Aktio

Odluka o provođenju Izmjena i dopuna Regulacionog plana "Stup Nukleus" kompleks uz poslovni objekat u ulici Dţemala Bijedića, na k.ĉ. br. 231/2, 265/1 i 265/5 k.o. Stup (skraćeni postupak)

Na osnovu ĉlana 25. stav (8) i ĉlana 39. stav (2), Zakona o prostornom ureĊenju Kantona Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17, 1/18), te ĉlanova 19. i 28. Statuta Općine Ilidţa Sarajevo ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 33/10 - Preĉišćeni tekst, 18/16), Općinsko vijeće Općine Ilidţa Sarajevo, na 27. redovnoj sjednici odrţanoj dana 23.05.2024. godine, donijelo je ODLUKU O PROVOĐENJU IZMJENA I DOPUNA REGULACIONOG PLANA "STUP NUKLEUS" KOMPLEKS UZ POSLOVNI OBJEKAT U ULICI DŢEMALA BIJEDIĆA, NA K.Ĉ. BR. 231/2, 265/1 I 265/5 K.O. STUP (SKRAĆENI POSTUPAK) Ĉlan 1. Ovom Odlukom utvrĊuju se uslovi korištenja, izgradnje, ureĊenja i zaštite prostora i naĉin provoĊenja Izmjena i dopuna Regulacionog plana "Stup Nukleus" (u daljem tekstu: Plan), a naroĉito granice prostorne cjeline, urbanistiĉko-tehniĉki uslovi za izgradnju graĊevina, uslovi za ureĊenje graĊevinskog zemljišta, ureĊenje zelenih i slobodnih površina, ureĊenje vodotoka, te odnosi prema postojećim objektima. Ĉlan 2. (1) Granica obuhvata polazi od tromeĊe parcela k.ĉ. 231/2, 273/1 i 236/4, potom produţava u pravcu sjevera, te sjeveroistoka idući meĊama parcela k.ĉ. 231/2, 265/1 (obuhvata ih) i dolazi do tromeĊe parcela k.ĉ. 265/1, 265/3 i 4143/2. Granica obuhvata se potom lomi na jug idući meĊama parcela k.ĉ. 265/1 i 231/2 (obuhvata ih), te izlazi na planiranu saobraćajnicu ĉijom osovinom produţava na jugozapad i dolazi do mjesta odakle je opis granice i poĉeo. (2) Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Stup, Općina Ilidţa. (3) Površina obuhvata iznosi P=4,2 ha. Ĉlan 3. Izgradnja na ovom podruĉju vršit će se na osnovu ovog Plana. Ĉlan 4. U obuhvatu Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama: - Poslovno stambena namjena - Stambeno poslovna namjena - UreĊene javne, pješaĉke i zelene površine - Saobraćaj (1) 9.180m² 16.270m² 6.570m² 10.680m². Ĉlan 5. Kod urbanistiĉkog koncipiranja prostora voditi raĉuna o intervenciji na objektima u cilju usklaĊivanja i ujednaĉavanja horizontalnih, a naroĉito vertikalnih gabarita sa susjednim objektima i uliĉnim fasadama u cjelini. Prosjeĉna spratnost mora se kretati u zavisnosti od pozicije objekta i distanci u odnosu na susjedne i planirane objekte i parcele od SP2 do SP6+Pt uz maksimalno moguće koeficijente izgraĊenosti planiranih objekata, a u ovisnosti o veliĉini graĊevinskih parcela koji su utvrĊeni Planom. (2) (3) Broj 22 - Strana 115 Svi urbanistiĉko-tehniĉki uslovi za izgradnju graĊevina koji su utvrĊeni u obuhvatu Plana prikazani su na grafiĉkim prilozima i tekstualnom obrazloţenju urbanistiĉkog rješenja koji su sastavni dio Plana. Urbanistiĉko tehniĉki uslovi za planirane graĊevine: a) Regulaciona linija, graĊevinska linija i spratnost objekata: 1) graĊevinske parcele utvrĊene su regulacionom linijom i definisane su u grafiĉkom dijelu Plana; 2) izrada planskog dokumenta vrši se na aţurnoj geodetskoj podlozi sa ucrtanim postojećim parcelama i dostavljenim podacima o posjedovnom (katastarskom) stanju dobivenom od nadleţne institucije. Ukoliko se prilikom pribavljanja urbanistiĉke saglasnosti za izgradnju graĊevina na planiranim parcelama ustanove odstupanja u katastarskom stanju, odnosno granicama parcela starog (vlasništvo) i novog premjera (posjedovno stanje), usklaĊivanje razlika u navedenim katastrima vrši nadleţna općinska sluţba; 3) planom utvrĊene parcele moguće je, zavisno od potrebe potencijalnih investitora, spajati pri ĉemu se ne moţe mijenjati planirani saobraćajni koncept, regulaciona linija i utvrĊena distanca graĊevinskih linija u odnosu na saobraćajnice; 4) graĊevinska linija utvrĊuje dio graĊevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi graĊevinu, u sklopu koje se moţe formirati tlocrtno rješenje objekta, a istu ne moţe preći najistureniji dio objekta; 5) izgradnja objekata moţe se vršiti samo na prethodno ureĊenom graĊevinskom zemljištu. Osiguranje prikljuĉaka novim objektima ne smije ugroziti funkciju i kapacitet postojeće infrastrukture; 6) prikljuĉke na saobraćajnice i mreţu komunalnih instalacija treba u svakom konkretnom sluĉaju posebno projektovati, a u skladu sa Planom i vaţećim normativima za predmetne vrste prikljuĉaka. Obavezno je projektovanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugraĊivanje za potrebe svakog potrošaĉa; 7) na objektima su utvrĊene dvije graĊevinske linije: graĊevinska linija osnovnog gabarita objekta i graĊevinske linija jedne ili više etaţa; 8) graĊevinska linija podrumske etaţe moţe biti i veća od graĊevinske linije osnovnog gabarita objekta, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na ureĊeni teren, a za potrebe rješavanja saobraćaja u mirovanju odnosno realizaciju garaţiranja. Udaljenost graĊevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1.5 m, zbog mogućnosti realizacije zaštitne graĊevinske jame i minimalna udaljenost od regulacione linije graĊevinske parcele 3.0 m. Projekat osiguranja graĊevinske jame je obavezan; 9) moguća je i realizacija više podzemnih etaţa sa navedenom graĊevinskom linijom, a naroĉito za rješavanje saobraćaja u mirovanju odnosno Broj 22 - Strana 116 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19) 20) SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO realizacije garaţiranja. Na završnoj konstrukciji podzemne etaţe koja izlazi iz osnovnog gabarita potrebno je obezbijediti cca 25% površine za zelenilo, formiranjem ţardinjera ili udubljenja u ploĉi; tehniĉka dokumentacija za planirane objekte mora biti usaglašena sa uslovima fundiranja i preporukama vezanim za konstruktivne elemente same graĊevine i okolnog terena u geoinţinjerskom elaboratu koji mora biti izraĊen za svaki objekat; prizemlja planiranih objekata mogu se rješavati i transparentno uz formiranje pješaĉkih površina koje po potrebi mogu biti natkrivene; ureĊaji koji su u funkciji obavljanja djelatnosti u objektu (ventilacija, dimnjaci, klima ureĊaji i sl.) moraju se smjestiti unutar osnovnog gabarita objekta, posebno u sluĉaju kada bi svojim volumenom i oblikom mogli uticati na arhitektonsko- oblikovni izgled fasade; u zonama naseljskog zelenila moţe se odobriti izgradnja i ureĊenje pješaĉkih staza, rekreativnih ploha i postavljanje elemenata urbanog mobilijara; spratnost i odstojanje graĊevinskih linija planiranih objekata su utvrĊeni Planom i ne mogu se mijenjati. Nazivi etaţa u Planu su: podrum ("Po"), suteren ("S"), prizemlje ("P"), spratovi ("1", "2",...); podrumom (Po) se smatra najniţa etaţa zgrade koja je sa svih strana objekta ukopana više od 90% u odnosu na postojeći ureĊeni teren. Moţe se realizirati i više podrumskih etaţa pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehniĉke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena (projekat zaštite graĊevinske jame); suteren (S) je etaţa ukopana u teren sa tri strane i slobodnim proĉeljem, kao i etaţa koja je ukopana u odnosu na ureĊen teren svog vertikalnog volumena 50% i više; potkrovnom etaţom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzitka do 150 cm. Visina nadzitka se mjeri od gornje kote poda potkrovlja do spoja nadzitka sa krovnom konstrukcijom; maksimalna konstruktivna visina prizemlja sa poslovnom namjenom je 480 cm. Maksimalna konstruktivna visina spratnih etaţa je 300 cm (konstruktivna visina etaţe se mjeri od kote gotovog poda jedne, do kote gotovog poda sljedeće etaţe); kod objekata sa ravnim krovom maksimalna visina atike je 70 cm u odnosu na završnu a.b. ploĉu. Ograda ravnog krova od kote vrha (zidane) atike do visine od 110 cm od kote gotovog ravnog krova, moţe se realizovati samo kao transparentna (staklo i sl.). Stubišna vertikala moţe biti iznad završne kote ravnog krova; ukoliko se radi o planiranom objektu na jedinstvenoj graĊevinskoj parceli sa više b) c) Ĉetvrtak, 6. 6. 2024. katastarskih ĉestica, izgradnja se moţe realizovati fazno, na parcelama sa rješenim imovinsko-pravnim odnosima; 21) koeficijenti izgraĊenosti pojedinaĉnih parcela i ukupnog obuhvata utvrĊen je i prezentiran u tekstualnom obrazloţenju Plana; 22) koeficijent izgraĊenosti je odnos izmeĊu ukupnog BGP-a objekta nadzemnih etaţa i površine parcele. Kod raĉunanja ukupnog BGPa objekta ne uzima se u obzir podrumska etaţa, dok se suterenska etaţa raĉuna do 75% ukupne površine iste. Arhitektonsko oblikovanje - Pri arhitektonskom oblikovanju i materijalizaciji novu izgradnje, te rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih objekata predlaţe se poštivanje sljedećih uslova: 1) kod arhitektonskog oblikovanja objekata birati slobodnije funkcionalno oblikovanje, sa jednostavnim, mirnim arhitektonskim linijama i formom jednostavnih kubusa. Savremeni naĉin tretiranja fasade treba biti sa aspekta forme, kolorita i upotrebe savremenih materijala; 2) preporuĉuje se izvlaĉenje i uvlaĉenje u okviru osnovnog horizontalnog gabarita objekta. Naroĉito kod objekata ĉija duţina prelazi 40 metara, potrebno je vertikalama izdjeliti objekat u lamele, poštivajući ritam uliĉnog fronta i uslove vezane za graĊevinsku liniju koji su utvrĊeni ovim ĉlanom; 3) novi ili zamjenski objekti moraju svojim likovnim izrazom, proporcijama, arhitekturom i odnosom masa, ĉiniti oblikovnu cjelinu sa postojećim objektima, susjednim novorealiziranim i planiranim objektima ili blokom u cjelini. Ostali uslovi: 1) nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu; 2) nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviĊen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15 cm više od kote niveleta ploĉnika; 3) nivelete pješaĉkih površina kao i prilazi i ulazi u graĊevine, moraju biti isprojektovani i izvedeni prema Uredbi o urbanistiĉko-tehniĉkim uslovima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i spreĉavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistiĉkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehniĉka i ortopedska pomagala ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00); 4) prikljuĉke na saobraćajnice i mreţu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom sluĉaju projektovati u skladu sa Planom (vaţećim tehniĉkim normativima), a na osnovu faza komunalne infrastrukture koje su sastavni dio Plana; 5) moguća je izgradnja pomoćnih objekata u sklopu vlasniĉke parcele, a prema prostornim Ĉetvrtak, 6. 6. 2024. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO mogućnostima parcele i odnosa prema susjednim objektima, uz mišljenje općinskog urbaniste. Ĉlan 6. (1) Postojeći objekti koji se zadrţavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi, nadzidati ili izvršiti zamjena graĊevinskog fonda, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe poslovnih prostora, uz uslov da se u njima obavljaju djelatnosti koje ne ugroţavaju ĉovjekovu okolinu i standard ţivota u susjednim zgradama. (2) NadziĊivanje postojećih objekata moţe se dozvoliti uz uslov da objekat na kojem se vrši nadziĊivanje mora zadovoljiti konstruktivno-seizmiĉke uslove, te da spratnost nadzidanih objekata treba biti usklaĊena sa prosjeĉnom visinom okolnih objekata. Kod nadziĊivanja-dogradnje postojećih objekata, nadzidani-dograĊeni dio objekta treba unaprijediti estetske vrijednosti postojećeg izgleda objekta shodno ĉlanu 5. ove Odluke. Ĉlan 7. (1) UreĊenje graĊevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na naĉin kako je to predviĊeno Planom. (2) Izgradnja graĊevina ne moţe zapoĉeti bez prethodnog minimalnog ureĊenja graĊevinskog zemljišta, pod ĉime se podrazumijeva obezbjeĊenje saobraćajnog pristupa parceli, prikljuĉenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mreţu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena. (3) Izgradnja graĊevina ne moţe zapoĉeti prije uklanjanja objekata predviĊenih za rušenje. Izuzetno se ovi objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije tehniĉkog prijema graĊevine. Privremeno korištenje graĊevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne moţe odobriti. Ĉlan 8. Izgradnja objekata privremenog karaktera se ne moţe odobriti, izuzimajući privremene objekte za potrebe gradilišta. Privremeni objekti za potrebe gradilišta se moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehniĉki prijem graĊevine. Ĉlan 9. (1) Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garaţiranje vozila utvrĊene su Planom – faza saobraćaja. (2) Interne saobraćajnice za ĉije proširenje nisu postojale prostorne i imovinsko-pravne mogućnosti, zadrţavaju se kao saobraćajni pristup u postojećim gabaritima. Za objekte koji nemaju adekvatan kolski pristup, ukoliko postoje prostorne mogućnosti moţe se realizovati kolski pristup preko susjedne parcele pod uslovom pribavljanja saglasnosti vlasnika parcele preko koje bi se isti realizovao. (3) Parkiranje - garaţiranje se mora obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele ili unutar gabarita objekta. (4) Garaţe u okviru blokova se mogu povezivati u podzemnim etaţama, ali da pri tome ne remete komunalnu infrastrukturu. (5) U okviru ozelenjenih blokova, nije dozvoljeno vanjsko parkiranje izuzev realizacije pristupne rampe za podzemnu garaţu. (6) Za objekte koji se nalaze na raskršću (uglovnica) i nemaju kolski pristup, parkiranje i garaţiranje rješavati u okviru kolektivnih garaţa. Broj 22 - Strana 117 Prilikom izdavanja urbanistiĉke saglasnosti, a na osnovu traţene bruto graĊevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garaţnih mjesta i to na sljedeći naĉin: a) za stambenu izgradnju 1 stan – 1,1 parking mjesto, b) za poslovne sadrţaje jedno parking mjesto na 60 m² /max. BGP. (8) Interni saobraćaj koji je u grafiĉkom prilogu definisan u okviru graĊevinskih parcela sa stambeno-poslovnim objektima realizuje sam investitor. Prikazani interni saobraćaj u okviru navedenih parcela se moţe i mijenjati, ali pod uslovom da se zadovolji propisan broj parking mjesta i minimum 15% zelenih površina. (9) Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fiziĉke strukture. Ĉlan 10. Planom je utvrĊeno proširenje i izgradnja vodovodne i kanalizacione mreţe prena novonastalim potrebama. Ĉlan 11. Sistem upravljanja otpadom u obuhvatu Plana mora funkcionisati u skladu sa odredbama Zakona o komunalnoj ĉistoći ("Sluţbene novine Kantona Sarajevo", br. 14/16, 34/16, 19/17, 20/18, 22/19), kao i drugih zakonskih i podzakonskih akata iz predmetne oblasti. Na grafiĉkom prilogu Plana br. 7 dat je prijedlog lokacija za selektivno prikupljanje otpada, a eventualnu izmjenu istih, kao i vrste/broja/zapremine posuda za prikupljanje, odrediti u dogovoru sa nadleţnom općinskom sluţbom i Kantonalnim javnim komunalnim preduzećem "Rad". Lokacije za prikupljanje otpada riješiti u okviru planirane parcele za izgradnju objekta, te iste adekvatno obraditi i prikazati u projektnoj dokumentaciji za izgradnju objekata (idejnom i izvedbenom projektu). Ĉlan 12. (1) Kod realizacije planiranih objekata neophodno je ispoštovati sve elemente propisane zakonskom regulativom vezanom za provoĊenje inspekcijskog i drugog nadzora gradnje. (2) Pri izvoĊenju graĊevinskih radova kod realizacije planiranih objekata utvrĊuje se radno vrijeme od 07-19 sati. Ĉlan 13. (1) Minimalno 15-30% od ukupne graĊevinske parcele objekata, mora se koristi za stvaranje zelenih površina, a naroĉito kod novoplaniranih objekata. (2) Površine utvrĊene kao slobodne i zelene površine ne mogu se koristiti za druge namjene. (3) Prilikom planiranja sve postojeće, zdrave i fenotipski dobro oblikovane jedinke, kao i grupacije, treba saĉuvati i uklopiti u buduće rješenje. (4) Površine koje su formirne na koti partera, a iznad podzemne etaţe garaţa, se planiraju kao javni otvoreni zeleni prostori i moraju biti realizirane tako da omogućavaju sadnju visokih stablašica (minimalna jama sa pedosupstratom je 4,5 m³.) (5) Projektna dokumentacija za izgradnju objekata, garaţe i saobraćajnica mora sadrţavati i Projekte vanjskog ureĊenja sa hortikulturom, kao dio jedinstvenog rješenja. (6) Tehniĉki prijem arhitektonskih i drugih objekata podrazumijeva i prijem izvedenih radova na ureĊenju zelenih površina. (7) Izgradnja i ureĊenje zelenih površina vrši se u skladu sa prethodno pribavljenom (odgovarajućom) dokumentacijom (7) SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 22 - Strana 118 uraĊenom na osnovu Idejnog rješenja hortikulture, koja je sastavni dio Plana. (8) Projekti moraju biti uraĊeni od strane struĉnog i odgovornog lica i/ili registrovane firme za projektovanje zelenih površina. Ĉlan 14. (1) Projektna dokumentacija za realizaciju novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente graĊevina i radova na okolnom terenu na osnovu inţenjerskogeološkog i geotehniĉkog izvještaja, koji treba biti uraĊen od strane ovlaštene firme ili institucije. (2) Statiĉki proraĉun graĊevina mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8o MCS. (3) Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinţenjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehniĉkog prijema, a upotrebna dozvola se ne moţe izdati ukoliko predviĊeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući. Ĉlan 15. Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-02-3017/24-12b 23. maja 2024. godine Predsjedavajući Ilidţa Tarik Stambolić, s. r.