Član 1.
Ovim zakonom uređuje se pozorišna djelatnost kao dio kulturnih i umjetničkih vrijednosti na području Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton), osnivanje i rad pozorišta i pozorišnih grupa, status i djelovanje pozorišnih umjetnika i drugih pozorišnih djelatnika, nadzor nad radom pozorišta i drugih pravnih lica koja se bave pozorišnom djelatnošću i druga pitanja od značaja za pozorišnu djelatnost.
Član 2.
Pod pozorišnom djelatnošću u smislu ovog zakona podrazumijeva se pripremanje i javno prikazivanje dramskih, muzičkih, opernih, baletnih, lutkarskih i sintetskih oblika scenskih djela. Sintetski oblici scenskih djela objedinjuju više oblika pozorišne djelatnosti.
Član 3.
Pozorišna djelatnost može da se obavlja profesionalno ili amaterski. Pozorišnom djelatnošću mogu da se bave: - pozorišta kao javne ustanove, - pozorišta kao ustanove, - pozorišne grupe i udruženja građana, - samostalni umjetnici.
Član 4.
Pozorišnom djelatnošću mogu se baviti i visokoškolske ustanove koje obrazuju pozorišne umjetnike, ukoliko u okviru registrovane umjetničke djelatnosti pripremaju i javno izvode scenske projekte ili obavljaju usluge iz pozorišne djelatnosti.
Član 5.
II - OSNIVANJE POZORIŠTA Pozorište se osniva u skladu sa posebnim zakonom kojim se uređuje rad ustanova. Osnivači pozorišta mogu biti domaća i strana pravna i fizička lica pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.
Član 6.
Pozorište kao javnu ustanovu mogu osnovati Kanton, Grad Sarajevo (u daljem tekstu: Grad) i općina sa teritorije Kantona (u daljem tekstu: općina), donošenjem akta o osnivanju pozorišta. Pozorište kao ustanovu mogu osnovati domaća pravna i fizička lica donošenjem akta o osnivanju. Osnivači iz st. 1. i 2. obavezni su da prethodno pribave od kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo) rješenje o ispunjavanju uslova za osnivanje i početak rada pozorišta.
Član 7.
Pozorište se može osnovati u svim oblicima svojine ako su ispunjeni materijalni, tehnički i kadrovski uslovi za njegovo osnivanje. Tehničke i kadrovske uslove za osnivanje i rad pozorišta iz prethodnog stava, pravilnikom određuje ministar nadležan za poslove kulture Kantona (u daljem tekstu: Ministar).
Član 8.
Osnivač je dužan obezbijediti sredstva sa osnivanje i rad pozorišta.
Član 9.
Pozorišta se upisuju u poseban Registar pozorišta koje vodi Ministarstvo. Bliži propis o sadržaju i načinu vođenja registra pozorišta donosi Ministar.
Član 10.
III - RAD POZORIŠTA Plan i program rada pozorišta i pozorišni repertoar donosi Upravni odbor pozorišta na prijedlog direktora.
Član 11.
Pozorišta su obavezna poštovati javnost rada i javno objaviti: - umjetničku koncepciju; - opće smjernice repertoarske politike; - godišnji repertoarski plan; - gostovanje umjetnika iz zemlje i inostranstva. Bliže odredbe o javnosti rada pozorišta utvrđuju se pravilima pozorišta.
Član 12.
Pozorišta su obavezna čuvati dokumentaciju u skladu sa propisima o zaštiti arhivske građe i arhivima. Kad pozorište prestane sa radom dokumentacija, sređena prema propisima koji vrijede za arhivsku građu, predaje se na čuvanje nadležnom arhivu.
Član 13.
Pozorišta su obavezna voditi evidenciju tekućeg rada. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije iz stava 1. ovog člana donosi Ministar.
Član 14.
Pozorište prestaje sa radom pod uslovima, na način i po postupku određenom zakonom kojim se uređuje rad ustanova.
Član 15.
Odredbe ovog zakona o osnivanju, registraciji, radu i prestanku rada pozorišta odgovarajuće se primjenjuju na filharmoniji, sinfonijske orkestre, koncertne agencije i druge profesionalne ansamble i muzičko-scenske grupe, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Član 16.
1. Pozorište kao javna ustanova Kanton, Grad ili općina sa teritorije Kantona osniva pozorište kao javnu ustanovu (u daljem tekstu: pozorište) radi trajnog i nesmetanog obavljanja pozorišne djelatnosti u javnom interesu.
Član 17.
Pozorišta su dužna da u svojoj programskoj orijentaciji posebnu pažnu posvećuju djelima savremenog domaćeg stvaralaštva, kao i djelima iz kulturne baštine Bosne i Hercegovine, te podstiču razvoj umjetničkog stvaralaštva.
Član 18.
Sredstva za rad pozorišta obezbjeđuju se iz: - budžeta osnivača po kriterijima koje svake kalendarske godine utvrđuje osnivač, - prihoda ostvarenih djelatnošću pozorišta, - prihoda ostvarenih po osnovu sponzorstva, poklona, zaklada, marketinga i sl. Sredstva za rad pozorišta, osim iz budžeta osnivača, mogu se obezbjediti i iz budžeta druge političko-teritorijalne zajednice, ako je program ili dio programa pozorišta od javnog interesa za tu zajednicu. Da je program ili dio programa pozorišta od javnog interesa za Kanton, Grad ili općinu utvrđuje svojim zaključkom Vlada Kantona, odnosno gradsko ili općinsko vijeće na prijedlog Ministarstva, odnosno nadležne gradske ili općinske službe. Međusobna prava i obaveze u pogledu obezbjeđivanja sredstava u smislu stava 2. ovog člana regulisat će se ugovorom između Kantona i Grada, odnosno općine.
Član 19.
Pozorište ima: - upravni odbor kao organ upravljanja; - direktora kao organ rukovođenja; - nadzorni odbor kao organ kontrole poslovanja; - umjetnički savjet kao savjetodavno tijelo direktora u vođenju poslova iz domena umjetnosti. Pozorište može imati i druge organe i tijela čije se imenovanje, sastav, nadležnost, način rada i odlučivanja uređuju pravilima pozorišta.
Član 20.
Položaj, prava i obaveze upravnog i nadzornog odbora regulišu se zakonom kojim se uređuje rad ustanova i pravilima pozorišta.
Član 21.
Direktor pozorišta zastupa i predstavlja pozorište, organizuje i provodi umjetničku i poslovnu politiku i odgovoran je za zakonitost rada pozorišta. Prava i obaveza direktora uređuju se pravilima pozorišta u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje rad ustanova.
Član 22.
Direktora pozorišta imenuje i razrješava Upravni odbor uz prethodnu saglasnost osnivača. Direktor pozorišta imenuje se na period od četiri godine na osnovu javnog konkursa. Upravni odbor pozorišta raspisuje i provodi konkurs za imenovanje direktora u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i pravilima ustanove.
Član 23.
Direktor pozorišta podnosi osnivaču godišnji program rada i pozorišni repertoar najkasnije do 30. oktobra za slijedeću godinu, a izvještaj o njihovim izvršavanju, najkasnije do 31. januara za proteklu godinu. Na obrazložen zahtjev osnivača, direktor pozorišta je obavezan dostavljati mjesečne ili tromjesečne izvještaje o radu i druge akte pozorišta.
Član 24.
U pozorištu se obrazuje umjetnički savjet kao savjetodavno tijelo koje prati ostvarivanje programa rada pozorišta i pozorišnog repertoara. Umjetnički savjet sačinjavaju istaknuti umjetnici i drugi stvaraoci iz oblasti umjetnosti i kulture i predstavnici umjetnič- kog ansambla pozorišta. Broj članova umjetničkog savjeta, postupak i način imenovanja, prava obaveze i odgovornosti umjetničkog savjeta bliže se uređuju pravilima pozorišta.
Član 25.
Umjetnički savjet naročito: - razmatra i predlaže direktora pozorišta umjetničku koncepciju pozorišta, - razmatra i predlaže direktoru opće smjernice repertoarske politike, - razmatra i predlaže direktoru godišnji repertoarski plan, - vrši ocjenu izraženih ideja i estetsko vrednovanje djela koje se premijerno stavlja na repertoar radi prevencije zloupotreba javnosti, - daje saglasnost na javno izvođenje premijernih predstava, - daje prijedlog direktoru za gostovanje umjetnika iz zemlje i inostranstva.
Član 26.
Osnovni opći akt pozorišta su pravila kojim se uređuju pitanja propisana, ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje rad ustanova. Pravilima pozorišta mogu se urediti i druga pitanja od interesa za pozorište. Pravila pozorišta donosi upravni odbor pozorišta uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona, odnosno gradskog ili općinskog vijeća.
Član 27.
2. Pozorište kao ustanova Fizička i pravna lica izuzev pravnih lica iz člana 16. ovog zakona osnivaju pozorište kao ustanove u svim oblicima svojine (u daljem tekstu: privatno pozorište).
Član 28.
Privatnim pozorištem rukovodi direktor. Direktora privatnog pozorišta imenuje upravni odbor pozorišta na prijedlog vlasnika, odnosno osnivača. Pravila i druge opće akte privatnog pozorišta donosi upravni odbor privatnog pozorišta uz saglasnost vlasnika, odnosno osnivača.
Član 29.
Privatno pozorište ima umjetnički savjet čiji broj članova i sastav se uređuje pravilima pozorišta.
Član 30.
Program privatnih pozorišta, kao i ustanova iz člana 4. ovog zakona, može se finansirati i iz budžeta Kantona, Grada ili općine na način utvrđen ovim zakonom u dijelu koji je od interesa za Kanton, Grad ili općinu. Da je dio programa privatnog pozorišta, odnosno ustanove od interesa za Kanton, Grad ili općinu utvrđuje svojim zaključkom Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva, odnosno gradsko ili općinsko vijeće na prijedlog nadležne službe.
Član 31.
Odredbe ovog zakona o osnivanju, registrovanju, obavljanju djelatnosti, organima upravljanja i rukovođenja, umjetničkom savjetu, finansiranju pozorišta kao javnih ustanova odgovarajuće se primjenjuju na privatna pozorišta.
Član 32.
3. Pozorišna grupa Pozorišni umjetnici koji se samostalno u vidu zanimanja bave pozorišnom djelatnošću, mogu osnovati pozorišnu grupu. Pozorišni umjetnici iz stava 1. ovog člana mogu se udruživati u pozorišnu grupu po osnovu ugovora koji sadrži naročito: imena pozorišnih umjetnika koji se udružuju, cilj osnivanja i karakter djelatnosti pozorišne grupe, sjedište pozorišne grupe, način sticanja i raspoređivanja dobiti, odgovornosti za rad pozorišne grupe, kao i druga pitanja za koja osnivači smatraju da ih treba regulisati ugovorom. Pozorišna grupa nema status pravnog lica. Pozorišna grupa posluje preko fizičkih lica koja je čine. Na pozorišnu grupu odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje status samostalnih umjetnika.
Član 33.
Pozorišne grupe upisuju se u poseban registar pozorišnih grupa koji vodi Ministarstvo. Bliži propis o sadržaju i načinu vođenja registra pozorišnih grupa donosi Ministar.
Član 34.
Plan i program pozorišne grupe donose osnivači.
Član 35.
Odredbe ovog zakona o obavljanju pozorišne djelatnosti od člana 10. do člana 14., te finansiranju pozorišta kao javnih ustanova odgovarajuće se primjenjuju i na pozorišne grupe.
Član 36.
Odredbe ovog zakona o obavljanju pozorišne djelatnosti od člana 10. do člana 14. odgovarajuće se primjenjuju i na udruženja građana koja se amaterski bave pozorišnom djelatnošću.
Član 37.
IV - POZORIŠNI UMJETNICI I DRUGI POZORIŠNI DJELATNICI Pozorišni umjetnici u smislu ovog zakona su: dramski glumci i reditelji, operni solisti, operni reditelji, dirigenti, baletni solisti, koreografi, članovi opernog i baletnog hora, članovi orkestra, solisti, dramaturzi, scenografi, kostimografi, korepetitori, inspicijenti, stvaraoci i animatori lutki. Pozorišni djelatnici su lica koja se amaterski bave pozorišnom djelatnošću angažovana u udruženjima građana.
Član 38.
Pozorišni umjetnici, mogu se samostalno, u vidu zanimanja, baviti pozorišnom djelatnošću, u skladu sa propisima kojima se reguliše samostalno privređivanje.
Član 39.
Pozorišni umjetnici u radnom odnosu u nekom od pozorišta mogu se uz saglasnost pozorišta organizovati dramske, muzičke i druge slične ansamble u cilju povremenog pripremanja javnog izvođenja umjetničkih programa ili se angažovati u radu drugih pozorišta na osnovu ugovora o međusobnoj saradnji pozorišta. Uslovi za davanje saglasnosti iz prethodnog stava uređuju se pravilima pozorišta.
Član 40.
Radni odnos u pozorištu zasniva se sa pozorišnim umjetnicima i drugim pozorišnim radnicima u skladu sa Zakonom o radu. Izbor pozorišnih umjetnika, pozorišnih djelatnika i drugih pozorišnih radnika vrši se putem oglasa ili konkursa u skladu sa pravilima pozorišta i ovim zakonom.
Član 41.
Ako u sastavu pozorišta djeluje više organizacionih jedinica, svaka može imati rukovodioca. Rukovodilac organizacione jedinice ne može obavljati istovremeno funkciju direktora pozorišta, niti biti biran u organe upravljanja i nadzora.
Član 42.
Rukovodilac organizacione jedinice zasniva radni odnos u pozorištu zaključenjem ugovora o radu na period od četiri godine u skladu sa pravilima pozorišta. Umjetnički solisti ili dramski umjetnici u pozorištima kao javnim ustanovama zasnivaju radni odnos zaključenjem ugovora o radu na određeno vrijeme, na rok od dvije godine, odnosno za vrijeme trajanja uloge. Pozorišni umjetnici koji čine kolektivna umjetnička tijala utvrđena pravilima pozorišta u operi, baletu i orkestru zasnivaju radni odnos zaključenjem ugovora o radu na određeno vrijeme, na rok na najmanje dvije godine, a najduže četiri godine. Ugovor sa onim pozorišnim umjetnicima koji nisu bili angažovani u prethodnom ugovornom periodu u projektima pozorišta neće se produžiti, izuzev u slučaju bolesti ili drugog opravdanog odsustva utvrđenog pravilima pozorišta. Pozorišni umjetnici i drugi pozorišni radnici sa kojima se neće zaključiti novi ugovor o radu, obavještavaju se o tome najkasnije 6 mjeseci prije isteka ugovorenog roka.
Član 43.
Pozorišni umjetnici koji su kao vanjski saradnici angažovani u realizaciji pojedinih predstava imaju pravo da učestvuju u razmatranju o svim pitanjima u vezi s tom predstvom dok je na repertoaru.
Član 44.
Prvakom opere, baleta i drame može postati naročito istaknuti pozorišni umjetnik o čemu odlučuje matično pozorište. Kriteriji i postupak za izbor prvaka iz stava 1. ovog člana utvrđuju se pravilima pozorišta.
Član 45.
Pozorišnim umjetnicima prestaje radni odnos u pozorištu u slučajevima određenim Zakonom o radu i ovim zakonom.
Član 46.
V - NADZOR Nadzor nad zakonitosti rada pozorišta i drugih pravnih lica koja se bave pozorišnom djelatnošću, pozorišnih grupa i pozorišnih ansambala vrši Ministarstvo. Nadzor nad provođenjem odredbi ovog zakona i propisa donesenih za njegovo provođenje vrši Ministarstvo.
Član 47.
VI - KAZNENE ODREDBE Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj pozorište i drugo pravno lice koje se bavi pozorišnom djelatnošću kao i pravno lice iz člana 15. ovog zakona ako: 1. ne utvrdi i javno ne objavi umjetničku koncepciju, opće smjernice repertoarske politike, godišnji repertoarski plan ili ne najavi gostovanje umjetnika iz zemlje i inostranstva (član 11.); 2. ne dostavi godišnji program rada i repertoar, te izvještaj o njihovom izvršavanju najmanje jednom godišnje, na zahtjev osnivača (član 23.); 3. ako javno izvede premijernu predstavu bez prethodne saglasnosti umjetničkog savjeta (član 25. alineja 5.). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pozorištu, odnosno drugom pravnom licu koje se bavi pozorišnom djelatnošću, kao i pravnom licu iz člana 15. ovog zakona novčanom kaznom od 500 do 1000 KM. Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i pojedinac, član pozorišne grupe, novčanom kaznom od 100 do 1.000 KM.
Član 48.
Novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM kaznit će se za prekršaj pozorište, odnosno drugo pravno lice koje se bavi pozorišnom djelatnošću, kao i pravno lice iz člana 15. ovog zakona ako: 1. u propisanom roku ne podnese prijavu za upis u registar pozorišta, odnosno pozorišnih grupa i drugih pravnih lica koja se bave pozorišnom djelatnošću kod Ministarstva (čl. 9., 15., 31., 33. i 36.); 2. ne čuva dokumentacioni materijal i ne vodi evidenciju tekućeg rada (član 12. stav 1. i član 13.); 3. ako u propisanom roku svoju organizaciju i poslovanje ne uskladi sa odredbama ovog zakona (član 49.). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pozorištu, odnosno drugom pravnom licu koje se bavi pozorišnom djelatnošću novčanom kaznom kao i pravnom licu iz člana 15. ovog zakona od 300 do 1.000 KM. Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i pojedinac, član pozorišne grupe, novčanom kaznom od 100 do 1.000 KM.
Član 49.
VII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Pozorišta su obavezna u roku od 60 dana od dana donošenja akata iz člana 52. ovog zakona, uskladiti svoju organizaciju i akte s odredbama ovog zakona.
Član 50.
Imenovanje rukovodilaca organizacionih jedinica unutar pozorišta obavit će se u roku od 60 dana od dana donošenja pravila pozorišta usaglašenih sa odredbama ovog zakona.
Član 51.
Odredba člana 42. neće se primjenjivati na sljedeće umjetnike: - baletske umjetnike sa najmanje 18 godina staža; - operne umjetnike sa najmanje 20 godina staža; - dramske umjetnike, članove opernih i baletskih horova i muzičko-scenskih grupa sa najmanje 25 godina radnog staža. Sa umjetnicima iz prethodnog stava zaključuje se ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Član 52.
Ministar će donijeti akte iz čl. 7., 9., 13. i 33. ovog zakona u roku od 30 dana od dana njegovog stupanja na snagu. Do donošenja akata iz čl. 7. i 13. ovog zakona, primjenjivat će se odgovarajuće odredbe: 1. Pravilnika o tehničkim i kadrovskim uslovima za osnivanje i rad pozorišta ("Službeni list SRBiH", broj 23/78) i 2. Uputstva o načinu čuvanja dokumentacionog materijala i vođenja evidencije tekućeg rada pozorišta ("Službeni list RBiH", broj 23/78).
Član 53.
Postojeće pozorište koje ne uskladi svoju unutrašnju organizaciju i poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona ili se ne upiše u poseban regustar pozorišta kod Ministarstva u roku od 6 mjeseci od dana donošenja propisa iz člana 9. ovog zakona, prestaje sa radom i brisat će se iz Sudskog registra. Pozorišna grupa kao i pravno lice koje se bavi pozorišnom djelatnošću dužno je da se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona upiše u poseban registar kod Ministarstva. Registarski sud će na zahtjev Ministarstva brisati iz sudskog registra pozorišnu djelatnost drugog pravnog lica koje se bavi pozorišnom djelatnošću ukoliko se u roku iz prethodnog stava ne upiše u poseban registar kod Ministarstva.
Član 54.
Skupština Kantona može na prijedlog Vlade Kantona, prenijeti prava osnivača na postojećim javnim ustanovama osnovanim radi obavljanja pozorišne djelatnosti na Grad ili općinu ako se u tome postigne međusobni sporazum.
Član 55.
Danom stupanja na snagu ovog zakona na području Kantona Sarajevo prestaje primjena Zakona o pozorišnoj djelatnosti ("Službeni list SR BiH", br. 6/76 i 12/87).
Član 56.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".