Član 1.
Ovim zakonom utvrđuju se uvjeti za osnivanje i rad slobodnih zona na carinskom području Bosne i Hercegovine, djelatnosti koje se mogu obavljati u slobodnim zonama, uvjeti za obavljanje tih djelatnosti, poslovanje i uvjeti za prestanak rada slobodnih zona, prekršaji i visina novčanih kazni, i druga pitanja značajna za rad slobodnih zona u Bosni i Hercegovini, na način koji nije u suprotnosti sa odredbama Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine - "Službeni glasnik BiH", br. 21/98 i 34/00 (u daljem tekstu: Zakon o carinskoj politici).
Član 2.
1. Slobodna zona je dio carinskog područja Bosne i Hercegovine kojim upravlja osnivač slobodne zone. 2. Slobodna zona ima svojstvo pravnog lica i stiče pravnu i poslovnu sposobnost upisom akta o osnivanju slobodne zone u sudski registar.
Član 3.
Slobodna zona osniva se na području mjesta koje ima pomorsku ili riječnu luku, ili aerodrom, a koji su otvoreni za međunarodni javni saobraćaj, ili uz magistralni put, odnosno magistralnu željezničku prugu.
Član 4.
1. Korisnici slobodne zone mogu biti osnivač slobodne zone i druga domaća i strana pravna i fizička lica (u daljem tekstu: korisnici). 2. Korisnik slobodne zone obavlja dozvoljenu djelatnost u zoni na osnovu zaključenog ugovora sa osnivačem zone, u skladu sa odredbama Zakona o carinskoj politici. 3. Korisnici su dužni voditi knjigovodstvo za poslovanje u slobodnoj zoni ili odvojeno knjigovodstvo za dio svoga poslovanja koje obavljaju u slobodnoj zoni.
Član 5.
1. U slobodnoj zoni mogu se obavljati proizvodne, komercijalne i uslužne djelatnosti (bankarski i drugi novčani poslovi, usluge osiguranja i reosiguranja imovine i lica, i sl.). 2. Proizvodnom djelatnošću smatra se proizvodnja čiji su proizvodi prošli kroz izvjestan proces prerade ili obrade u slobodnoj zoni.
Član 6.
U slobodnoj zoni nije dozvoljeno obavljanje djelatnosti kojima se ugrožavaju životna sredina, zdravlje ljudi, materijalna dobra i sigurnost zemlje.
Član 7.
II - OSNIVANJE SLOBODNE ZONE 1. Osnivač slobodne zone podnosi Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijeće ministara) putem Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ministarstvo) zahtjev za davanje saglasnosti za osnivanje slobodne zone ili zone u njenom sastavu. 2. Uz zahtjev se podnosi: a) Saglasnost Vlade entiteta ili Vlade Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine o lokaciji (području) i uslovima slobodne zone ili zone u njenom sastavu, koja će biti na djelu carinskog područja Bosne i Hercegovine; b) akt o osnivanju slobodne zone, odnosno zone u njenom sastavu; c) Elaborat o ekonomskoj opravdanosti osnivanja slobodne zone, odnosno zone u njenom sastavu, sa posebnim naglaskom na procjenu očekivane dobiti od poslovanja slobodne zone, kao i izvoznih aktivnosti; d) dokaz o regulisanju imovinsko-pravnih odnosa na svim nekretninama koje ulaze u sastav slobodne zone, odnosno zone u njenom sastavu; e) dokaz da postoji ili će se osigurati prostorni, građevinski, energetski, ekološki i tehnički uslovi za rad slobodne zone, odnosno zone u njenom sastavu.
Član 8.
Osnivači slobodne zone mogu biti jedno ili više domaćih i stranih pravnih i fizičkih lica (u daljem tekstu: osnivači slobodne zone) registrovanih u Bosni i Hercegovini.
Član 9.
1. Osnivač slobodne zone osigurava osnovni kapital za početak rada zone i donosi akt o osnivanju slobodne zone. 2. Akt o osnivanju slobodne zone sadrži: a) naziv i sjedište osnivača slobodne zone; b) firmu i sjedište slobodne zone; c) područje slobodne zone; d) djelatnosti koje će se obavljati u slobodnoj zoni; e) iznos osnovnog kapitala za početak rada slobodne zone; f) ime lica ovlašćenog za zastupanje i predstavljanje slobodne zone; g) ostale odredbe propisane zakonima kojim se uređuje osnivanje pravnih lica.
Član 10.
1. Slobodna zona se može sastojati i iz isključivo jednog prostorno odvojenog dijela koji čini privrednu i organizacionu cjelinu slobodne zone. 2. Ako slobodna zona u svom sastavu ima i odvojeni dio zone, saglasnost se može dati samo ako i taj dio ispunjava sve uslove predviđene za osnivanje slobodne zone.
Član 11.
1. Vijeće ministara na prijedlog Ministarstva daje saglasnost za osnivanje slobodne zone, ako su ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom. 2. Saglasnost za osnivanje slobodne zone ili zone u njenom sastavu iz stava 1. prestaje da važi ako slobodna zona ili zona u njenom sastavu ne počne sa radom u roku od dvije godine od dobivanja saglasnosti.
Član 12.
Ministarstvo ocjenjuje ekonomsku opravdanost osnivanja slobodne zone, odnosno zone u njenom sastavu, kao da li su ispunjeni ostali uslovi za osnivanje slobodne zone, na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom.
Član 13.
1. Osnivanje slobodne zone je ekonomski opravdano ako se na osnovu priloženog elaborata o ekonomskoj opravdanosti osnivanja slobodne zone i drugih priloženih dokaza može ocijeniti da će vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone prijeći najmanje 50% ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u periodu od 12 mjeseci. Vrijednost robe se utvrđuje na način predviđen čl. 24. do 32. Zakona o carinskoj politici. 2. Carinska uprava entiteta preko carinskog organa koji vrši nadzor u slobodnoj zoni, dostavlja Ministarstvu svakih šest mjeseci izvještaj o ispunjenju uslova iz stava 1. 3. Ministarstvo prati izvještaje Carinskih uprava entiteta o ispunjenju uslova propisanih u stavu 1., dostavlja godišnje izvještaje Vijeću ministara i predlaže potrebne mjere. 4. Ministarstvo je obavezno u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva dati svoje mišljenje o ispunjenju uslova iz st.1. i 2. i uputiti ga Vijeću ministara.
Član 14.
1. Uz zahtjev za osnivanje slobodne zone ili zone u njenom sastavu, osnivač slobodne zone dužan je detaljno definisati i opisati granice koje obuhvata lokacija slobodne zone sa bližim karakteristikama zemljišta i područja zone. 2. Slobodna zona utvrđuje uslove pod kojima se koristi područje slobodne zone za obavljanje djelatnosti, uređuje unutarnji rad i propisuje mjere posebne zaštite životne i radne okoline u slobodnoj zoni. 3. Slobodna zona će svakom korisniku slobodne zone omogućiti da pod jednakim općim uslovima obavlja djelatnost u slobodnoj zoni ili zoni u njenom sastavu.
Član 15.
Slobodna zona se osniva na prostoru koji je za te namjene predviđen u skladu sa odgovarajućim planom prostornog uređenja odnosnog područja i izgrađuje se i uređuje u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima utvrđenim urbanističkom saglasnošću i u skladu sa ovim zakonom.
Član 16.
1. Ulaz u slobodnu zonu ili njen dio, mora biti jedan da bi se osigurala puna carinska kontrola ulaza i izlaza vozila i osoblja koje radi u zoni. 2. Kapija mora biti željezna, rešetkasta ili od čelične mreže visine 2,20 m. Na ulazu u slobodnu zonu moraju biti osigurane prostorije za portirnicu. Izuzetno, ako je u zoni organizovana neprekidna carinska služba, umjesto kapije na ulazu zone može biti postavljena samo rampa. Na ulazu u zonu na istaknutom mjestu treba da je postavljen natpis "Slobodna zona" sa naznakom naziva slobodne zone. 3. Ako se slobodna zona osniva u pomorskoj luci i riječnom pristaništu otvorenim za međunarodni javni saobraćaj, vodena površina slobodne zone mora biti obilježena usidrenim plutačama bijele boje, prečnika 50 cm na kojima se nalazi natpis "Slobodna zona - ulaz zabranjen" na jednom od jezika koji su u zvaničnoj upotrebi u Bosni i Hercegovini i engleskom jeziku, postavljenim na rastojanju od 200 m u pomorskoj luci, a u riječnom pristaništu na rastojanju od 10 m. Ako bi plutače ometale redovnu plovidbu ili manevrisanje brodova u luci, odnosno pristaništu, plutače se mogu postaviti na rastojanju većem od 200 m, odnosno 10 m.
Član 17.
Ograda oko slobodne zone mora biti takva da je sigurna i bezbjedna. Ograda mora biti izvedena od čelične mreže debljine 2 mm, cigle ili betona debljine najmanje 30 cm, visine 2,20 m pričvršćena na betonske stubove visine 2,50 m, računajući od osnove do njene najviše tačke, u izuzetnim slučajevima puni vanjski zid čvrstog objekta. Na iskošenom ili povijenom dijelu betonskog stuba dužine 30 cm treba ugraditi tri reda bodljikave žice, s tim da razmak među redovima iznosi 10 cm. Ako je ograda od čelične mreže (žice) pričvršćena za betonske stubove debljine najmanje 20 cm x 20 cm koji moraju biti ukopani u zemlju najmanje 40 cm i postavljeni na rastojanju maksimalno od 3 m. Ograda zone, sa jasnom naznakom naziva, kao i krug zone moraju biti osvijetljeni sa minimalnim osvjetljenjem od 10 Lx.
Član 18.
Odredbe čl. 16. i 17. predstavljaju obavezne uslove za osiguranje slobodne zone, a entiteti mogu propisati dodatne uslove u cilju provođenja carinskih radnji.
Član 19.
Ispred ulaza, u slobodnu zonu kao i u krugu slobodne zone treba osigurati vertikalnu i horizontalnu signalizaciju (saobraćajni znaci naredbi, upozorenja, središnje linije, strelice i sl.).
Član 20.
Saobraćajnu infrastrukturu treba izgraditi za teški saobraćaj koji se očekuje u toku eksploatacije. Prilaznu saobraćajnicu do ulaza u slobodnu zonu treba izgraditi sa širokim kolovozom ŠK=7,50 m. Unutar zone osigurati saobraćajnice tako da je moguć kružni tok vozila i nesmetan utovar i istovar robe. Sve saobraćajne površine raditi na osnovu Regulacionog plana i općih i tehničkih uslova koji se koriste u izgradnji saobraćajnica. U slobodnoj zoni nije dozvoljen ulazak vozila, izuzev za potrebe utovara i istovara robe.
Član 21.
1. Za potpuno funkcionisanje slobodne zone treba osigurati kompletnu infrastrukturu i riješiti: a) infrastrukturu vodovoda i kanalizacije (vodovodnu mrežu, kanalizaciju otpadnih, fekalnih i atmosferskih voda). Otpadne i atmosferske vode moraju biti posebno izvedene; b) elektroinstalaciju jake i slabe struje (VN i NN kablovski priključak, trafostanica, vanjska rasvjeta, TT priključke i mrežu); c) saobraćajnu infrastrukturu (pristupne saobraćajnice, unutrašnje saobraćajnice, platoi).
Član 22.
Slobodna zona je obavezna da organizira službu fizičke zaštite slobodne zone. Detaljan opis zadataka i obaveza službe osiguranja propisat će slobodna zona posebnim aktom.
Član 23.
U cilju zaštite prirodne sredine i zaštite na radu, zavisno od korištenja tehnoloških procesa proizvodnje u slobodnoj zoni, bit će primijenjeni važeći propisi koji se primjenjuju u oblasti aerozagađenja, odlaganja otpadnih materija, otpadnih voda, zapaljivih materija, otrovnih supstanci, radioaktivnog zračenja i sl.
Član 24.
1. Slobodna zona dužna je da na svom području osigura prostorije potrebne za rad carinske službe. 2. Na području slobodne zone nije dozvoljeno stanovanje.
Član 25.
1. Slobodnom zonom upravlja osnivač slobodne zone iz člana 8. 2. Osnivač slobodne zone je dužan donijeti Pravilnik o uslovima za obavljanje djelatnosti u slobodnoj zoni. 3. Pravilnikom iz stava 2. uređuje se: radno vrijeme, kretanje osoba i promet robe između korisnika, obaveze osnivača radi osiguranja prostornih, tehničkih i organizacijskih uslova korištenja zone, mjere zaštite na radu i mjere zaštite okoliša, prava i obaveze korisnika u odnosu na osnivača slobodne zone i sl. 4. Pravilnik iz st. 2.i 3. osnivač slobodne zone dužan je dostaviti Ministarstvu.
Član 26.
1. Ispunjenje uslova za početak rada slobodne zone utvrđuje Komisija koju imenuje Ministarstvo. 2. Komisiju čine po jedan predstavnik: Ministarstva, Carinske uprave entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, ministarstva entiteta nadležna za poslove prostornog uređenja i lokalne vlasti kantona, odnosno općina. 3. Nakon provjere da li su ispunjeni svi potrebni uslovi, kojoj je obavezno prisutan osnivač i na osnovu sačinjenog zapisnika Komisije, Ministarstvo donosi rješenje kojim se utvrđuje da su ispunjeni svi uslovi za početak rada slobodne zone, i da slobodna zona može početi sa radom. 4. Ministarstvo je dužno donijeti rješenja iz stava 3. u roku od 30 dana od dana utvrđivanja uslova za početak rada slobodne zone.
Član 27.
III - POSLOVANJE U SLOBODNOJ ZONI Izlaz robe i usluga i ulaz robe i usluga u slobodnu zonu su slobodni i vrše se u skladu sa odredbama Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, Zakona o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine i Zakona o vanjskotrgovinskoj politici Bosne i Hercegovine.
Član 28.
Plaćanje i naplaćivanje u slobodnoj zoni između korisnika zone, između korisnika zone i pravnog lica koje upravlja zonom i u poslovanju sa inostranstvom je slobodno i vrši se na ugovoreni način i u ugovorenom roku.
Član 29.
1. Ulaganja kapitala na području slobodne zone, transfer dobiti i retransfer uloga su slobodni, a vrše se u skladu sa važećim zakonima Bosne i Hercegovine i entiteta. 3. Korisnici slobodne zone plaćaju poreze i doprinose, prema važećim propisima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine na kojem je locirana slobodna zona. 4. Za robu proizvedenu u sloboodnoj zoni u Bosni i Hercegovini, može se izdati certifikat o porjeklu proizvoda EUR 1, u skladu sa važećim propisima. 5. Certifikat iz stava 3. izdaje carinski organ koji vrši nadzor u slobodnoj zoni. Oprema koja se uvozi u slobodnu zonu namijenjena za proizvodnju u slobodnoj zoni bit će izuzeta od plaćanja carina i carinskih obaveza, isključujući carinsko evidentiranje, ukoliko drugačije nije predviđeno odredbama Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine.
Član 30.
1. Slobodna zona dužna je da svake godine Ministarstvu dostavlja izvještaj o efektima poslovanja u slobodnoj zoni do kraja marta tekuće godine, za prethodnu godinu. 2. Ministarstvo dostavlja do kraja aprila tekuće godine Vijeću ministara izvještaj o rezultatima poslovanja svih slobodnih zona u Bosni i Hercegovini.
Član 31.
IV - PRESTANAK RADA SLOBODNE ZONE 1. Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva, donijet će rješenje o prestanku rada slobodne zone, ukoliko se utvrdi da vrijednost robe koja napušta slobodnu zonu sa carinskog područja Bosne i Hercegovine, radi izvoza, u periodu od 12 mjeseci, padne ispod 50% od ukupne vrijednosti proizvedene robe utvrđene na način predviđen čl. 24. do 32. Zakona o carinskoj politici. Uprava carina dužna je o tome obavijestiti Ministarstvo. 2. Ukoliko osnivač slobodne zone u roku od šest mjeseci od dana donošenja rješenja iz stava 1. poveća izvoz iznad procenta utvrđenog u članu 13. stav 1. na prijedlog Ministarstva, a na osnovu obrazloženog zahtjeva osnivača slobodne zone, Vijeće ministara može dati dozvolu za nastavak rada slobodne zone. 3. U slučaju iz stava 1. slobodna zona prestaje sa radom najkasnije u roku od godinu dana od dana donošenja rješenja o prestanku slobodne zone. 4. Dozvola za rad slobodne zone može biti oduzeta ako osnivač ili korisnik slobodne zone ne uvažava uslove za poslovanje koji su propisani zakonom ili ako prestanu postojati razlozi i uslovi na osnovu kojih je dozvola bila izdata.
Član 32.
Kada slobodna zona obustavi rad saglasno članu 31., ili iz drugih razloga, osnivač slobodne zone, odnosno korisnik zone dužan je sa robom koja se nalazi u slobodnoj zoni postupiti saglasno odredbama Zakona o carinskoj politici.
Član 33.
Korisnik slobodne zone zadržava pravo svojine na stvarima, pravima i novcu koje je uvezao, odnosno unio u slobodnu zonu i ima pravo da u slučaju prestanka rada slobodne zone nastavi sa radom prema propisima koji važe za poslovanje na teritoriji van slobodne zone.
Član 34.
V - KAZNENE ODREDBE 1. Novčanom kaznom od 15.000 KM kaznit će se za prekršaj slobodna zona, ako: a) ne donese akt kojim se utvrđuju uslovi uz koje se koristi područje slobodne zone za obavljanje djelatnosti u toj zoni (član 14. stav 2.); b) započne sa radom prije izdavanja akta o ispunjavanju uslova za početak rada (član 26.stav 2.); c) na području slobodne zone dozvoli stanovanje suprotno aktu kojim se uređuje boravak na području slobodne zone (član 24. stav 2.); d) u propisanom roku ne dostavi izvještaj o finansijskim rezultatima poslovanja i ostvarenom netto deviznom efektu slobodne zone (član 30. stav 1.). 2. Za radnju iz stava 1. kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice u slobodnoj zoni novčanom kaznom od 3.000 KM.
Član 35.
1. U skladu sa Zakonom o carinskim prekršajima entiteta, kaznit će se za prekršaj osnivač i korisnik slobodne zone ako: a) bez odobrenja nadležne carinarnice izuzme robu iz slobodne zone; b) troši ili koristi robu u slobodnoj zoni; c) obavlja promet na malo u slobodnoj zoni; d) onemogući pregled robe koja ulazi, napušta ili ostaje u slobodnoj zoni; e) na propisan način ne vodi evidenciju o robi koja se nalazi u slobodnoj zoni; f) ne omogući lični pregled ili pregled prijevoznih sredstava koja ulaze ili izlaze iz slobodne zone; i g) za sve ostale poslove koji su suprotni odredbama Zakona o carinskoj politici.
Član 36.
Roba koja je predmet prekršaja iz člana 35. oduzet će se od držaoca robe ako je znao ili je mogao znati da je u pitanju roba koja je predmet prekršaja.
Član 37.
Naplaćeni iznos novčanih kazni po prekršajnom postupku uplaćuje se u budžet entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u kojem je slobodna zona locirana.
Član 38.
VI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 1. Slobodne zone osnovane na osnovu dosadašnjih propisa dužne su svoju organizaciju i poslovanje uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. 2. Sve odluke vezane za osnivanje i rad slobodne zone donesene suprotno odredbama ovog zakona, smatrat će se nevažećim.
Član 38a.
Na dan stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna, period iz člana 31. stav 1. bit će produžen za dodatnih šest mjeseci.
Član 39.
1. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o slobodnim zonama ("Službeni list RBiH", broj 20/95). 2. Entiteti su dužni u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, usaglasiti sa odredbama ovog zakona Zakon o slobodnim zonama ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 21/96) i Zakon o slobodnim zonama ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/95).
Član 40.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a objavit će se i u službenim glasilima entiteta. PS BiH broj 12/'02 16. januara 2002. godine Sarajevo