Član 1.
Ovim zakonom uređuje se osnutak, poslovanje i organizacija banaka i štedionica i drugih štedno-kreditnih organizacija odnosno drugih financijskih organizacija koje se bave depozitnim poslovima (u daljem tekstu: depozitne organizacije).
Član 2.
II - BANKE Banka je financijska organizacija koja se osniva za obavljanje depozitnih, kreditnih i drugih bankarskih poslova. Banka se može baviti poslovima u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) i sa inozemstvom, pod uvjetima propisanim ovim zakonom i drugim propisima.
Član 3.
Banka je pravna osoba sa sjedištem na teritoriji Federacije, a osniva se pod uvjetom propisanim ovim zakonom.
Član 4.
Banka samostalno i prema uvjetima tržišta obavlja poslove radi ostvarivanja dobiti, na načelima likvidnosti, solventnosti i rentabilnosti. Banka je nosilac prava i obveza u pravnom prometu u odnosu na sredstva kojim raspolaže i koja koristi u skladu sa prirodom i namjenama financijskih sredstava. 1. Osnutak i poslovanje banke 1.1.
Član 5.
Osnutak banke Banku mogu osnovati domaće i strane pravne i fizičke osobe. Banka se osniva kao dioničarsko društvo ili kao društvo sa ograničenom odgovornosti (u daljem tekstu: osnivači). Banka se osniva ugovorom o osnutku i poslovanju banke, a kada banku osniva jedna osoba, odlukom o osnutku i poslovanju banke. Strane pravne i fizičke osobe mogu samostalno ili zajedno sa domaćim pravnim i fizičkim osobama osnivati banku pod uvjetom reciprociteta. Strana banka može formirati predstavništvo pod uvjetom reciprociteta.
Član 6.
Ugovorom iz članka 5. stavak 3. ovog zakona određuje se iznos novčanih sredstava koji je svaki osnivač dužan da uloži u kapital banke, s tim da ukupan iznos novčanog uloga ne može biti manji od 2,5 miliona DEM. Iznos novčanih sredstava iz stavka 1. ovog članka domaće pravne i fizičke osobe, uplaćuju u valuti Federacije po srednjem tečaju Centralne banke Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Centralna banka), na dan plaćanja,ili u stranim sredstvima plaćanja, a strane pravne i fizičke osobe u stranim sredstvima plaćanja.
Član 7.
Uvjerenje o postojanju reciprociteta iz članka 5., st. 4. i 5 .ovog zakona izdaje Ministarstvo pravde.
Član 8.
Ministarstvo financija u skladu sa zakonom utvrđuje da li je i pod kojim uvjetima domaćoj osobi dozvoljen osnutak banke ili njenih organizacijskih dijelova u državi strane osobe.
Član 9.
Osnivači banke dužni su Centralnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja za osnutak i poslovanje banke (u daljem tekstu: rješenje) sa slijedećom dokumentacijom: 1) ugovor o osnutku i poslovanju banke, potpisan od svih dioničara; 2) nacrt statuta banke; 3) nacrt akta poslovne politike; 4) elaborat o ekonomsko-finacijskoj opravdanosti osnutka banke koji sadrži naročito: a) ciljeve osnutka banke, b) detaljan opis poslova koje će banka obavljati i projekciju obavljanja tih poslova najmanje za dvije godine unaprijed, naročito u pogledu održavanja likvidnosti, solventnosti i rentabilnosti poslovanja, c) podatke o visini kapitala banke, te visini osnivačkog uloga svakog osnivača, d) informiranje o međusobnoj kapitalskoj, upravljačkoj i drugoj povezanosti osnivača i o njihovom financijskom stanju, e) podatke na temelju kojih će se moći utvrditi da će banka imovinski, kadrovski, tehnički, informatički i organizacijski biti sposobna obavljati poslove predviđene ugovorom o osnutku i poslovanju banke; 5) uvjerenje o postojanju reciprociteta iz članka 7.ovog zakona, ako u osnutku banke učestvuje i strana osoba; 6) imena i podatke za direktora i najmanje dvije osobe koje će obavljati vodeće poslove u banci.
Član 10.
Strana banka dužna je, za otvaranje predstavništva Centralnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja sa slijedećom dokumentacijom: 1) podatke o nazivu, pravnom statusu i sjedištu strane banke; 2) statut banke; 3) podatke o poslovanju banke; 4) uvjerenje o postojanju reciprociteta iz članka 7. ovog zakona; 5) ovlast voditelja predstavništva; 6) opis poslova predstavništva; 7) podaci o direktoru odnosno o vodećim osobama; 8) ovjerenu izjavu za preuzimanje odgovornosti za sve obveze koje će nastati u poslovanju predstavništva.
Član 11.
Na temelju zahtjeva i dokumentacije iz čl. 9. i 10. ovog zakona Centralna banka, u roku od 30 dana utvrđuje da li su ispunjeni uvjeti, te donosi odgovarajuće rješenje. Rješenjem iz stavka 1. ovog članka može se dozvoliti obavljanje svih bankarskih poslova ili samo pojedinih bankarskih poslova iz članka 22. ovog zakona. Centralna banka donosi rješenje iz stavka 1. ovog članka na osnovu odredaba ovog zakona i bližih uvjeta i kriterijuma koje ona propisuje. Rješenje iz stavka 1. ovog članka je konačno u upravnom postupku i protiv njega se može voditi upravni spor. Ako Centralna banka ne donese rješenje iz stavka 1. ovog članka u roku od 30 dana, smatra se da je udovoljeno zahtjevu banke, odnosno osnivača.
Član 12.
Ugovor o osnutku banke sadrži, naročito: 1) naziv, imena i adrese osnivača; 2) naziv i sjedište banke, 3) vrsta banke i ciljevi zbog kojih se banka osniva, 4) depozitni, kreditni i drugi bankarski poslovi koje banka obavlja (predmet poslovanja); 5) ukupan iznoskapitala banke kojiosiguravaju osnivači; 6) pojedinačan ulog svakog osnivača u kapital banke, iskazan u novčanom iznosu; 7) rok do koga su osnivači banke dužni da uplate novčana sredstva u kapital i osiguraju druge uvjete za osnutak i poslovanje banke; 8) obveze i prava osnivača,način upravljanja, mjerodavnost tijela upravljanja i način odlučivanja; 9) kriterijumi za raspodjelu dobiti, način snošenja rizika i pokrića gubitka; 10) odredbe za održavanje likvidnosti, solventnosti i rentabilnosti poslovanja banke; 11) uvjeti i način povećanja kapitala banke i način prijenosa vrijednosnih papira koje dioničari dobijaju za sredstva trajno uložena u banku; 12) uvjeti za prestanak banke; 13) odnosi u slučaju pripajanja i spajanja banke; 14) uvjeti i način prestanka prava i obveza osnivača banke; i 15) imena osoba ovlaštenih da poduzimaju radnje i daju izjave volje potrebne za osnutak banke.
Član 13.
Skupština banke ili drugo odgovarajuće tijelo proglašava osnutak banke, usvaja izvještaj o osnutku banke, donosi statut banke, bira upravni i nadzorni odbor, imenuje vršioca dužnosti direktora banke, utvrđuje akta o poslovnoj politici banke i donosi druge odluke prijeko potrebne za početak rada banke.
Član 14.
Statutom banke utvrđuje se: 1) naziv i sjedište banke; 2) predmet poslovanja; 3) način povećanja kapitala; 4) osnovne odredbe o dionicama (način emisije, vrste uplata, prioritetna i druga prava, denominacija, spajanje, zamjena, izdavanje dionica na ime i na donosioca, prijenos i sl.); 5) odredbe o pravima osnivača; 6) organiziranje i način poslovanja banke; 7) mjerodavnost i sastav skupštine banke ili drugog odgovarajućeg tijela, upravnog i nadzornog odbora banke i njihov način odlučivanja; 8) obveze i prava direktora i zaposlenih koji obavljaju poslove i zadatke sa posebnim ovlaštenjima u banci; 9) način davanja ovlaštenja za potpisivanje i zastupanje banke; 10) način donošenja općih i pojedinačnih akata banke; 11) način obavljanja unutrašnje kontrole u radu banke; 12) druga pitanja u vezi sa poslovanjem banke.
Član 15.
Banka može formirati organizacijske dijelove banke (filijala, poslovna jedinica i predstavništvo), čija se mjerodavnost i predmet poslovanja utvrđuje statutom banke. Statutom banke može se prenijetiumjerodavnost organizacijskim dijelovima banke da u pravnomprometusa trećim osobama zaključuju ugovore i obavljaju druge pravne poslove. Novčani promet za poslove iz stavka 1. ovog članka, banka obavlja preko računa banke kod organizacija ovlaštene za obavljanje platnog prometa. Organizacijski dijelovi banke, u okviru svog predmeta poslovanja i prenesenih ovlaštenja , mogu obavljati novčani promet i preko posebnog računa kod organizacije ovlaštene za obavljanje platnog prometa. Računi iz stavka 4. ovog članka sastavni su dio žiro-računa banke.
Član 16.
Banka stječe svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar. Banka je dužna da podnese prijavu za upis u sudski registar u roku 30 dana od dana dobijanja rješenja za osnutak i poslovanje banke. Uz prijavu za upis u sudski registar podnose se i: 1) ugovor o osnutku i poslovanju banke potpisan od osnivača i vršioca dužnosti direktora; 2) statut banke potpisan od predsjednika skupštine ili predsjednika banke; 3) dokaz da banka ispunjava uvjet za osnutak iz članka 8. ovog zakona; 4) dozvola Centralne banke; 5) dokaz da su uplaćena sredstva osnivačkog kapitala; 6) druge isprave u skladu sa propisima o upisu u sudski registar. U sudski registar upisuju se i dijelovi banke,u skladu sa propisima o upisu u sudski registar.
Član 17.
Statusne promjene banke mogu se vršiti samo samo uz suglasnost Centralne banke.
Član 18.
1.2. Poslovanje banke Banka je dužna da otpočne stvarno poslovanje u roku od 90 dana od dana upisa u sudski registar. Ukoliko banka ne otpočne stvarno poslovanje u roku iz stavka 1. ovog člana Centralna banka donijet će rješenje o oduzimanju privlaštenja iz članka 11. ovog zakona.
Član 19.
Banka posluje sredstvima uloženim u vlastiti kapital banke, sredstvima depozita, sredstvima uzetih kredita i drugim sredstvima pribavljenim na tržištu novca i kapitala u zemlji i inozemstvu.
Član 20.
Obujam i ustrojstvo svojih plasmana i odgovarajućih vanbilancnih stavki, banka je dužna da održava u zavisnosti od visine vlastitog kapitala, da se pridržava odredbi o velikom i najvećem mogućem kreditu jednom zajmoprimcu i ukupnom iznosu velikih i najvećih mogućih kredita, kao i drugih propisanih pravila poslovanja. Velikim kreditom, u smislu ovog zakona, smatra se ukupan iznos kredita i drugih potraživanja i garancija koji su dati jednom zajmoprimcu, koji prelazi 20 % vlastitog kapitala. Najvećim mogućim kreditom jednom zajmoprimcu, u smislu ovog zakona, smatra se kredit iz stavka 2. ovog članka koji iznosi 40 % vlastitog kapitala. Ukupni iznos velikih i najvećih mogućih kredita ne može prijeći 80 % vlastitog kapitala. Bliže uvjete za primjenu odredaba ovog članka propisuje Centralna banka.
Član 21.
Banka može poslovati u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih i u ime i za račun drugih osoba.
Član 22.
Banka se može baviti samo depozitnim, kreditnim i drugim bankarskim poslovima, u skladu sa ovim zakonom. Pod poslovima iz stavka 1. ovog članka smatraju se naročito: 1) primanje svih vrsta novčanih depozita; 2) uzimanje i davanje kredita; 3) devizni i devizno valutni poslovi; 4) kupovina i prodaja vrijednosnih papira; 5) izdavanja vrijednosnih papira i novčanih kartica; 6) izdavanje garancija, avala i drugih oblika jamstva koji se izražavaju u novcu; 7) obavljanje poslova platnog prometa; 8) otkup mjenica i čekova; 9) osiguranje i reosiguranje depozita i plasmana i drugih bankarskih poslova; 10) čuvanje i upravljanje sredstvima i vrijednosnim papirima. Devizno-valutne poslove, platni promet sa inozemstvom i kreditno-garancijske poslove sa inozemstvom banka obavlja na temelju posebnog odobrenja Centralne banke, pod uvjetima koje propisuje Centralna banka. Centralna banka može propisati i druge poslove kao bankarske poslove.
Član 23.
Radi uzimanja i davanja kredita i obavljanja drugih bankarskih poslova u financiranju većih poslova i zajedničkog nastupa, dvije ili više banaka mogu osnovati bankarski konzorcij. Banke mogu osnovati bankarski konzorcij zajedno sa stranim bankama i drugim financijskim organizacijama.
Član 24.
Banka prima sve vrste depozita u domaćim i stranim sredstvima plaćanja kao depozite po viđenju ili oročene depozite sa ili bez otkaznog roka, bez ili sa posebnom namjenom, od domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba, kao i nenovčane depozite, a u skladu sa ovim zakonom, drugim propisima i ugovorom o osnutku i poslovanju banke. Ugovorom o depozitu iz stavka 1. ovog članka bliže se određuju uvjeti deponiranja i povlačenja sredstava.
Član 25.
Banka prima štedne uloge i druge depozite građana. Podaci o štednim ulozima i drugim depozitima građana su poslovna tajna banke i mogu se saopćavati samo na pismeni zahtjev suda, ako je prema vlasniku štednog uloga ili drugog depozita pokrenut sudski postupak. Odobrenje o davanju podataka iz stavka 2. ovog članka izdaje direktor banke. Banka je dužna obavjestiti javnost o visini kamatnih stopa.
Član 26.
Aktima poslovne politike banka utvrđuje način i uvjete prijema i povlačenja štednih uloga i drugih depozita.
Član 27.
Banka koja se bavi poslovima štednje dužna je da štedne uloge pojedinog štediše osigura kod institucije ovlaštene za osiguranje štednih uloga do ukupnog iznosa kojeg propiše Centralna banka.
Član 28.
Banka može voditi žiro-račune, tekuće i druge račune građana i po tim računima obavljati platni promet za račun vlasnika takvih računa, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.
Član 29.
Podaci o poslovanju građana preko žiro-računa mogu se saopćavati samo na pismeni zahtjev suda ili za to ovlaštenog financijskog tijela. Podaci o poslovanju građana preko tekućeg računa mogu se saopćavati samo u skladu sa odredbom članka 25. ovog zakona.
Član 30.
Banka može uzimati kredite od domaćih i stranih osoba i davati kredite tim osobama, u skladu sa zakonom i aktima poslovne politike banke. Kredit stranim osobama može se davati pod uvjetima utvrđenim zakonom.
Član 31.
Banka može primati na čuvanje vrijednosne papire, predmete od zlata i drugih plemenitih metala, lomljeno zlato, nakit i druge vrijednosti.
Član 32.
Banka može odobravati kredite osnivačima banke koji imaju preko 10 % glasova u upravljanju bankom samo na temelju odluke tijela koji odobrava kredite, uz obvezatnu prethodnu suglasnost upravnog odbora banke. Banka može odobravati kredite direktoru banke i drugim osobama sa posebnim ovlaštenjima, članovima upravnog odbora, nadzornog odbora, te drugih tijela banke po postupku iz stavka 1. ovog članka. U odluci o odobrenju kredita iz st. 1. i 2. ovog članka mora biti naznačena visina kredita, kamatna stopa, način otplate kredita i sredstva osiguranja naplate kredita.
Član 33.
1.2.1. Načela bankarskog poslovanja Banka posluje na tržištu samostalno i dužna je da održava likvidnost, solventnost i rentabilnost i ostale principe bankarskog poslovanja.
Član 34.
Banka je likvidna kada ima dovoljno novčanih sredstava za izmirenje svojih dospjelih obveza.
Član 35.
Banka je solventna kada osobnom ukupnom realnom imovinom može izmiriti svoje ukupne obveze.
Član 36.
Banka je rentabilna kada svojim poslovanjem ostvaruje prihode dovoljne za pokriće rashoda i ostvaruje dobit.
Član 37.
Osnivači banke snose rizik iz poslovanja banke do visine uloga.
Član 38.
Nelikvidna banka ne može odobravati kredite i druge plasmane, davati garancije i druge oblike jemstva, niti plaćati sa svoga žiro-računa. Deponenti banke ne mogu raspolagati sredstvima koja imaju kod nelikvidne banke.
Član 39.
1.2.2. Utvrđivanje dobiti i pokriće gubitka banke Banka utvrđuje i raspoređuje prihode u skladu sa zakonom. Iz ostvarenog prihoda banka pokriva svoje rashode u skladu sa zakonom.
Član 40.
Dio prihoda iz poslovanja banke po godišnjem obračunu, koji preostane po podmirenju rashoda, banka iskazuje kao ostvarenu dobit. Dobit iz stavka 1. ovog članka, po odbitku poreskih obveza i u skladu sa odlukom mjerodavnog tijela banke, raspoređuje se po redoslijedu na: 1) dio za namirenje rezervi i dio kapitala osnivača, ako je gubitak u prethodnom periodu namiren iz ovih izvora; 2) dio za povećanje rezervi banke; i 3) dio koji se raspoređuje na osnivače, dio za druge vrste kapitala i dio za povećanje kapitala osnivača.
Član 41.
Ako prihod banke,po godišnjem obračunu,nije dovoljan za pokriće njenih rashoda, banka iskazuje gubitak.
Član 42.
Za visinu gubitka iz poslovanja banke smanjuje se ukupni kapital, u skladu sa ovim zakonom i na način i u opsegu koji je utvrđen statutom banke.
Član 43.
1.2.3. Kapital banke Kapital banke sastoji se od dioničkog kapitala odnosno kapitala ulagača (u daljem tekstu: dionički kapital) i rezervi banke. Banka može imati i druge vrste kapitala. Kapital iz st. 1. i 2. ovog članka predstavlja ukupni kapital banke.
Član 44.
Dionički kapital banke formira se iz uloženih novčanih sredstava osnivača banke. Osnivači mogu ulagati stvari i prava u dionički kapital banke. Bliže uvjete ulaganja u dionički kapital iz stavka 2. ovog članka propisuje Centralna banka. Za uložena sredstva u dionički kapital izdaje se dionica, odnosno potvrda o ulogu koja glasi na ime ili na donosioca.
Član 45.
Banka koristi dionički kapital za obavljanje bankarskih poslova, za ulaganje u drugu banku ili druga pravna osoba, kao i za pokriće rizika i gubitka nakon iskorišćenja rezervi i drugih vrsta kapitala. Dionički kapital banka može koristiti i za druge namjene u skladu sa aktima poslovne politike banke.
Član 46.
Radi pokrića rizika i gubitaka iz poslovanja banke formiraju se rezerve banke. Rezerve banke formiraju se iz uplata osnivača i dijela dobiti kojeg banka ostvari svojim poslovanjem.
Član 47.
Rezerve banke se koriste za osiguranje od potencijalnih gubitaka koji proističu iz rizičnih plasmana i odgovarajućih vanbilansnih stavki određenog stepena naplativosti, za pokriće gubitaka koji proizilazi iz poslovanja banke i drugih rizika. Centralna banka propisuje način i uvjete formiranja i visinu rezervi iz stavka 1. ovog članka.
Član 48.
1.2.4. Revizija poslovanja banke Banka je obvezatna da organizaciji ovlaštenoj za obavljanje poslova revizije, podnese godišnji obračun na ekonomsko financijsku reviziju i izvještaj o izvršenoj reviziji dostavi Centraloj banci.
Član 49.
2. Organizacija i upravljanje bankom Banka samostalno utvrđuje način i oblik unutrašnje organizacija.
Član 50.
Bankom upravljaju dioničari, zavisno od visine uloženih sredstava u dionički kapital, sukladno ugovorom o osnutku i poslovanju banke i statutom banke. Jedan dioničar ne može imati više od 15 % ukupnog broja glasova u skupštini banke. Izuzetno, pojedini dioničar banke može steći više od 15 % ukupnog broja glasova u skupštini banke uz odluku skupštine banke i prethodnu saglasnost Centralne banke. Ugovorom o osnutku i poslovanju banke i statutom banke mogu se ograničiti određena prava upravljanja dioničaru koji ne izvršava obveze prema banci, za vrijeme dok te obveze ne izvrši.
Član 51.
Najviše tijelo upravljanja bankom je skupština banke, odnosno drugo odgovarajuće tijelo. Skupštinu banke čine dioničari i drugo odgovarajuće tijelo osnivaći koje mogu zastupati opunomoćene osobe. Broj članova skupštine odnosno drugog odgovarajućeg tijela i način njihovog izbora, funkcioniranje skupštine i način njenog odlučivanja utvrđuje se ugovorom o osnutku i poslovanju banke i statutom banke.
Član 52.
Skupština banke odnosno drugo odgovarajuće tijelo naročito: 1) proglašava banku osnovanom; 2) utvrđuje strategiju razvoja banke; 3) usvaja statut banke; 4) razmatra i usvaja izvještaj o radu banke; 5) usvaja godišnji obračun banke i odlučuje o upotrebi i raspodjeli ostvarene dobiti ili pokriću gubitka; 6) odlučuje o povećanju ukupnog kapitala banke,o izdavanju ostalih vrjednosnih papira i kupovini vrijednosnih papira; 7) imenuje i razrješava članove upravnog i nadzornog odbora i razmatra i usvaja izvještaje upravnog i nadzornog odbora; i 8) odlučuje o statusnim promjenama i prestanku rada banke.
Član 53.
Banka ima upravni odbor koji ima predsjednika i najmanje četiri člana. Najmanje jedna polovina članova upravnog odbora moraju biti dioničari banke. Predsjedniku i članovima upravnog odbora,kada su dioničari, dividenda se isplaćuje nakon isteka roka od tri godine. Osobe iz stavka 3. ovog članka dok su u upravnom odboru ne mogu prenositi uloge na treće osobe. Ugovorom o osnutku i poslovanju banke može se predvidjeti da mjerodavnosti skupštine banke obavlja upravni odbor banke.
Član 54.
Upravni odbor banke vrši naročito slijedeće poslove: 1) utvrđuje poslovnu politiku banke; 2) donosi planove, programe rada i opće akte banke, osim akata koje donosi skupština banke; 3) priprema prijedloge za skupštinu banke i izvršava njene odluke i akta; 4) razmatra i usvaja izvještaje o poslovanju banke tijekom godine; 5) imenuje i razrješava direktora banke i daje naputke i smjernice za njegov rad; 6) donosi odluke o većim poslovnim poduhvatima suglasno statutu banke; 7) podnosi skupštini banke i nadzornom odboru izvještaj o poslovanju banke; 8) saziva sjednice skupštine banke; i 9) vrši i druge poslove predviđene statutom banke, kao i poslove koji nisu u mjerodavnosti skupštine ili nadzornog odbora.
Član 55.
Nadzorni odbor banke je tijelo nadzora, koji ima predsjednika i najmanje četiri člana. Nadzorni odbor banke prati i kontrolira poslovanje banke, upravnog odbora i direktora banke i o tome podnosi izvještaje i prijedloge skupštini banke. Za predsjednika i člana nadzornog odbora ne mogu biti imenovani predsjednik i članovi upravnog odbora ili direktor te ili bilo koje druge banke, osoba zaposlena u državnom tijelu, osim kada se Federacija, kanton, grad-distrikt Sarajevo i općina pojavljuje kao dioničar banke,osoba koja je član javnog trgovačkog društva ili komanditor. U slučaju nesavjesnog rada ili prekršaja svoje dužnosti od predsjednika i članova nadzornog odbora banka može tražiti naknadu štete.
Član 56.
Banka ima direktora banke. Direktor banke se imenuje u skladu sa statutom banke. Direktor može biti dioničar banke. Za vrijeme obavljanja dužnosti, direktor banke ne može prenositi uloge na treće osobe. Dividenda se isplaćuje direktoru banke nakon isteka roka od tri godine. Za imenovanje direktora banke potrebna je prethodna suglasnost Centralne banke koja se daje na osnovu kriterija koje usvaja Savjet Centralne banke. Ugovorom o osnutku i poslovanju banke može se predvidjeti da banka ima predsjednika banke, čije se obveze i prava uređuju statutom banke.
Član 57.
Direktor banke obavlja naročito slijedeće poslove: 1) rukovodi poslovanjem banke i organizira njen rad; 2) predstavlja i zastupa banku; 3) izvršava odluke skupštine i upravnog odbora banke, odnosno brine se za njihovu provedbu; 4) pokreće incijativu i daje prijedloge za unapređenje poslovanja banke; i 5) imenuje i razrješava radnike sa posebnim ovlaštenjima.
Član 58.
Direktor banke odgovoran je za zakonitost rada banke.
Član 59.
Direktor banke odnosno osoba sa posebnim ovlaštenjima, za vrijeme obavljanja funkcije, ne može kupovati dionice i uloge povjerilaca i dužnika banke. Direktor banke i osoba sa posebnim ovlaštenjima najmanje jednu godinu poslije prestanka radnog odnosa u toj banci, ne mogu biti osnivači druge banke. Ako osoba iz st. 1. i 2. ovog članka postupe usuprot ovim odredbama, banka ima pravo da predmjerodavnim sudom zahtijeva brisanje iz sudskog registra druge pravne osobe.
Član 60.
Ukoliko je banka osnovana kao društvo sa ograničenom odgovornosti, odlukom odnosno ugovorom o osnutku i poslovanju banke i statutom banke, uređuje se upravljanje bankom prema odredbama članka 50. st. 1. i 4. i čl. 51, 52, 53, 54. i 55. ovog zakona.
Član 61.
3. Obavještavanje Banka je dužna obaviještavati Centralnu banku o : 1) izvršenoj registraciji i početku rada banke uz prilaganje odgovarajuće dokumentacije; 2) namjeravanim statusnim promjenama banke; 3) namjeri promjene statuta banke; 4) osnivačkim ulozima u nebankarske organizacija; 5) namjeri osnutka banke, filijale, poslovne jedinice ili predstavništva u inozemstvu; 6) namjeri odobrenja i odobrenju velikog, odnosno najvećeg mogućeg kredita; 7) osnivaču banke koji je kupovinom dionica stekao više od 10 % kapitala; 8) osnutku bankarskog konzorcijuma; i 9) drugim informacijama i podacima koje zatraži Centralna banka. Banka je dužna javno objavljivati uvjete i rezultate poslovanja, statusne promjene i ostale elemente bitne za informiranje javnosti.
Član 62.
4. Bankarska tajna Sve osobe koje obavljaju upravljačku funkciju ili su zaposlene u banci kao i osobe koje obavljaju usluge za banku, dužne su izvršiti osiguranje svih informacija čije neovlašteno korištenje može štetiti poslovanju banke i čuvati ih kao poslovnu tajnu. Obveza čuvanja informacija iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na sve osobe koje su ranije imale upravljačku funkciju, bile zaposlene u banci ili su mogle doći u posjed informacija banke.
Član 63.
Obveza čuvanja poslovne tajne iz članka 62. ovog zakona ne odnosi se kad se informacije daju na pismeni zahtjev Narodne banke Bosne i Hercegovine, Centralne banke i Agencije za osiguranje depozita i sanaciju banaka. Povjerljive informacije koje se smatraju poslovnom tajnom banke daju se uz odobrenje direktora banke.
Član 64.
III - DEPOZITNE ORGANIZACIJE Depozitna organizacija se može osnovati kao: štedionica, druga štedno-kreditna organizacija ili druga financijska organizacija koja se bavi depozitnim poslovima.
Član 65.
Iznos novčanog osnivačkog kapitala za osnutak štedionice iznosi 1 milion DEM, a za druge štedno kreditne i financijske depozitne organizacije 5oo tisuća DEM. Druge uvjete za osnutaki poslovanje depozitnih organizacija propisuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Centralne banke.
Član 66.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na banke sukladno se primjenjuju i na depozitne organizacije.
Član 67.
IV - OSTALE ODREDBE Pravne osobe koje nisu osnovane u skladu sa ovim zakonom ne mogu obavljati depozitne poslove.
Član 68.
Pravna osoba koja nije osnovana u skladu sa ovim zakonom u sudski registar ne može upisati naziv koji u sebi sadrži naziv: "banka", "financijska organizacija", "depozitna organizacija" ili izvedenicu ili skraćenicu iz ovih naziva, ako pravnoj osobi nije izdato privlaštenje u skladu sa ovim zakonom.
Član 69.
VI - KAZNENE ODREDBE Novčanom kaznom od 1.000 do 8.000 DEM , kaznit će se za privredni prijestup banka i depozitna organizacija ako: 1) svoje poslovanje ne održava u okviru uvjeta propisanih člankom 20. ovog zakona; 2) ne održava likvidnost i solventnost u svom poslovanju koje traju pet radnih dana neprekidno, odnosno sa prekidima 10 radnih dana tijekom mjeseca;. 3) ne uskladi svoje poslovanje u roku iz članka 72. ovog zakona; Novčanom kaznom od 20 do 400 DEM kaznit će se za privredni prijestup iz stavka 1.ovog članka direktor i drugi radnik sa posebnim ovlaštenjem u banci ili depozitnoj organizaciji. Direktor i drugi radnici sa posebnim ovlaštenjem u banci ili depozitnoj organizaciji koji su osuđeni za privredni prijestup iz stavka 2. ovog članka ne mogu obavljati rukovodeće poslove u banci ili depozitnoj organizaciji za vrijeme od dvije godine od dana pravovaljanosti presude.
Član 70.
Novčane kazne utvrđene ovim zakonom plaćaju se u valuti utvrđenoj zakonom o valuti Federacije po srednjem tečaju koji utvrđuje i objavljuje Centralna banka na dan plaćanja.
Član 71.
VII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Dioničari iz drugih republika bivše SFRJ, druge republike iz bivše SFRJ i bivša SFRJ, koji su uložili sredstva u skladu sa Zakonom o bankama i drugim financijskim organizacijama ("Službeni list SFRJ", br. 10/89, 40/89, 87/89, 18/90, 72/90 i 79/90) ne mogu po osnovi dionica upravljati bankom niti ostvariti druga prava, dok se ne reguliraju odnosi naslijeđivanja i prijenosa kapitala između Republike Bosne i Hercegovine i drugih republika iz bivše SFRJ.
Član 72.
Banke i druge financijske organizacije dužne su uskladiti svoje poslovanje sa odredbama članka 6. ovog zakona u visini do 50% do 30.06.1995 godine, a puni iznos do 31.12.1995. godine. Ukoliko banka ili druga financijska organizacija ne uskladi svoje poslovanje u roku iz stavka 1. ovog članka, Centralna banka oduzet će privlaštenje i pokrenut će postupak za brisanje banke iz sudskog registra. Propise o usklađivanju poslovanja banke i druge depozitne organizacije sa odredbama ovog zakona propisuje Centralna banka.
Član 73.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".