenja nad- leđnog organa; 25. ko na javnom mjestu puca iz vatrenog oružja, pali rakete, petarde ili sličan eksplozivni ili zapaljivi materijal bez odobrenja nadležnog organa; 26. ko priredi bakljadu, vatromet ili sličnu priredbu bez pro- pisane najave ili mimo zabrane nadležnog organa ili ko ne preduzme mjere obezbjeđenja koje je dužan preduzeti; 27. ko neovlašteno vrši fotografisanje i skiciranje objekata i mjesta koja su označena kao zabranjena za fotografisanje i skiciranje; 28. ko neovlašteno prikuplja dobrovoljne priloge protivno od- redbama člana 6. ovog zakona; 29. roditelj, usvojilac, odnosno staralac maloljetnika koji je učinio prekršaj protiv javnog reda i mira propisan ovim zakonom, ako je izvršenje prekršaja posljedica njihovog propuštanja dužnog staranja o maloljetniku, a u mogućnosti su da takav nadzor vrše. Odredbe tačke 5. ovog člana odnose se na državne organe, a na preduzeća i druga pravna lica i njihova odgovorna lica samo u pogledu vršenja javnih oštećenja.

Član 4.

Za prekršaje iz člana 3. stav 1. tač 1. do 10. i tačke 14. ovog zakona učinilac će se kazniti i kada je prekršaj izvršen: 1. u prostorijama državnih organa, preduzeća i drugih pravnih lica; 2. u zajedničkim prostorijama (dvorište, stubište, podrum, šupe, tavan i sl. stambene zgrade) u kojoj je nastanjeno više stanara, kad je u te prostorije omogućen pristup i licima koja ne stanuju u toj zgradi odnosno stubištu; 3. na drugim mjestima kad je usljed blizine ili izloženosti vidiku izvršenom radnjom narušen javni red i mir.

Član 5.

Priređivanje bakljade, vatrometa i sličnih priredbi, mora se prijaviti Policijskog upravi Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona, (u daljem tekstu: Policijska uprava) na čijem području će se priredba održati najkasnije 8 (osam) dana prije održavanja priredbe. U prijavi, pored ostalog, mora se navesti mjesto, vrijeme i svrha održavanja priredbe, broj baklji, odnosno količina pirotehničkih sredstava koja će se upotrijebiti kao i mjere obezbjeđenja koje će se preduzeti. Priređivač je dužan da sprovodi mjere obezbjeđenja koje mu rješenjem odredi Policijska uprava. Policijska uprava može zabraniti održavanje priredbe iz stava 1.ovog člana ako to zahtijevaju razlozi javne bezbjednosti. U tom slučaju nadležni organ, dužan je donijeti rješenje o zabrani i dostaviti ga priređivaču najkasnije 48 sati prijed održavanja priredbe. Žalba izjavljena protiv rješenja iz st. 3. i 4. ovog člana ne odlaže njihovo izvršenje.

Član 6.

Preduzeća i druga pravna lica mogu prikupljati dobrovoljne priloge građana, organizacija i zajedica ako za to imaju odobrenje gradonačelnika, odnosno načelnika općine na čijem području se prilozi prikupljaju. U zahtjevu kojim se traži odobrenje za prikupljanje dobrovoljnih priloga, pored ostalog, mora se navesti svrha i način prikupljanja, mjere koje će se preduzeti radi obezbjeđenja od eventualnih zloupotreba u vezi sa prikupljanjem, vrijeme za koje se traži odobrenje za prikupljanje, kao i područje na kojem će se vršiti prikupljanje. Preduzeće, odnosno drugo pravno lice, kojem je odobreno prikupljanje dobrovoljnih priloga, dužno je da sprovodi mjere obezbjeđenja od zloupotreba koje su određene odobrenjem za prikupljanje dobrovoljnih priloga. Zahtjev za izdavanje odobrenja za prikupljanje dobrovoljnih priloga može se odbiti ako prikupljanje dobrovoljnih priloga može izazvati uznemirenje građana ili narušiti javni red i mir ili ako nije opravdana svrha prikupljanja dobrovoljnih priloga. Dalje prikupljanje priloga može se zabraniti iz razloga utvrđenih u prethodnom stavu ili ako se ustanovi da se ne sprovode mjere obezbjeđenje od zloupotreba ili da su u zahtjevu navedeni netačni podaci o svrsi prikupljanja. Žalba izjavljena protiv rješenja iz prethodnog stava ne odlaže izvršenje rješenja. Odobrenje iz st. 1. i 2. ovog člana nije potrebno za dobrovoljne priloge: - koji se prikupljaju u okviru preduzeća i drugog pravnog lica za zajedničke potrebe ili potrebe pojedinih radnika preduzeća ili drugog pravnog lica, - čije prikupljanje organizuje Mjesna zajednica na svom području ili kućni savjet u zgradi kojom upravlja, za određenu potrebu u okviru djelatnosti Mjesne zajednice odnosno kućnog savjeta, - koji se prikupljaju umjesto ulaznica za priredbe koje organizuju politička udruženja, sindikati, udruženja građana i drugi oblici udruživanja i organizovanja, a u skladu sa programom njihove aktivnosti.

Član 7.

Učinilac će se kazniti: 1. za prekršaj iz člana 3. stav 1. tačka 16. ovog zakona nov- čanom kaznom od 50 do 300 KM; 2. za prekršaj iz člana 3. stav 1. tačka 17. ovog zakona novčanom kaznom od 100 do 500 KM ili kaznom zatvora do 30 dana; 3. za prekršaj iz člana 3. stav 1. tač. 2. do 7. i 9. do 11. ovog zakona novčanom kaznom od 100 do 500 KM ili kaznom zatvora do 60 dana; 4. za prekršaj iz člana 3. stav 1. tač. 8., 12., 13., 14., 15., 18., 25. i 26. ovog zakona novčanom kaznom od 50 do 500 KM ili kaznom zatvora do 30 dana; 5. za prekršaj iz člana 3. stav 1. tač. 19., 20., 27. i 28. ovog zakona, novčanom kaznom od 100 do 1.000 KM ili kaznom zatvora do 30 dana; 6. za prekršaj iz člana 3. stav 1. tač. 21. do 24. ovog zakona, novčanom kaznom od 50 do 300 KM; 7. za prekršaj iz člana 3. stav 1. tačka 29. ovog zakona roditelj, usvojilac, odnosno staralac, novčanom kaznom od 50 do 500 KM; 8. za prekršaj iz člana 3. stav 1. tačka 1. ovog zakona nov- čanom kaznom od 50 KM. Novčanu kaznu iz tačke 8. prethodnog stava na licu mjesta izriču i naplaćuju službenici policije.

Član 8.

Novčanom kaznom od 500 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj preduzeće i drugo pravno lice ili organ Mjesne zajednice koje iznajmi odnosno ustupi prostorije za igranje hazardnih i njima sličnih igara (član 3. stav 1. tačka 18.) ili za vršenje prostitucije (član 3. stav 1. tačka 19). Za prekršaj iz prethodnog stava kaznit će se odgovorno lice u preduzeću i drugom pravnom licu ili organu Mjesne zajednice novčanom kaznom od 500 do 1.000 KM. Građanin koji samostalno obavlja ugostiteljsku djelatnost (u daljem tekstu: ugostitelj) koji iznajmi ili ustupi prostorije u ugostiteljskoj radnji za igranje hazardnih ili njima sličnih igara ili za vršenje prostitucije, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 500 do 5.000 KM ili kaznom zatvora od 30 do 60 dana. Za prekršaj iz prethodnog stava kaznit će se lice kome je povjereno vođenje ugostiteljske radnje novčanom kaznom od 500 do 2.000 KM ili kaznom zatvora od 30 do 60 dana.

Član 9.

Preduzeće ili drugo pravno lice, odgovorno lice u tom preduzeću ili drugom pravnom licu, imalac radnje ili lice kome je povjereno vođenje radnje,dužni su preduzimati mjere za održavanje javnog reda i mira u njihovim poslovnim prostorijama kada je to moguće bez opasnosti za sebe ili drugog i slučajeve narušavanja javnog reda i mira odmah prijaviti Policijskog upravi ili službeniku policiju. Preduzeće ili drugo pravno lice koje ne postupi po odredbama prethodnog stava kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 100 do 4.000 KM. Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se odgovorno lice u preduzeću ili drugom pravnm licu, novčanom kaznom od 50 do 1.500 KM. Imalac radnje koji ne postupi po odredbi stava 1. ovog člana kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 100 do 5.000 KM a lice kome je povjerno vođenje radnje od 50 do 2.000 KM. Imaocu radnje ili licu kome je povjereno vođenje radnje može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja samostalne djelatnosti. Zaštitna mjera iz prethodnog stava može se izreći u trajanju od tri mjeseca do jedne godine. Imalac radnje koji postupi protivno izrečenoj zaštitnoj mjeri iz stava 5. ovog člana kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 100 do 2.500 KM ili kaznom zatvora do 60 dana, a lice kome je povjereno vođenje radnje novčanom kaznom od 100 do 2.000 KM ili kaznom zatvora do 60 dana.

Član 10.

Za prekršaj iz člana 3. stav 1. tač. 7., 8., 10., 11., 14., 21., 22., 24., 26., 27. i 28. ovog zakona pravno lice kaznit će se novčanom kaznom od 100 do 3.000 KM, a odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 50 do 1.000 KM.

Član 11.

Za prekršaj iz člana 3. stav 1. može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja, ili su nastali izvršenjem prekršaja. Za prekršaje iz člana 3. stav 1. ovog zakona strancu se može izreći i zaštitna mjera udaljenje stranca sa teritorije Kantona u trajanju od šest mjeseci do tri godine. Licu koje zbog odavanja uživanju alkoholnih pića ili opojnih droga učini prekršaj iz člana 3. stav 1. ovog zakona, a koje je u posljednje dvije godine bilo kažnjeno pravosnažnom odlukom, može se izreći i zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana. Zaštitne mjere po odredbama st. 1., 2., i 3. ovog člana mogu se izreći i ako kazna za prekršaj nije izrečena.

Član 12.

U skladu sa odlukom prkršajnog suda uništenje oduzetih predmeta kao i prodaju neposrednom pogodbom vrši posebna komisija koju obrazuje Vlada Kantona. O uništenju oduzetih predmeta, njihovoj prodaji, komisija sačinjava zapisnik, koji se ulaže u odnosni spis Suda za prekršaje.

Član 13.

Službenici policije, kada u vršenju službenih poslova i zadataka saznaju za prekršaj propisan ovim zakonom, mogu privremeno oduzeti predmete koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili koji su nastali izvršenjem prekršaja, kao i predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u prekršajnom postupku. O privremenom oduzimanju predmeta službenici policije licu od koga su oduzeti predmeti izdaju potvrdu koja sadrži: naziv i sjedište organa čiji je službenik oduzeo predmete, naziv, vrstu i količinu oduzetih predmeta, ime i prezime lica od koga su oduzeti predmeti i njegovu adresu, razlog oduzimanja, datum, vrijeme i mjesto oduzimanja, pečat i potpis ovlaštenog lica.

Član 14.

Gradsko odnosno općinsko vijeće može, u skladu sa članom 1. ovog zakona, svojom odlukom propisati i druge prekršaje protiv javnog reda i mira.

Član 15.

Danom stupanja na snagu ovog zakona, na području Kantona Sarajevo, prestaje da važi Zakon o javnom redu i miru - prečišćeni tekst ("Službeni list SR BiH", broj 42/90).

Član 16.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Sve verzije zakona

  1. Verzija 1 · 27. 06. 2002. · Službene novine 16/2002
  2. Verzija 0 · 11. 05. 1999. · Službene novine 9/1999