Grad Sarajevo - Gradsko vijeće
Odluka o usvajanju Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva
Na osnovu člana 26. stav 1. tačka 2. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08 - prečišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na 12. sjednici održanoj dana 23.02. 2022. godine, donijelo je
ODLUKU
O USVAJANJU AKCIONOG PLANA RODNE RAVNOPRAVNOSTI GRADA SARAJEVA
Član 1.
Ovom odlukom usvaja se Akcioni plan rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva koji je sastavni dio Odluke.
Član 2.
Izmjene i dopune Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva vrše se na način i po postupku za njegovo donošenje.
Član 3.
Gradskom vijeću Grada Sarajeva podnosi se Informacija o provođenju Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva jedanput godišnje.
Član 4.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-GV-02-324/22
23. februara 2022. godine
Sarajevo
Predsjedavajući Gradskog vijeća
Jasmin Ademović, s. r.
AKCIONI PLAN
RODNE RAVNOPRAVNOSTI GRADA SARAJEVA 2022. - 2024.
VIZIJA GRAD SARAJEVO - GRAD RAVNOPRAVNOSTI I JEDNAKIH MOGUĆNOSTI ZA ŽENE I MUŠKARCE UVOD
U Ustavu Bosne i Hercegovine, kao i entitetskim Ustavima, ravnopravnost spolova navedena je kao jedna od odrednica ljudskih prava, pa je u skladu s njom i u skladu sa Pekinškom deklaracijom koju je BiH potpisala 1995. godine, usvojen i Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini koji uređuje, promoviše i štiti ravnopravnost spolova te garantuje jednake mogućnosti svim građanima i građankama u svim sferama društva.
Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou podrazumijeva da u jednom društvu, zajednici ili organizaciji postoje jednake mogućnosti za žene, muškarce i osobe drugačijih rodnih identiteta za doprinos kulturnom, političkom, ekonomskom i socijalnom napretku, kao i da imaju jednake mogućnosti da uživaju sve koristi i dobrobiti od napretka zajednice u kojoj žive i rade.
Prema definiciji Ujedinjenih nacija, gender mainstreaming predstavlja "proces utvrđivanja posljedica koje bilo kakva planirana akcija može imati na žene i muškarce, uključujući zakonodavstvo, te politike ili programe djelovanja u svim oblastima i na svim razinama. To je strategija koja omogućava da se zahtjevi i iskustva žena i muškaraca ugrade u procese stvaranja, provedbe, praćenja i procjene politika i programa djelovanja u svim oblastima politike, ekonomije i društva, tako da od toga jednako profitiraju i žene i muškarci, odnosno da se ne održava nejednakost".
Gender mainstreaming je i: "Ugradnja prioriteta i potreba žena i muškaraca u sve zakone, strategije, planove, programe i akcije društva, radi postizanja jednakosti i ravnopravnosti polova, uzimajući u obzir, na nivou planiranja, posljedice koje će ove akcije imati na žene i muškarce." Gender mainstreaming kao termin je uveden u upotrebu donošenjem Pekinške deklaracije i platforme za akciju, na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama (Peking, 1995). Mnoge države su sporazumno usvojile gender mainstreaming kao važnu globalnu strategiju za postizanje ravnopravnosti polova.
U tu svrhu, potrebno je da se pitanja ravnopravnosti spolova shvate kao međusobno uvažavanje, podrška i saradnja svih žena i muškaraca za dobrobit cijelog društva.
- Rodno razvrstani podaci / Gender disaggregated data
Prikupljanje i razvrstavanje statističkih podataka po spolu koje omogućava podatke za socio-ekonomsku gender/rodnu analizu po različitim oblastima.
- Rodna procjena utjecaja / Gender impact assessment
Ispitivanje politika, programa, zakona, planova i aktivnosti kako bi se vidjelo na koji način će utjecati na žene i na muškarce. Svrha gender/rodne procjene utjecaja je eliminisanje diskriminatornih efekata i promovisanje ravnopravnosti spolova.
- Rodno zasnovano nasilje / Gender based violence
Bilo koji oblik nasilja koristeći prijetnju fizičkom ili emotivnom snagom, uključujući silovanje, udaranje žena, seksualno zlostavljanje, incest i pedofiliju. Rodno zasnovano nasilje koje rezultuje ili će vjerojatno rezultovati fizičkom, seksualnom ili psihološkom povredom žene ili njenom patnjom, uključujući prijetnje takvim radnjama, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo u javnosti ili privatnom životu.
To obuhvata, ali nije ograničeno samo na:
- Rodni / Gender mainstreaming
Privilegovanje, isključivanje ili ograničavanje zasnovano na spolu/rodu zbog kojeg se pojedincima otežava ili negira priznanje, uživanje ili ostvarivanje ljudskih prava i sloboda.
- Diskriminacija na osnovu spola/roda
Upotreba politički korektnog jezika promoviše ravnopravnost spolova i time izbjegava upotrebu diskriminatornih formi u porukama koje prima šira javnost u cilju ostvarivanja ravnopravnosti spolova kao ljudskih prava u jeziku. Navođenje profesija, zvanja i titula žena u muškom rodu je eksplicitna diskriminacija.
Postoji kada se koristi isključivo jedan gramatički rod kao generički pojam.
- Diskriminacija u jeziku
Svih osoba bez obzira na spol podrazumijevaju odsustvo prepreka za ekonomsko, političko i društveno učešće na osnovu spola.
- Jednake mogućnosti
- Ravnopravna vidljivost, osposobljenost i učešće u svim vidovima javnog i privatnog života
Svih osoba muškog i ženskog spola podrazumijeva osiguranje odsustva diskriminacije po osnovu spola
- Ravnopravan tretman
Znači da su osobe muškog i ženskog spola jednako prisutne u svim područjima javnog i privatnog života, imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata.
- Ravnopravnost spolova
Jednakost između muškaraca i žena podrazumijeva jednaka prava, odgovornosti i mogućnosti. Ne promoviše identičnost muškaraca i žena, već uvažava njihovo pravo na različitost. Jednakost znači i zaštitu specifičnosti, odnosno razlika među ljudima.
- Rodna jednakost
Društveno uvjetovane razlike između žena i muškaraca koje su, za razliku od bioloških i fizioloških razlika, naučene, promjenjive i zavise od različitih faktora poput kulture, religije, društvenog i političkog uređenja, ekonomske situacije, klase, starosne dobi, etničke pripadnosti itd.
- Rod / Gender
Predstavlja biološke i psihološke karakteristike po kojima se razlikuju osobe muškog i ženskog spola, a označava i gender/rod kao sociološki i kulturološki uvjetovanu razliku između osoba muškog i ženskog spola i odnosi se na sve uloge i osobine koje nisu uvjetovane ili određene isključivo prirodnim ili biološkim faktorima, nego su prije proizvod normi, prakse, običaja i tradicije i kroz vrijeme su promjenjivi.
- Spol
1. OSNOVNI POJMOVI VEZANI ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA
Nadamo se da ćemo, zajedno sa drugim partnerima iz naše zajednice, uspjeti ostvariti što više ciljeva, mjera i aktivnosti koje su određene u ovom Akcionom planu, te se barem malo približiti našoj viziji Grada Sarajeva kao grada ravnopravnosti i jednakih mogućnosti i za žene i za muškarce.
Ovaj Akcioni plan je doprinos primjeni Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH i Evropske povelje o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou, jer je njegova namjena da obezbijedi primjer svim drugim jedinicama lokalne samouprave, organizacijama civilnog društva i poslovnim subjektima u zajednici da i oni ugrade principe jednakosti i ravnopravnosti spolova u svoj rad i djeluju na društveno odgovoran način.
Akcioni plan rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva utvrđuje ciljeve, mjere i aktivnosti koje će doprinijeti unapređenju rodne ravnopravnosti u Gradu Sarajevu. U dokumentu su identifikovani prioriteti djelovanja, određeni su nosioci aktivnosti, vremenski okvir za njihovu realizaciju, kao i indikatori u ostvarivanju ciljeva za postizanje rodne ravnopravnosti.
Međunarodni i nacionalni pravni okviri stvorili su ambijent, pravne uslove, ali i obavezu izrade Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva.
a) nasilje u porodici ili domaćinstvu, uključujući između ostalog fizičku i mentalnu agresiju, emocionalno i psihološko zlostavljanje, silovanje i seksualno zlostavljanje, incest, silovanje supružnika, stalnog ili povremenog partnera i nevjenčanog supružnika, zločin počinjen u ime časti, genitalno sakaćenje i druge tradicionalne obrede koji ženama nanose štetu, kao što su prisilni brakovi;
b) nasilje do kojeg dolazi u široj zajednici, uključujući silovanje, seksualno zlostavljanje/iskorištavanje, seksualno uznemiravanje i zastrašivanje na radnom mjestu, u institucijama i slično, trgovinu ženama u svrhu seksualnog i ekonomskog iskorištavanja i seksualnog turizma;
c) nasilje koje počini ili toleriše država ili njeni službenici;
d) kršenje ljudskih prava žena u vrijeme oružanog sukoba, naročito otmice, nasilno preseljenje, sistemska silovanja, seksualno ropstvo, prisilne trudnoće i trgovina ljudima u svrhu seksualnog i ekonomskog iskorištavanja.
Jednakost spolova ne znači "istost"
Na prvi pogled izraz jednakost spolova može izgledati kao kontradikcija. Ako se pođe od pojma spol, shvaćenog u njegovom osnovnom značenju kao biološkoj razlici između muškarca i žene, onda je na prvi pogled jasno da se ne može govoriti o jednakosti spolova. Međutim, ovo stajalište se ispostavlja s jedne strane isuviše banalnim jer muškarca i ženu posmatra prosto kroz reproduktivnu prizmu, svodeći ih na reproduktivne jedinke, a pri tome zanemarujući brojne druge funkcije koje ima, odnosno može imati čovjek kao svjesno i razumno biće. S druge strane, ovo stajalište je i preusko, jer izoluje muškarca i ženu iz društvenog konteksta, odnosno zanemaruje njihove međusobne, socijalno karakteristične interakcije i s time povezanu činjenicu da su muškarci i žene uvijek dio određenog društvenog sistema koji ima određena pravila funkcioniranja. Ta su pravila sa formalnog stajališta određena prije svega zakonskim, odnosno, šire definirano, pravnim propisima.
1.1. Ravnopravnost spolova
Imajući u vidu navedeno, te neminovnu asocijaciju pojma "jednakost" sa pojmom "ravnopravnost", postavlja se pitanje da li jednakost i ravnopravnost spolova u biti imaju isto značenje tako da ih ne treba razlikovati, odnosno da li ova dva pojma imaju samo formalnu, ali ne i suštinsku razliku. Međutim, iskustvo i razna istraživanja pokazuju da uprkos jednakoj vrijednosti oba spola, jednakim pravima, obavezama i mogućnostima, često pripadnici jednog spola ipak imaju manje stvarnih mogućnosti, niži društveni status i manje moći i utjecaja nego pripadnici drugog spola što dovodi do, društveno gledano, hijerarhijski podređenog položaja pripadnika jednog spola u odnosu na drugi.
Stoga, pojam ravnopravnosti spolova seže mnogo dublje od normativne jednakosti i uključuje u sebi i ostvarenje jednakosti na nivou realnih društvenih odnosa.
1.2. Spol ili rod
Osim institucija lokalne vlasti, na primjenu Zakona o ravnopravnosti spolova BiH obavezani su i svi drugi društveni akteri na nivou grada poput organizacija civilnog društva, preduzeća i ustanova, te građani i građanke. Zakon uređuje, promoviše i štiti ravnopravnost spolova, garantuje jednake mogućnosti i ravnopravan tretman u javnoj i privatnoj sferi društva svih osoba, bez obzira na spol, te uređuje zaštitu od diskriminacije na osnovu spola.
U čl. 24. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini - prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH", broj 32/10), a u vezi obaveza organa vlasti, stoji:
(1) Organi vlasti na državnom i entitetskom nivou, kantonalni organi i organi jedinica lokalne samouprave, pravne osobe s javnim ovlaštenjima, pravne osobe u većinskom vlasništvu države, u okviru svojih nadležnosti, dužni su poduzeti sve odgovarajuće i potrebne mjere radi provođenja odredbi propisanih ovim Zakonom i Gender akcionim planom Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na:
a) donošenje programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima i na svim nivoima vlasti;
b) donošenje novih ili izmjenu i dopunu postojećih zakona i drugih propisa radi usklađivanja s odredbama ovog Zakona i međunarodnim standardima za ravnopravnost spolova;
c) provođenje aktivnosti i mjera Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine kroz redovne programe rada uz osiguranje budžetskih sredstava;
d) osiguranje prikupljanja, vođenja, analize i prikazivanja statističkih podataka razvrstanih po spolu;
(2) Sastavni dio programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima uključuje, ali se ne ograničava na:
Ranije pomenuti realni društveni odnosi uvijek su uvjetovani, osim biološkim faktorima, i društvenim normama, običajima i tradicijama unutar različitih kultura i društava, koje su vremenski promjenjive i u direktnoj su interakciji sa ostalim faktorima, kao što su starosna dob, klasa, etnička i religijska pripadnost itd. Prema tome, kada govorimo o spolu onda uvijek prvenstveno mislimo na razlikovanje muškaraca i žena u biološkom određenju, a kada govorimo o rodu, onda mislimo na spolove stavljene u društveni kontekst, odnosno na sociološki uvjetovan aspekt sagledavanja i razlikovanja muškaraca i žena, te njihovih međusobnih odnosa. Drugim riječima, za razliku od pojma spol, koji ukazuje na biološki uvjetovanu razliku između muškaraca i žena, pojam rod označava sociološki i kulturološki uvjetovanu razliku između muškaraca i žena. Ako se pri tome socijalne uloge muškaraca i žena sagledavaju previše statično, bez ikakvog naučnog utemeljenja ili racionalnog obrazloženja, onda se čak može govoriti i o rodnim stereotipima.
Ilustracija razlike između pojmova gender i spol je predstavljena u sljedećoj tabeli:
|
SPOLNA RAZLIKA |
ROD/GENDER |
|
Univerzalna |
Razlikuje se od jednog do drugog društva i kulture, kao i unutar njih |
|
Biološki određena |
Društvena konstrukcija, naučena |
|
Statična - nema promjena |
Dinamična, mijenja se s vremenom |
|
Ne može se utjecati |
Utjecaj mnogih socio-ekonomskih faktora |
1.3. Rodna jednakost i rodna ravnopravnost
Pojam jednakosti ima u vidu i rodnu dimenziju, podrazumijevajući da sva ljudska bića imaju slobodu razvijati svoje lične sposobnosti i praviti izbore bez ograničenja koja im mogu postaviti rodne uloge. Različito ponašanje, aspiracije i potrebe žena i muškaraca jednako se uvažavaju. U konceptu rodne jednakosti oba spola imaju jednaku društvenu vrijednost, jednaka prava i jednake odgovornosti, kao i jednak pristup resursima i mogućnostima koji im omogućavaju uživanje jednakosti.
Međutim, imajući u vidu razliku između de iure i de facto stanja, te društveno uvjetovane razlike između muškaraca i žena, može se razlikovati i pojam rodne ravnopravnosti. Rodna ravnopravnost se ne zaustavlja samo na normativnoj jednakosti u mogućnosti pristupa i kontrole nad socio-ekonomskim resursima, kako za žene tako i za muškarce, nego sagledava i stvarne uvjete za ostvarenje jednakosti. Pri tome, koncept rodne ravnopravnosti polazi od teze da se ravnopravnost spolova s obzirom na društvenu konstrukciju roda ne može ostvariti bez jednake vidljivosti, osnaživanja i učešća oba spola u svim sferama javnog i privatnog života, te općenito promovisanja punog kvalitativnog i kvantitativnog učešća žena i muškaraca u svim društvenim procesima.
Na osnovu ovoga može se zaključiti sljedeće: Rodna ravnopravnost znači, ne samo normativno, nego i stvarno ostvarenje jednakosti spolova manifestirano kroz jednaku vidljivost, te prije svega kvalitativno (ali i kvantitativno) podjednako učešće oba spola u svim društvenim procesima u javnoj i privatnoj sferi društva. Koncept rodne ravnopravnosti zapravo teži harmoniji između normativnih i stvarnih društvenih odnosa.
2. PRAVNI OKVIR ZA IZRADU AKCIONOG PLANA RODNE RAVNOPRAVNOSTI GRADA SARAJEVA
Ravnopravnost muškaraca i žena predstavlja standard koji je zaštićen praktično svakim obavezujućim pravnim instrumentom o ljudskim pravima i on treba biti jedan od prioriteta politike djelovanja država članica Vijeća Evrope, te država koje imaju namjeru postati članice Evropske unije. Dva međunarodna sporazuma Ujedinjenih nacija, Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te mnogobrojni drugi dokumenti štite ravnopravno uživanje prava kao temeljni princip ostvarenja svih ljudskih prava.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, uspostavljen je institucionalni okvir sa zadatkom da poboljša provedbu ovih standarda u domaćoj praksi. Uspostavljanjem centara za ravnopravnost spolova u oba entiteta 2000. i 2001. godine napravljeni su prvi veliki koraci u tom pravcu.
Usvajanje Zakona o ravnopravnosti spolova na državnom nivou 2003. godine je konsolidiralo te mjere. Tim zakonom je naredne godine uspostavljena Agencija za ravnopravnost spolova BiH kao krovna institucija za usaglašavanje inicijativa za ravnopravnost spolova u javnom i privatnom životu na prostoru cijele države.
Pored toga, oba entitetska centra za ravnopravnost spolova izdala su instrukcije koje pozivaju gradove/općine da budu direktno uključeni u povećanje nivoa ravnopravnosti spolova. U tom smislu, treba uspostaviti radna tijela (komisije/odbore) za ravnopravnost spolova čiji bi osnovni zadatak bio omogućiti provedbu važećeg zakona i standarda o ravnopravnosti spolova na nivou lokalnih organa vlasti.
2.1. Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini
Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini donesen je 2003. godine, izmijenjen je i dopunjen 2009. godine, a prečišćeni tekst objavljen je 2010. godine u "Službenom glasniku BiH", broj 32/10.
Izmjenama i dopunama su preciznije definirani pojmovi zabrane diskriminacije, pozitivnih mjera, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, nasilja na osnovu spola, obaveze vlasti, te su preciznije određene nadležnosti i način uspostave tzv. rodnih institucionalnih mehanizama i još neke novine radi usaglašavanja sa Zakonom o zabrani diskriminacije u BiH.
3. GRAD SARAJEVO I RAVNOPRAVNOST SPOLOVA
- c)mjere za otklanjanje uočene neravnopravnosti spolova u određenoj oblasti.
(3) Nadležni zakonodavni, izvršni i organi uprave svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini obavezni su osnovati odgovarajuće institucionalne mehanizme za ravnopravnost spolova koji će provoditi Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, koordinirati realizaciju programskih ciljeva iz Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine i osigurati provođenje međunarodnih standarda u oblasti ravnopravnosti spolova.
(4) Nadležni državni, entitetski i kantonalni organi vlasti, kao i organi jedinica lokalne samouprave dužni su sve propise i druge akte iz svoje nadležnosti prije upućivanja u zakonsku proceduru dostaviti na mišljenje institucionalnim mehanizmima za ravnopravnost spolova iz stava 2. ovog člana radi usuglašavanja sa odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.
(5) Također postoji obaveza statističke evidencije podataka razvrstanih po spolu, odnosno čl. 22 Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini - prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH", broj 32/10)
(6) Svi statistički podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u državnim organima na svim nivoima, javnim službama i ustanovama, državnim i privatnim preduzećima i ostalim subjektima moraju biti prikazani po spolu.
(7) Statistički podaci i informacije, koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju, u skladu sa stavom 1. ovog člana, moraju biti sastavni dio statističke evidencije i dostupni javnosti.
2.2. Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine (GAP BiH)
Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine je strategija kojom se definiraju programski ciljevi za ostvarivanje ravnopravnosti spolova u svim oblastima društvenog života i rada, u javnoj i privatnoj sferi.
a) analizu stanja spolova u određenoj oblasti;
b) implementaciju donesenih državnih politika kroz akcione planove za ravnopravnost spolova;
Zajednički strategijski ciljevi u svim oblastima rada su: usklađivanje zakonodavstva u svakoj oblasti sa domaćim i međunarodnim standardima; unapređenje baza podataka, istraživanja i socio-ekonomska analiza stanja ravnopravnosti spolova; edukacija i podizanje svijesti o potrebi uvođenja ravnopravnosti spolova u sve oblasti; izgradnja kapaciteta i poticanje participativnog pristupa svih institucionalnih i vaninstitucionalnih aktera u BiH.
2.3. Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou
Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou namijenjena je lokalnim i regionalnim upravama Evrope koje se njenim potpisivanjem javno obavezuju da će slijediti principe rodne ravnopravnosti i provoditi odredbe propisane Poveljom u svojim sredinama. Vijeće evropskih općina i regija (CEMR), kao asocijacija lokalnih i regionalnih vlasti iz preko trideset zemalja Evrope, usvojilo je 2006. godine Evropsku povelju o ravnopravnosti muškaraca i žena u lokalnom životu. Povelja je predstavljena na Šestoj evropskoj ministarskoj konferenciji Vijeća Evrope o ravnopravnosti između žena i muškaraca održanoj 8. i 9. juna 2006. godine u Stockholmu, kao i na Odboru evropskog parlamenta o pravima žena i rodnoj ravnopravnosti održanom 12. septembra iste godine u Briselu, i u oba slučaja prihvaćena je s velikim interesovanjem. Do sada je Povelju potpisalo oko 1800 evropskih lokalnih i regionalnih uprava u 36 zemalja.
- Četiri predstavnice/ka gradskih općina, po jedno iz svake općine,
- Jedan predstavnik/ca organizacija civilnog društva.
3.3. Finansijski plan Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva
Uz samu izradu Akcionog plana, nametnuli su se i značajni realni pokazatelji tako da je već tada, kao i sada, bitno konstatovati i sljedeće:
"Za realizaciju projekata iz Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva bit će potrebno angažovanje značajnih finansijskih sredstava, koja Grad Sarajevo kao lokalna zajednica ne može sam obezbijediti, stoga će se težiti ka tome da se aktivnosti implementacije Akcionog plana sufinansiraju, kako iz budžeta Grada Sarajeva, tako i iz donatorskih sredstava (sredstva iz projekata i aktivnosti lokalnih organizacija civilnog društva, direktno vezanih i uključenih u rad na implementaciji Akcionog plana), te i drugih relevantnih aktera.
Pitanja neriješenih nadležnosti te finansiranja Grada, bit će stalni otežavajući faktor i na polju djelovanja na implementaciji ovog Akcionog plana."
4. ANALIZA TRENUTNE SITUACIJE 4.1. Analiza trenutnog stanja u oblasti rada i zapošljavanja
Osnovni principi Povelje o rodnoj ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnom nivou su:
- Ravnopravnost žena i muškaraca je fundamentalno pravo;
- Da bi rodna ravnopravnost bila zagarantovana, moraju se rješavati pitanja višestruke diskriminacije i nepovoljnog položaja;
- Podjednako sudjelovanje žena i muškaraca u procesima odlučivanja je preduvjet za demokratsko društvo;
- Eliminisanje rodnih stereotipa je od ključnog značaja za postizanje ravnopravnosti;
- Uključivanje rodne perspektive u sve aktivnosti lokalne i regionalne uprave je neophodno u procesu poboljšanja ravnopravnosti;
- Akcioni planovi i programi za koje su osigurana odgovarajuća sredstva neophodan su alat za unaprjeđenje rodne ravnopravnosti.
Evropsku povelju o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou, a koja podrazumijeva ravnopravnost bez obzira na rod, spol ili dob, potpisao je u decembru 2011. godine u Sarajevu gradonačelnik Sarajeva, zajedno sa gradonačelnikom Istočnog Sarajeva.
Potpisivanje ove povelje, usvojene u Vijeću Evrope 2006. godine, bilo je dio projekta "Grad ravnopravnosti" kojeg je provelo Udruženje "Žene ženama" uz finansijsku podršku FIGAP programa.
Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou je dokument koji obavezuje naš Grad i druge lokalne samouprave da usvajaju, odnosno donose dokumente koji će regulisati te odnose, i direktno utjecati na rješavanje i poboljšavanje potreba građanki i građana u našem gradu. Poboljšanjem položaja žena direktno utječemo i na poboljšanje položaja porodica, te u konačnici poboljšanje položaja svih nas koji smo dio tog društva. Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou podrazumijeva da u jednom društvu, zajednici ili organizaciji, postoje jednake mogućnosti za žene, muškarce i osobe drugačijih rodnih identiteta za doprinos kulturnom, političkom, ekonomskom i socijalnom napretku, kao i da isti imaju jednake mogućnosti uživati sve koristi i dobrobiti od napretka zajednice u kojoj žive i rade.
Pandemija Covid-19 je sa sobom donijela niz problema, a jedan od njih je i povećan broj slučajeva nasilja u porodici, posebno nad ženama.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres je u aprilu 2020. godine naveo kako se u nekim državama udvostručio broj žena koje traže pomoć, te je zatražio da vlade sprečavanje nasilja nad ženama tretiraju kao ključni dio borbe protiv koronavirusa, istaknuvši da mnogim ženama i djevojkama strah najviše prijeti tamo gdje bi trebale biti najsigurnije - u vlastitim domovima.
Nesumnjivo, ni građanke BiH, samim time ni građanke Sarajeva, nisu bile niti su trenutno pošteđene ovog problema koji bilježi globalni rast. "Sigurna kuća" iz Sarajeva ovaj porast pripisuje, pored već ranije disfunkcionalnih odnosa, fizičkoj izolaciji od drugih, te nestabilnoj finansijskoj situaciji, naročito u vrijeme lockdown-a. Na osnovu podataka prikupljenih od strane nevladinih organizacija i udruženja, nasilje u porodici je u doba pandemije povećano za oko 20%. Važno je istaknuti da poteškoću predstavlja i nedovoljna svijest građana, te da nasilje u porodici nije intimna stvar, već krivično djelo, te problem društva u cjelini.
U prvih par mjeseci pandemije, žene nisu mogle pristupiti i tako nedovoljnim kapacitetima sigurnih kuća, jer su skloništa bila zatvorena uslijed nemogućnosti osiguravanja odgovarajućih higijensko-epidemioloških uslova naloženih od strane nadležnih kriznih štabova. Prema raspoloživim informacijama iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH, nakon ukidanja vanrednog stanja u maju 2020. godine u BiH je broj zahtjeva za prijem u sigurne kuće porastao za oko 50%, kao i broj poziva na SOS telefone. Navode da je svaka treća žena žrtva nasilja, dok je svaka druga, starija od 15 godina, doživjela neki oblik psihičkog, ekonomskog ili fizičkog maltretiranja.
Zarad pružanja podrške primjeni ovih principa, svaka potpisnica Povelje dužna je pripremiti Akcioni plan koji će određivati prioritete, aktivnosti i sredstva za njegovo provođenje, a potpisnice su u obavezi da se povežu s relevantnim institucijama i organizacijama u svojoj zemlji da bi promovisale najbolje prakse u pogledu istinske ravnopravnosti. Akcioni plan rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva za implementaciju Evropske povelje o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou obavezuje lokalnu samoupravu da se nizom aktivnosti bavi poboljšanjem svih aspekata javnog i društvenog života u našoj sredini. Akcioni plan rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva je razvojni dokument Grada Sarajeva koji utvrđuje cjelovitu i usklađenu politiku Grada u cilju unapređenja rodne ravnopravnosti. Dokument će definisati politiku jednakih mogućnosti, utvrditi ciljeve, mjere i plan aktivnosti radi postizanja rodne ravnopravnosti za period 2021.-2023. godine.
Grad Sarajevo je u saradnji sa Udruženjem "Žene ženama" implementirao projekat "Grad ravnopravnosti - ostvarivanje rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou", a koji je podržan od strane FIGAP-a. Projekat je omogućio upoznavanje predstavnika i predstavnica gradskih uprava (Grad Sarajevo i Istočno Sarajevo), zastupnika i zastupnica gradskih vijeća/skupština te predstavnika općina Novi Grad, Centar, Novo Sarajevo i Istočna Ilidža i civilnih inicijativa sa Evropskom poveljom o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou. Šira javnost je bila uključena kroz dostupnost svih informacija o projektu i projektnim aktivnostima putem web portala gradravnopravnosti.net koji je ujedno bio i mjesto za komentare i prijedloge, ali i umrežavanje aktera na lokalnom nivou te štampanih materijala.
Nedovoljno finansiranje Grada Sarajeva, a što je u ingerenciji viših instanci vlasti, negativno se odražava na gradski budžet. U situaciji u kojoj su nedostatna finansijska sredstva za normalno funkcioniranje institucije i samog glavnog grada BiH i FBiH, teško je provoditi politiku rodno odgovornog budžetiranja. Ipak, prethodnih godina se iz budžeta finansirao veći broj projekata u partnerstvu, bilo sa drugim institucijama, lokalnim zajednicama, ili nevladinim organizacijama, ali se direktno, pod ovu kategoriju finansiranja, može podvesti jedino projekat "Pomoć majkama-porodiljama" za čije je provođenje Grad izdvojio cca 5.000.000,00 KM. Međutim i u projektima "Sigurna kuća", stipendiranje učenika i studenata, podrška sportskim klubovima i slično, veliki broj direktnih korisnika su bile žene, odnosno djeca i mladi, pripadnice ženskog spola.
5. CILJEVI, MJERE I AKTIVNOSTI Opći cilj Akcionog plana rodne ravnopravnosti Grada Sarajeva:
Značajno unapređenje u oblasti rodne ravnopravnosti na nivou Grada Sarajeva.
Opći cilj treba realizovati implementacijom tri postavljena specifična cilja, kako slijedi:
1. Edukacija i podizanje svijesti o pitanjima rodne ravnopravnosti, naročito u vezi marginaliziranih grupa
2. Podizanje stepena ravnopravnosti spolova u društveno-ekonomskim oblastima iz nadležnosti Grada Sarajeva
3. Uspostavljanje mehanizama za programsko i rodno odgovorno budžetiranje u Gradu Sarajevu
|
Cilj 1.: Edukacija i podizanje svijesti o pitanjima rodne ravnopravnosti, naročito u vezi marginaliziranih grupa |
||||
|
Projekat/aktivnost/mjera |
Nosilac/partner/odgovorna institucija |
Indikatori |
Vrijeme realizacije |
Potrebna sredstva/izvori finansiranja |
|
Edukacija o pitanjima rodne ravnopravnosti - općenito i naročito u vezi marginaliziranih grupa (Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou, Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH, GAP, CEDAW…) |
Nosilac: Grad Sarajevo Partneri: organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije |
Održane najmanje 3 edukacije za spomenute grupe (svake godine po jedna) |
2022.-2024. godine |
Sredstva iz budžeta Grada Sarajeva i donatorska sredstva |
|
Lobiranje i zagovaranje za uvođenje rodne statistike u praksu, općenito i posebno za marginalizirane grupe, kroz dosljednu implementaciju Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH |
Nosilac: Grad Sarajevo Partneri: organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije |
Broj predloženih inicijativa za uvođenje rodne statistike (najmanje 2) |
2022.-2024. godine |
Sredstva iz budžeta Grada Sarajeva i donatorska sredstva |
|
Poboljšanje komunikacije i saradnje sa relevantnim institucijama i različitim nivoima vlasti, sa posebnim akcentom na potrebe rodne ravnopravnosti u vezi marginaliziranih grupa |
Nosilac: Grad Sarajevo Partneri: organizacije civilnog društva, Gender Centar FBiH, Komisija za jednakopravnost spolova GV i općine
|
Model uspostavljenog kontinuiteta u razmjeni informacija
|
2022.-2024. godine |
Sredstva iz budžeta Grada Sarajeva i donatorska sredstva |
|
Uključivanje i podrška programima i projektima, te inicijativama u partnerstvima sa institucijama sistema i organizacijama civilnog društva |
Nosilac: Grad Sarajevo Partneri: organizacije civilnog društva, Gender Centar FBiH, Komisija za jednakopravnost spolova GV i općine |
Broj relizovanih programa i projekata (najmanje 6) Najmanje 2 programa/projekta godišnje |
2022.-2024. godine |
Donatorska sredstva |
|
Organizovanje javnih tribina i okruglih stolova na temu ravnopravnosti spolova, provođenja ZORS-a BiH, Evropske povelje o ravnopravnosti spolova i nadležnostima institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova |
Nosilac: Grad Sarajevo Partneri: organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije, Komisija za jednakopravnost spolova GV i općine |
Broj realizovanih javnih tribina i okruglih stolova (najmanje 6) Najmanje 2 programa/projekta godišnje |
2022.-2024. godine |
Sredstva iz budžeta Grada Sarajeva |
|
Uspostavljanje saradnje i koordinacije lokalnih zajednica i Grada Sarajeva kroz kreiranje zajedničkih lokalnih programa, te inicijativa na temelju utvrđenih potreba (akcionih planova) |
Nosilac: Grad Sarajevo Partneri: organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije, Komisija za jednakopravnost spolova GV i općine |
Broj kreiranih i usvojenih akcionih planova |
2022.-2024. godine |
Sredstva iz budžeta Grada Sarajeva, sredstva iz budžeta općina |
|
Obilježavanje važnih datuma u vezi sa rodnom ravnopravnošću: - Datum potpisivanja Evropske povelje o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou, - 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, - skretanje pažnje javnosti na eventualna postignuća Akcionog plana rodne ravnopravnosti (medijski popraćeno, uz različite akcije u lokalnoj zajednici) |
Nosilac: Grad Sarajevo Partneri:organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije, Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Gender Centar FBiH, Komisija za jednakopravnost spolova GV i općine |
Broj akcija i programa veznih za obilježavanje |
2022.-2024. godine |
Sredstva iz budžeta Grada Sarajeva, sredstva iz budžeta općina, donatorska sredstva |
|
Cilj 2. Ostvarenje većeg stepena ravnopravnosti spolova u društveno- ekonomskim oblastima iz nadležnosti Grada Sarajeva |
||||
|
Monitoring izbornih rezultata lokalnih izbora, te imenovanja u Gradsko vijeće i radna tijela Gradskog vijeća - Analiza |
Nosilac: Grad Sarajevo Partneri: organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije, Gender Centar FBiH, Komisija za jednakopravnost spolova GV i općine |
Objavljeni rezultati monitoringa |
2022.-2024. godine |
Budžet Grada Sarajeva i donatorska sredstva |
|
Poboljšavanje uslova za unapređenje zdravlja i socijalne dobrobiti žena i muškaraca u Gradu Sarajevu, uključujući prevenciju |
Nosilac: Grad Sarajevo Partneri: organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije, Gender Centar FBiH, Komisija za jednakopravnost spolova GV i općine |
|
2022.-2024. godine |
Budžet Grada Sarajeva i donatorska sredstva |
|
Prevencija i zaštita od nasilja u porodici - Podrška programima i projektima prevencije i zaštite od nasilja |
Nosilac: Grad Sarajevo Partneri: organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije, Komisija za jednakopravnost spolova GV i općine |
Broj iniciranih, implementiranih i podržanih programa i projekata (najmanje 9) 3 projekta godišnje |
2022.-2024. godine |
Sredstva iz budžeta Grada Sarajeva, sredstva iz budžeta općina, donatorska sredstva |
|
Podrška programima i projektima čiji su sadržaji usmjereni na prevenciju bolesti i očuvanje zdravlja |