Član 1.
Primjenjivost 1.1. Zrakoplovne operacije unutar zračnog prostora Bosne i Hercegovine, definisanog kao zračni prostor nad njenom teritorijom, unutrašnjim i teritorijalnim vodama, mogu se jedino provoditi prema uslovima određenim ovim zakonom, naredbama, instrukcijama i propisima izdatim u skladu sa Zakonom. 1.2. Izvan teritorije Bosne i Hercegovine odredbe ovog zakona, naredbe i propisi izdati u skladu sa Zakonom se primjenjuju na zrakoplove registrovane u Bosni i Hercegovini u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa zakonodavstvom države u kojoj se u tom trenutku zrakoplov nalazi. 1.3. Sva podzakonska akta i propisi u vezi s civilnim zrakoplovstvom, a koji su bili na snazi u Bosni i Hercegovini prije 1. aprila 1992. godine, ostaju na snazi dok se ne zamijene Ministarskim naredbama, instrukcijama i propisima, donesenim u skladu sa ovim zakonom, osim ako nisu u suprotnosti ovom zakonu ili Ustavu Bosne i Hercegovine.
Član 2.
Ovlaštenja 2.1. Sva ovlaštenja i odgovornost za sprovođenje odredaba Zakona o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon), su dodijeljena Vijeću ministara. 2.2. BH DCA, a u cilju osiguranja efikasnog obavljanja funkcija i nadležnosti definisanih ovim zakonom koji upravlja pitanjima iz oblasti civilnog zrakoplovstva i integrisane kontrole civilnog i mirnodopskog vojnog zračnog prometa u saradnji sa Stalnim komitetom za vojna pitanja. BH DCA će biti tačka kontakta između Bosne i Hercegovine i međunarodnih organizacija za civilno zrakoplovstvo. 2.3. BH DCA je organ Bosne i Hercegovine izvan strukture ministarstva. Na čelu se nalazi Upravni odbor koji podnosi izvještaje Vijeću ministara. Upravni odbor se sastoji od tri generalna direktora, koji imaju jednak status. Sve odluke se donose konsenzusom, osim ako je drugačije odobreno od strane Vijeća ministara po članu 2.6. Generalne direktore imenuje Vijeće ministara. 2.4. BH DCA se sastoji od tri glavna odjeljenja, i to odjeljenja: Politike, Regulative i Zrakoplovne navigacije. Svaki generalni direktor će biti na čelu jednog od ovih odjeljenja u skladu sa odlukom Vijeća ministara. 2.5. BH DCA će raditi u kordinaciji sa Odjelima za civilno zrakoplovstvo koje uspostavljaju Entiteti, (u daljem tekstu: RS CAD u Republici Srpskoj i FED CAD u Federaciji BiH). U okviru svakog od ovih odjela biće jedno pododjeljenje za regulatorna pitanja (Regulatory) i jedno za zrakoplovnu navigaciju (Air Navigation). BH DCA će ustanoviti pravila i procedure prema kojima će ova odjeljenja vršiti slijedeće funkcije: plovidbenost i registar, odobravanje letova, koordinacija aerodromska i statistika, izdavanje dozvola i zrakoplovna medicina, zrakoplovna sigurnost, avio-prijevoznici, tehničku službu, službu aerodromske, prilazne i terminalne kontrole letenja, služba potrage i spašavanja kao i meteorologije, koje su dužne osigurati povratne informacije za BH DCA. BH DCA će osigurati koordinaciju sa FED CAD i RS CAD za funkcije u oblasti: politike zračnog prometa, zrakoplovne inspekcije, bilateralnih sporazuma, en route navigacije i međunarodni NOTAM. 2.6. Upravni odbor BH DCA će izraditi detaljnu organizaciju BH DCA, kako bi se olakšalo efikasno izvršavanje funkcija i odgovornosti BH DCA. U cilju izbjegavanja nepotrebnog dupliranja poslova i sredstava, radnih procesa, organizacija, proces donošenja odluka i odgovarajuća delegiranja zadataka će biti izrađeni u saradnji sa RS CAD i FED CAD. Organizacija podliježe odobrenju Vijeća ministara. Posebno delegiranje između BH DCA i entitetskih CAD-ova bit će izrađeno u svim oblastima ovog zakona. 2.7. BH DCA se finansira samostalno koliko god je to moguće putem naplate naknada. BH DCA izrađuje plan za naplatu naknada za svaku fiskalnu godinu u saradnji sa RS CAD i FED CAD. Ovim planom se predviđa doprinos Oružanih snaga Entiteta za BH DCA za usluge koje se pružaju tim Oružanim snagama, a koji se utvrđuje uz saglasnost Stalnog komiteta za vojna pitanja. Funkcije BH DCA koje se ne finansiraju iz naknada se finansiraju iz Državnog budžeta Bosne i Hercegovine. Funkcije koje obavlja entitetski CAD i koje se ne finansiraju iz nadoknada finansiraju se iz entitetskog budžeta. 2.8. Cjelokupni operativni budžet BH DCA i šemu nadoknada i doprinosa korisnika odobrava Parlamentarna skupština prema budžetskom procesu propisanom za svaku fiskalnu godinu. Unutar budžetskih ograničenja koje odobrava Parlamentarna skupština, Upravni odbor može zaposliti traženo osoblje i odrediti plaću i uslove rada. 2.9. Za glavne investicije i relevantne metode finansiranja, BH DCA mora preko Vijeća ministara za svaki pojedinačni slučaj tražiti odobrenje Parlamentarne skupštine, ukoliko odobreni operativni budžet ne pokriva taj slučaj. 2.10. Vijeće ministara, kako je to definisano u Zakonu, može bez ograničavanja ovlaštenja i odgovornosti BH DCA propisati putem Ministarske instrukcije za BH DCA detaljnije administrativne uslove i procedure koje će se poštivati u radu BH DCA.
Član 3.
Izrada pravila i izuzeća 3.1. U izradi svih pravila, naredbi, instrukcija i propisa koji se primjenjuju na civilno zrakoplovstvo ili mogu na isto uticati, Vijeće ministara, BH DCA i drugi nadležni organi i institucije koje su podređene Vijeću ministara poštivaće Konvenciju o međunarodnoj civilnoj avijaciji i maksimalno će poštivati Standarde, Preporučenu praksu i Procedure izdate u skladu sa Konvencijom. Takođe će se poštivati opći principi međunarodnog prava, kao i ostale međunarodne konvencije, sporazumi, ugovori i protokoli u kojima je Bosna i Hercegovina strana. 3.2. Odluke Vijeća ministara koje imaju karakter pravila opće primjenjivosti i nisu vezane za pojedinačan slučaj, biće proglašene Ministarskim naredbama o zrakoplovstvu. 3.3. Odluke Vijeća ministara koje su usmjerene ka podređenom organu ili instituciji BiH i nisu vezane za pojedinačan slučaj, biće proglašene Ministarskim instrukcijama. 3.4. Detaljni i sveobuhvatni propisi civilnog zrakoplovstva za sprovođenje Zakona o zrakoplovstvu biće proglašeni od strane BH DCA, nakon konsultacije sa RS CAD i FED CAD. 3.5. U cilju olakšanja i ubrzanja regulatornog procesa i u cilju osiguranja evropske standardizacije, BH DCA se ovim ovlašćuje da uvrsti kao referencu u svoje propise primjenjive dijelove Zajedničkih propisa za zrakoplovstvo (JAR), koje izrađuje i sprovodi Direkcija za zajedničko zrakoplovstvo nekoliko evropskih država i koji su obavezni unutar Evropske unije. U zamjenu za Zajedničke propise za zrakoplovstvo, kao referenca se takođe mogu uključiti propisi za nacionalno civilno zrakoplovstvo drugih država, ukoliko su u skladu sa članom 3.1. ovog zakona. Propisi koji se uključuju kao referenca moraju biti dostupni na engleskom jeziku, prije prevoda na službene jezike Bosne i Hercegovine. 3.6. Vijeće ministara može u izuzetnom slučaju dodijeliti izuzeće od Ministarske naredbe, ukoliko je ustanovljeno da to izuzeće ne kompromituje sigurnost i bezbjednost letenja, i da je izuzeće u javnom interesu. Upravni odbor može dodijeliti izuzeće od propisa kojeg on donese pod istim uslovima.
Član 4.
Prijenos ovlaštenja i žalbe 4.1. Kada to dozvoljavaju odredbe ovog zakona, Vijeće ministara može delegirati bilo koje svoje ovlaštenje i obavezu u vezi sa civilnim zrakoplovstvom na Upravni odbor BH DCA. Takvo delegiranje se vrši putem Ministarske naredbe uz neophodne instrukcije iz oblasti poslovne politike. 4.2. Sa izuzetkom ovlaštenja za izdavanje propisa i izuzeća, Upravni odbor BH DCA može na ovlaštena lica BH DCA i na ovlaštena lica regulatornog pododjeljenja i pododjeljenja zrakoplovne navigacije iz RS CAD i FED CAD, prenijeti bilo koje svoje obaveze za koje je zadužen BH DCA na osnovu ovog zakona, Ministarske naredbe ili Ministarske instrukcije. 4.3. Da bi olakšala obavljanje funkcija iz Dijela II ovog zakona, BH DCA može koristiti potvrde, ovlaštenja, odobrenja i tehničke nalaze stranih direkcija za civilno zrakoplovstvo, uključujući i agencije koje imenuju takve direkcije, i može pružati, na osnovu reciprociteta, slične usluge takvim stranim direkcijama i agencijama. 4.4. Upravni odbor BH DCA može delegirati obavljanje pregleda, inspekcija i testiranja neophodnih za izdavanje uvjerenja, licenci, odobrenja i dozvola po ovom zakonu na svako odgovarajuće kvalifikovano privatno lice. 4.5. Sve delegirane funkcije će biti provedene u skladu sa pravilima i procedurama propisanim od strane ovlaštenog organa. Organ koji je izvršio prijenos ovlaštenja može taj prijenos poništiti u bilo koje vrijeme. 4.6. Fizičko ili pravno lice čiji su interesi povrijeđeni individualnom odlukom donesenom u skladu sa ovim zakonom, može uložti prigovor ili žalbu na odluku u skladu sa procedurama propisanim ovim članom. 1) Na odluku donesenu od strane lica koje djeluje prema ovlaštenjima BH DCA se može uloiti prigovor Upravnom odboru BH DCA za ponovno razmatranje. 2) Na odluku donesenu od strane Upravnog odbora BH DCA se može uložiti žalba Vijeću ministara. Žalba se podnosi u pismenoj formi u roku od trideset dana od dana kada je odluka primljena. U žalbi će podnosilac navesti odluku zbog koje se ali i kako želi da se ista promijeni. 4.7. Žalba na pravilo iz oblasti civilnog zrakoplovstva donesena od Upravnog odbora BH DCA može biti dostavljena Vijeću ministara u bilo koje vrijeme od strane bilo kojeg zainteresovanog građanina ili pravnog lica Bosne i Hercegovine. U žalbi će podnosilac navesti pojedinosti pravila zbog kojih se žali, način na koji bi pravilo trebalo biti izmijenjeno, kao i razloge zbog kojih pravilo javnom interesu, treba biti izmijenjeno.
Član 5.
GLAVA II - OPĆI PRINCIPI ZA ZRAKOPLOVSTVO U BOSNI I HERCEGOVINI Opći uslovi za zrakoplovstvo 5.1. Unutar Bosne i Hercegovine let se može obaviti civilnim zrakoplovom čija je registracija izvršena u Bosni i Hercegovini u skladu sa odredbama Dijela II, Glava IV ovog zakona. Let se takođe može obaviti državnim zrakoplovom Bosne i Hercegovine i Entiteta. U smislu ovog zakona, zrakoplovi korišteni u vojne, carinske i policijske svrhe smatraju se državnim zrakoplovima. Ostali zrakoplovi koji se koriste jedino u svrhe Države ili Entiteta, a ne u komercijalne svrhe, takođe se smatraju državnim zrakoplovima. 5.2. Zrakoplov sa nacionalnošću druge države može letjeti u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine samo ako postoji sporazum sa drugom državom koji je na snazi i kojim se takvo pravo daje, ili ukoliko je Vijeće ministara ili organ kojeg imenuje Vijeće ministara izdalo posebnu dozvolu. Međunarodna konvencija ili multilateralni sporazum u kojem je Bosna i Hercegovina strana, smatraće se sporazumom, kao što zahtijeva ovaj član. 5.3. Odredbe ovog zakona koje se primjenjuju na zrakoplove registrovane u stranim državama jednako se primjenjuju na zrakoplove registrovane kod međunarodnih organizacija. 5.4. U zračnom prostoru Bosne i Hercegovine nijedan zrakoplov ne može letjeti supersoničnom brzinom. Ukoliko postoje izuzetni razlozi za to, takvi letovi se mogu obaviti uz dozvolu Vijeća ministara nakon odobrenja Vlade jednog ili oba Entiteta.
Član 6.
Vojno zrakoplovstvo i ostala zrakoplovstva u državne svrhe 6.1. Vlade Entiteta ili organ koga Vlada Entiteta imenuje, propisuju naredbe i propise koji se primjenjuju na operacije vojnih zrakoplova Oružanih snaga Entiteta. Naredbe i propisi će biti takvi da se njima neće narušavati sigurnost civilnih zrakoplova, i u tu svrhu će se koordinirati sa BH DCA. 6.2. Vojni zrakoplov jednog Entiteta ne može ući na teritorij drugog Entiteta bez saglasnosti Vlade drugog Entiteta i Predsjedništva Bosne i Hercegovine. 6.3. Odredbe Dijela II CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO ovog zakona se primjenjuju na letove ne-vojnih državnih zrakoplova Bosne i Hercegovine. Za takve ne-vojne zrakoplove BH DCA može dozvoliti dalja izuzeća iz Dijela II ovog zakona, s tim da se takvim operacijama najvjerovatnije neće narušiti međunarodni i međuentitetski civilni zračni promet, uključujući zračni prostor i aerodrome koji se koriste u svrhu takvog prometa. BH DCA će izdati dalje naredbe i propise koji mogu biti potrebni. 6.4. Državni zrakoplov strane zemalje može ući u zračni prostor Bosne i Hercegovine i operisati unutar tog prostora jedino ako je Vijeće ministara izdalo dozvolu za to, i jedino u skladu sa uslovima datim u takvoj dozvoli. Takva dozvola za vojni zrakoplov strane države može se izdati jedino uz saglasnost Stalnog komiteta za vojna pitanja. 6.5. U cilju omogućavanja preleta državnih zrakoplova stranih zemalja koje nemaju namjeru da se spuste u Bosni i Hercegovini, Vijeće ministara može uz saglasnost Stalnog komiteta za vojna pitanja prenijeti ovlaštenja na organizaciju koja pruža usluge kontrole letenja za izdavanje dozvola za prelete, u skladu sa principima i pojednostavljenim procedurama datim u Ministarskim instrukcijama.
Član 7.
GLAVA III - ZRAČNI PROSTOR, KONTROLA LETENJA, AERODROMI I ZEMALJSKE SLUŽBE Organizacija zračnog prostora i Pravila i propisi zračnog prometa 7.1. Bosna i Hercegovina ima i uživa potpuni i isključivi suverenitet u skladu sa Ustavom BiH i ustavima entiteta nad zračnim prostorom iznad njene teritorije. Nijedan zrakoplov ne može ući niti se kretati unutar tog zračnog prostora ukoliko nema dozvolu za to kao što je to navedeno u tekstu, a i tada samo u skladu sa važećim zakonom, pravilima, propisima, postupcima, uputama i zahtjevima. 7.2. Vijeće ministara osigurava sigurnu i efikasnu kontrolu zračnog prostora BiH u pogledu civilnih zrakoplova, uzimajući takođe u obzir zahtjeve za zračnim prostorom u vojne svrhe. 7.3. Organizacija zračnog prostora i Pravila za civilni zračni promet su u skladu sa ICAO Standardima i preporučenim praksama. Pravila za vojni zračni promet su takva da ne ugrožavaju sigurnost civilnih zrakopova. 7.4. Organizaciju zračnog prostora i Pravila i propise zračnog prometa Bosne i Hercegovine izrađuje BH DCA u saradnji sa Stalnim vojnim komitetom, a odobrava ih Vijeće ministara i objavljuje kao ministarski Propis o zrakoplovstvu. 7.5. Kada je to neophodno u interesu narodne odbrane ili u interesu sigurnosti, Vijeće ministara može, uz konsultacije sa Stalnim komitetom za vojna pitanja, odrediti neke dijelove zračnog prostora kao zabranjene ili ograničene za civilno zrakoplovstvo ili kao opasne zone, što podliježe posebnim procedurama. Zabrane ili ograničenja su koliko je god to moguće privremeni, i neće trajati duže nego što je to stvarno potrebno zbog razloga za njihovu primjenu.
Član 8.
Kontrola letenja i međusobno povezane službe 8.1. BH DCA će obezbijediti usluge kontrole letenja za međunarodne i međuentitetske letove nad teritorijom BiH u skladu sa ICAO standardima i preporučenim praksama. Usluge kontrole letenja će se pružati na način koji BH DCA, povremeno, smatra odgovarajućim, nakon konsultacije sa entitetskim CAD-ovima, s tim što će takve usluge uvijek biti u skladu sa primjenjivim ICAO standardima i preporučenim praksama i sa Aneksom 11. Čikaške konvencije. U pogledu zahtjeva da se sve usluge pružaju u skladu sa standardima i preporučenom praksom ICAO i Aneksom 11. Čikaške konvencije, a nakon konsultacije sa entitetskim CAD-ovima, BH DCA će donijeti odluku o broju centara oblasne kontrole letenja koji će biti obezbijeđeni. 8.2. Aerodromi koje je BH DCA proglasila otvorenim za međunarodne i/ili međuentitetske letove se označavaju kao kontrolisani aerodromi na kojima se moraju obezbijediti službe kontrole letenja u vidu aerodromskih službi i službi prilazne kontrole i terminalne kontrole. Za kontrolirane aerodrome mora se dodijeliti adekvatan kontrolirani zračni prostor. 8.3. Službe za kontrolu zračnog prometa i međusobno povezane službe zračnog prometa unutar kontroliranog zračnog prostora Bosne i Hercegovine će, u mirnodopskom periodu, biti zajednički obezbijeđene za civilni i vojni zračni promet. 8.4. BH DCA je odgovorna da osigura da kontrola letenja i pružanje vezanih usluga kontrole letenja budu u skladu sa ICAO standardima i preporučenom praksom. BH DCA će u konsultaciji sa entitetskim CAD-ovima odrediti usluge koje će pružati svaka jedinica kontrole letenja i donijeti neophodna pravila, procedure, instrukcije i priručnike koji će se poštovati prilikom pružanja usluga u skladu sa Aneksom 11. Čikaške konvencije. 8.5. BH DCA će delegirati entitetskim CAD-ovima ovlaštenje da uspostave lokalnu jedinicu kontrole letenja na aerodromu, koja će pružati usluge aerodromske, prilazne i terminalne kontrole na određenom aerodromu. Sve takve usluge će se pružati u skladu sa ICAO standardima i preporučenom praksom i BH DCA će imati ovlaštenje da, u konsultaciji sa odgovarajućim entitetskim CAD-ovima osigura da se takve usluge izvode u skladu sa takvim standardima i praksom. 8.6 BH DCA će donijeti pravila i propise da bi se osiguralo da svi kontrolori letenja u Bosni i Hercegovini poštivaju odredbe o licenciranju, sadržane u Aneksu 1. Čikaške konvencije, BH DCA će delegirati entitetskim CAD-ovima obavezu za izdavanje tih licenci u skladu sa standardima utvrđenim od strane BH DCA. 8.7 BH DCA će biti ovlaštena da osigura poštivanje ovog zakona tako što će vršiti provjeru opreme i usluga kontrole letenja u Bosni i Hercegovini da bi se osiguralo da se sva oprema i usluge kontrole letenja odvijaju u skladu sa Aneksom 11. Čikaške konvencije i ICAO standardima i preporučenom praksom. 8.8. Da bi se omogućila efikasna kontrola letenja međunarodnih civilnih letova, BH DCA može delegirati službu kontrole letenja i srodne službe za letove unutar određenih zona i visinskih ograničenja mjerodavnoj instituciji druge države, pod uslovom da je Vijeće ministara sklopilo sporazum sa drugom državom specificirajući zone i ograničenja visine, kao i uslove pod kojima se takvo ovlaštenje može izvršiti. U skladu sa tim, BH DCA može prihvatiti delegiranje službi za kontrolu letenja i srodnih službi civilnog zračnog prometa od susjednih zemalja ako je Vijeće ministara sklopilo takav sporazum sa drugom državom. 8.9. Za službe civilnog zrakoplovstva BH DCA organizuje osnivanje, izgradnju, održavanje, inspekciju i rad zrakoplovne navigacije i komunikacionih objekata i izdaje odgovarajuće propise. Takve objekte i službe može obezbijediti BH DCA ili se mogu sklopiti aranžmani sa organizacijama koje odobri BH DCA, uključujući jedinice entitetskog CAD-a. U cilju inspekcije, praćenja i kontrole rada i kvaliteta rada, BH DCA i njeni ovlašćeni predstavnici imaju slobodan pristup svim odgovarajućim objektima i organizacijama koje obezbjeđuju te objekte i službe, kao i svim relevantnim informacijama i dokumentima. 8.10. BH DCA osigurava efikasne meteorološke usluge za civilno zrakoplovstvo u Bosni i Hercegovini prema procedurama koje utvrdi BH DCA na osnovu ICAO-vih Standarda i preporučene prakse. 8.11. BH DCA će obezbijediti da usluge zrakoplovnih informacija budu pružane u skladu sa obavezama Bosne i Hercegovine, kao što je to navedeno u Aneksu 15. Čikaške konvencije. BH DCA može obezbijediti službu za zrakoplovne informacije unutar svoje organizacije ili delegirati obezbjeđenje ovih usluga, u cjelini ili djelimično, drugoj kompetentnoj organizaciji. BH DCA vrši sve neophodne pripreme za tačnost datih informacija za koje Bosna i Hercegovina ostaje odgovorna. 8.12. BH DCA će provoditi mjere koordinacije sa oružanim snagama entiteta u cilju osiguranja efikasnih službi kontrole letenja, u mirnodopskom periodu, za vojno zrakoplovstvo u Bosni i Hercegovini kao i druge srodne službe njihovim oružanim snagama. Procedure za takvu koordinaciju će se dogovoriti sa Stalnim komitetom za vojna pitanja.
Član 9.
Aerodromi 9.1. Izgradnja i rukovođenje aerodromima je isključivo pravo i odgovornost entiteta Bosne i Hercegovine osim ako u posebnim slučajevima isključivo pravo i odgovornost nisu prenijeti na posebno tijelo osnovano sporazumom između nadležnih vlasti. 9.2. Međunarodni i međuentitetski zračni prevoz može biti dozvoljen samo na aerodromima za koje je BH DCA potvrdio da ispunjavaju zahtjeve u pogledu sigurnosti i bezbjednost letenja utvrđene prema ovom zakonu. Nijedno lice ne može rukovoditi aerodromom ili dozvoliti njegovo korištenje, za međunarodni ili međuentitetski zračni prevoz, ako vlasnik aerodroma ne posjeduje važeću potvrdu za aerodrom izdatu od strane BH DCA. 9.3. Potvrda za aerodrom se moe izdati nakon što BH DCA izvrši inspekciju i procjenu i kada utvrdi da: 1) je podnosilac zahtjeva vlasnik aerodroma ili je potpuno ovlašten od strane vlasnika za rukovođenje aerodromom i da je nosilac potvrde za aerodrom; 2) fizičke karakteristike aerodroma i njegova vizuelna pomagala, kao i okolni teren, zgrade, objekti i njihove oznake, ispunjavaju ICAO-ve standarde i preporučenu praksu za kategorije zrakoplova koje su predviđene da koriste aerodrom; 3) su navigaciona sredstva i uređaji za slijetanje kao i drugi telekomunikacioni uređaji i sistemi napajanja električnom energijom na aerodromu adekvatni za uslove pod kojima se aerodrom proglašava otvorenim; 4) postoji aranžman, odobren od strane BH DCA, po kojem će se na aerodromu obezbijediti službe kontrole letenja i srodne službe u skladu sa članom 8.5. ovog zakona; 5) postoji prihvatljiv aranžman za meteorološke usluge koje se trebaju obezbijediti na aerodromu; 6) je program sigurnosti aerodroma odobren u skladu sa članom 47.4. ovog zakona; 7) su izrađeni prihvatljivi planovi za vanredne okolnosti na aerodromu i da će se ažurirati; 8) su osnovane odgovarajuće vatrogasne i spasilačke službe; 9) da je podnosilac zahtjeva prezentirao izvještaj u kojem se opisuje organizacija aerodroma ukoliko organizacija pruža usluge zračnim operatorima koje mogu uticati na sigurnost letenja i ukoliko je ova organizacija prihvatljiva za BH DCA; i 10) uspostavlja se odgovarajuća kontrola u saradnji sa lokalnim vlastima u cilju sprečavanja izgradnje visokih zgrada, drugih objekata ili postavljanja svjetala, što može izazvati opasnost za zračni promet. Prilikom izdavanja potvrde za aerodrom, BH DCA može propisati uslove i ograničenja za upotrebu aerodroma ako je to potrebno u interesu sigurnosti ili bezbjednost letenja. 9.4. BH DCA može propisati da su potrebni posebni dokazi o kvalifikovanosti za lica koja obezbjeđuju zemaljske usluge za civilno zrakoplovstvo koje su značajne za sigurnost ili bezbjednost letenja. U takvim slučajevima BH DCA će specificirati tražene kvalifikacije. Nosilac potvrde za aerodrom će izdati takav dokaz o kvalifikovanosti kada utvrdi da podnosilac zahtjeva ispunjava uslove. 9.5. Odredbe Glave VII, člana 33. ovog zakona jednako se primjenjuju na lica koja pružaju usluge za zrakoplovstvo na aerodromima i drugim objektima na zemlji. 9.6. BH DCA u koordinaciji sa entitetskim CAD-ovima vrši nadzor i inspekciju nad certificiranim aerodromima, zemaljskim objektima i službama za međunarodno, međuentitetsko i entitetsko civilno zrakoplovstvo. U ovu svrhu, BH DCA i njeni ovlašteni predstavnici imaju slobodan pristup svim odgovarajućim objektima i organizacijama koje obezbjeđuju takve objekte i službe, kao i svim relevantnim informacijama i dokumentima. 9.7. BH DCA i entitetski CAD-ovi će poništiti ili suspendovati potvrdu za aerodrom izdatu prema članu 9.3. ukoliko utvrdi da aerodrom ili njegova organizacija, oprema, objekti ili službe nisu u skladu sa važećim propisima, uslovima ili ograničenjima. Međutim, BH DCA može prvo tražiti od nosioca potvrde da u određenom vremenskom periodu preduzme mjere za korekciju, pod uslovom da se ovo može dozvoliti bez ugrožavanja bezbjednost letenja. Do izvršenja mjera za korekciju, BH DCA može propisati ograničenja operacija na aerodromu. 9.8. Vijeće ministara ugovara sa vlasnicima aerodroma koji su dobili potvrdu, izvršavanje zadataka za koje je odgovorna Bosna i Hercegovina, kao što je imigraciona kontrola, carinska politika, provođenje međunarodnog i međuentitetskog krivičnog zakona uključujući sigurnost avijacije.
Član 10.
Potraga i spašavanje 10.1. BH DCA će zajedno sa entitetskim CAD-ovima utvrditi pravila o uspostavljanju Službe potrage i spašavanja (SAR) u skladu sa odredbama Aneksa 12. Čikaške konvencije. 10.2. Na osnovu sporazuma sa Vladama Entiteta, Vijeće ministara utvrđuje raspodjelu odgovornosti između agencija koje zajedno čine organizaciju za potragu i spašavanje u Bosni i Hercegovini. U tim sporazumima će se također osigurati da lokalne službe i objekti koji ne čine dio organizacije za potragu i spašavanje u potpunosti sarađuju sa organizacijom i pružaju svu moguću pomoć preživjelima u zrakoplovnim nesrećama. 10.3. Službe potrage i spašavanja biće obezbjeđene unutar regiona potrage i spašavanja koji se podudara sa cjelokupnom teritorijom Bosne i Hercegovine. 10.4. Postojaće jedan Spasilački koordinacioni centar osnovan za cjelokupno područje potrage i spašavanja Bosne i Hercegovine. Ako se smatra korisnim za obezbjeđenje službi potrage i spašavanja, u Entitetima se mogu osnovati spasilački koordinacioni centri. 10.5. Organizacije koje pružaju usluge kontrole letenja i druge usluge zračnog prometa, kao i certificirani aerodromi, su dio organizacije za potragu i spašavanje i pružaju pomoć i informacije koje traži spasilački koordinacioni centar ili entitetski centar. Umjesto takvog zahtjeva, one će preduzeti akcije koje zahtijevaju date okolnosti. 10.6. Vlasnik ili korisnik zrakoplova, lica koja su zaposlena u zrakoplovu ili na aerodromima ili drugim objektima za zrakoplovstvo su dužna da učestvuju u potrazi i spašavanju. Vijeće ministara može donijeti propise za naknadu za takvo učešće. 10.7. Službe potrage i spašavanja sarađuju sa onim službama koje su odgovorne za istragu nesreća i sa onim službama koje su odgovorne za brigu o onima koji su pretrpjeli nesreću. Da bi se olakšala istraga nesreće, uz jedinice za spašavanje će, kad god je to moguće, biti i lica koja su kvalifikovana za vođenje istrage o zrakoplovnim nesrećama. 10.8. Do dolaska komisije za istraživanje nesreće ili istražitelja, određenih prema Glavi X, član 49. ovog zakona, olupina zrakoplova se neće pomaknuti više nego što je to potrebno za spašavanje lica i uklanjanje tijela poginulih lica. Svi uklonjeni predmeti se čuvaju na mjestu nesreće. 10.9. Vijeće ministara ili tijelo imenovano od strane Vijeća ministara donosi odluke, uputstva i propise za mjere koje se trebaju preduzeti kada zrakoplov nestane ili je u opasnosti ili je imao udes ili kada bilo kakva opasnost prijeti zračnom prometu.
Član 11.
DIO II - CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO GLAVA IV - REGISTRACIJA ZRAKOPLOVA, NACIONALNOST I OZNAKE Registar zrakoplova 11.1. BH DCA može propisati detaljne uslove za upis u registar zrakoplova i proceduru prijavljivanja za registraciju i izvještavanje o izmjenama.
Član 12.
Podobnost za registraciju 12.1. Zrakoplov se može registrovati u Bosni i Hercegovini ako se ispune slijedeći uslovi: 1) da je vlasnik zrakoplova: a) državljanin Bosne i Hercegovine; ili b) pravno lice koje ima sjedište i registrovano je u Bosni i Hercegovini; ili c) jedan od Entiteta ili kanton ili općina (lokalni organ vlasti); ili d) Bosna i Hercegovina. 2) da zrakoplov posjeduje potvrdu o plovidbenosti koju izdaje BH DCA ili potvrdu o plovidbenosti koju izdaje druga država, a koja je priznata od strane BH DCA; i 3) da zrakoplov nije registrovan u registru zrakoplova neke druge države. 12.2. Pod uslovom da zrakoplov redovno leti iz Bosne i Hercegovine BH DCA može izuzetno odobriti upis u registar uprkos odredbi stava 12.1.1. ovog člana. 12.3. Zahtjev za registraciju zrakoplova vlasnik podnosi BH DCA-u ili entitetskim CAD-ovima u pismenoj formi. Uz zahtjev se prilaže dokumentacija kojom se potvrđuje da je podnosilac zahtjeva vlasnik zrakoplova, te da su ispunjeni uslovi iz člana 12.
Član 13.
Privremena registracija 13.1. Zrakoplov se privremeno može uvesti u aneks registra zrakoplova po zahtjevu vlasnika podnesenom u pismenoj formi ako se zrakoplov nalazi van zemlje, a vlasništvo je preneseno na vlasnika u Bosni i Hercegovini, a svi uslovi za konačnu registraciju nisu ispunjeni. Međutim, da bi se zrakoplov uveo u aneks registra, moraju se ispuniti uslovi 1) i 3) člana 12.1.
Član 14.
Brisanje iz registra zrakoplova 14.1. Zrakoplov se briše iz registra zrakoplova i aneksa: 1) na zahtjev vlasnika zrakoplova; 2) ako se više ne ispunjavaju uslovi iz člana 12.1, dijelovi 1) i 3) ovog zakona; 3) ako je zrakoplov registrovan kao vojni zrakoplov; 4) ako je zrakoplov rastavljen, uništen ili izgubljen, a potraga okončana; 5) ako zrakoplov nije imao valjanu potvrdu o plovidbenosti tokom protekle tri godine, osim ako vlasnik nije u vremenskom periodu koji odredi BH DCA, dostavio dokaz o plovidbenosti. 14.2. Ukoliko registar zrakoplova pokazuje da nad zrakoplovom postoji hipoteka, zrakoplov se ne može brisati iz registra bez saglasnosti nosioca hipoteke.
Član 15.
Nacionalnost i registarske oznake 15.1. Zrakoplov, koji je upisan u registar zrakoplova ili njegov aneks, mora biti obilježen nacionalnom oznakom T9 - u entitetu u kojem je zrakoplov registrovan, koju dodjeljuje ICAO za Bosnu i Hercegovinu i iza koje slijedi registarska oznaka koju odredi BH DCA uz koordinaciju sa entitetskim CAD-om.
Član 16.
GLAVA V - PLOVIDBENOST I EKOLOŠKA PODOBNOST ZRAKOPLOVA Zahtjevi za plovidbenost i ekološku podobnost zrakoplova 16.1. Zrakoplov koji se koristi u Bosni i Hercegovini mora biti sposoban za plovidbu i prihvatljiv sa ekološkog stanovništa. Zrakoplov se smatra sposobnim za plovidbu ako je projektovan, proizveden, opremljen i održavan na takav način i ima takve letačke kvalitete da zadovoljava zahtjeve bezbjednosti. Zrakoplov se može smatrati prihvatljivim sa ekološkog stanovišta, ako je projektovan, proizveden, opremljena i održavan na takav način da ne prouzrokuje prekomjerno ometanje u vidu buke, zagađenja zraka ili na neki drugi način. 16.2. Zrakoplov u Registru zrakoplova Bosne i Hercegovine mora da ispunjava uslove plovidbenosti i ekološke podobnosti, definisane pravilima BH DCA, i mora imati važeće potvrde o plovidbenosti i ekološkoj podobnosti izdate od strane BH DCA ili organa druge države i potvrđene kao važeće od strane BH DCA. 16.3. BH DCA će pravilima propisati detaljne uslove za plovidbenost i ekološku podobnost, kao i procedure za izdavanje i obnavljanje potvrda o plovidbenosti i podobnosti za okolinu, i za ozakonjenje takvih potvrda koje su izdale strane vlasti. 16.4. Kad se strani zrakoplov koristi unutar Bosne i Hercegovine, može imati potvrdu o plovidbenosti i potvrdu o ekološkoj podobnosti koje je BH DCA izdala ili potvrdila kao važeće, ili odgovarajuće potvrde koje su izdate u drugoj državi i koje će biti priznate u Bosni i Hercegovini međunarodnom konvencijom ili sporazumima sa tom državom.
Član 17.
Nadzor plovidbenosti i potvrda 17.1. BH DCA će uspostaviti tehnička pravila plovidbenosti za zrakoplove zajedno sa entitetskim CAD-ovima i u skladu sa ICAO dokumentima.
Član 18.
Odgovornost za plovidbenost 18.1. Odgovornost za plovidbenost zrakoplova je tokom cijelog vremena na vlasniku ili njegovom operatoru, ukoliko njome ne rukovodi vlasnik. 18.2. Kod zrakoplova koja je registrovana u Bosni i Hercegovini, ukoliko se njena oprema ne održava kako je to propisano, ukoliko se ne vrše obavezne izmjene, ako se na zrakoplovu ili njegovoj opremi vrše neodobrene izmjene koje su bitne za plovidbenost ili ukoliko se provjere i inspekcije ne vrše kako to zahtijeva BH DCA, potvrda o plovidbenosti će se smatrati nevažećom sve dok se zrakoplov ponovo ne proglasi sposobnim za plovidbu. 18.3. Vlasnik ili operator podnose izvještaj BH DCA-u o svim okolnostima, događajima i kvarovima koji mogu biti od značaja za plovidbenost zrakoplova.
Član 19.
Poništenje ili suspenzija potvrda o plovidbenosti 19.1. Ako BH DCA utvrdi, nakon istrage o plovidbenosti ili nekim drugim sredstvima, da zrakoplov registrovan u Bosni i Hercegovini nije sposobna za plovidbu, BH DCA poništava njenu potvrdu ili je suspenduje sve dok BH DCA ponovo ne utvrdi da je sposobna za plovidbu. Potvrda o plovidbenosti, koja je bila poništena ili suspendovana vraća se BH DCA-u.
Član 20.
Plovidbenost stranih zrakoplova 20.1. Inspekcija ili provjera plovidbenosti može se vršiti na stranom zrakoplovu u Bosni i Hercegovini u onoj mjeri u kojoj je to potrebno da se: 1) potvrdi kao važeća njegova potvrda o plovidbenosti ili obnovi takva potvrda važnosti; 2) izda BH DCA potvrda o plovidbenosti; 3) dozvoli let u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine ukoliko je takva dozvola potrebna. 20.2. BH DCA može uvijek vršiti inspekciju plovidbenosti i provjeru na stranim zrakoplovima kada: 1) postoje sumnje u plovidbenost tog zrakoplova; 2) ako to zahtijeva vlasnik ili operator; i 3) ako to traže odgovarajući organi u državi koji vrše nadzor plovidbenosti zrakoplova. 20.3. Ako BH DCA smatra da strani zrakoplov nije sposoban za plovidbu ili ako je zrakoplov pretrpio štetu koja može uticati na plovidbenost, BH DCA može spriječiti polijetanje zrakoplova. Ako je, pak, zrakoplov registrovan u državi koja je potpisnica Čikaške konvencije, onda BH DCA mora da izvijesti odgovarajuće organe te države o stanju zrakoplova i o odluci BH DCA. Ukoliko organi te države odluče da je zrakoplov sposoban za plovidbu, biće mu dozvoljeno da poleti. Ako ti organi smatraju da zrakoplov nije sposobna za plovidbu ali joj se može odobriti da, pod određenim uslovima, odleti do mjesta gdje se može popraviti, BH DCA će dozvoliti zrakoplovu da poleti, što zavisi od uslova koje propišu drugi organi. U toku takvog leta u zrakoplovu ne smije biti putnika od kojih se stiče prihod.
Član 21.
Ekološka podobnost 21.1. Ono što je navedeno u čl. 17. - 20. o plovidbenosti i potvrdama o plovidbenosti može se jednako primijeniti, koliko je to moguće, na ekološku podobnost i potvrde o ekološkoj podobnosti.
Član 22.
Posebna dozvola za let 22.1. BHD CA može izdati posebnu dozvolu za let zrakoplovu koja treba da leti unutar teritorije Bosne i Hercegovine, ako uobičajena potvrda o plovidbenosti ne može da se izda, ali BH DCA smatra da je zrakoplov bezbjedna za let pod određenim specificiranim ograničenjima. Posebne dozvole za let se mogu izdati za probne letove, za prevoz zrakoplova ili za druge specijalne namjene koje su prihvatljive za BH DCA.
Član 23.
Tehnički radovi na zrakoplovu i aeronautički proizvodi 23.1. Niti jedna osoba u Bosni i Hercegovini ne može da gradi zrakoplov, dijelove za zrakoplov, opremu ili pomoćnu opremu (aeronautički proizvodi) niti bilo koja osoba može da vrši održavanje, izmjene ili popravke na takvim proizvodima ukoliko nema važeću ličnu dozvolu mehaničara ili ukoliko nije pod nadzorom i kontrolom osobe koja ima takvu dozvolu, ili ukoliko nema odobrenje ili potvrdu za takav rad. 23.2. BH DCA u saradnji sa entitetskim CAD-ovima donosi propise o dozvolama mehaničara, odobrenjima ili ovlaštenim organizacijama za tehničke radove na zrakoplovima i aeronautičkim proizvodima. BH DCA u saradnji sa entitetskim CAD-ovima vrši nadzor nosilaca tih dozvola, potvrda i odobrenja. U tu svrhu, BH DCA u saradnji sa entitetskim CAD-ovima i njegovi ovlašteni predstavnici imaju slobodan pristup u prostorije i postrojenja imalaca dozvola i svim podacima i dokumentaciji koji su od značaja za rad sa dozvolom, odobrenjem ili potvrdom. 23.3. Odredbe za dozvole, kao što je to navedeno u Glavi VI, čl. 24.5. - 24.10. i čl. 25. - 27. ovog zakona, se jednako primijenjuju na dozvole mehaničara i tehničke radove na zrakoplovu i aeronautičke proizvode na zemlji. Isto se primjenjuje i na Glavu VII, član 33. 23.4. BH DCA može poništiti ili suspendovati odobrenje ili potvrdu koja je izdata na način kako je to regulisano u ovom stavu, ako uslovi za izdavanje više nisu zadovoljeni ili ako nosilac pokaže nemogućnost da ispuni zahtjeve za takvo odobrenje ili potvrdu. 23.5. BH DCA može priznati dozvole, odobrenja i potvrde koje su izdale druge države potpisnice ugovora sa ICAO-om i može dozvoliti nosiocima dozvola, odobrenja, potvrda koje su tako priznate da obavljaju tehničke radove na zrakoplovima registrovanim u Bosni i Hercegovini.
Član 24.
GLAVA VI - POSADA ZRAKOPLOVA I IZDAVANJE ZRAKOPLOVNIH DOZVOLA Potrebni uslovi za dozvole 24.1. Vlasnik zrakoplova ili operator, u slučaju da zrakoplovom ne operiše vlasnik, osigurava u skladu sa primjenjivim propisima da zrakoplov bude popunjen licima koja imaju validne dozvole, ukoliko su takve dozvole potrebne. 24.2. Nijedno lice ne može raditi kao pilot, inženjer leta ili navigator u zrakoplovu registrovanom u Bosni i Hercegovini ukoliko ne posjeduje važeću dozvolu, izdatu od strane BH DCA, ili stranu dozvolu koju je BH DCA učinila važećom putem pisma o nostrifikaciji. 24.3. Stranim zrakoplovom u Bosni i Hercegovini mogu operisati osobe koje posjeduju strane dozvole, ukoliko će takve dozvole biti priznate u Bosni i Hercegovini u skladu sa međunarodnom konvencijom ili sporazumom sa državom registra istih. 24.4. BH DCA će utvrditi propise koji se odnose na popunjavanje zrakoplova posadom i izdavanje dozvola članovima posade. BH DCA će propisati uslove za izdavanje letačkih dozvola posadi, kao što su: starosna dob, znanje, vještina, iskustvo, fizičko i mentalno zdravlje i opća podobnost. 24.5. BH DCA će obezbijediti sve potrebne funkcije za izdavanje dozvola i nadzor imalaca dozvola. 24.6. Medicinska procjena kandidata za dozvole i imalaca dozvola koju mogu zahtijevati BH DCA propisi biće izvršena od strane ljekara opće prakse ili specijalista koji su posebno kompetentni za zrakoplovnu medicinu. Rezultat takve ljekarske procjene biće potvrđen u ljekarskoj potvrdi, izdatoj u skladu sa BH DCA propisima. 24.7. Imalac dozvole ili nostrifikacije je dužan da izvijesti BH DCA o okolnostima koje utiču na njegovu sposobnost da vrši ovlaštenja njegove dozvole. 24.8. Dozvola će biti izdata na određeni vremenski period, i može se obnoviti ukoliko imalac u momentu obnove dozvole ispunjava uslove za davanje dozvole. 24.9. BH DCA može stranu dozvolu učiniti važećom da bi vlasnik dozvole vršio ovlaštenja na zrakoplovu registrovanom u Bosni i Hercegovini, ukoliko BH DCA ustanovi da je ta strana dozvola izdata pod uslovima koji nisu manje zahtjevni od onih koji se primjenjuju na BH DCA dozvole. Nostrifikacija će biti potvrđena nostrifikacionim pismom. BH DCA može propisati uslove i procedure za verifikovanje strane dozvole i isto tako može koristiti stranu dozvolu kao osnovu za izdavanje dozvole Bosne i Hercegovine (nostrifikacija strane dozvole). Nostrifikacija će važiti samo zajedno sa stranom dozvolom na kojoj je zasnovana i samo toliko dugo koliko bude važila ta strana dozvola. 24.10. U dozvoli i nostrifikaciji, BH DCA će odrediti ovlaštenja vlasnika, a isto tako i ograničenja i posebne uslove koji se mogu primijeniti.
Član 25.
Registar dozvola zrakoplovnog osoblja 25.1. BH DCA će voditi Registar dozvola zrakoplovnog osoblja, koje je dobilo dozvolu prema ovom zakonu, uključujući članove posade u skladu sa ovom glavom, mehaničare koji imaju dozvolu prema članu 23. i kontrolore zračnog prometa prema članu 8.6. Lica za koja su izdate nostrifikacije će takođe biti registrovana. BH DCA će u Registru čuvati svu dokumentaciju, koja je podnešena radi izdavanja i obnove svake dozvole i nostrifikacije.
Član 26.
Opoziv i suspenzija dozvola 26.1. BH DCA može trajno opozvati dozvolu ili suspendovati dozvolu na određeni vremenski period ukoliko je imalac dozvole: 1) bio naročito nemaran što se tiče bezbjednosti letenja ili je vršio ovlaštenja iz dozvole dok je bio pod uticajem alkohola, narkotika ili drugih droga koji su ga učinili nesposobnim za bezbjedno izvršavanje svoje dužnosti; 2) učestalo kršio zakon, naredbe ili propise civilnog zrakoplovstva; 3) ocijenjen nasposobnim da izvršava dužnosti u zrakoplovu iz medicinskih ili psiholoških razloga; 4) pokazao nedovoljno znanje ili vještinu da adekvatno izvršava privilegije svoje dozvole; ili 5) se smatra nepodobnim da vrši ovlašćenja iz dozvole zbog nekih ličnih razloga, kao što su krivična djela u oblastima izvan zrakoplovstva. 26.2. BH DCA može suspendovati dozvolu do rezultata zvanične istrage i dok se ne donese konačna odluka. 26.3. Ukoliko su zrakoplovna pravila prekršena u manjem obimu, BH DCA može izdati pismo upozorenja. 26.4. Odredbe ovog člana će se ravnopravno primjenjivati na nostrifikacije stranih dozvola u Bosni i Hercegovini.
Član 27.
Testovi i ispitivanja 27.1. BH DCA može zahtijevati od imaoca dozvole ili nostrifikacije da se podvrgne teorijskim i praktičnim testovima kako bi verificirao njegovu kompetentnost, ili da se podvrgne ljekarskim ili psihološkim ispitivanjima kako bi se odredila njegova sposobnost, kad god BH DCA bude imala razlog da zahtijeva takve testove ili ispitivanja.
Član 28.
Letovi obuke 28.1. Za letove obuke i pojedine letove posebne prirode, BH DCA može propisati izuzeća od odredbi ove glave.
Član 29.
GLAVA VII - VOĐA ZRAKOPLOVA I DUŽNOSTI U ZRAKOPLOVU Vođa zrakoplova 29.1. Kada se zrakoplov registrovan u Bosni i Hercegovini koristi u svrhu letenja, mora imati vođu zrakoplova. Vođa zrakoplova je odgovoran za upravljanje zrakoplovom i za njegovu sigurnost tokom leta. Vođa zrakoplova ima najveća ovlašćenja u zrakoplovu. U smislu ovog zakona, smatra se da let obuhvaća vrijeme između trenutka kada se prva osoba ukrca na zrakoplov sa namjerom da leti, do trenutka kada su se sve takve osobe iskrcale. 29.2. Vođu zrakoplova, i u slučajevima kada je to primjenjivo, njegovog zamjenika, određuje vlasnik zrakoplova. Ako zrakoplov koristi operator, a ne vlasnik, operator će odrediti zapovjednika zrakoplova i njegovog zamjenika, ako je to pravo operatora dogovoreno sa vlasnikom. 29.3. Ukoliko vođa zrakoplova nije određen, pilot sa najvišim rangom će djelovati kao vođa zrakoplova. Ako je zrakoplov na zemlji i nema pilota u zrakoplovu, kao vođa zrakoplova djelovat će osoba koja je u zrakoplovu najviša po rangu.
Član 30.
Dužnosti vođe zrakoplova 30.1. Dužnost je vođe zrakoplova da: 1) prije leta osigura da je: a) zrakoplov sposoban za letenje, spreman za let, popunjen posadom i da je natovaren prema uslovima koji se primjenjuju; i b) let pripremljen u skladu sa važećim propisima. 2) izvrši let u skladu sa važećim propisima i da nadgleda plovidbenost zrakoplova. 30.2. Vođa zrakoplova i posada dužni su brinuti se za putnike i teret u zrakoplovu. 30.3. Vođa zrakoplova se mora pobrinuti da se propisani dokumenti zrakoplova unesu u zrakoplov i da se u njih vrši upis u skladu sa relevantnim propisima koje ustanovljava BH DCA. 30.4. Vođa zrakoplova ima istu obavezu kao i vlasnik ili operator zrakoplova da prijavi u BH DCA sve okolnosti, događaje ili kvarove koji utiču na sposobnost zrakoplova za let. 30.5. Ukoliko iz nužde i zbog sigurnosti zrakoplova, vođa zrakoplova nije u stanju da ispoštuje primjenjive zahtjeve ili procedure, to će se odmah prijaviti relevantnoj jedinici kontrole letenja, čim bude moguće nakon završetka leta, vođa zrakoplova će prijaviti okolnosti incidenta u BH DCA. 30.6. Ako zrakoplov uđe u područje zabranjeno za letove, vođa zrakoplova će se pobrinuti da zrakoplov napusti to područje čim postane svjestan da se nalazi u području zabranjenom za letove.
Član 31.
Ovlaštenja vođe zrakoplova Obaveze posade i putnika 31.1. Svi članovi posade su obavezni ispunjavati naređenja vođe zrakoplova bez obzira da li ista uključuju zadatke koji su van njihovih uobičajenih dužnosti. 31.2. Putnici su dužni ispunjavati naređenja vođe zrakoplova koja se tiču reda, bezbjednost letenja i sigurnosti u zrakoplovu. 31.3. Vođa zrakoplova ima pravo odbiti da primi u zrakoplov članove posade, putnike ili teret, i pravo da zahtijeva od njih da se iskrcaju ili uklone sa zrakoplova, ukoliko to zahtijevaju okolnosti. 31.4. Ako je zrakoplov u nevolji, opasnosti ili teškom položaju, ili ako osoba u zrakoplovu ugrozi zrakoplov ili bezbjednost letenja ili sigurnost u zrakoplovu, vođa zrakoplova ima pravo koristiti sve mjere koje okolnosti nameću da bi osigurao poslušnost, održao red ili otklonio opasnost po zrakoplov ili osobe ili imovinu u njemu. U mjeri koju opravdavaju okolnosti, vođa zrakoplova može primjeniti mjere prisile, ukoliko se situacija ne može drugačije razriješiti. 31.5. Svaki član posade je obavezan, bez posebnog zahtjeva, da vođi zrakoplova pruži svu potrebnu pomoć da bi se održao red, bezbjednost letenja i sigurnost u zrakoplovu. Putnici takođe mogu pružiti takvu pomoć, ako to traži vođa zrakoplova preko bilo kojeg člana posade. U takvim slučajevima članovi posade i putnici imaju ista prava kao vođa zrakoplova da upotrijebe mjere prisile prema članu 31.4.
Član 32.
Krivična djela u zrakoplovu 32.1. Ako bi se u zrakoplovu izvršilo teže krivično djelo, vođa zrakoplova, ukoliko je to moguće, preduzima neodložne korake neophodne za istragu. 32.2. Ukoliko je to moguće, vođa zrakoplova će se pobrinuti da izvršilac ne pobjegne, i može ga u tu svrhu zadržati, te ga predati čim to bude izvodljivo nadležnim vlastima Bosne i Hercegovine ili strane države. 32.3. Vođa zrakoplova će se pobrinuti da se predmeti za koje se smatra da su od značaja za istragu krivičnog djela, predaju nadležnim vlastima kao što je predviđeno članom 32.2. i pružit će tim vlastima sve informacije koje mogu biti od značaja za istragu događaja.
Član 33.
Opći uslovi za rad u zrakoplovu 33.1. Sve osobe koje rade u zrakoplovu će pažljivo izvršavati svoje dužnosti i poštovaće radne naredbe izdate od strane nadređenih. 33.2. Nikome, bez obzira da li ima dozvolu ili ne, nije dozvoljeno izvršavati dužnosti u zrakoplovu ukoliko je pod uticajem alkohola, opojnih ili drugih droga ili ako je koristio lijek koji može uticati na bezbjednost letenja. 33.3. Niko, bez obzira da li ima dozvolu ili ne, čiji je posao u zrakoplovu vezan za zrakoplovnu sigurnost ili bezbjednost letenja, ne smije obavljati svoje dužnosti ako pati od posljedica bolesti ili od zamora ili je iz nekog drugog sličnog razloga nesposoban da svoje dužnosti obavlja na bezbjedan način.
Član 34.
Izvještavanje o nesrećama i incidentima 34.1. U slučaju zrakoplovne nesreće koja uključuje smrt ili tešku povredu neke osobe, znatnu štetu zrakoplova ili imovine koja nije u zrakoplovu, vođa zrakoplova će smjesta osigurati da se BH DCA izvijesti o događaju i podnijet će pismeni izvještaj BH DCA što je prije moguće (izvještaj o nesreći). Isto će se sprovesti u koliko je postojao ozbiljan rizik od takvog događaja (izvještaj o incidentu) 34.2. Ako vođa zrakoplova nije u mogućnosti da izvijesti o događaju kako se zahtijeva članom 34.1., dužnost je vlasnika ili operatora zrakoplova da to učini. 34.3. BH DCA će donijeti neophodne propise za izvještavanje o nesrećama i incidentima.
Član 35.
Vođa stranog zrakoplova 35.1. Vođa stranog zrakoplova koji, prema zakonu zemlje koja je odgovorna za nadzor nad sposobnošću zrakoplova za let, ima ovlaštenja i dužnosti predviđene čl. 29. i 30. ovog zakona, ima ista ovlaštenja i dužnosti u Bosni i Hercegovini. Vijeće ministara može propisati u kojoj mjeri se ostale odredbe ove glave odnose na strane zrakoplova kojima se upravlja unutar Bosne i Hercegovine.
Član 36.
GLAVA VIII - ZRAČNE SLUŽBE I AKTIVNOSTI Zahtjevi za potvrde, koncesije i dozvole 36.1. U Bosni i Hercegovini, zračne usluge za kompenzacije ili iznajmljivanje se jedino mogu pružati u skladu sa potvrdama, koncesijama i dozvolama kao što je propisano u ovoj glavi. 36.2. Ni jedna osoba ne može, za kompenzaciju ili iznajmljivanje, pružati zračne usluge u, iz, i unutar teritorije Bosne i Hercegovine, osim ako ne posjeduje Potvrdu o sposobnosti operatora (u daljem tekstu: AOC ), izdatu u skladu sa ovim zakonom ili izdatu od strane odgovarajućih organa vlasti strane države, ako se takva strana potvrda priznaje u Bosni i Hercegovini, u skladu sa međunarodnom konvencijom ili sporazumom.
Član 37.
Uslovi za dobijanje potvrde zračnog operatora 37.1. AOC će biti izdat: a) državljaninu Bosne i Hercegovine; ili b) pravnom licu registrovanom u BiH čiji su većinski vlasnici državljani iz Bosne i Hercegovine; ili c) jednom od Entiteta; ili d) Bosni i Hercegovini.
Član 38.
Zahtjevi za Potvrdu za zračnog operatora 38.1. U cilju osiguranja bezbjednost zračnog prevoza BH DCA propisuje pravila koja definišu uslove za izdavanje potvrde o sposobnosti operatora za različite kategorije zračnih službi. 38.2. BH DCA može izdati potvrdu zračnog operatora samo kada utvrdi da podnosilac zahtjeva posjeduje dovoljne izvore finansiranja, znanje, kvalifikaciju, iskustvo, osoblje, organizaciju, objekte i opremu da bi bio u mogućnosti da na siguran i pouzdan način obavlja aktivnosti za koje je ovlašten potvrdom i u skladu sa zakonima, odlukama, propisima, uslovima i ograničenjima koji su primjenljivi na aktivnosti. 38.3. Potvrda zračnog operatora se izdaje za utvrđeni period važnosti i može se obnoviti ako imalac zadovoljava zahtjeve koji se primjenjuju za vrijeme obnove i podliježe novom rješenju BH DCA u skladu sa članom 38.2. 38.4. Uz potvrdu zračnog operatora, BH DCA izdaje specifikaciju aktivnosti sa detaljima odobrenih aktivnosti i uslovima i ograničenjima primjenjivim u potvrdi. BH DCA može ograničiti vrijeme validnosti specifikacije aktivnosti i može je dopuniti ako i kada bude potrebno. 38.5. Nosilac potvrde zračnog operatora izvještava BH DCA o svim promjenama koje mogu štetno djelovati na pitanja koja su bila osnova za izdavanje potvrde ili specifikacije aktivnosti. Nosilac potvrde ne može uživati privilegije potvrde osim ako se promjene ne odobre u pismenoj formi od strane BH DCA.
Član 39.
Potvrde i dozvole za posebne aktivnosti 39.1. BH DCA može propisati da se za letačku obuku pilota ili za obavljanje zrakoplovnih aktivnosti posebne prirode, čak i ako se te aktivnosti ne obavljaju za kompenzaciju ili iznajmljivanje, zahtijeva AOC. 39.2. BH DCA može propisati da se zahtijevaju posebne dozvole za obavljanje zračnih egzibicija, takmičenja i drugih posebnih aktivnosti. Takve dozvole se mogu izdati kada su prihvatljive za okolinu i kada ne stvaraju opasnost za život i zdravlje ljudi na zemlji. 39.3. Komercijalna aktivnost za iznajmljivanje zrakoplova se smatra zračnom uslugom za koju se zahtijeva AOC.
Član 40.
Nadzor i inspekcija 40.1. BH DCA provodi nadzor i inspekcije u cilju praćenja rada nosioca AOC i dozvole izdate od strane BH DCA. U tu svrhu BH DCA i njeni za to određeni predstavnici imaju slobodan i neograničen pristup zrakoplovima, prostorijama, objektima, osoblju i kancelarijama nosioca takve potvrde ili dozvole, kao i svim dokumentima i informacijama, uključujući informacije pohranjene u kompjuteru, koje se odnose na aktivnosti.
Član 41.
Poništenje i suspenzija potvrda i dozvola 41.1. Ako BH DCA utvrdi da se privilegije iz AOC ili dozvole koriste u suprotnosti sa primjenjivim zakonima, rješenjima, propisima, uslovima i ograničenjima ili izvan obima specifikacije aktivnosti, onda BH DCA može poništiti potvrdu ili dozvolu, ili ih može suspendovati do preduzimanja postupka za korekciju ili dalje provjere. Ako je to dovoljno u pogledu bezbjednosti letenja, BH DCA može, kao alternativnu mjeru, propisati dodatna ograničenja u specifikaciji aktivnosti, do preduzimanja postupaka za korekciju. 41.2. Potvrda o sposobnosti operatora se smatra poništenom ako se više ne ispunjava bilo koja od odredbi člana 37.
Član 42.
Koncesije i dozvole za redovne zračne operacije 42.1. Redovne međunarodne ili međuentitetske usluge zračnog prevoza će pružati jedino imaoci koji posjeduju potvrdu zračnog operatora koji je izdat u skladu sa ovim zakonom. Odredbe tih potvrda će obuhvatiti ograničenja i uslove za usluge koje će pružati imalac potvrde. 42.2. Strani zračni operator može obavljati redovne zračne operacije u, iz, i unutar Bosne i Hercegovine ako se to odobrava međunarodnim bilateralnim ili multilateralnim sporazumom u kome je Bosna i Hercegovina strana. Umjesto takvog dogovora Vijeće ministara, ili organ vlasti određen od strane Vijeća ministara, može stranom zračnom operatoru izdati koncesiju za zračni promet ili dozvolu za takve zračne usluge. 42.3. Prije pristupanja bilateralnom ili multilateralnom sporazumu o planiranim zračnim operacijama i prije odobravanja koncesija i dozvola prema čl. 42.1.- 42.2. Vijeće ministara se konsultuje sa Vladom zainteresovanog Entiteta ili oba Entiteta. 42.4. BH DCA propisuje uslove i odobrava tarife i prometne programe koji se primjenjuju na koncesije i dozvole, ili zračne službe prema bilateralnom ili multilateralnom sporazumu, u mjeri u kojoj su oni prilagođeni takvom sporazumu. Operator je obavezan da dostavi sve informacije potrebne kako bi BH DCA ispunio svoje zadataka. 42.5. Zračni operator, koji podnese zahtjev za odobrenje prometnog programa, obezbjeđuje dokaze da je program prihvaćen od strane zainteresovane aerodromske uprave u Bosni i Hercegovini.
Član 43.
Dozvole za neredovne zračne operacije 43.1. Za one komercijalne zračne operacije koje nisu redovne, BH DCA moe izdati dozvolu za zračni promet i propisati uslove, s tim da operator ima važeću AOC, u skladu sa članom 38. 43.2. BH DCA utvrđuje propise koji regulišu principe za dozvole i uslove prema članu 43.1. Pri tome se BH DCA pridržava međunarodnih konvencija i sporazuma sklopljenih od strane Bosne i Hercegovine. Propisi takođe utvrđuju slučajeve kada dozvole nisu potrebne.
Član 44.
Zahtjevi za osiguranje 44.1. Nosioci potvrde zračnog operatora izdate od strane BH DCA ne smiju vršiti ovlaštenja iz njihovih potvrda ako ne posjeduju važeće osiguranje, ili ekvivalentno osiguranje prihvatljivo za BH DCA, koje pokriva potencijalne obaveze, za štetu prouzrokovanu kroz njihove aktivnosti. 44.2. Strani zračni operator ne može u, iz i unutar Bosne i Hercegovine uživati privilegije date u ovoj glavi, osim ako ne posjeduje važeće osiguranje, ili ekvivalentno osiguranje prihvatljivo za BH DCA, koje pokriva potencijalne obaveze za štetu prouzrokovanu kroz njihove aktivnosti.
Član 45.
Poništenje prometnih koncesija i dozvola 45.1. Koncesija za zračni promet ili dozvola izdata prema čl. 42. - 43. može biti poništena od strane organa vlasti koji ih je izdao, ako je imalac znatno odstupio od uslova za njeno izdavanje, ili ako se čini da nosilac nije u mogućnosti da uživa privilegije na prikladan način i ako se situacija nije ispravila za vrijeme perioda određenog od strane organa vlasti. Takva koncesija za zračni promet ili dozvola se automatski smatraju nevažećim ako je AOC imaoca istekla, ili je bila poništena ili suspendovana.
Član 46.
GLAVA IX - OSTALA PRAVILA ZA BEZBJEDNOST LETENJA I SIGURNOST CIVILNOG ZRAKOPLOVSTVA Ostala pravila za bezbjednost letenja 46.1. BH DCA će uspostaviti pravila za upravljanje zrakoplovom kako bi se spriječile nesreće i, uopće, spriječila šteta i neugodnosti. 46.2. BH DCA će uspostaviti pravila upravljanja zračnog prevoza roba koje se mogu smatrati opasnim, ali čiji zračni prevoz nije zabranjen. Takva pravila će u maksimalnoj mjeri biti u skladu sa Standardima i preporučenom praksom Aneksa 18. Čikaške konvencije. Detaljne specifikacije iz Tehničke instrukcije za bezbjedan zračni prevoz opasnih roba (ICAO dokument br. 9284, posljednje izdanje) će kao referenca biti uključene u pravila izdata od strane BH DCA. 46.3. Iz razloga javnog reda i bezbjednosti, BH DCA može putem službenika Službi kontrole zračnog prometa Bosne i Hercegovine, zahtijevati da vođa zrakoplova odmah prizemlji zrakoplov na najbliži pogodan aerodrom. 46.4. Što se tiče zrakoplova bez pilota ili zrakoplova bez napajanja energijom ili zrakoplova, koja je u drugom smislu neuobičajenog karaktera, BH DCA može dozvoliti izuzimanje od odredbi u Dijelu II, Glave IV - VII ovog zakona, ili uspostaviti pravila koja odstupaju od istih Glava. Takva izuzimanja ili pravila mogu biti donešena jedino kada to nije protiv javnog interesa ili bezbjedonosti letenja. 46.5. BH DCA (u konsultacijama sa tijelom za telekomunikacije Bosne i Hercegovine) uspostavlja pravila i uslove za instaliranje i upotrebu radio opreme u zrakoplovu i na zemlji u svrhe civilnog zrakoplovstva. 46.6. BH DCA može uspostaviti pravila o dokumentima zrakoplova i u kojoj mjeri će ta dokumenta biti donesena u zrakoplov. Svako ko ima potrebu da pregleda dokumente zrakoplova kako bi zaštitio svoje pravo, ima pravo da to i učini. 46.7. BH DCA može uspostaviti pravila da se od osoba koje su na službi u zrakoplovu zahtijeva da sa sobom nose dozvole ili druga dokumenta. 46.8. Kad je to potrebno, BH DCA može pregledati zrakoplov i izvršiti inspekciju dokumenata zrakoplova i drugih dokumenta za koje se zahtijeva da budu u zrakoplovu.
Član 47.
Sigurnost civilnog zrakoplovstva 47.1. U interesu sigurnosti civilnog zrakoplovstva Vijeće ministara će preduzeti akcije i izdati naredbe i instrukcije koje su neophodne da se osigura poštivanje međunarodnih konvencija i protokola o nezakonitim radnjama protiv civilnog zrakoplovstva i njegovih objekata, u mjeri u kojoj su takve konvencije i protokoli ratifikovani od strane Bosne i Hercegovine. 47.2. Vijeće ministara će uspostaviti Program sigurnosti civilnog zrakoplovstva Bosne i Hercegovine sa ciljem da se zaštiti sigurnost, regularnost i efikasnost međunarodnog i međuentitetskog civilnog zrakoplovstva, time što će, putem naredbi, instrukcija, pravila, prakse i procedura, obezbijediti zaštitu od radnji nezakonitog uplitanja. Vijeće ministara će uspostaviti sporazume s Vladama Entiteta koji su potrebni za implementaciju Programa sigurnosti civilnog zrakoplovstva Bosne i Hercegovine. 47.3. Ovim je BH DCA zadužena da bude koordinirajući organ za sigurnost civilnog zrakoplovstva u Bosni i Hercegovini. U tom svojstvu BH DCA će: 1) biti odgovorna Vijeću ministara za razvoj, implementaciju i održavanje Programa sigurnosti civilnog zrakoplovstva Bosne i Hercegovine; 2) uspostaviti sredstva koordinirajućih aktivnosti između institucija i drugih organizacija Bosne i Hercegovine i Entiteta, kojih se ovo tiče ili koje su odgovorne za različite aspekte Programa sigurnosti civilnog zrakoplovstva Bosne i Hercegovine; 3) definisati i rasporediti zadatke za implementaciju Programa sigurnosti civilnog zrakoplovstva Bosne i Hercegovine agencijama Bosne i Hercegovine, Entiteta, aerodromskih uprava, operatora i drugih kojih se to tiče; i 4) po potrebi sarađivati sa odgovarajućim vlastima drugih država kako bi se usvojili relevantni programi sigurnosti civilnog zrakoplovstva Bosne i Hercegovine. U izvršavanju svojih dužnosti prema ovom članu, BH DCA će ispoštovati odredbe Aneksa 17. Čikaške konvencije u maksimalnoj mjeri i izdaće pravila potrebna za implementaciju. 47.4. Program sigurnosti aerodroma, adekvatan za potrebe međunarodnog i međuentitetskog zračnog prometa, biće uspostavljen i održavan na svakom aerodromu koji je u službi takvog prometa i biće odobren od strane BH DCA kao preduslov za izdavanje aerodromske potvrde. Promjena u programu sigurnosti će prije stupanja na snagu biti odobrena od strane BH DCA. 47.5. Imalac aerodromske potvrde biće odgovoran za koordinisanje implementacije sigurnosnih mjera na aerodromu. On će osigurati pružanje adekvatnih sigurnosnih usluga i obezbjediti potrebne pomoćne objekte. Imalac potvrde će takođe osigurati, putem sporazuma sa lokalnim vlastima, da propisno ovlašteni i obučeni službenici budu spremni i na raspolaganju za raspoređivanje na aerodromu kako bi pomogli u sumnjivim ili stvarnim slučajevima nezakonitog uplitanja. 47.6. Svaki zračni operator, licenciran od strane BH DCA i koji pruža međunarodne zračne usluge unutar Bosne i Hercegovine ili koji pruža međuentitetske zračne usluge provodi program sigurnosti koji ispunjava zahtjeve iz Program sigurnosti civilnog zrakoplovstva Bosne i Hercegovine. BH DCA odobrava takav operatorov program sigurnosti.
Član 48.
Zabrane 48.1. Vojna oprema ne može biti prevožena civilnim zrakoplovom, osim ako je to izričito dozvoljeno od strane Vijeća ministara ili organa određenog od strane Vijeća ministara. Vijeće ministara će pripremiti naredbe koje definišu šta se smatra vojnom opremom. 48.2. Oružje ne može biti nošeno u putničkom odjeljku zrakoplova uključenog u komercijalni zračni promet, osim ako ga nose policajci na aktivnoj dužnosti i u slučaju prethodnog dogovora sa operatorom i zapovjednikom zrakoplova. 48.3. Kada je to potrebno u interesu javnog reda ili sigurnosti, Vijeće ministara, ili organ određen od strane Vijeća ministara, pored vojne opreme može zabraniti i zračni prevoz drugih specifičnih roba. 48.4. Nijedna osoba u bilo kojem svojstvu kao vlasnik, operator, pošiljalac robe, primalac robe, agent za utovar, putnik, član posade ili drugo, neće: 1) koristiti ili namjeravati da koristi civilni zrakoplov kao sredstvo za prevoz u, iz, ili u okviru Bosne i Hercegovine bilo kojih roba čiji je zračni promet po zakonu, naredbi ili pravilima zabranjen, niti će 2) prevoziti, namjeravati da prevozi ili uzrokovati prevoz civilnom zrakoplovom bilo kojih roba koje su zakonom ili pravilima kvalifikovane kao opasne robe, osim ako pri tome poštuje sva pravila i tehničke instrukcije koje se odnose na takav prevoz. 48.5. Osoba ovlaštena na osnovu ovog zakona može zabraniti operacije zrakoplova, kada postoji razlog zbog kojeg se vjeruje da zrakoplov nije sposoban za letenje ili da nije odgovarajuće popunjen posadom, ili da na drugi način nisu ispoštovani zahtjevi, uslovi i zabrane za upravljanje letom shodno ovom zakonu.
Član 49.
GLAVA X- NESREĆE I INCIDENTI SA ZRAKOPLOVIMA Istraživanje nesreća i incidenata 49.1. Ako se tokom leta zrakoplovom, desi nesreća koja je prouzrokovala smrt ili ozbiljne povrede bilo koje osobe, ili značajnu štetu na zrakoplovu ili imovini koja nije prevožena zrakoplovom, sprovešće se istraga o toj nesreći radi utvrđivanja njenih uzroka i povreda, kao i štete koja je pri tom nastala. 49.2. Istraga će se takođe sprovesti ukoliko se dogodio incident koji indicira ozbiljan rizik od nesreće ili ako se pojavilo bilo šta što ukazuje na ozbiljan kvar zrakoplova ili bilo kojih zemaljskih objekata ili avio službi. 49.3. Osnovni cilj istrage nesreće ili incidenta je sprečavanje nesreća ili incidenata. Svrha ove aktivnosti nije da odredi krivicu ili odgovornost. 49.4. Ukoliko Vijeće ministara drugačije ne odluči u nekom posebnom slučaju, istragu će sprovesti komisija imenovana od strane BH DCA. U manje komplikovanim slučajevima, BH DCA će imenovati jednog istraitelja. 49.5. Vijeće ministara može, na osnovu svog ovlaštenja, donijeti odluku u nekom posebnom slučaju da imenuje posebnu komisiju za istragu. 49.6. Komisija i istražitelj će imati pristup neophodnim operativnim, tehničkim i pravnim ekspertizama radi neke posebne istrage. Ako slučaj to zahtijeva, organi vlasti koji su imenovali komisiju ili istražitelja mogu zahtijevati pomoć stranih uprava za civilno zrakoplovstvo i organa vlasti za istraživanje nesreća. 49.7. Svi koji su zainteresovani za istragu biće obaviješteni od strane BH DCA o sprovođenju i početku. Biće im pružena mogućnost da daju izjave komisiji ili istražitelju ukoliko oni to smatraju neophodnim za zaštitu svojih prava. Biće obavještavani o napretku istrage u onolikoj mjeri u kojoj je to moguće bez štetnih posljedica po istragu. 49.8. Komisija ili istražitelj mogu ispitivati sve one za koje se predpostavlja da mogu dati informacije od značaja za istražitelja, i mogu ispitati odredbe, dokumente, zapise i kompjuterski čuvane informacije za koje se učini da su od takvog značaja. 49.9. BH DCA će odrediti neophodna pravila i instrukcije za procedure koje bi se primjenjivale u istragama oko nesreća i incidenata, kao i za prijavljivanje i izvještavanje o nesrećama i incidentima.
Član 50.
Prijavljivanje i izvještavanje 50.1. BH DCA će izvršavati dužnosti prijavljivanja i izvještavanja Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo i njenih država članica o nesrećama zrakoplova, kao što je to zahtijevano Aneksom 13. Čikaške konvencije. 50.2. Rezultati istrage o nesreći ili incidentu će biti prezentovani u izvještaju o istrazi prema zahtjevima Aneksa 13. Čikaške konvencije. Ako je istragu sprovela Posebna istražna komisija, izvještaj će biti podnesen Vijeću ministara. Ako je istragu sprovela komisija ili istražitelj koga je imenovala BH DCA, izvještaj će biti podnesen BH DCA. BH DCA će pregledati izvještaj i donijeti odluku o svojim preporukama.
Član 51.
Saradnja sa lokalnom policijom 51.1. Vijeće ministara će sklopiti neophodne sporazume sa Vladama Entiteta u svrhu implementacije zakonodavstva koje osigurava pomoć lokalne policije na mjestu nesreće, kada ovo zahtijeva komisija ili istražitelj ili BH DCA. 51.2. Do otpočinjanja aktivnosti komisije ili istražitelja na mjestu nesreće, lokalna policija ili jedinica za potragu i spašavanje koja je uključena, preduzeće korake da zaštiti mjesto nesreće i da pomogne predstojeću istragu. 51.3. Ako je pronađen zrakoplov ili roba koja je prevožena zrakoplovom ili bilo šta što se tiče takvog zrakoplova ili takve robe, ili ako postoji razlog da se pretpostavi da je došlo do zrakoplovne nesreće, ništa što je pronađeno ne smije biti uklonjeno ili razmješteno bez dopuštenja policije ili komisije ili istražitelja, osim ako su takve akcije preduzete radi spašavanja ljudskog života ili iz drugih izuzetnih razloga. 51.4. Bilo koje lice koje je stupilo u posjed imovine na koju se odnosi prethodni odjeljak će o tome odmah obavijestiti policiju ili komisiju ili istražitelja, koji će imati pravo preuzeti tu imovinu ukoliko to smatraju potrebnim.
Član 52.
GLAVA XI - ZRAČNI PREVOZ Primjenjivost 52.1. Odredbe ove glave se primjenjuju na zračni prevoz putnika, prtljaga ili tereta, bilo da se on vrši uz naknadu ili besplatno. Odredbe ove glave se ne primjenjuju na prevoz pošte. 52.2. Do donošenja određenih zakona, zračni prevoz putnika, prtljaga ili tereta se vrši u skladu sa odredbama slijedećih međunarodnih konvencija: 1) Varšavska konvencija, što se u ovom zakonu odnosi na Konvenciju za unifikaciju određenih pravila vezanih za međunarodni zračni prevoz, potpisanu u Varšavi 12. oktobra 1929. godine i dopunjenu Protokolom potpisanim u Hagu 28. septembra 1955. godine. 2) Konvencija iz Guadalajare, što se u ovom zakonu odnosi na Dopunsku konvenciju o međunarodnom zračnom prevozu od strane osobe koja nije prevoznik prema ugovoru, potpisanu u Guadalajari 18. septembra 1961. godine.
Član 53.
Potrebni podaci za putničku kartu 53.1. Za prevoz putnika biće izdata karta koja sadrži: 1) naznaku mjesta polaska i odredišta; 2) ako se mjesto polaska i odredište nalaze u istoj državi, i ako je predviđena jedna ili više dogovorenih stanica u drugoj državi, naznaku barem jedne takve stanice; 3) napomenu da se na prevoz može primijeniti Varšavska konvencija ili odgovarajući zakon, i da Konvencija ili Zakon u pravilu ograničava odgovornost prevoznika za povredu i u pogledu gubitka, uništenja ili oštećenja prtljaga. 53.2. Putnička karta predstavlja dokaz o zaključenju ugovora o prevozu i uslovima prevoza. 53.3. Neposjedovanje, neispravnost ili gubitak putničke karte ne utiče na važenje ugovora o prevozu, koji ipak podliježe pravilima ove glave. 53.4. Ukoliko se, uz dozvolu prevoznika, putnik ukrca na zrakoplov iako nije izdata putnička karta ili ukoliko karta ne sadrži potrebnu napomenu u skladu sa odjeljkom 53.1. 3) ovog člana, prevoznik nema pravo da iskoristi ograničenja odgovornosti navedena u članu 59. ove glave.
Član 54.
Dokumentacija za prevoz prtljaga 54.1. Za prevoz evidentiranog prtljaga izdaje se potvrda o prtljagu. Ukoliko potvrda nije priložena uz putničku kartu ili uključena u nju u skladu sa odredbama člana 53.1, ona sadrži podatke koji su potrebni u skladu s tim članom. 54.2. Potvrda o prtljagu, ukoliko se ne dokaže suprotno, predstavlja dokaz o evidentiranju prtljaga i o uslovima prevoza. 54.3. Neposjedovanje, neispravnost ili gubitak potvrde o prtljagu ne utiče na važenje ugovora o prevozu, koji ipak podliježe pravilima ove glave. Ako je prevoznik preuzeo prtljag i ako nije izdata potvrda o prtljagu, ili ako potvrda o prtljagu, ili putnička karta uz koju je potvrda priložena ili u koju je uključena, ne sadrži potrebnu napomenu u skladu sa odjeljkom 53.1. 3) člana 53., prevoznik ipak nema pravo da iskoristi ograničenja odgovornosti navedena u članu 59. ove glave.
Član 55.
Dokumentacija za prevoz tereta 55.1. Prevoznik ima pravo da za prevoz tereta zahtijeva da pošiljalac popuni i preda dokument o prevozu koji se zove zrakoplovni tovarni list. Pošiljalac bi trebao imati pravo da zahtijeva da prevoznik prihvati ovaj dokument. 55.2. Neposjedovanje, neispravnost ili gubitak zrakoplovnog tovarnog lista ne utiče na važenje ugovora o prevozu, koji, sa izuzecima koji proizlaze iz odredbe člana 59., ipak podliježe pravilima ove glave. 55.3. Pošiljalac popunjava zrakoplovni tovarni list u tri primjerka i predaje ga s teretom. Prvi primjerak se označava sa za prevoznika i potpisuje ga pošiljalac. Drugi primjerak se označava sa za pošiljaoca, njega potpisuju pošiljalac i prevoznik, i on ide uz teret. Treći primjerak potpisuje prevoznik i predaje ga pošiljaocu nakon prijema tereta. 55.4. Prevoznik potpisuje zrakoplovni tovarni list prije utovara tereta na zrakoplov. Njegov potpis može biti zamijenjen pečatom. Potpis pošiljaoca može biti štampan ili zamijenjen pečatom. 55.5. Ukoliko je, na zathtjev pošiljaoca, prevoznik popunio zrakoplovni tovarni list, smatra se, ukoliko se ne dokaže suprotno, da je on to učinio u ime pošiljaoca. 55.6. Ukoliko prevoz obuhvata više od jedne pošiljke, pošiljalac popunjava posebne tovarne listove, ukoliko to traži prevoznik. 55.7. zrakoplovni tovarni list sadrži: 1) naznaku mjesta polaska i odredišta; 2) ukoliko se mjesto polaska i odredište nalaze u istoj državi, i ukoliko je predviđena jedna ili više dogovorenih stanica u drugoj državi, naznaku barem jedne takve stanice; i 3) napomenu da se može primijeniti Varšavska konvencija ili odgovarajući zakon, i da ova Konvencija ili zakon u pravilu ograničava odgovornost prevoznika u pogledu gubitka, uništenja ili oštećenja tereta. 55.8. Ukoliko je, uz dozvolu prevoznika, teret utovaren na zrakoplov iako nije popunjen zrakoplovni tovarni list, ili ukoliko zrakoplovni tovarni list ne sadrži potrebnu napomenu prema odjeljku 55.7. 3) člana 55., prevoznik nema pravo da iskoristi ograničenja odgovornosti navedena u članu 59. ove glave. 55.9. Ukoliko se ne dokaže suprotno, zrakoplovni tovarni list predstavlja dokaz o zaključenju ugovora, o prijemu tereta i o uslovima prevoza. 55.10. Ukoliko se ne dokaže suprotno, podaci iz zrakoplovnog tovarnog lista koji se odnose na težinu, dimenzije, ambalažu tereta i broj pošiljki prihvatljivi su kao dokaz. Ostali podaci iz zrakoplovnog tovarnog lista koji se odnose na količinu ili zapreminu tereta, te kao i podaci koji se odnose na uslove tereta, s druge strane, nisu prihvatljivi kao dokaz protiv prevoznika osim ukoliko je on, u prisustvu pošiljaoca, provjerio podatke i ovu činjenicu naveo u zrakoplovnom tovarnom listu, ili ukoliko se podaci odnose na stvarno stanje tereta. 55.11. Pošiljalac obeštećuje prevoznika za štetu nanesenu prevozniku ili nekoj drugoj osobi kojoj je prevoznik odgovoran zbog neispravnosti, netačnosti ili nepotpunosti podataka u vezi sa teretom koje je pošiljalac unio u zrakoplovni tovarni list.
Član 56.
Mogućnosti zamjene za zrakoplovni tovarni list 56.1. Svaki drugi metod kojim bi se sačuvala evidencija o prevozu koji se treba izvršiti može, uz pristanak pošiljaoca, zamijeniti uručivanje zrakoplovnog tovarnog lista. Ukoliko se koriste takve druge metode, prevoznik, ako to traži pošiljalac, uručuje pošiljaocu potvrdu za teret kojom se dozvoljava identifikacija pošiljke i pristup informacijama sadržanim u evidenciji sačuvanoj uz pomoć takvog drugog metoda. 56.2. Nemogućnost upotrebe, na mjestu tranzita i odredištu, drugog metoda kojim bi se sačuvala evidencija o prevozu pomenuta u prvom odjeljku ovog stava ne daje pravo prevozniku da odbije prihvatiti teret za prevoz.
Član 57.
Isporuka tereta 57.1. Primjenjuju se precizne odredbe Varšavske konvencije o pravu na raspolaganje teretom i isporuci tereta.
Član 58.
Odgovornost prevoznika 58.1. Ukoliko u daljem tekstu nije drugačije predviđeno, prevoznik je odgovoran za povredu nanesenu putniku, ukoliko se slučaj koji je prouzrokovao povredu desi u zrakoplovu ili u toku ukrcavanja ili iskrcavanja. Odšteta se određuje u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine. 58.2. Uz gore navedene izuzetke, prevoznik je odgovoran za štetu nanesenu gubitkom ili uništenjem ili oštećenjem evidentiranog prtljaga ili tereta, ukoliko se slučaj koji je prouzrokovao štetu desi dok su prtljag ili teret pod nadzorom prevoznika, na aerodromu ili u zrakoplovu ili, u slučaju slijetanja izvan aerodroma, gdje god se teret nalazi. 58.3. Ukoliko je, u skladu sa ugovorom o prevozu, u toku utovara, isporuke ili tranzita pošiljke prevoz kopnom ili morem obavljen izvan aerodroma, smatra se da je svako oštećenje prtljaga ili tereta ipak, ukoliko prevoznik ne može da dokaže suprotno, rezultat slučaja koji se desio tokom perioda pomenutog u članu 58.2. 58.4. Ukoliko u daljem tekstu nije drugačije predviđeno, prevoznik je odgovoran za štetu prouzrokovanu zakašnjenjem u zračnom prevozu putnika, evidentiranog prtljaga ili tereta. 58.5. Prevoznik nije odgovoran ako može dokazati da su on ili njegovi agenti preduzeli sve neophodne mjere da bi se izbjegla oštećenja ili da je za njega ili za njih bilo nemoguće da preduzmu takve mjere. 58.6. Ako prevoznik može dokazati da je osoba koja je pretrpjela štetu sama doprinijela tome svojim nemarom, odšteta se smanjuje na iznos koji se smatra razumnim.
Član 59.
Ograničenja odgovornosti prevoznika 59.1. U prevozu osoba odgovornost prevoznika je ograničena na iznos od 16600 Specijalnih prava vučenja (Special Drawing Rights) za ukupan iznos koji se potražuje na ime naknade, po bilo kojoj osnovi, u pogledu štete koja je pretrpljena kao rezultat smrti ili povrede putnika. U slučajevima gdje se odšteta može isplatiti u ratama, odgovarajuća osnovna vrijednost datih rata ne prelazi gore navedeni limit. Ukoliko transport vrši prevoznik iz Bosne i Hercegovine, odgovornost je ograničena na 100000 Specijalnih prava vučenja (Special Drawing Rights). Prevoznik se, kartama ili standardnim uslovima za transport, obavezuje da će primjenjivati ovaj limit. Ukoliko prevoznik iz Bosne i Hercegovine vrši transport samo jednim dijelom, gore navedeni viši limit se primjenjuje samo na onaj dio transporta koji vrši ovaj prevoznik. Međutim, može se sklopiti ugovor kojim se predviđaju veća ograničenja odgovornosti od gore navedenih. 59.2. Odgovornost prevoznika za evidentirani prtljag ili teret je ograničena na 17 Specijalnih prava vučenja (Special Drawing Rights) po kilogramu, ukoliko pošiljalac nije, u trenutku predaje prtljaga ili tereta prevozniku, potpisao posebnu deklaraciju o isporuci na odredištu i platio dodatan iznos ukoliko je to potrebno. U tom slučaju prevoznik je dužan da plati iznos koji nije viši od iznosa iz deklaracije, osim ukoliko on ne dokae da taj iznos prelazi interes pošiljaoca za isporuku na odredištu. 59.3. U slučaju gubitka, oštećenja ili zakašnjenja u isporuci dijela evidentiranog prtljaga ili tereta, kod određivanja ograničenja odgovornosti prevoznika uzima se u obzir samo ukupna težina date pošiljke ili pošiljki. Međutim, ukoliko je ovo uticalo na vrijednost ostalih pošiljki obuhvaćenih istom potvrdom o teretu ili zrakoplovnim tovarnim listom, ukupna težina takve pošiljke ili pošiljki se takođe uzima u obzir kod određivanja ograničenja odgovornosti. 59.4. Odgovornost za predmete koji ostaju kod putnika je ograničena na 332 Specijalnih prava vučenja (Special Drawing Rights) za svakog putnika. 59.5. Smatra se da se gore navedene sume izražene u Specijalnim pravima vučenja (Special Drawing Rights) odnose na Specijalna prava vučenja (Special Drawing Rights) definisane od strane Međunarodnog monetarnog fonda.
Član 60.
Dopunska pravila 60.1. Dopunska pravila koja se odnose na odgovornost prevoznika, na zračni prevoz koji vrši osoba koja nije prevoznik prema ugovoru, kombinovani prevoz i druga posebna pitanja se primjenjuju u skladu sa odredbama Varšavske konvencije i Konvencije iz Guadalajare.
Član 61.
GLAVA XII - ODGOVORNOST ZA ŠTETU NANESENU OD STRANE ZRAKOPLOVA LICIMA I IMOVINI KOJA SE NE PREVOZI Odgovornost vlasnika i korisnika 61.1. Vlasnik zrakoplova je odgovoran za štetu ili povredu koja je prilikom operacija zrakoplova nanesena osobama ili imovini koja se ne prevozi zrakoplovom, čak i ukoliko on nije prouzrokovao štetu. Odgovornost se može smanjiti ukoliko je oštećena osoba doprinijela oštećenju ili povredi. 61.2. Ako je do oštećenja ili povrede došlo prilikom operacija dvaju ili više zrakoplova, zašta su njihovi vlasnici odgovorni u skladu s ovom glavom, oni su odgovorni jedan za sve i svi za jednog. Oni među sobom dijele konačne troškove naknada koje odgovarajući sud smatra razumnim. Ako, prilikom takvog rada, dođe do oštećenja ili povrede nekog od zrakoplova ili osoba ili imovine koja se nalazi u nekom od zrakoplova, odredbe člana 61.1. se ne primijenjuju na takvo oštećenje ili povredu. 61.3. Ukoliko neka osoba koristi zrakoplov bez odobrenja vlasnika, korisnik, a ne vlasnik, je odgovoran za oštećenje ili povredu do koje pri tome dođe. 61.4. Kad je zrakoplov u nečijem posjedu na osnovu kupovine na kredit sa klauzulom na pravo opoziva, kupac je odgovoran u skladu s ovim zakonom. 61.5. Kad je zrakoplov u nečijem posjedu na osnovu prava na korištenje, odgovoran je korisnik, a ne vlasnik ukoliko su: 1) vlasnik i korisnik sklopili sporazum o tome da će korisnik biti odgovoran; i ukoliko 2) pravo na korištenje važi za period koji nije kraći od godinu dana; i ukoliko 3) korisnik, u skladu sa sporazumom, ima pravo da odredi pilote za zrakoplov ili da koristi zrakoplov uz naknadu; i ukoliko je 4) u registar zrakoplova upisan podatak o pravu na korištnje. 61.6. Kad je zrakoplov u nečijem posjedu na osnovu prava na korištenje, ali se ne može primijeniti odjeljak 61.5. 2) ovog člana, korisnik i vlasnik su zajedno i pojedinačno odgovorni u skladu sa ovim zakonom, ukoliko korisnik: 1) prema sporazumu sa vlasnikom ima pravo da odredi pilote za zrakoplov, ili 2) iako nema pravo na to, odredi pilota kojeg nije zaposlio vlasnik i tom prilikom dođe do oštećenja.
Član 62.
Zahtjevi za odštetu 62.1. Vlasnik ili druga osoba koja je platila određenu sumu u skladu s ovim zakonom može tražiti odštetu od osobe koja je prouzrokovala štetu ili povredu. 62.2. Ukoliko bilo koja osoba koja vrši poslove u zrakoplovu svojom greškom ili propustom u toku obavljanja dužnosti prouzrokuje štetu kao rezultat letenja, sud može, imajući u vidu ograničenu prirodu greške ili propusta, obim štete, ili druge okolnosti, smanjiti nadoknadu na sumu koja se smatra razumnom. 62.3. Odredba člana 62.2. se takođe primjenjuje na osobe koje obavljaju dužnosti u okviru neke aerodromske organizacije, organizacije za usluge zračnog prometa ili na drugim mjestima, osim u zrakoplovu, u svojstvu od kojeg zavisi bezbjednost zračnog prometa.
Član 63.
GLAVA XIII - KAZNE ZA KRŠENJE ZAKONA O ZRAKOPLOVSTVU, NAREDBI I PROPISA DONESENIH U SKLADU SA OVIM ZAKONOM Kazne 63.1. Kazne za kršenje Zakona o zrakoplovstvu, naredbi i propisa donesenih u skladu s Zakonom su u nadležnosti Bosne i Hercegovine i entiteta.
Član 64.
GLAVA XIV - ZAVRŠNE ODREDBE Završne odredbe 64.1. BH Odjel civilnog zrakoplovstva osnovan Odlukom Vijeća ministara broj 6/97 od 12. septembra 1997. godine, a na osnovu Dogovorenih principa objavljenih u Memorandumu o razumijevanju Vijeća ministara u vezi sa Odjelom civilnog zrakoplovstva Bosne i Hercegovine (BH DCA), objavljenim u Službenom glasniku BiH, broj 4/98, nastavlja sa radom u skladu sa ovim zakonom. 64.2. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku BiH. 64.3. Ovaj zakon objavit će se i u službenim glasilima entiteta. PS BiH broj 25/99 27. jula 1999. godine Sarajevo