Aktio

Odluka o imenovanju vršioca duţnosti izvršnog direktora Oblasti za opšte poslove KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo

Na osnovu ĉlana 12. Zakona o javnim Preduzećima F BiH ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 8/05, 81/08, 22/09 i 109/12), ĉlana 257. stav 1. taĉka f. Zakona o privrednim društvima (" Sluţbene novine Federacije BiH", broj 81/15), ĉlana 33. stav 1. taĉka 12. i ĉlana 46. Statuta KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo Preĉišćeni tekst, broj OPU-IP-1002/17 od 12.09.2017. godine, broj OPU-IP-1055/19 od 25.09.2019. godine i broj OPU-IP-708/20 od 26.08.2020. godine, ĉlana 7. stav 1. taĉka 12., ĉlana 35. i ĉlana 36. Poslovnika o radu Nadzornog odbora KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo, broj 0102-1846-4/20 od 17.07.2020. godine, Nadzorni odbor KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo, na sjednici sazvanoj po hitnom postupku odrţanoj dana 24.09.2020. godine, jednoglasno je donio ODLUKU O IMENOVANJU VRŠIOCA DUŢNOSTI IZVRŠNOG DIREKTORA OBLASTI ZA OPŠTE POSLOVE KJP "SARAJEVO-ŠUME" D.O.O. SARAJEVO I Mr. sci. Nermin Demirović, dipl. ing. šum. imenuje se za vršioca duţnosti izvršnog direktora Oblasti za opšte poslove KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo. II Imenovani iz ĉlana I ove Odluke imenuje se za vršioca duţnosti izvršnog direktora Oblasti za opšte poslove KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo do okonĉanja procedure izbora i imenovanja izvršnog direktora Oblasti za opšte poslove KJP "Sarajevo-šume d.o.o. Sarajevo, a najduţe na period od 3 (tri) mjeseca, poĉev od 24.09.2020. godine. III Vršilac duţnosti izvršnog direktora Oblasti za opšte poslove KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo iz ĉlana I ove Odluke ima sva prava i obaveze koje prema Statutu KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo ima izvršni direktor Oblasti za opšte poslove KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo. IV Na osnovu ove Odluke Nadzorni odbor KJP "Sarajevošume" d.o.o. Sarajevo će sa imenovanim iz ĉlana I ove Odluke zakljuĉiti Ugovor o poloţaju, ovlaštenjima, odgovornostima i pravima vršioca duţnosti izvršnog direktora Oblasti za opšte poslove KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo. V Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Sluţbenim novinama Federacije BiH", "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo" i web stranici KJP "Sarajevošume" d.o.o. Sarajevo www.sarajevo-sume.ba. Vršilac duţnosti predsjednika Nadzornog odbora KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Broj 0102-2548-10/20 Sarajevo 24. septembra 2020. godine Zihret Ĉamdţić, s. r. (Sl-1306/20-K) Na osnovu ĉlana 12. Zakona o javnim Preduzećima F BiH ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 8/05, 81/08, 22/091 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. 109/12), ĉlana 257., a u vezi sa ĉlanom 303. stav 1. Zakona o privrednim društvima ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 81/15), ĉlana 33. stav 1. taĉka 12., Statuta KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo - Preĉišćeni tekst, broj OPU-IP-1002/17 od 12.09.2017. godine, broj OPU-IP-1055/19 od 25.09.2019. godine i broj OPU-IP-708/20 od 26.08.2020. godine, ĉlana 7. stav 1. taĉka 12., ĉlana 35. i ĉlana 36. Poslovnika o radu Nadzornog odbora KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo, broj 0102-1846-4/20 od 17.07.2020. godine, Nadzorni odbor KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo, na sjednici sazvanoj po hitnom postupku odrţanoj dana 24.09.2020. godine, jednoglasno je donio ODLUKU O RAZRJEŠENJU VRŠIOCA DUŢNOSTI DIREKTORA KJP "SARAJEVO-ŠUME" D.O.O. SARAJEVO I Mr. sci. Nermin Demirović, dipl. ing. šum. razrješava se duţnosti vršioca duţnosti direktora KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Sarajevo, zbog isteka mandata na koji je imenovan. II Imenovani iz ĉlana I ove Odluke razrješava se sa danom 23.09.2020. godine. III Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Sluţbenim novinama Federacije BiH", "Sluţbenim novinama Kantona Sarajevo" i web stranici KJP "Sarajevošume" d.o.o. Sarajevo www.sarajevo-sume.ba. Vršilac duţnosti predsjednika Nadzornog odbora KJP "Sarajevo-šume" d.o.o. Broj 0102-2548-5/20 Sarajevo 24. septembra 2020. godine Zihret Ĉamdţić, s. r. (Sl-1307/20-K) USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odluĉujući o predoĉenom ustavnom pitanju Kantonalnog suda u Bihaću za utvrĊivanje ustavnosti ĉlana 4. stav 2. i ĉlana 5. stav 1. taĉ. m), n) i o) Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon, na osnovu ĉl. IV.C.3.10.(4) i IV.C.3.11. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave odrţanoj dana 24.09.2020. godine, donio je PRESUDU UtvrĊuje se da odredbe ĉlana 4. stav 2. i ĉlana 5. stav 1. taĉ. m), n) i o) Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon ("Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 4/09 i 12/18) nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Sluţbenim novinama Federacije BiH" i u sluţbenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Obrazloţenje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva Kantonalni sud u Bihaću (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je podneskom broj 001-0-Su-19-000 788 od 05.11.2019. godine, koji je zaprimljen dana 14.11.2019. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) predoĉio ustavno pitanje-ocjena ustavnosti ĉlana 4. stav 2. i ĉlana 5. stav 1. taĉ. m), n) i o) Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon (u daljem tekstu: osporene odredbe Zakona). Broj 43 - Strana 147 Ustavno pitanje se pojavilo kao prethodno u predmetu upravnog spora koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Bihaću, pod brojem: 01 0 U 015060 19 U, pokrenut po tuţbi tuţioca "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o. Cazin, protiv rješenja tuţenog Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija broj 03-15-610/13 S.O. od 22.05.2019. godine, u upravnoj stvari razrez poreza na imovinu. U smislu ĉlana IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Kantonalni sud u Bihaću je ovlašten za postavljanje ustavnog pitanja Ustavnom sudu Federacije. 2. Stranke u postupku U skladu sa ĉlanom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u postupku u ovom ustavno-sudskom predmetu su: Kantonalni sud u Bihaću kao podnosilac zahtjeva, "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o. Cazin i Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija kao stranke u postupku pred Kantonalnim sudom u Bihaću i Skupština Unsko-sanskog kantona, kao donosilac osporenog Zakona. 3. Bitni navodi zahtjeva Pred Kantonalnim sudom u Bihaću u toku je postupak rješavanja upravnog spora broj 01 0 U 015060 19 U, koji je pokrenut po tuţbi tuţioca "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o. Cazin, zastupan po punomoćniku Mirzeti Duljković, advokatu iz Sarajeva, protiv rješenja tuţenog Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija broj 03-15-610/13 S.O. od 22.05.2019. godine, koje je doneseno po ţalbi tuţioca izjavljenoj protiv izmijenjene porezne prijave Porezne uprave Federacije BiH, Kantonalni ured Bihać, Ispostava Cazin broj 13-1/2-15-2506/13-1 od 19.03.2013. godine, u predmetu razreza poreza na imovinu za 2013. godinu. Pobijani akti su doneseni na osnovu osporenih odredbi Zakona. Podnosilac zahtjeva navodi da se prilikom odluĉivanja u ovoj upravnoj stvari pojavilo pitanje ustavnosti osporenih odredbi Zakona, zbog ĉega je Kantonalni sud u Bihaću morao zastati sa postupkom, obzirom da je ĉlanom 4. stav 2. Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon ustanovljena obaveza plaćanja poreza na imovinu za lica koja su vlasnici ili korisnici stola u kasinu, automata za igre na sreću i automata za zabavne igre i da je ova obaveza ustanovljena samo za subjekte koji obavljaju djelatnost u sferi zabavnih igara i igara na sreću. Obaveza je ustanovljena iskljuĉivo po kriteriju djelatnosti tako da se nameće pitanje da li su gore navedeni subjekti diskriminisani u kom sluĉaju ne bi uţivali jednakost pred zakonom, kako je to propisano ĉlanom II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva istiĉe da je tuţilac ukazao da je Ustavni sud Federacije u nizu presuda već zauzeo pravni stav da djelatnost ne moţe biti odluĉni kriterij u propisivanju bilo kakvih obaveza, pa ni razlog za propisivanje poreza na imovinu samo za odreĊene djelatnosti. Tuţilac je u postupku po prigovoru na prvostepenu odluku ukazivao na ĉinjenicu da su predmetni aparati stalna (osnovna sredstva za rad) u smislu meĊunarodnih standarda iz Kodeksa raĉunovodstvenih naĉela i raĉunovodstvenih standarda, koji se primjenjuju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 50/98), te kao dokaz priloţio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka ekonomske struke-oblast finansijskog izvještavanja, da su automati za igre na sreću, evidentirani kao materijalne stavke za korištenje i pruţanje usluga po MeĊunarodnim raĉunovodstvenim standardima (taĉka 16. MRS). Istima društvo obavlja registrovanu djelatnost i ostvaruje prihod, odnosno dobit i u skladu sa pozitivnim propisima na osnovu obaveza iz Broj 43 - Strana 148 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ostvarenog prihoda, odnosno dobiti, plaća porez na dobit, pa se time nameće pitanje da li sa tog aspekta ta sredstva mogu imati status oporezivih sredstava ili ne, te ukazuje da bi u tom sluĉaju bio primijenjen princip dvostrukog oporezivanja. Podnosilac zahtjeva dalje istiĉe da je tuţilac dokazao da su prema MeĊunarodnim raĉunovodstvenim standardima, predmetni automati za igre na sreću sredstva kojima društvo obavlja registrovanu djelatnost, pa se postavlja pitanje da li se ista sredstva mogu svrstati u sredstva-imovinu na koju se plaća porez ili se radi o posebnim sredstvima u imovini pravnog lica koja bi kao takva bila podloţna oporezivanju. Nesporna je ĉinjenica da tuţilac upravo predmetnim automatima kao materijalnim sredstvima obavlja registrovanu djelatnost za korištenje i pruţanje usluga u sferi igara na sreću. Nameće se pitanje da li je tuţilac kao obaveznik spornog poreza diskriminisan upravo zbog svoje djelatnosti, te da li se na ovaj naĉin vrši gruba diskriminacija u pogledu njegovih prava na imovinu, odnosno da li je time povrijeĊeno pravo na imovinu koje je zaštićeno odredbama ĉlana II. 3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i ĉlana 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija) što se diskriminacija vrši bez stvarne svrhe i razumnog opravdanja. Takvo razliĉito tretiranje subjekata u pravnom prometu nije zasnovano na zakonu i ne bi slijedilo legitimni javni interes. Propisivanje poreza na imovinu na opisani naĉin dovodi u pitanje i primjenu odredaba II/4 Ustava Bosne i Hercegovine kao i ĉlana 14. i Protokola I Evropske konvencije. Zbog svega naprijed navedenog, podnosilac zahtjeva je predoĉio ustavno pitanje, radi ocjene ustavnosti osporenih odredbi Zakona, na osnovu kojih su doneseni pobijani upravni akti. 4. Bitni navodi odgovora na zahtjev U skladu sa ĉlanom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je podnescima broj U-47/19 od 26.11.2019. godine, zatraţio od "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o. Cazin, Federalnog ministarstva finansija/ Federalnog ministarstva financija i Skupštine Unsko-sanskog kantona, da kao stranke u postupku dostave odgovore na zahtjev. "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o. Cazin, zastupan po punomoćniku Mirzeti Duljković, advokatu iz Sarajeva je dana 23.12.2019. godine, Ustavnom sudu Federacije dostavio odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Bihaću i punomoć za zastupanje "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o. Cazin, u pravnoj stvari koja se vodi pred ovim sudom. U odgovoru na zahtjev "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o. Cazin, navodi da je "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o. Cazin pravno lice registrovano za obavljanje djelatnosti prireĊivanja igara na sreću na automatima u skladu sa Zakonom o igrama na sreću ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 48/15 i 60/15, u daljem tekstu: Zakon o igrama na sreću) kao sistemskim propisom, kojim se u potpunosti reguliše oblast prireĊivanja igara na sreću, ukljuĉujući i sva fiskalna davanja koje plaćaju prireĊivaĉi i koja su utvrĊena kao iskljuĉivi prihod Federacije Bosne i Hercegovine. Ĉlanom 7. stav 1. Zakona o igrama na sreću je propisano da su prihodi ostvareni po osnovu naknada za prireĊivanje igara na sreću prihod Federacije Bosne i Hercegovine, dok se odredbama ĉlana 106. i 107. propisuje obaveza i visina naknade koju plaćaju prireĊivaĉi i to: za izdavanje odobrenja za prireĊivanje igara na sreću, za otvaranje svakog novog posebnog automat kluba, za produţenje vaţenja odobrenja i za svaki postavljeni automat. Ĉlanom 107. stav 2. Zakona o igrama na sreću propisano je da osim naknada iz Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. ĉlana 106. i 107. stav 1. prireĊivaĉi igara na sreću automatima duţni su, u korist budţeta Federacije Bosne i Hercegovine plaćati i mjeseĉnu naknadu u iznosu od 5% od osnovice, a osnovicu ĉini zbir dnevnih obraĉuna svih automata (stav 3.). Pored obaveza propisanih federalnim Zakonom o igrama na sreću, Zakonom o porezu na imovinu naslijeĊe i poklon propisuje se i dodatna obaveza prireĊivaĉima igara na sreću automatima. Ova obaveza se propisuje u vidu poreza na imovinu, pri ĉemu se kao "imovina" uzimaju automati, koji su evidentirani kao materijalna sredstva-oprema, odnosno osnovna sredstva za rad (obavljanje djelatnosti), putem kojih pravno lice ostvaruje prihod, odnosno dobit, na koju društvo plaća porez na dobit, pa se stoga ova materijalna sredstva ne mogu svrstati u imovinu na koju se plaća porez jer u suprotnom dolazi do dvostrukog oporezivanja. U odgovoru se dalje postavlja pitanje da li kantonalne vlasti imaju pravo oporezivanja igara na sreću, obzirom na iskljuĉivost Zakona o igrama na sreću, kojim se propisuje iskljuĉiva nadleţnost Federacije Bosne i Hercegovine u pogledu prava na vršenje ove djelatnosti, uslova pod kojima se djelatnost moţe obavljati, izdavanja dozvola, prava nadzora, te propisanih fiskalnih tereta (naknada) kako to definiše Zakon o igrama na sreću ( ĉlan 106. i 107.). Pitanje nadleţnosti kantona za donošenje propisa iz oblasti oporezivanja igara na sreću, treba posmatrati i sa aspekta Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15). Odredbom ĉlana 4. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH propisano je: "Federaciji pripadaju prihodi, kako slijedi: ... b) 100% od poreza na dobit preduzeća, banaka, i drugih finansijskih organizacija, društava za osiguranje i reosiguranje imovine i lica, pravnih lica iz oblasti elektroprivrede, pošte i telekomunikacija i pravnih lica iz oblasti igara na sreću i zabavnih igara kojima je to jedina djelatnost;". Istiĉe da je vaţno ukazati da je djelatnost prireĊivanja igara na sreću, utvrĊena kao dozvoljena djelatnost prema Klasifikaciji djelatnosti u Bosni i Hercegovini, da je pravno lice upisano u sudski registar za vršenje iskljuĉivo te djelatnosti, da je pravno lice platilo i plaća sve propisane fiskalne obaveze u skladu sa Zakonom o igrama na sreću i ostalom postojećom finansijskom regulativom, te da ima odobrenje (licencu) za vršenje te djelatnosti i stoga ono ima pravo da pod jednakim uslovima na trţištu prometa roba i usluga obavlja svoju djelatnost radi sticanja profita. Nametnuta obaveza plaćanja poreza na opremu pravnog lica, kao poreza na imovinu, osporenim odredbama Zakona diskriminira pravna lica koja obavljaju djelatnost prireĊivanja igara na sreću i to iz osnova djelatnosti koju obavljaju. Ovakvu diskriminaciju prepoznao je Ustavni sud Federacije u presudama kojima je odluĉivao o ustavnosti opštinskih odluka o komunalnim taksama na istaknutu firmu, i to u Presudi broj U14/13 od 26.06.2013. godine, Presudi broj U-28/15 od 18.05.2016. godine, Presudi broj U-36/16 od 11.07.2017. godine i Presudi broj U-4/17 od 12.09.2017. godine. TakoĊer, i u postupku ocjene ustavnosti Zakona o porezu na imovinu, naslijeĊe i poklon Bosansko-podrinjskog kantona u Presudi broj U-51/17 od 15.10.2019. godine, Ustavni sud Federacije je problematizovao pitanje unilateralnog uvoĊenja poreza na imovinu (u tom sluĉaju za oblast telekomunikacija) od strane kantona, potrebu koordinacije kako meĊukantonalne, tako i izmeĊu kantonalnih i federalnih vlasti, te konstatuje: "kako je visina poreza u osporenim odredbama utvrĊena bez objektivnih kriterija, nastanak pravnog partikularizma gotovo je izvjestan sa svim njegovim posljedicama". Analogno ovoj presudi i u osporenim odredbama Zakona, moţe se postaviti pitanje Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO "pravnog partikularizma" budući da oblast igara na sreću, potpada pod iskljuĉivu nadleţnost i ingerenciju Federacije Bosne i Hercegovine, a da kantoni na sasvim razliĉite naĉine tretiraju pitanje poreza na sredstva rada kojima pravna lica vrše djelatnost prireĊivanja igara na sreću, pa neki kantoni Tuzlanski, Srednjobosanski i Hercegovaĉko-neretvanski ne propisuju takav porez uopšte, dok Unsko-sanski i Bosanskopodrinjski propisuju takav porez. Komparativnom metodom, a analogno navedenom pravnom stavu Ustavnog suda Federacije, Zakonom o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon diskriminisani su obaveznici poreza na imovinu koji obavljaju djelatnost prireĊivanja igara na sreću, u odnosu na pravna lica koja obavljaju druge djelatnosti ĉija sredstva rada nisu oporezovana ovim Zakonom, odnosno diskriminisani su zbog svoje djelatnosti. Slijedom naprijed izloţenog, predlaţe da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom se utvrĊuje da odredbe ĉlana 4. stav 2. i ĉlana 5. stav 1. taĉ. m), n) i o) Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon u dijelu Tarife, tarifni broj 4, nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o. Cazin, je dana 27.12.2019. godine, dostavio dopunu odgovora na zahtjev, uz koji je dostavio Elaborat Ekonomskog instituta u Sarajevu o ekspertizi poreza na imovinu i drugih dadţbina od juna 2015. godine i nalaz sudskog vještaka ekonomske struke Bećiragić Asima vezano za status imovine pravnog lica kao opreme društva koja sluţi za obavljanje registrovane djelatnosti društva od 26.11.2010. godine i 31.10.2013. godine. U dopuni odgovora navodi da se ovim dokumentima, po pravilima ekonomske struke, utvrĊuje karakter i status opreme pravnih lica koja sluţi u vršenju djelatnosti pravnog lica, a koja zbog svog karaktera i statusa koji ima po pozitivnim propisima, ne moţe biti oporezovana kao imovina u smislu spornih odredaba Zakona o porezu na imovinu, naslijeĊe i poklon. Skupština Unsko-sanskog kantona je dana 31.12.2019. godine, Ustavnom sudu Federacije dostavila odgovor na zahtjev, koji je utvrdila Komisija za ustavna, zakonodavnopravna i pitanja evropskih integracija ovog kantona. U odgovoru se navodi, da se prilikom donošenja Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon 2009. godine zakonodavac vodio iskljuĉivo imovinom i onim što predstavlja imovinu, te smatra da nije napravljena diskriminacija po osnovu obavljanja djelatnosti iz razloga što se porez na imovinu plaća i za autobuse, teretna motorna vozila sa prikolicom ili bez nje, plovnog objekta preko 7 metara duţine, itd., iz ĉega proizilazi da bi u društvima koja se registruju po osnovu transportne djelatnosti ljudi i roba, osnovna sredstva za rad bila autobusi, teretna motorna vozila i dr. Zakonodavac je mišljenja da su sredstva za rad prije svega "imovina" bez obzira na to da li se ona knjiţi kao sredstvo za rad, te da ni u kom sluĉaju ovakvim pravnim rješenjem nije došlo do razliĉitog tretiranja subjekata u pravnom prometu. Ĉlanom 4. stav 2. Zakona o igrama na sreću utvrĊeno je da se igre na sreću dijele na klasiĉne (lutrijske) i posebne igre na sreću. U posebne igre na sreću ubrajaju se igre u kasinu, igre na automatima, upravo na imovini koja se koristi za ovu posebnu vrstu igara na sreću, kao što je navedeno u ĉlanu 4. stav 2. Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon iz ĉega takoĊer proizilazi da se zakonodavac nije vodio djelatnošću prilikom utvrĊivanja obaveze razreza poreza, već imovinom koju koriste ova privredna društva. Odgovor na zahtjev od strane Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija nije dostavljen. Broj 43 - Strana 149 5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Ĉlan II.A.2 (1) c) (1) Sva lica na teritoriji Federacije uţivaju prava na: c) jednakost pred zakonom; Ĉlan IV.C.3.10.(4) Ustavni sud takoĊer odluĉuje o ustavnim pitanjima koja mu predoĉi Vrhovni sud ili pak neki kantonalni sud a koja se pojave u toku postupka pred tim sudom. Ĉlan IV.C.3.11. Kad Vrhovni sud ili neki kantonalni sud, u toku postupka koji se vodi pred sudom, smatraju da odgovarajući zakon nije u skladu sa ovim ustavom, obustavit će postupak i predoĉiti predmet Ustavnom sudu u skladu sa ĉlanom IV.C.10.(3). Amandman VIII Na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Ĉlan III.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: U iskljuĉivoj su nadleţnosti Federacije: c) donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije, Ĉlan III.4. 1) Kantoni imaju sve nadleţnosti koje nisu izriĉito povjerene federalnoj vlasti. Posebno su nadleţni za: l) finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduţivanjem ili drugim sredstvima. B. Ustav Unsko-sanskog kantona (preĉišćeni tekst) ("Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 1/04 i 11/04) Ĉlan 11. taĉka f) Skupština Kantona: f) usvaja budţet Kantona i donosi zakone o oporezivanju i na drugi naĉin osigurava potrebno finansiranje. C. Zakon o igrama na sreću ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 48/15 i 60/15) Opšte odredbe Ĉlan 1. Predmet zakona Ovim zakonom ureĊuju se: uslovi, naĉin i subjekti prireĊivanja igara na sreću, vrste igara na sreću, osnovna naĉela, postupak za izdavanje i oduzimanje odobrenja za prireĊivanje posebnih igara na sreću, pravila i rasporeĊivanja prihoda od igara na sreću, osnivanje, oblik organizovanja, organi upravljanja i rukovoĊenje Lutrijom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Lutrija BiH), naknada za prireĊivanje igara na sreću i naknade od uplata za uĉestvovanje u igrama na sreću, prireĊivanje igara na sreću putem interneta, nadzor, kazne za prekršaje i druga pitanja od znaĉaja za igre na sreću u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). PrireĊivanje igara na sreću na teritoriji Federacije realizuje se putem Lutrije BiH i pravnih lica registrovanih za prireĊivanje igara na sreću. Ĉlan 7. stav (1) Raspodjela dijela prihoda po osnovu naknada od igara na sreću Prihodi ostvareni po osnovu naknada za prireĊivanje igara na sreću prihod su Federacije. Ĉlan 8. PrireĊivanje igara PrireĊivanje igara na sreću je iskljuĉivo pravo Federacije, ako ovim zakonom nije drugaĉije odreĊeno. Broj 43 - Strana 150 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Pravo prireĊivanja igara na sreću iz ĉlana 4. ovog zakona Federacija prenosi na Lutriju BiH, kojoj za prireĊivanje nije potrebno posebno odobrenje Ministarstva. Druga pravna lica, registrovana za prireĊivanje igara na sreću na teritoriji Federacije, mogu pod uslovima predviĊenim ovim zakonom, na osnovu odobrenja Ministarstva, prireĊivati igre iz ĉlana 4. stav 3. ovog zakona. IV. Posebne igre na sreću 1. Igre u kasinima Ĉlan 54. Pravo prireĊivanja Posebne igre na sreću u kasinima moţe prireĊivati: 1) Lutrija BiH pod uslovima predviĊenim ovim zakonom, 2) Privredna društva registrovana za posebne igre na sreću sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti posebnih igara na sreću u kasinima, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Na privredna društva iz stava 1. ovog ĉlana primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima ako ovim zakonom nije drugaĉije ureĊeno. Ĉlan 73. PrireĊivaĉi iz ĉlana 54. stav 1. taĉka 2. ovog zakona plaćaju jednokratnu naknadu za izdavanje odobrenja za prireĊivanje igara na sreću u kasinu u iznosu od 500.000,00 KM. Naknada za produţenje vaţenja odobrenja iznosi 200.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog ĉlana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produţenje odobrenja. Ĉlan 74. st. 1., 2., 3., 4. i 5. PrireĊivaĉi iz ĉlana 54. stav 1. taĉka 2. ovog zakona plaćaju godišnju naknadu po jednom kasinu u iznosu od 100.000,00 KM. Naknada iz stava 1. ovog ĉlana plaća se najkasnije do kraja godine za koju se ista plaća. Svi prireĊivaĉi igara na sreću u kasinima duţni su plaćati mjeseĉnu naknadu od prihoda igara na sreću koje prireĊuju. Mjeseĉna naknada za prireĊivanje igara u kasinima iznosi 5% od osnovice za obraĉun naknade iz stava 4. ovog ĉlana, a uplaćuje se u korist budţeta Federacije, najkasnije desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Osnovicu za obraĉun mjeseĉne naknade ĉini zbir dnevnih obraĉuna svih stolova i zbir dnevnih obraĉuna svih automata. (.......) 3. Igre na sreću na automatima Ĉlan 94. Igre na sreću automatima i pravo prireĊivanja Igre na sreću na automatima mogu prireĊivati: 1) Lutrija BiH pod uslovima utvrĊenim ovim zakonom, 2) Privredna društva sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti igara na sreću na automatima, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Igre na sreću na automatima mogu se pod uslovima propisanim ovim zakonom, prireĊivati i sezonski u neprekidnom razdoblju od najmanje ĉetiri do najviše šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, i to najviše u dva automat kluba. Ĉlan 106. Za izdavanje odobrenja za prireĊivanje igara na sreću na automatima prilikom otvaranja prvog posebnog automat kluba Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. prireĊivaĉ iz ĉlana 95. stav 1. taĉka 2. plaća naknadu u iznosu od 150.000,00 KM. Za otvaranje svakog novog posebnog automat kluba plaća se naknada u iznosu 100.000,00 KM. Naknada za produţenje vaţenja odobrenja iznosi 25.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1., 2. i 3. ovog ĉlana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produţenje odobrenja. Ĉlan 107. Osim naknada iz ĉlana 107. ovog zakona, prireĊivaĉi iz ĉlana 95. stav 1. taĉka 2. ovog zakona plaćaju naknade za svaki postavljeni automat 1.000,00 KM po automatu. Svi prireĊivaĉi igara na sreću na automatima su duţni u korist budţeta Federacije BiH uplatiti i mjeseĉnu naknadu u iznosu od 5% od osnovice iz stava 3. ovog ĉlana. Osnovicu za obraĉun mjeseĉne naknade ĉini zbir dnevnih obraĉuna svih automata. Osnovica za dnevni obraĉun pojedinog automata za igre na sreću utvrĊuje se tako da se iznos svih uplata umanji za iznos isplaćenih dobitaka igraĉima, a razlika predstavlja dnevni obraĉun za pojedini automat za igre na sreću. Automati s više sjedećih mjesta smatraju se jednim automatom i za njih se vodi poseban dnevni obraĉun. Naknada iz stava 2. ovog ĉlana plaća se najkasnije do 10og u mjesecu za prethodni mjesec. Naknade iz stava 1. ovog ĉlana plaćaju se prilikom podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja iz ĉlana 105. ovog zakona, odnosno podnošenja zahtjeva za odobravanje instaliranja svakog novog automata za igre na sreću. D. Ispravka Zakona o igrama na sreću ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 60/15) U ĉlanu 106. u stavu 1. u trećem redu, rijeĉi: "iz ĉlana 95. stav 1. taĉka 2." zamijeniti rijeĉima: "iz ĉlana 94. stav 1. taĉka 2.". U ĉlanu 107. u stavu 1. rijeĉi: "iz ĉlana 107. ovog zakona, prireĊivaĉi iz ĉlana 95. stav 1. taĉka 2. ovog zakona", zamijeniti rijeĉima: "iz ĉlana 106. ovog zakona, prireĊivaĉi iz ĉlana 94. stav 1. taĉka 2. ovog zakona"; u stavu 6. u drugom redu rijeĉi: "iz ĉlana 105. ovog zakona", zamijeniti rijeĉima: "iz ĉlana 104. ovog zakona,". E. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15) Ĉlan 1. Ovim Zakonom ureĊuje se pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Ĉlan 2. Definicija javnih prihoda Javnim prihodima, u smislu ovog zakona, smatraju se indirektni porezi, direktni porezi, naknade, takse, doprinosi, donacije i drugi prihodi, utvrĊeni zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave. Ĉlan 3. Raspodjela javnih prihoda Javni prihodi, u smislu ovog Zakona, raspodjeljuju se izmeĊu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave, a sluţe za finansiranje funkcija Federacije, Direkcije za ceste Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Direkcija za ceste), kantona i jedinica lokalne samouprave. Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Raspodjela ovih sredstava utvrĊuje se i iskazuje u budţetu: Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Budţet Federacije), Direkcije za ceste, kantona i jedinica lokalne samouprave. F. Zakon o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon ("Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 4/09 i 12/18). I - Opšte odredbe Ĉlan 1 (predmet) Ovim Zakonom ureĊuje se porez na imovinu i porez na naslijeĊe i poklon (u daljem tekstu: porez) na podruĉju Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton) koje plaćaju fiziĉka i pravna lica, postupak za utvrĊivanje i naplatu, kao i postupak za povrat poreza. Ĉlan 2. (vrste poreza) Ovim Zakonom se propisuju sljedeći porezi: a) porez na imovinu, b) porez na naslijeĊe i poklon. Ĉlan 3. (raspored prihoda) Porezi utvrĊeni ovim Zakonom uplaćuju se na depozitni raĉun za javne prihode Unsko-sanskog kantona, a raspodjela se vrši u skladu sa posebnim zakonom. II - Porez na imovinu Ĉlan 4. stav (1) taĉ. a), b), c), d), e), f), g) i h) (Obaveznici poreza na imovinu) (1) Porez na imovinu plaćaju fiziĉko i pravno lice koji su vlasnici sljedeće imovine: a) poslovnog prostora koji se izdaje pod zakup, b) stambene zgrade ili stana koji se izdaju pod zakup, c) zgrade ili stana za odmor i rekreaciju, d) garaţe koja se izdaje pod zakup, e) putniĉkog vozila, osim taksi vozila, f) motocikla, g) autobusa i teretnih motornih vozila s prikolicom i bez prikolice, h) plovnog objekta preko 7 m duţine. Ĉlan 4. stav 2. taĉ. a), b) i c) - osporena odredba (Obaveznici poreza na imovinu) (2) Obaveznik poreza na imovinu je pravno i fiziĉko lice koje je vlasnik ili korisnik sljedeće imovine: a) stola u kasinu b) automata za igru na sreću, c) automata za zabavne igre Ĉlan 5. stav (1) taĉ. m), n) i o) - osporena odredba (Naĉin i visina plaćanja poreza na imovinu) Porez na imovinu plaća se godišnje u paušalnom iznosu i to; m) n) o) stola u kasinu automata za igru na sreću automata za zabavne igre 5.000 KM 1.500 KM 300 KM 6. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Presuda Ustavnog suda Federacije, broj U-14/13 od 26.06.2013. godine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 53/13), Presuda broj U-59/17 od 14.02.2018. godine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 24/18) i Presuda broj U-51/17 od 15.10.2019. godine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 92/19). Broj 43 - Strana 151 7. Ĉinjeniĉno stanje i stav Ustavnog suda Federacije Nakon analize zahtjeva i odgovora na zahtjev, te ostale dokumentacije u spisu predmeta, a u svjetlu relevantnog prava, utvrĊeno je kako slijedi. Zakon o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon stupio je na snagu 22.04.2009. godine. U odredbi kojom se odreĊuje predmet regulisanja tog Zakona (ĉlan 1.) propisano je da se njime "ureĊuje porez na imovinu i porez na naslijeĊe i poklon na podruĉju Unsko-sanskog kantona koje plaćaju fiziĉka i pravna lica, postupak za utvrĊivanje i naplatu, kao i postupak za povrat poreza". Obaveznici poreza na imovinu u smislu odredbi ĉlana 4. ovog Zakona su vlasnici sljedeće imovine: poslovnog prostora koji se izdaje pod zakup, stambene zgrade ili stana koji se izdaju pod zakup, zgrade ili stana za odmor i rekreaciju, garaţe koja se izdaje pod zakup, putniĉkog vozila, osim taksi vozila, motocikla, autobusa i teretnih motornih vozila sa prikolicom i bez prikolice i plovnog objekta preko 7 m duţine. Mimo ove enumeracije osam kategorija imovine ĉiji su vlasnici duţni plaćati porez na imovinu, u stavu (2) istog ĉlana obaveza plaćanja tog poreza proširena je i na vlasnike ili korisnike stolova u kasinu, automata za igre na sreću i automata za zabavne igre, a u ĉlanu 5. stav (1) taĉ. m), n) i o) propisano je da se porez plaća godišnje, u paušalnom iznosu od 5.000,00 KM za sto u kasinu, 1.500,00 KM za automat za igre na sreću i 300,00 KM za automat za zabavne igre. Kako se kod podnosioca zahtjeva vodi upravni spor koji je proistekao upravo zbog osporavanja prijave za razrez poreza po osnovu tih odredaba, a u tom postupku se pitanje njihove ustavnosti postavilo kao prethodno pitanje, podnosilac zahtjeva je zastao sa postupkom i predoĉio to pitanje ovom sudu, koristeći ovlaštenja iz ĉl. IV.C.3.10.(4) i IV.C.3.11 Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva smatra da te odredbe (dakle ĉlan 4. stav (2) i ĉlan 5. stav (1) taĉ. m), n) i o), nisu u skladu sa odredbama ĉlana II.A.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, ĉlana II. 3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i ĉlana 14. Evropske konvencije, pa traţi da Ustavni sud Federacije to i utvrdi. Po strukturi argumentacije u zahtjevu, ovaj predmet najprije treba posmatrati i raspravljati u ravni ostvarivanja ustavnih garancija koje se odnose na jednakost pred zakonom, i utvrditi osnovanost navoda u zahtjevu o diskriminatornom uĉinku osporenih odredbi. Iz tog ugla posmatrano, pitanje je dakle, da li je Unskosanski kanton donošenjem Zakona o porezu na imovinu, naslijeĊe i poklon, propisujući oporezivanje za vlasnike ili korisnike stolova u kasinu, automata za igre na sreću i automata za zabavne igre diskriminisao jednu kategoriju pravnih subjekata (vlasnike ili korisnike ureĊaja za igre na sreću in concreto vlasnike ili korisnike stolova u kasinu, automata za igre na sreću i automata za zabavne igre) obavezujući ih na plaćanje poreza kao i vlasnike viška stambenog prostora, vlasnike motornih vozila natprosjeĉne zapremine motora, vlasnike plovila natprosjeĉne duţine, iako njima (vlasnicima ili korisnicima ureĊaja koji se koristite za igre na sreću), oporezovana imovina sluţi za obavljanje osnovne djelatnosti, pa proistiĉe da ih se oporezuje zbog njihove djelatnosti. Kod takvog stanja stvari, Ustavni sud Federacije morao je svaku od osporenih odredbi staviti u kontekst relevantnog prava, i to ne samo ustavnih odredbi na koje u zahtjevu ukazuje podnosilac, već i onih koje nuţno ĉine širi pravni kontekst u ovom predmetu. Ustavni sud Federacije riješio je mnogo predmeta u kojima su lokalne jedinice samouprave pokušale svojim Broj 43 - Strana 152 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO odlukama praktiĉno "oporezovati" prireĊivaĉe igara na sreću, kao i neka druga privredna društva, po kriteriju djelatnosti kojom se bave, propisujući im visoke takse za istaknutu firmu, pa je, upravo štiteći ustavno naĉelo jednakosti pred zakonom, van snage stavio takve diskriminatorne opštinske propise. U ovom predmetu je istina rijeĉ o kantonalnom propisu, odnosno zakonu, ali je ratio legis tog Zakona, barem kad je rijeĉ ureĊajima za igre na sreću isti onaj kojim su se rukovodile opštine donoseći svoje odluke o komunalnim taksama. Prema tome, osporene odredbe Zakona, indiciraju da je Skupština Unsko-sanskog kantona odluĉila problem koji je Ustavni sud Federacije prepoznao kao diskriminaciju u opštinskim odlukama o komunalnim taksama za istaknutu firmu, ili korištenje ureĊaja i opreme, izdići na nivo kantonalnog zakona, a to znaĉi da bi odluka u ovom predmetu mogla imati mnogo šire pravne posljedice u Federaciji Bosne i Hercegovine, nego što se to na prvi pogled ĉini. Najprije zato što su predmet osporavanja odredbe kantonalnog zakona, koje samim time imaju širi prostorni domašaj, ali još više zato što bi odluka u ovom predmetu, kakva god ona bila, mogla posredno, via facti, uticati na zakonodavce i u drugim kantonima i time nadići uobiĉajeno dejstvo usmjereno samo na pravnu sudbinu osporenih odredbi ovog konkretnog zakona. Kantonalni zakonodavac je dakle odluĉio osporene odredbe "udjenuti" u Zakon o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon, što narušava standardnu strukturu jednog takvog zakona, ali i standardno znaĉenje pojma oporezive imovine, koje se u zakonima ove vrste podrazumijeva, a koje obuhvata nepokretnosti i to, u pravilu "višak" stambenog i poslovnog prostora, motorna vozila s obzirom na njihovu starost i zapreminu motora, te plovila i letjelice u vlasništvu fiziĉkih lica. Osporenim odredbama se naime, pod pojam imovine podvode i stolovi u kasinu, te automati za igre na sreći i zabavne igre, iako je rijeĉ o stvarima koje u smislu Kodeksa raĉunovodstvenih naĉela i raĉunovodstvenih standarda koji se primjenjuju u Federaciji Bosne i Hercegovine predstavljaju "materijalna stalna sredstva" privrednih subjekata, koja im sluţe za obavljanje registrovane djelatnosti. Ovakav zakonodavni postupak odudara od zakonodavne prakse u okruţenju, gdje se oporezivanje prireĊivaĉa igara na sreću u pravilu vrši u okviru posebnog zakona kojim se integralno ureĊuje materija igara na sreću i zabavnih igara, propisivanjem razliĉitih naknada koje su prireĊivaĉi duţni plaćati bilo jednokratno ili pak na mjeseĉnom i godišnjem nivou. Takvi zakoni u Bosni i Hercegovini postoje u Republici Srpskoj (Zakon o igrama na sreću, "Sluţbeni glasnik Republike Srpske", broj 18/2020), Brĉko distriktu BiH (Zakon o igrama na sreću i zabavnim igrama, "Sluţbeni glasnik Brĉko distrikta BiH", br. 37/2004 i 19/2007), a što je za rješavanje ovog predmeta iznimno vaţno i u Federaciji Bosne i Hercegovine (Zakon o igrama na sreću). Prema Zakonu o igrama na sreću, subjekti ĉija je djelatnost pruţanje usluga prireĊivanjem igara na sreću na stolovima u kasinu, te na automatima za igre na sreću i automatima za zabavne igre ("posebne igre na sreću" prema terminologiji Zakona o igrama na sreću) ovu djelatnost vrše uz odobrenje Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija. U skladu sa ĉl. 73., 74., 106. i 107. tog Zakona, oni su obavezni plaćati jednokratne, godišnje i mjeseĉne naknade. Jednokratne naknade plaćaju za izdavanje odobrenja za prireĊivanje igara na sreću u kasinu (500.000,00 KM) i za produţavanje tog odobrenja (200.000, KM), za izdavanje odobrenja za prireĊivanje igara sreću na automatima (150.000,00 KM kod otvaranja prvog automat kluba i Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. 100.000,00 KM kod otvaranja svakog novog posebnog automat kluba), te za produţenje vaţenja odobrenja (25.000,00 KM) i još po 1.000,00 KM po svakom postavljenom automatu. Godišnju naknadu plaćaju prireĊivaĉi igara na sreću u kasinu u iznosu od 100.000,00 KM po jednom kasinu, a mjeseĉne naknade plaćaju sva lica pomenuta u osporenim odredbama u iznosu od 5% od osnovice koja se dobiva zbirom dnevnih obraĉuna svih stolova i svih automata. Premda Zakon o igrama na sreću za sve ove daţbine koristi isti termin ("naknada"), jasno je da stvarni karakter naknade, u finansijsko-pravnom smislu, imaju samo jednokratna davanja, jer se uplaćuju kao protuvrijednost za izdavanje i produţavanje odobrenja za rad, dok pomenuta godišnja i mjeseĉna davanja poprimaju karakter poreza. Prema tome, oĉigledno je da subjekti prireĊivanja igara na sreću prema Zakonu o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon nisu u istom pravnom poloţaju u odnosu prema drugim obaveznicima poreza na imovinu, kao što su vlasnici i korisnici viška stambenog, poslovnog ili garaţnog prostora, vlasnici luksuznih motornih vozila ili plovila i tome sliĉno. Ta nejednakost proistiĉe iz dva osnova: najprije zato što se u ovom drugom sluĉaju oporezuje luksuz, a u onom prvom ureĊaji i oprema koji sluţe vršenju privredne djelatnosti obaveznika, a potom i zato što se oporezivanje viška stambenog, poslovnog i garaţnog prostora, te posjedovanja luksuznih motornih vozila i plovila zasniva na objektivnim kriterijima: za nekretnine po metru kvadratnom zauzete površine, odnosno po zapremini motora motornih vozila iznad propisanog praga (1600 ccm za automobile, 125 ccm za motocikle), te njihovoj starosti i nosivosti, odnosno po duţini iznad odreĊenog praga za plovila (7 m), dok se oporezivanje u osporenim odredbama, za privredna društva koja se bave prireĊivanjem igara na sreću, propisuje u paušalnim novĉanim iznosima po komadu opreme, u rasponu od 300 KM za svaki automat za igru, do 5.000,00 KM za svaki sto u kasinu. Kada se imaju u vidu ranije navedene daţbine propisane Zakonom o igrama na sreću, kao i ĉinjenica da prireĊivaĉi igara na sreću, kao privredna društva, podlijeţu oporezivanju dobiti po Zakonu o porezu na dobit ("Sluţbene novine FBiH", br. 15/16 i 15/20), onda je jasno da ubiranje poreza prema osporenim odredbama poprima karakter dvostrukog oporezivanja. Sem toga, primijetno je da su u kategoriju oporezive imovine selektivno, a ne principijelno, uvedene stvari koje sluţe za obavljanje samo nekih privrednih djelatnosti. Tako prevozniĉke djelatnosti (autobusi i teretna motorna vozila sa ili bez prikolice, plovila duţa od 7 metara, ali ne i putniĉka taksi vozila), te stvari koje sluţe za pruţanje usluga u sferi igara na sreću i zabavnih igara (stolovi u kasinu, automati za igre na sreću, te automati za zabavne igre). Dakle osporenim Zakonom nije na kategorijalnom nivou uveden porez na sredstva za rad, jer bi se onda krug obaveznika morao proširiti na sve djelatnosti i takav zakon morao bi imati svakako imati i drugaĉiji naziv, drugaĉije propisan predmet regulisanja i drugaĉiju strukturu. Stoga se ne moţe poreći da se kantonalni zakonodavac, donoseći osporene odredbe, rukovodio kriterijumom vrste djelatnosti, a visinu godišnjeg paušala odrezao proizvoljno, bez ikakvog vidljivog objektivnog kriterija. Dakle, praktiĉno se na kantonalnom nivou uvodi nova vrsta poreza, a za takvo nešto iskljuĉivo je nadleţna federalna vlast, o ĉemu će u nastavku biti više rijeĉi. Upravo zato je moţda najvaţniji aspekt promatranja i rješavanja ovog predmeta, aspekt naĉina ostvarivanja ustavnih nadleţnosti kantona u sferi oporezivanja. Prije svega, na osnovu ĉlana III.1.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine "donošenje propisa o finansijama i Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije" je u iskljuĉivoj nadleţnosti Federacije. To je i logiĉno, jer je fiskalna politika jedno od najvaţnijih sredstava ekonomske politike, a "utvrĊivanje ekonomske politike" takoĊe je u iskljuĉivoj nadleţnosti Federacije prema odredbi ĉlana III.1.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije smatra da upravo ta ĉinjenica, da je prema Ustavu Federacija iskljuĉivo nadleţna za "utvrĊivanje ekonomske politike" i "fiskalne politike" kao baziĉnog ekonomsko-politiĉkog sredstva, nedvosmisleno ukazuje na to da je volja ustavotvorca da u Federaciji treba postojati jedinstvena ekonomska politika, a sljedstveno tome i jedinstvena fiskalna politika, kao pravno-ekonomski okvir u kojem se kantonalni zakonodavci moraju kretati kada donose propise o oporezivanju. U protivnom bi divergentna rješenja u kantonalnim zakonima mogla biti ne samo opstruktivna u pogledu provoĊenja jedinstvene fiskalne, pa time i ekonomske politike u Federaciji, već bi takav pravni partikularizam sasvim izvjesno mogao generisati nejednakost privrednih subjekata pred zakonom na teritoriji Federacije i sljedstveno tome dovesti do seobe kapitala i poslovnih aktivnosti iz kantona sa visokim fiskalnim obavezama u one u kojima je fiskalna situacija povoljnija. Zapravo, takav partikularizam nije samo potencijalna buduća prijetnja, već je stvarnost, na koju matematiĉkom jasnoćom ukazuje već površan uvid u kantonalne zakone o porezu na imovinu, naslijeĊe i poklone. Tako se, egzempli causae prireĊivaĉi igara na sreću i zabavnih igara u osam kantona oporezuju, dok u preostala dva takvog oporezivanja nema. Godišnji porez za sto u kasinu u Unsko-sanskom i Zapadnohercegovaĉkom kantonu iznosi 5000 KM, u Hercegovaĉko-neretvanskom 6000 KM, u Bosanskopodrinjskom kantonu Goraţde 7000 KM, u Srednjobosanskom 8000 KM, u Kantonu 10 i Tuzlanskom kantonu 10000 KM, u Kantonu Sarajevo 12000 KM, a iznosi se isto tako razlikuju i u pogledu visine godišnjeg paušala za automate za igre na sreću (raspon je od 1000 do 2400 KM), kao i za automate za zabavne igre (raspon od 300-840 KM). Stoga se inaĉe nesporno ustavno ovlaštenje kantona iz ĉlana III.4.l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prema kome oni imaju nadleţnost za "finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduţivanjem ili drugim sredstvima", ne moţe izdvojiti iz cjelokupnog ekonomsko-politiĉkog konteksta i posmatrati izolovano, već naprotiv u sklopu jedinstvene fiskalne i uopšte ekonomske politike Federacije, posebno zbog ĉinjenice da postoji federalni Zakon o igrama na sreću. Kada se ima u vidu karakter tog Zakona koji je u ovoj oblasti lex specialis, kada se ima u vidu njegov predmet regulisanja, njegova struktura, sistematiĉnost i obuhvat, posebno u dijelu u kojem se propisuju razne vrste naknada, meĊu kojima i one koje oĉito imaju karakter oporezivanja i kada se tome doda i to da je dobit koju ostvaruju prireĊivaĉi igara na sreću oporezovana opštim propisima Zakona o porezu na dobit, moglo bi se zakljuĉiti da je sa ova dva zakona Federacija "zaokruţila" fiskalnu politiku u sferi igara na sreću. Stoga Ustavni sud Federacije smatra da to ne ostavlja prostor za jednostrano i nekoordinirano zakonodavno djelovanje kantonalnih zakonodavaca u toj oblasti. Na osnovu svega izloţenog, Ustavni sud Federacije smatra da osporene odredbe Zakona nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te je odluĉeno kao u izreci ove presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, u sastavu: dr. sc. Kata Senjak, predsjednica Suda, Vesna Broj 43 - Strana 153 Budimir, Mirjana Ĉuĉković, Aleksandra Martinović i prof. dr. Edin Muminović, sudije Suda. Predsjednica Broj U-47/19 Ustavnog suda Federacije 24. septembra 2020. godine Bosne i Hercegovine Sarajevo Dr. sc. Kata Senjak, s. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odluĉujući o predoĉenom ustavnom pitanju Kantonalnog suda u Bihaću za utvrĊivanje ustavnosti ĉlanka 4. stavak 2. i ĉlanka 5. stavak 1. toĉ. m), n) i o) Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon, na temelju ĉl. IV.C.3.10.(4) i IV.C.3.11. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave odrţanoj dana 24.09.2020. godine, donio je PRESUDU UtvrĊuje se da odredbe ĉlanka 4. stavak 2. i ĉlanka 5. stavak 1. toĉ. m), n) i o) Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon ("Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 4/09 i 12/18) nisu sukladni sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Presudu objaviti u "Sluţbenim novinama Federacije BiH" i u sluţbenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Obrazloţenje 1. Podnositelj zahtjeva i predmet zahtjeva Kantonalni sud u Bihaću (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) je podneskom broj 001-0-Su-19-000 788 od 05.11.2019. godine, koji je zaprimljen dana 14.11.2019. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) predoĉio ustavno pitanje-ocjena ustavnosti ĉlanka 4. stavak 2. i ĉlanka 5. stavak 1. toĉ. m), n) i o) Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon (u daljnjem tekstu: osporene odredbe Zakona). Ustavno pitanje se pojavilo kao prethodno u predmetu upravnog spora koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Bihaću, pod brojem 01 0 U 015060 19 U, pokrenut po tuţbi tuţitelja "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o Cazin, protiv rješenja tuţenog Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija broj 03-15-610/13 S.O. od 22.05.2019. godine, u upravnoj stvari razrez poreza na imovinu. U smislu ĉlanka IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Kantonalni sud u Bihaću je ovlašten za postavljanje ustavnog pitanja Ustavnom sudu Federacije. 2. Stranke u postupku Sukladno s ĉlankom 39. stavak 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u postupku u ovom ustavno-sudskom predmetu su: Kantonalni sud u Bihaću kao podnositelj zahtjeva, "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o Cazin i Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija kao stranke u postupku pred Kantonalnim sudom u Bihaću i Skupština Unsko-sanskog kantona, kao donositelj osporenog Zakona. 3. Bitni navodi zahtjeva Pred Kantonalnim sudom u Bihaću u tijeku je postupak rješavanja upravnog spora broj 01 0 U 015060 19 U, koji je pokrenut po tuţbi tuţitelja "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o Cazin, zastupan po opunomoćeniku Mirzeti Duljković, odvjetnici iz Sarajeva, protiv rješenja tuţenog Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija broj 03-15-610/13 S.O. od 22.05.2019. godine, koje je doneseno po prizivu tuţitelja izjavljenom protiv izmijenjene porezne prijave Broj 43 - Strana 154 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Porezne uprave Federacije BiH, Kantonalni ured Bihać, Ispostava Cazin broj 13-1/2-15-2506/13-1 od 19.03.2013. godine, u predmetu razreza poreza na imovinu za 2013. godinu. Pobijani akti su doneseni na temelju osporenih odredbi Zakona. Podnositelj zahtjeva navodi da se prilikom odluĉivanja u ovoj upravnoj stvari pojavilo pitanje ustavnosti osporenih odredbi Zakona, zbog ĉega je Kantonalni sud u Bihaću morao zastati s postupkom, obzirom da je ĉlankom 4. stavak 2. Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon ustanovljena obveza plaćanja poreza na imovinu za osobe koje su vlasnici ili korisnici stola u kasinu, automata za igre na sreću i automata za zabavne igre i da je ova obveza ustanovljena samo za subjekte koji obavljaju djelatnost u sferi zabavnih igara i igara na sreću. Obveza je ustanovljena iskljuĉivo po kriteriju djelatnosti tako da se nameće pitanje da li su gore navedeni subjekti diskriminirani u kom sluĉaju ne bi uţivali jednakost pred zakonom, kako je to propisano ĉlankom II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Podnositelj zahtjeva istiĉe da je tuţitelj ukazao da je Ustavni sud Federacije u nizu presuda već zauzeo pravni stav da djelatnost ne moţe biti odluĉni kriterij u propisivanju bilo kakvih obveza, pa ni razlog za propisivanje poreza na imovinu samo za odreĊene djelatnosti. Tuţitelj je u postupku po prigovoru na prvostupanjsku odluku ukazivao na ĉinjenicu da su predmetni aparati stalna (osnovna sredstva za rad) u smislu meĊunarodnih standarda iz Kodeksa raĉunovodstvenih naĉela i raĉunovodstvenih standarda, koji se primjenjuju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 50/98), te kao dokaz priloţio nalaz i mišljenje stalnog sudbenog vještaka ekonomske struke-oblast financijskog izvještavanja, da su automati za igre na sreću, evidentirani kao materijalne stavke za korištenje i pruţanje usluga po MeĊunarodnim raĉunovodstvenim standardima (toĉka 16. MRS). Istima društvo obavlja registriranu djelatnost i ostvaruje prihod, odnosno dobit i sukladno s pozitivnim propisima na temelju obveza iz ostvarenog prihoda, odnosno dobiti, plaća porez na dobit, pa se time nameće pitanje da li s tog aspekta ta sredstva mogu imati status oporezivih sredstava ili ne, te ukazuje da bi u tom sluĉaju bilo primijenjeno naĉelo dvostrukog oporezivanja. Podnositelj zahtjeva dalje istiĉe da je tuţitelj dokazao da su prema MeĊunarodnim raĉunovodstvenim standardima, predmetni automati za igre na sreću sredstva kojima društvo obavlja registriranu djelatnost, pa se postavlja pitanje da li se ista sredstva mogu svrstati u sredstva-imovinu na koju se plaća porez ili se radi o posebnim sredstvima u imovini pravne osobe koja bi kao takva bila podloţna oporezivanju. Nesporna je ĉinjenica da tuţitelj upravo predmetnim automatima kao materijalnim sredstvima obavlja registriranu djelatnost za korištenje i pruţanje usluga u sferi igara na sreću. Nameće se pitanje da li je tuţitelj kao obveznik spornog poreza diskriminiran upravo zbog svoje djelatnosti, te da li se na ovaj naĉin vrši gruba diskriminacija u pogledu njegovih prava na imovinu, odnosno da li je time povrijeĊeno pravo na imovinu koje je zaštićeno odredbama ĉlanka II. 3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i ĉlanka 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) što se diskriminacija vrši bez stvarne svrhe i razumnog opravdanja. Takvo razliĉito tretiranje subjekata u pravnom prometu nije utemeljeno na zakonu i ne bi slijedilo legitimni javni interes. Propisivanje poreza na imovinu na opisani naĉin dovodi u pitanje i primjenu odredaba II/4 Ustava Bosne i Hercegovine kao i ĉlanka 14. i Protokola I Europske konvencije. Zbog svega naprijed navedenog, podnositelj zahtjeva je predoĉio ustavno pitanje, radi ocjene ustavnosti osporenih Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. odredbi Zakona, na temelju kojih su doneseni pobijani upravni akti. 4. Bitni navodi odgovora na zahtjev Sukladno s ĉlankom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je podnescima broj U-47/19 od 26.11.2019. godine, zatraţio od "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o Cazin, Federalnog ministarstva finansija/ Federalnog ministarstva financija i Skupštine Unsko-sanskog kantona, da kao stranke u postupku dostave odgovore na zahtjev. "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o Cazin, zastupan po opunomoćeniku Mirzeti Duljković, odvjetnici iz Sarajeva je dana 23.12.2019. godine, Ustavnom sudu Federacije dostavio odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Bihaću i punomoć za zastupanje "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o Cazin, u pravnoj stvari koja se vodi pred ovim sudom. U odgovoru na zahtjev "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o Cazin, navodi da je "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o Cazin pravna osoba registrirana za obavljanje djelatnosti prireĊivanja igara na sreću na automatima sukladno sa Zakonom o igrama na sreću ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 48/15 i 60/15, u daljnjem tekstu: Zakon o igrama na sreću) kao sistemskim propisom, kojim se u potpunosti regulira oblast prireĊivanja igara na sreću, ukljuĉujući i sva fiskalna davanja koje plaćaju prireĊivaĉi i koja su utvrĊena kao iskljuĉivi prihod Federacije Bosne i Hercegovine. Ĉlankom 7. stavak 1. Zakona o igrama na sreću je propisano da su prihodi ostvareni po osnovu naknada za prireĊivanje igara na sreću prihod Federacije Bosne i Hercegovine, dok se odredbama ĉlanka 106. i 107. propisuje obveza i visina naknade koju plaćaju prireĊivaĉi i to: za izdavanje odobrenja za prireĊivanje igara na sreću, za otvaranje svakog novog posebnog automat kluba, za produţenje vaţenja odobrenja i za svaki postavljeni automat. Ĉlankom 107. stavak 2. Zakona o igrama na sreću propisano je da osim naknada iz ĉlanka 106. i 107. stavak 1. prireĊivaĉi igara na sreću automatima duţni su, u korist proraĉuna Federacije Bosne i Hercegovine plaćati i mjeseĉnu naknadu u iznosu od 5% od osnovice, a osnovicu ĉini zbir dnevnih obraĉuna svih automata (stavak 3.). Pored obveza propisanih federalnim Zakonom o igrama na sreću, Zakonom o porezu na imovinu naslijeĊe i poklon propisuje se i dodatna obveza prireĊivaĉima igara na sreću automatima. Ova obveza se propisuje u vidu poreza na imovinu, pri ĉemu se kao "imovina" uzimaju automati, koji su evidentirani kao materijalna sredstva-oprema, odnosno osnovna sredstva za rad (obavljanje djelatnosti), putem kojih pravna osoba ostvaruje prihod, odnosno dobit, na koju društvo plaća porez na dobit, pa se stoga ova materijalna sredstva ne mogu svrstati u imovinu na koju se plaća porez jer u suprotnom dolazi do dvostrukog oporezivanja. U odgovoru se dalje postavlja pitanje da li kantonalne vlasti imaju pravo oporezivanja igara na sreću, obzirom na iskljuĉivost Zakona o igrama na sreću, kojim se propisuje iskljuĉiva nadleţnost Federacije Bosne i Hercegovine u pogledu prava na vršenje ove djelatnosti, uvjeta pod kojima se djelatnost moţe obavljati, izdavanja dozvola, prava nadzora, te propisanih fiskalnih tereta (naknada) kako to definira Zakon o igrama na sreću ( ĉlanak 106. i 107.). Pitanje nadleţnosti kantona za donošenje propisa iz oblasti oporezivanja igara na sreću, treba posmatrati i sa aspekta Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15). Odredbom ĉlanka 4. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH propisano je: "Federaciji pripadaju prihodi, kako slijedi: ... b) 100% od Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO poreza na dobit poduzeća, banaka, i drugih financijskih organizacija, društava za osiguranje i reosiguranje imovine i osoba, pravnih osoba iz oblasti elektroprivrede, pošte i telekomunikacija i pravnih osoba iz oblasti igara na sreću i zabavnih igara kojima je to jedina djelatnost;". Istiĉe da je vaţno ukazati da je djelatnost prireĊivanja igara na sreću, utvrĊena kao dozvoljena djelatnost prema Klasifikaciji djelatnosti u Bosni i Hercegovini, da je pravna osoba upisana u sudbeni registar za vršenje iskljuĉivo te djelatnosti, da je pravna osoba platila i plaća sve propisane fiskalne obveze sukladno sa Zakonom o igrama na sreću i ostalom postojećom financijskom regulativom, te da ima odobrenje (licencu) za vršenje te djelatnosti i stoga ono ima pravo da pod jednakim uvjetima na trţištu prometa roba i usluga obavlja svoju djelatnost radi stjecanja profita. Nametnuta obveza plaćanja poreza na opremu pravne osobe, kao poreza na imovinu, osporenim odredbama Zakona diskriminira pravne osobe koje obavljaju djelatnost prireĊivanja igara na sreću i to iz osnova djelatnosti koju obavljaju. Ovakvu diskriminaciju prepoznao je Ustavni sud Federacije u presudama kojima je odluĉivao o ustavnosti općinskih odluka o komunalnim pristojbama na istaknutu tvrtku, i to u Presudi broj U-14/13 od 26.06.2013. godine, Presudi broj U-28/15 od 18.05.2016. godine, Presudi broj U-36/16 od 11.07.2017. godine i Presudi broj U-4/17 od 12.09.2017. godine. TakoĊer, i u postupku ocjene ustavnosti Zakona o porezu na imovinu, naslijeĊe i poklon Bosansko-podrinjskog kantona u Presudi broj U-51/17 od 15.10.2019. godine, Ustavni sud Federacije je problematizirao pitanje unilateralnog uvoĊenja poreza na imovinu (u tom sluĉaju za oblast telekomunikacija) od strane kantona, potrebu koordinacije kako meĊukantonalne, tako i izmeĊu kantonalnih i federalnih vlasti, te konstatira: "kako je visina poreza u osporenim odredbama utvrĊena bez objektivnih kriterija, nastanak pravnog partikularizma gotovo je izvjestan sa svim njegovim posljedicama". Analogno ovoj presudi i u osporenim odredbama Zakona, moţe se postaviti pitanje "pravnog partikularizma" budući da oblast igara na sreću, potpada pod iskljuĉivu nadleţnost i ingerenciju Federacije Bosne i Hercegovine, a da kantoni na sasvim razliĉite naĉine tretiraju pitanje poreza na sredstva rada kojima pravne osobe vrše djelatnost prireĊivanja igara na sreću, pa neki kantoni Tuzlanski, Srednjobosanski i Hercegovaĉko-neretvanski ne propisuju takav porez uopće, dok Unsko-sanski i Bosanskopodrinjski propisuju takav porez. Komparativnom metodom, a analogno navedenom pravnom stavu Ustavnog suda Federacije, Zakonom o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon diskriminirani su obveznici poreza na imovinu koji obavljaju djelatnost prireĊivanja igara na sreću, u odnosu na pravne osobe koje obavljaju druge djelatnosti ĉija sredstva rada nisu oporezovana ovim Zakonom, odnosno diskriminirani su zbog svoje djelatnosti. Slijedom naprijed izloţenog, predlaţe da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom se utvrĊuje da odredbe ĉlanka 4. stavak 2. i ĉlanka 5. stavak 1. toĉ. m), n) i o) Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon u dijelu Tarife, tarifni broj 4, nisu u suglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o Cazin, je dana 27.12.2019. godine, dostavio dopunu odgovora na zahtjev, uz koji je dostavio Elaborat Ekonomskog instituta u Sarajevu o ekspertizi poreza na imovinu i drugih dadţbina od lipnja 2015. godine i nalaz sudbenog vještaka ekonomske struke Bećiragić Asima vezano za status imovine pravne osobe kao opreme Broj 43 - Strana 155 društva koja sluţi za obavljanje registrirane djelatnosti društva od 26.11.2010. godine i 31.10.2013. godine. U dopuni odgovora navodi da se ovim dokumentima, po pravilima ekonomske struke, utvrĊuje karakter i status opreme pravnih osoba koja sluţi u vršenju djelatnosti pravne osobe, a koja zbog svog karaktera i statusa koji ima po pozitivnim propisima, ne moţe biti oporezovana kao imovina u smislu spornih odredaba Zakona o porezu na imovinu, naslijeĊe i poklon. Skupština Unsko-sanskog kantona je dana 31.12.2019. godine, Ustavnom sudu Federacije dostavila odgovor na zahtjev, koji je utvrdilo Povjerenstvo za ustavna, zakonodavnopravna i pitanja europskih integracija ovog kantona. U odgovoru se navodi, da se prilikom donošenja Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon 2009. godine zakonodavac vodio iskljuĉivo imovinom i onim što predstavlja imovinu, te smatra da nije napravljena diskriminacija po osnovu obavljanja djelatnosti iz razloga što se porez na imovinu plaća i za autobuse, teretna motorna vozila sa prikolicom ili bez nje, plovnog objekta preko 7 metara duţine, itd., iz ĉega proizilazi da bi u društvima koja se registriraju po osnovu transportne djelatnosti ljudi i roba, osnovna sredstva za rad bila autobusi, teretna motorna vozila i dr. Zakonodavac je mišljenja da su sredstva za rad prije svega "imovina" bez obzira na to da li se ona knjiţi kao sredstvo za rad, te da ni u kom sluĉaju ovakvim pravnim rješenjem nije došlo do razliĉitog tretiranja subjekata u pravnom prometu. Ĉlankom 4. stavak 2. Zakona o igrama na sreću utvrĊeno je da se igre na sreću dijele na klasiĉne (lutrijske) i posebne igre na sreću. U posebne igre na sreću ubrajaju se igre u kasinu, igre na automatima, upravo na imovini koja se koristi za ovu posebnu vrstu igara na sreću, kao što je navedeno u ĉlanku 4. stavak 2. Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon iz ĉega takoĊer proizilazi da se zakonodavac nije vodio djelatnošću prilikom utvrĊivanja obveze razreza poreza, već imovinom koju koriste ova gospodarska društva. Odgovor na zahtjev od strane Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija nije dostavljen. 5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Ĉlanak II.A.2 (1) c) (1) Sve osobe na teritoriji Federacije uţivaju prava na: c) jednakost pred zakonom; Ĉlanak IV.C.3.10.(4) Ustavni sud takoĊer odluĉuje o ustavnim pitanjima koja mu predoĉi Vrhovni sud ili pak neki kantonalni sud a koja se pojave u tijeku postupka pred tim sudom. Ĉlanak IV.C.3.11. Kad Vrhovni sud ili neki kantonalni sud, u tijeku postupka koji se vodi pred sudom, smatraju da odgovarajući zakon nije sukladan sa ovim ustavom, obustavit će postupak i predoĉiti predmet Ustavnom sudu sukladno s ĉlankom IV.C.10.(3). Amandman VIII Na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Ĉlanak III.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: U iskljuĉivoj su nadleţnosti Federacije: c) donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije, Ĉlanak III.4. l) Kantoni imaju sve nadleţnosti koje nisu izriĉito povjerene federalnoj vlasti. Posebice su nadleţni za: Broj 43 - Strana 156 l) SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO financiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduţivanjem ili drugim sredstvima. B. Ustav Unsko-sanskog kantona (preĉišćeni tekst) ("Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 1/04 i 11/04) Ĉlanak 11. toĉka f) Skupština Kantona: f) usvaja proraĉun Kantona i donosi zakone o oporezivanju i na drugi naĉin osigurava potrebno financiranje. C. Zakon o igrama na sreću ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 48/15 i 60/15) Opće odredbe Ĉlanak 1. Predmet zakona Ovim zakonom ureĊuju se: uvjeti, naĉin i subjekti prireĊivanja igara na sreću, vrste igara na sreću, osnovna naĉela, postupak za izdavanje i oduzimanje odobrenja za prireĊivanje posebnih igara na sreću, pravila i rasporeĊivanja prihoda od igara na sreću, osnivanje, oblik organiziranja, organi upravljanja i rukovoĊenje Lutrijom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Lutrija BiH), naknada za prireĊivanje igara na sreću i naknade od uplata za uĉestvovanje u igrama na sreću, prireĊivanje igara na sreću putem interneta, nadzor, kazne za prekršaje i druga pitanja od znaĉaja za igre na sreću u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). PrireĊivanje igara na sreću na teritoriji Federacije realizuje se putem Lutrije BiH i pravnih osoba registriranih za prireĊivanje igara na sreću. Ĉlanak 7. stavak (1) Raspodjela dijela prihoda po osnovu naknada od igara na sreću Prihodi ostvareni po osnovu naknada za prireĊivanje igara na sreću prihod su Federacije. Ĉlanak 8. PrireĊivanje igara PrireĊivanje igara na sreću je iskljuĉivo pravo Federacije, ako ovim zakonom nije drugaĉije odreĊeno. Pravo prireĊivanja igara na sreću iz ĉlanka 4. ovog zakona Federacija prenosi na Lutriju BiH, kojoj za prireĊivanje nije potrebno posebno odobrenje Ministarstva. Druge pravne osobe, registrirane za prireĊivanje igara na sreću na teritoriji Federacije, mogu pod uvjetima predviĊenim ovim zakonom, na temelju odobrenja Ministarstva, prireĊivati igre iz ĉlanka 4. stavak 3. ovog zakona. IV. Posebne igre na sreću 1. Igre u kasinima Ĉlanak 54. Pravo prireĊivanja Posebne igre na sreću u kasinima moţe prireĊivati: 1) Lutrija BiH pod uvjetima predviĊenim ovim zakonom, 2) Gospodarska društva registrirana za posebne igre na sreću sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudbeni registar za obavljanje djelatnosti posebnih igara na sreću u kasinima, na temelju ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Na gospodarska društva iz stavka 1. ovog ĉlanka primjenjuju se odredbe Zakona o gospodarskim društvima ako ovim zakonom nije drugaĉije ureĊeno. Ĉlanak 73. PrireĊivaĉi iz ĉlanka 54. stavak 1. toĉka 2. ovog zakona plaćaju jednokratnu naknadu za izdavanje odobrenja za Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. prireĊivanje igara na sreću u kasinu u iznosu od 500.000,00 KM. Naknada za produţenje vaţenja odobrenja iznosi 200.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog ĉlanka dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produţenje odobrenja. Ĉlanak 74. st. 1., 2., 3., 4. i 5. PrireĊivaĉi iz ĉlanka 54. stavak 1. toĉka 2. ovog zakona plaćaju godišnju naknadu po jednom kasinu u iznosu od 100.000,00 KM. Naknada iz stavka 1. ovog ĉlanka plaća se najkasnije do kraja godine za koju se ista plaća. Svi prireĊivaĉi igara na sreću u kasinima duţni su plaćati mjeseĉnu naknadu od prihoda igara na sreću koje prireĊuju. Mjeseĉna naknada za prireĊivanje igara u kasinima iznosi 5% od osnovice za obraĉun naknade iz stavka 4. ovog ĉlanka, a uplaćuje se u korist proraĉuna Federacije, najkasnije desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Osnovicu za obraĉun mjeseĉne naknade ĉini zbir dnevnih obraĉuna svih stolova i zbir dnevnih obraĉuna svih automata. (.......) 3. Igre na sreću na automatima Ĉlanak 94. Igre na sreću automatima i pravo prireĊivanja Igre na sreću na automatima mogu prireĊivati: 1) Lutrija BiH pod uvjetima utvrĊenim ovim zakonom, 2) Gospodarska društva sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudbeni registar za obavljanje djelatnosti igara na sreću na automatima, na temelju ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Igre na sreću na automatima mogu se pod uvjetima propisanim ovim zakonom, prireĊivati i sezonski u neprekidnom razdoblju od najmanje ĉetiri do najviše šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, i to najviše u dva automat kluba. Ĉlanak 106. Za izdavanje odobrenja za prireĊivanje igara na sreću na automatima prilikom otvaranja prvog posebnog automat kluba prireĊivaĉ iz ĉlanka 95. stavak 1. toĉka 2. plaća naknadu u iznosu od 150.000,00 KM. Za otvaranje svakog novog posebnog automat kluba plaća se naknada u iznosu 100.000,00 KM. Naknada za produţenje vaţenja odobrenja iznosi 25.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1., 2. i 3. ovog ĉlanka dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produţenje odobrenja. Ĉlanak 107. Osim naknada iz ĉlanka 107. ovog zakona, prireĊivaĉi iz ĉlanka 95. stavak 1. toĉka 2. ovog zakona plaćaju naknade za svaki postavljeni automat 1.000,00 KM po automatu. Svi prireĊivaĉi igara na sreću na automatima su duţni u korist proraĉuna Federacije BiH uplatiti i mjeseĉnu naknadu u iznosu od 5% od osnovice iz stavka 3. ovog ĉlanka. Osnovicu za obraĉun mjeseĉne naknade ĉini zbir dnevnih obraĉuna svih automata. Osnovica za dnevni obraĉun pojedinog automata za igre na sreću utvrĊuje se tako da se iznos svih uplata umanji za iznos isplaćenih dobitaka igraĉima, a razlika predstavlja dnevni obraĉun za pojedini automat za igre na sreću. Automati s više sjedećih mjesta smatraju se jednim automatom i za njih se vodi poseban dnevni obraĉun. Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Naknada iz stavka 2. ovog ĉlanka plaća se najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. Naknade iz stavka 1. ovog ĉlanka plaćaju se prilikom podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja iz ĉlanka 105. ovog zakona, odnosno podnošenja zahtjeva za odobravanje instaliranja svakog novog automata za igre na sreću. D. Ispravka Zakona o igrama na sreću ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 60/15) U ĉlanku 106. u stavku 1. u trećem redu, rijeĉi: "iz ĉlanka 95. stavak 1. toĉka 2." zamijeniti rijeĉima: "iz ĉlanka 94. stavak 1. toĉka 2.". U ĉlanku 107. u stavku 1. rijeĉi: "iz ĉlanka 107. ovog zakona, prireĊivaĉi iz ĉlanka 95. stavak 1. toĉka 2. ovog zakona", zamijeniti rijeĉima: "iz ĉlanka 106. ovog zakona, prireĊivaĉi iz ĉlanka 94. stavak 1. toĉka 2. ovog zakona"; u stavku 6. u drugom redu rijeĉi: " iz ĉlanka 105. ovog zakona", zamijeniti rijeĉima: "iz ĉlanka 104. ovog zakona,". E. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sluţbene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15) Ĉlanak 1. Ovim Zakonom ureĊuje se pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). Ĉlanak 2. Definicija javnih prihoda Javnim prihodima, u smislu ovog zakona, smatraju se indirektni porezi, direktni porezi, naknade, pristojbe, doprinosi, donacije i drugi prihodi, utvrĊeni zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave. Ĉlanak 3. Raspodjela javnih prihoda Javni prihodi, u smislu ovog Zakona, raspodjeljuju se izmeĊu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave, a sluţe za financiranje funkcija Federacije, Direkcije za ceste Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Direkcija za ceste), kantona i jedinica lokalne samouprave. Raspodjela ovih sredstava utvrĊuje se i iskazuje u proraĉunu: Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Proraĉun Federacije), Direkcije za ceste, kantona i jedinica lokalne samouprave. F. Zakon o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon ("Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 4/09 i 12/18). I - Opće odredbe Ĉlanak 1 (predmet) Ovim Zakonom ureĊuje se porez na imovinu i porez na naslijeĊe i poklon (u daljnjem tekstu: porez) na podruĉju Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton) koje plaćaju fiziĉke i pravne osobe, postupak za utvrĊivanje i naplatu, kao i postupak za povrat poreza. Ĉlanak 2. (vrste poreza) Ovim Zakonom se propisuju sljedeći porezi: a) porez na imovinu, b) porez na naslijeĊe i poklon. Ĉlanak 3. (raspored prihoda) Porezi utvrĊeni ovim Zakonom uplaćuju se na depozitni raĉun za javne prihode Unsko-sanskog kantona, a raspodjela se vrši sukladno s posebnim zakonom. Broj 43 - Strana 157 II - Porez na imovinu Ĉlanak 4. stavak (1) toĉ. a), b), c), d), e), f), g) i h) (Obveznici poreza na imovinu) (1) Porez na imovinu plaćaju fiziĉke i pravne osobe koje su vlasnici sljedeće imovine: a) poslovnog prostora koji se izdaje pod zakup, b) stambene zgrade ili stana koji se izdaju pod zakup, c) zgrade ili stana za odmor i rekreaciju, d) garaţe koja se izdaje pod zakup, e) putniĉkog vozila, osim taksi vozila, f) motocikla, g) autobusa i teretnih motornih vozila s prikolicom i bez prikolice, h) plovnog objekta preko 7 m duţine. Ĉlanak 4. stavak 2. toĉ. a), b) i c) – osporena odredba (Obveznici poreza na imovinu) (2) Obveznik poreza na imovinu je pravna i fiziĉka osoba koja je vlasnik ili korisnik sljedeće imovine: a) stola u kasinu b) automata za igru na sreću, c) automata za zabavne igre Ĉlanak 5. stavak (1) toĉ. m), n) i o) - osporena odredba (Naĉin i visina plaćanja poreza na imovinu) Porez na imovinu plaća se godišnje u paušalnom iznosu i to; m) n) o) stola u kasinu automata za igru na sreću automata za zabavne igre 5.000 KM 1.500 KM 300 KM 6. Sudbena praksa Ustavnog suda Federacije Presuda Ustavnog suda Federacije, broj U-14/13 od 26.06.2013. godine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 53/13), Presuda broj U-59/17 od 14.02.2018. godine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 24/18) i Presuda broj U-51/17 od 15.10.2019. godine ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 92/19). 7. Ĉinjeniĉno stanje i stav Ustavnog suda Federacije Nakon analize zahtjeva i odgovora na zahtjev, te ostale dokumentacije u spisu predmeta, a u svjetlu relevantnog prava, utvrĊeno je kako slijedi. Zakon o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon stupio je na snagu 22.04.2009. godine. U odredbi kojom se odreĊuje predmet reguliranja tog Zakona (ĉlanak 1.) propisano je da se njime "ureĊuje porez na imovinu i porez na naslijeĊe i poklon na podruĉju Unsko-sanskog kantona koje plaćaju fiziĉke i pravne osobe, postupak za utvrĊivanje i naplatu, kao i postupak za povrat poreza". Obveznici poreza na imovinu u smislu odredbi ĉlanka 4. ovog Zakona su vlasnici sljedeće imovine: poslovnog prostora koji se izdaje pod zakup, stambene zgrade ili stana koji se izdaju pod zakup, zgrade ili stana za odmor i rekreaciju, garaţe koja se izdaje pod zakup, putniĉkog vozila, osim taksi vozila, motocikla, autobusa i teretnih motornih vozila s prikolicom i bez prikolice i plovnog objekta preko 7 m duţine. Mimo ove enumeracije osam kategorija imovine ĉiji su vlasnici duţni plaćati porez na imovinu, u stavku (2) istog ĉlanka obveza plaćanja tog poreza proširena je i na vlasnike ili korisnike stolova u kasinu, automata za igre na sreću i automata za zabavne igre, a u ĉlanku 5. stavak (1) toĉ. m), n) i o) propisano je da se porez plaća godišnje, u paušalnom iznosu od 5.000,00 KM za sto u kasinu, 1.500,00 KM za automat za igre na sreću i 300,00 KM za automat za zabavne igre. Broj 43 - Strana 158 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Kako se kod podnositelja zahtjeva vodi upravni spor koji je proistekao upravo zbog osporavanja prijave za razrez poreza po osnovu tih odredaba, a u tom postupku se pitanje njihove ustavnosti postavilo kao prethodno pitanje, podnositelj zahtjeva je zastao s postupkom i predoĉio to pitanje ovom sudu, koristeći ovlaštenja iz ĉl. IV.C.3.10.(4) i IV.C.3.11 Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Podnositelj zahtjeva smatra da te odredbe (dakle ĉlanak 4. stavak (2) i ĉlanak 5. stavak (1) toĉ. m), n) i o), nisu sukladne s odredbama ĉlanka II.A.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, ĉlanka II. 3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i ĉlanka 14. Europske konvencije, pa traţi da Ustavni sud Federacije to i utvrdi. Po strukturi argumentacije u zahtjevu, ovaj predmet najprije treba posmatrati i raspravljati u ravni ostvarivanja ustavnih garancija koje se odnose na jednakost pred zakonom, i utvrditi utemeljenost navoda u zahtjevu o diskriminatornom uĉinku osporenih odredbi. Iz tog ugla posmatrano, pitanje je dakle, da li je Unskosanski kanton donošenjem Zakona o porezu na imovinu, naslijeĊe i poklon, propisujući oporezivanje za vlasnike ili korisnike stolova u kasinu, automata za igre na sreću i automata za zabavne igre diskriminirao jednu kategoriju pravnih subjekata (vlasnike ili korisnike ureĊaja za igre na sreću in concreto vlasnike ili korisnike stolova u kasinu, automata za igre na sreću i automata za zabavne igre) obvezujući ih na plaćanje poreza kao i vlasnike viška stambenog prostora, vlasnike motornih vozila natprosjeĉne zapremine motora, vlasnike plovila natprosjeĉne duţine, iako njima (vlasnicima ili korisnicima ureĊaja koji se koristite za igre na sreću), oporezovana imovina sluţi za obavljanje osnovne djelatnosti, pa proistiĉe da ih se oporezuje zbog njihove djelatnosti. Kod takvog stanja stvari, Ustavni sud Federacije morao je svaku od osporenih odredbi staviti u kontekst relevantnog prava, i to ne samo ustavnih odredbi na koje u zahtjevu ukazuje podnositelj, već i onih koje nuţno ĉine širi pravni kontekst u ovom predmetu. Ustavni sud Federacije riješio je mnogo predmeta u kojima su lokalne jedinice samouprave pokušale svojim odlukama praktiĉno "oporezovati" prireĊivaĉe igara na sreću, kao i neka druga gospodarska društva, po kriteriju djelatnosti kojom se bave, propisujući im visoke pristojbe za istaknutu tvrtku, pa je, upravo štiteći ustavno naĉelo jednakosti pred zakonom, van snage stavio takve diskriminatorne općinske propise. U ovom predmetu je istina rijeĉ o kantonalnom propisu, odnosno zakonu, ali je ratio legis tog Zakona, barem kad je rijeĉ ureĊajima za igre na sreću isti onaj kojim su se rukovodile općine donoseći svoje odluke o komunalnim pristojbama. Prema tome, osporene odredbe Zakona, indiciraju da je Skupština Unsko-sanskog kantona odluĉila problem koji je Ustavni sud Federacije prepoznao kao diskriminaciju u općinskim odlukama o komunalnim pristojbama za istaknutu tvrtku, ili korištenje ureĊaja i opreme, izdići na nivo kantonalnog zakona, a to znaĉi da bi odluka u ovom predmetu mogla imati mnogo šire pravne posljedice u Federaciji Bosne i Hercegovine, nego što se to na prvi pogled ĉini. Najprije zato što su predmet osporavanja odredbe kantonalnog zakona, koje samim time imaju širi prostorni domašaj, ali još više zato što bi odluka u ovom predmetu, kakva god ona bila, mogla posredno, via facti, utjecati na zakonodavce i u drugim kantonima i time nadići uobiĉajeno dejstvo usmjereno samo na pravnu sudbinu osporenih odredbi ovog konkretnog zakona. Kantonalni zakonodavac je dakle odluĉio osporene odredbe "udjenuti" u Zakon o porezu na imovinu i porezu na Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. naslijeĊe i poklon, što narušava standardnu strukturu jednog takvog zakona, ali i standardno znaĉenje pojma oporezive imovine, koje se u zakonima ove vrste podrazumijeva, a koje obuhvata nepokretnosti i to, u pravilu "višak" stambenog i poslovnog prostora, motorna vozila s obzirom na njihovu starost i zapreminu motora, te plovila i letjelice u vlasništvu fiziĉkih osoba. Osporenim odredbama se naime, pod pojam imovine podvode i stolovi u kasinu, te automati za igre na sreći i zabavne igre, iako je rijeĉ o stvarima koje u smislu Kodeksa raĉunovodstvenih naĉela i raĉunovodstvenih standarda koji se primjenjuju u Federaciji Bosne i Hercegovine predstavljaju "materijalna stalna sredstva" gospodarskih subjekata, koja im sluţe za obavljanje registrirane djelatnosti. Ovakav zakonodavni postupak odudara od zakonodavne prakse u okruţenju, gdje se oporezivanje prireĊivaĉa igara na sreću u pravilu vrši u okviru posebnog zakona kojim se integralno ureĊuje materija igara na sreću i zabavnih igara, propisivanjem razliĉitih naknada koje su prireĊivaĉi duţni plaćati bilo jednokratno ili pak na mjeseĉnom i godišnjem nivou. Takvi zakoni u Bosni i Hercegovini postoje u Republici Srpskoj (Zakon o igrama na sreću, "Sluţbeni glasnik Republike Srpske", broj 18/2020), Brĉko distriktu BiH (Zakon o igrama na sreću i zabavnim igrama, "Sluţbeni glasnik Brĉko distrikta BiH", br. 37/2004 i 19/2007), a što je za rješavanje ovog predmeta iznimno vaţno i u Federaciji Bosne i Hercegovine (Zakon o igrama na sreću). Prema Zakonu o igrama na sreću, subjekti ĉija je djelatnost pruţanje usluga prireĊivanjem igara na sreću na stolovima u kasinu, te na automatima za igre na sreću i automatima za zabavne igre ("posebne igre na sreću" prema terminologiji Zakona o igrama na sreću) ovu djelatnost vrše uz odobrenje Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija. Sukladno s ĉl. 73., 74., 106. i 107. tog Zakona, oni su obvezni plaćati jednokratne, godišnje i mjeseĉne naknade. Jednokratne naknade plaćaju za izdavanje odobrenja za prireĊivanje igara na sreću u kasinu (500.000,00 KM) i za produţavanje tog odobrenja (200.000, KM), za izdavanje odobrenja za prireĊivanje igara sreću na automatima (150.000,00 KM kod otvaranja prvog automat kluba i 100.000,00 KM kod otvaranja svakog novog posebnog automat kluba), te za produţenje vaţenja odobrenja (25.000,00 KM) i još po 1.000,00 KM po svakom postavljenom automatu. Godišnju naknadu plaćaju prireĊivaĉi igara na sreću u kasinu u iznosu od 100.000,00 KM po jednom kasinu, a mjeseĉne naknade plaćaju sve osobe pomenute u osporenim odredbama u iznosu od 5% od osnovice koja se dobiva zbirom dnevnih obraĉuna svih stolova i svih automata. Premda Zakon o igrama na sreću za sve ove daţbine koristi isti termin ("naknada"), jasno je da stvarni karakter naknade, u financijsko-pravnom smislu, imaju samo jednokratna davanja, jer se uplaćuju kao protuvrijednost za izdavanje i produţavanje odobrenja za rad, dok pomenuta godišnja i mjeseĉna davanja poprimaju karakter poreza. Prema tome, oĉigledno je da subjekti prireĊivanja igara na sreću prema Zakonu o porezu na imovinu i porezu na naslijeĊe i poklon nisu u istom pravnom poloţaju u odnosu prema drugim obveznicima poreza na imovinu, kao što su vlasnici i korisnici viška stambenog, poslovnog ili garaţnog prostora, vlasnici luksuznih motornih vozila ili plovila i tome sliĉno. Ta nejednakost proistiĉe iz dva osnova: najprije zato što se u ovom drugom sluĉaju oporezuje luksuz, a u onom prvom ureĊaji i oprema koji sluţe vršenju gospodarske djelatnosti obveznika, a potom i zato što se oporezivanje viška stambenog, poslovnog i garaţnog prostora, te posjedovanja luksuznih Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO motornih vozila i plovila temelji na objektivnim kriterijima: za nekretnine po metru kvadratnom zauzete površine, odnosno po zapremini motora motornih vozila iznad propisanog praga (1600 ccm za automobile, 125 ccm za motocikle), te njihovoj starosti i nosivosti, odnosno po duţini iznad odreĊenog praga za plovila (7 m), dok se oporezivanje u osporenim odredbama, za gospodarska društva koja se bave prireĊivanjem igara na sreću, propisuje u paušalnim novĉanim iznosima po komadu opreme, u rasponu od 300 KM za svaki automat za igru, do 5.000,00 KM za svaki sto u kasinu. Kada se imaju u vidu ranije navedene daţbine propisane Zakonom o igrama na sreću, kao i ĉinjenica da prireĊivaĉi igara na sreću, kao gospodarska društva, podlijeţu oporezivanju dobiti po Zakonu o porezu na dobit ("Sluţbene novine FBiH", br. 15/16 i 15/20), onda je jasno da ubiranje poreza prema osporenim odredbama poprima karakter dvostrukog oporezivanja. Sem toga, primijetno je da su u kategoriju oporezive imovine selektivno, a ne principijelno, uvedene stvari koje sluţe za obavljanje samo nekih gospodarskih djelatnosti. Tako prijevozniĉke djelatnosti (autobusi i teretna motorna vozila sa ili bez prikolice, plovila duţa od 7 metara, ali ne i putniĉka taksi vozila), te stvari koje sluţe za pruţanje usluga u sferi igara na sreću i zabavnih igara (stolovi u kasinu, automati za igre na sreću, te automati za zabavne igre). Dakle osporenim Zakonom nije na kategorijalnom nivou uveden porez na sredstva za rad, jer bi se onda krug obveznika morao proširiti na sve djelatnosti i takav zakon morao bi imati svakako imati i drugaĉiji naziv, drugaĉije propisan predmet reguliranja i drugaĉiju strukturu. Stoga se ne moţe poreći da se kantonalni zakonodavac, donoseći osporene odredbe, rukovodio kriterijumom vrste djelatnosti, a visinu godišnjeg paušala odrezao proizvoljno, bez ikakvog vidljivog objektivnog kriterija. Dakle, praktiĉno se na kantonalnom nivou uvodi nova vrsta poreza, a za takvo nešto iskljuĉivo je nadleţna federalna vlast, o ĉemu će u nastavku biti više rijeĉi. Upravo zato je moţda najvaţniji aspekt promatranja i rješavanja ovog predmeta, aspekt naĉina ostvarivanja ustavnih nadleţnosti kantona u sferi oporezivanja. Prije svega, na temelju ĉlanka III.1.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine "donošenje propisa o financijama i financijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije" je u iskljuĉivoj nadleţnosti Federacije. To je i logiĉno, jer je fiskalna politika jedno od najvaţnijih sredstava ekonomske politike, a "utvrĊivanje ekonomske politike" takoĊer je u iskljuĉivoj nadleţnosti Federacije prema odredbi ĉlanka III.1.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije smatra da upravo ta ĉinjenica, da je prema Ustavu Federacija iskljuĉivo nadleţna za "utvrĊivanje ekonomske politike" i "fiskalne politike" kao baziĉnog ekonomsko-politiĉkog sredstva, nedvojbeno ukazuje na to da je volja ustavotvorca da u Federaciji treba postojati jedinstvena ekonomska politika, a sljedstveno tome i jedinstvena fiskalna politika, kao pravno-ekonomski okvir u kojem se kantonalni zakonodavci moraju kretati kada donose propise o oporezivanju. U protivnom bi divergentna rješenja u kantonalnim zakonima mogla biti ne samo opstruktivna u pogledu provoĊenja jedinstvene fiskalne, pa time i ekonomske politike u Federaciji, već bi takav pravni partikularizam sasvim izvjesno mogao generirati nejednakost gospodarskih subjekata pred zakonom na teritoriji Federacije i sljedstveno tome dovesti do seobe kapitala i poslovnih aktivnosti iz kantona s visokim fiskalnim obvezama u one u kojima je fiskalna situacija povoljnija. Zapravo, takav partikularizam nije samo potencijalna buduća prijetnja, već je stvarnost, na koju matematiĉkom Broj 43 - Strana 159 jasnoćom ukazuje već površan uvid u kantonalne zakone o porezu na imovinu, naslijeĊe i poklone. Tako se, egzempli causae prireĊivaĉi igara na sreću i zabavnih igara u osam kantona oporezuju, dok u preostala dva takvog oporezivanja nema. Godišnji porez za sto u kasinu u Unsko-sanskom i Zapadnohercegovaĉkom kantonu iznosi 5000 KM, u Hercegovaĉko-neretvanskom 6000 KM, u Bosanskopodrinjskom kantonu Goraţde 7000 KM, u Srednjobosanskom 8000 KM, u Kantonu 10 i Tuzlanskom kantonu 10000 KM, u Kantonu Sarajevo 12000 KM, a iznosi se isto tako razlikuju i u pogledu visine godišnjeg paušala za automate za igre na sreću (raspon je od 1000 do 2400 KM), kao i za automate za zabavne igre (raspon od 300-840 KM). Stoga se inaĉe nesporno ustavno ovlaštenje kantona iz ĉlanka III.4.l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prema kome oni imaju nadleţnost za "financiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduţivanjem ili drugim sredstvima", ne moţe izdvojiti iz cjelokupnog ekonomsko-politiĉkog konteksta i posmatrati izolovano, već naprotiv u sklopu jedinstvene fiskalne i uopće ekonomske politike Federacije, posebice zbog ĉinjenice da postoji federalni Zakon o igrama na sreću. Kada se ima u vidu karakter toga Zakona koji je u ovoj oblasti lex specialis, kada se ima u vidu njegov predmet reguliranja, njegova struktura, sistematiĉnost i obuhvat, posebno u dijelu u kojem se propisuju razne vrste naknada, meĊu kojima i one koje oĉito imaju karakter oporezivanja i kada se tome doda i to da je dobit koju ostvaruju prireĊivaĉi igara na sreću oporezovana općim propisima Zakona o porezu na dobit, moglo bi se zakljuĉiti da je sa ova dva zakona Federacija "zaokruţila" fiskalnu politiku u sferi igara na sreću. Stoga Ustavni sud Federacije smatra da to ne ostavlja prostor za jednostrano i nekoordinirano zakonodavno djelovanje kantonalnih zakonodavaca u toj oblasti. Na temelju svega izloţenog, Ustavni sud Federacije smatra da osporene odredbe Zakona nisu sukladne sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te je odluĉeno kao u izreci ove presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, u sastavu: dr. sc. Kata Senjak, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Ĉuĉković, Aleksandra Martinović i prof. dr. Edin Muminović, suci Suda. Predsjednica Broj U-47/19 Ustavnog suda Federacije 24. rujna 2020. godine Bosne i Hercegovine Sarajevo Dr. sc. Kata Senjak, v. r. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučujući o predočenom ustavnom pitanju Kantonalnog suda u Bihaću za utvrđivanje ustavnosti člana 4. stav 2. i člana 5. stav 1. tač. m), n) i o) Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeđe i poklon, na osnovu čl. IV.C.3.10.(4) i IV.C.3.11. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 24.09.2020. godine, donio je PRESUDU Utvrđuje se da odredbe člana 4. stav 2. i člana 5. stav 1. tač. m), n) i o) Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeđe i poklon ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 4/09 i 12/18) nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Broj 43 - Strana 160 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Presudu objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i u službenim glasilima kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva Kantonalni sud u Bihaću (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva) je podneskom broj 001-0-Su-19-000 788 od 05.11.2019. godine, koji je zaprimljen dana 14.11.2019. godine, Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) predočio ustavno pitanje-ocjena ustavnosti člana 4. stav 2. i člana 5. stav 1. tač. m), n) i o) Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeđe i poklon (u daljem tekstu: osporene odredbe Zakona). Ustavno pitanje se pojavilo kao prethodno u predmetu upravnog spora koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Bihaću, pod brojem 01 0 U 015060 19 U, pokrenut po tužbi tužioca "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o Cazin, protiv rješenja tuženog Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija broj 03-15610/13 S.O. od 22.05.2019. godine, u upravnoj stvari razrez poreza na imovinu. U smislu člana IV.C.3.10.(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Kantonalni sud u Bihaću je ovlašćen za postavljanje ustavnog pitanja Ustavnom sudu Federacije. 2. Stranke u postupku U skladu sa članom 39. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/95 i 37/03), stranke u postupku u ovom ustavno-sudskom predmetu su: Kantonalni sud u Bihaću kao podnosilac zahtjeva, "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o Cazin i Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija kao stranke u postupku pred Kantonalnim sudom u Bihaću i Skupština Unsko-sanskog kantona, kao donosilac osporenog Zakona. 3. Bitni navodi zahtjeva Pred Kantonalnim sudom u Bihaću u toku je postupak rješavanja upravnog spora broj 01 0 U 015060 19 U, koji je pokrenut po tužbi tužioca "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o Cazin, zastupan po punomoćniku Mirzeti Duljković, advokatu iz Sarajeva, protiv rješenja tuženog Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija broj 03-15-610/13 S.O. od 22.05.2019. godine, koje je doneseno po žalbi tužioca izjavljenoj protiv izmijenjene porezne prijave Porezne uprave Federacije BiH, Kantonalni ured Bihać, Ispostava Cazin broj 13-1/215-2506/13-1 od 19.03.2013. godine, u predmetu razreza poreza na imovinu za 2013. godinu. Pobijani akti su doneseni na osnovu osporenih odredbi Zakona. Podnosilac zahtjeva navodi da se prilikom odlučivanja u ovoj upravnoj stvari pojavilo pitanje ustavnosti osporenih odredbi Zakona, zbog čega je Kantonalni sud u Bihaću morao zastati sa postupkom, obzirom da je članom 4. stav 2. Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeđe i poklon ustanovljena obaveza plaćanja poreza na imovinu za lica koja su vlasnici ili korisnici stola u kasinu, automata za igre na sreću i automata za zabavne igre i da je ova obaveza ustanovljena samo za subjekte koji obavljaju djelatnost u sferi zabavnih igara i igara na sreću. Obaveza je ustanovljena isključivo po kriteriju djelatnosti tako da se nameće pitanje da li su Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. gore navedeni subjekti diskriminisani u kom slučaju ne bi uživali jednakost pred zakonom, kako je to propisano članom II.A.2.(1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva ističe da je tužilac ukazao da je Ustavni sud Federacije u nizu presuda već zauzeo pravni stav da djelatnost ne može biti odlučni kriterij u propisivanju bilo kakvih obaveza, pa ni razlog za propisivanje poreza na imovinu samo za određene djelatnosti. Tužilac je u postupku po prigovoru na prvostepenu odluku ukazivao na činjenicu da su predmetni aparati stalna (osnovna sredstva za rad) u smislu međunarodnih standarda iz Kodeksa računovodstvenih načela i računovodstvenih standarda, koji se primjenjuju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 50/98), te kao dokaz priložio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka ekonomske strukeoblast finansijskog izvještavanja, da su automati za igre na sreću, evidentirani kao materijalne stavke za korišćenje i pružanje usluga po Međunarodnim računovodstvenim standardima (tačka 16. MRS). Istima društvo obavlja registrovanu djelatnost i ostvaruje prihod, odnosno dobit i u skladu sa pozitivnim propisima na osnovu obaveza iz ostvarenog prihoda, odnosno dobiti, plaća porez na dobit, pa se time nameće pitanje da li sa tog aspekta ta sredstva mogu imati status oporezivih sredstava ili ne, te ukazuje da bi u tom slučaju bio primijenjen princip dvostrukog oporezivanja. Podnosilac zahtjeva dalje ističe da je tužilac dokazao da su prema Međunarodnim računovodstvenim standardima, predmetni automati za igre na sreću sredstva kojima društvo obavlja registrovanu djelatnost, pa se postavlja pitanje da li se ista sredstva mogu svrstati u sredstva-imovinu na koju se plaća porez ili se radi o posebnim sredstvima u imovini pravnog lica koja bi kao takva bila podložna oporezivanju. Nesporna je činjenica da tužilac upravo predmetnim automatima kao materijalnim sredstvima obavlja registrovanu djelatnost za korišćenje i pružanje usluga u sferi igara na sreću. Nameće se pitanje da li je tužilac kao obaveznik spornog poreza diskriminisan upravo zbog svoje djelatnosti, te da li se na ovaj način vrši gruba diskriminacija u pogledu njegovih prava na imovinu, odnosno da li je time povrijeđeno pravo na imovinu koje je zaštićeno odredbama člana II. 3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija) što se diskriminacija vrši bez stvarne svrhe i razumnog opravdanja. Takvo različito tretiranje subjekata u pravnom prometu nije zasnovano na zakonu i ne bi slijedilo legitimni javni interes. Propisivanje poreza na imovinu na opisani način dovodi u pitanje i primjenu odredaba II/4 Ustava Bosne i Hercegovine kao i člana 14. i Protokola I Evropske konvencije. Zbog svega naprijed navedenog, podnosilac zahtjeva je predočio ustavno pitanje, radi ocjene ustavnosti osporenih odredbi Zakona, na osnovu kojih su doneseni pobijani upravni akti. 4. Bitni navodi odgovora na zahtjev U skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je podnescima broj U-47/19 od 26.11.2019. godine, zatražio od "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o Cazin, Federalnog ministarstva finansija/Federalnog Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO ministarstva financija i Skupštine Unsko-sanskog kantona, da kao stranke u postupku dostave odgovore na zahtjev. "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o Cazin, zastupan po punomoćniku Mirzeti Duljković, advokatu iz Sarajeva je dana 23.12.2019. godine, Ustavnom sudu Federacije dostavio odgovor na zahtjev Kantonalnog suda u Bihaću i punomoć za zastupanje "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o Cazin, u pravnoj stvari koja se vodi pred ovim sudom. U odgovoru na zahtjev "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o Cazin, navodi da je "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o Cazin pravno lice registrovano za obavljanje djelatnosti priređivanja igara na sreću na automatima u skladu sa Zakonom o igrama na sreću ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/15 i 60/15, u daljem tekstu: Zakon o igrama na sreću) kao sistemskim propisom, kojim se u potpunosti reguliše oblast priređivanja igara na sreću, uključujući i sva fiskalna davanja koje plaćaju priređivači i koja su utvrđena kao isključivi prihod Federacije Bosne i Hercegovine. Članom 7. stav 1. Zakona o igrama na sreću je propisano da su prihodi ostvareni po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću prihod Federacije Bosne i Hercegovine, dok se odredbama člana 106. i 107. propisuje obaveza i visina naknade koju plaćaju priređivači i to: za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću, za otvaranje svakog novog posebnog automat kluba, za produženje važenja odobrenja i za svaki postavljeni automat. Članom 107. stav 2. Zakona o igrama na sreću propisano je da osim naknada iz člana 106. i 107. stav 1. priređivači igara na sreću automatima dužni su, u korist budžeta Federacije Bosne i Hercegovine plaćati i mjesečnu naknadu u iznosu od 5% od osnovice, a osnovicu čini zbir dnevnih obračuna svih automata (stav 3.). Pored obaveza propisanih federalnim Zakonom o igrama na sreću, Zakonom o porezu na imovinu naslijeđe i poklon propisuje se i dodatna obaveza priređivačima igara na sreću automatima. Ova obaveza se propisuje u vidu poreza na imovinu, pri čemu se kao "imovina" uzimaju automati, koji su evidentirani kao materijalna sredstva-oprema, odnosno osnovna sredstva za rad (obavljanje djelatnosti), putem kojih pravno lice ostvaruje prihod, odnosno dobit, na koju društvo plaća porez na dobit, pa se stoga ova materijalna sredstva ne mogu svrstati u imovinu na koju se plaća porez jer u suprotnom dolazi do dvostrukog oporezivanja. U odgovoru se dalje postavlja pitanje da li kantonalne vlasti imaju pravo oporezivanja igara na sreću, obzirom na isključivost Zakona o igrama na sreću, kojim se propisuje isključiva nadležnost Federacije Bosne i Hercegovine u pogledu prava na vršenje ove djelatnosti, uslova pod kojima se djelatnost može obavljati, izdavanja dozvola, prava nadzora, te propisanih fiskalnih tereta (naknada) kako to definiše Zakon o igrama na sreću ( član 106. i 107.). Pitanje nadležnosti kantona za donošenje propisa iz oblasti oporezivanja igara na sreću, treba posmatrati i sa aspekta Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15). Odredbom člana 4. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH propisano je: "Federaciji pripadaju prihodi, kako slijedi: ... b) 100% od poreza na dobit preduzeća, banaka, i drugih finansijskih organizacija, društava za osiguranje i reosiguranje imovine i lica, pravnih lica iz oblasti elektroprivrede, Broj 43 - Strana 161 pošte i telekomunikacija i pravnih lica iz oblasti igara na sreću i zabavnih igara kojima je to jedina djelatnost;". Ističe da je važno ukazati da je djelatnost priređivanja igara na sreću, utvrđena kao dozvoljena djelatnost prema Klasifikaciji djelatnosti u Bosni i Hercegovini, da je pravno lice upisano u sudski registar za vršenje isključivo te djelatnosti, da je pravno lice platilo i plaća sve propisane fiskalne obaveze u skladu sa Zakonom o igrama na sreću i ostalom postojećom finansijskom regulativom, te da ima odobrenje (licencu) za vršenje te djelatnosti i stoga ono ima pravo da pod jednakim uslovima na tržištu prometa roba i usluga obavlja svoju djelatnost radi sticanja profita. Nametnuta obaveza plaćanja poreza na opremu pravnog lica, kao poreza na imovinu, osporenim odredbama Zakona diskriminira pravna lica koja obavljaju djelatnost priređivanja igara na sreću i to iz osnova djelatnosti koju obavljaju. Ovakvu diskriminaciju prepoznao je Ustavni sud Federacije u presudama kojima je odlučivao o ustavnosti opštinskih odluka o komunalnim taksama na istaknutu firmu, i to u Presudi broj U-14/13 od 26.06.2013. godine, Presudi broj U-28/15 od 18.05.2016. godine, Presudi broj U-36/16 od 11.07.2017. godine i Presudi broj U-4/17 od 12.09.2017. godine. Takođe, i u postupku ocjene ustavnosti Zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon Bosansko-podrinjskog kantona u Presudi broj U-51/17 od 15.10.2019. godine, Ustavni sud Federacije je problematizovao pitanje unilateralnog uvođenja poreza na imovinu (u tom slučaju za oblast telekomunikacija) od strane kantona, potrebu koordinacije kako međukantonalne, tako i između kantonalnih i federalnih vlasti, te konstatuje: "kako je visina poreza u osporenim odredbama utvrđena bez objektivnih kriterija, nastanak pravnog partikularizma gotovo je izvjestan sa svim njegovim posljedicama". Analogno ovoj presudi i u osporenim odredbama Zakona, može se postaviti pitanje "pravnog partikularizma" budući da oblast igara na sreću, potpada pod isključivu nadležnost i ingerenciju Federacije Bosne i Hercegovine, a da kantoni na sasvim različite načine tretiraju pitanje poreza na sredstva rada kojima pravna lica vrše djelatnost priređivanja igara na sreću, pa neki kantoni Tuzlanski, Srednjobosanski i Hercegovačkoneretvanski ne propisuju takav porez uopšte, dok Unskosanski i Bosansko-podrinjski propisuju takav porez. Komparativnom metodom, a analogno navedenom pravnom stavu Ustavnog suda Federacije, Zakonom o porezu na imovinu i porezu na naslijeđe i poklon diskriminisani su obaveznici poreza na imovinu koji obavljaju djelatnost priređivanja igara na sreću, u odnosu na pravna lica koja obavljaju druge djelatnosti čija sredstva rada nisu oporezovana ovim Zakonom, odnosno diskriminisani su zbog svoje djelatnosti. Slijedom naprijed izloženog, predlaže da Ustavni sud Federacije donese presudu kojom se utvrđuje da odredbe člana 4. stav 2. i člana 5. stav 1. tač. m), n) i o) Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeđe i poklon u dijelu Tarife, tarifni broj 4, nisu u saglasnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. "Domino Electronic Spiele BH" d.o.o Cazin, je dana 27.12.2019. godine, dostavio dopunu odgovora na zahtjev, uz koji je dostavio Elaborat Ekonomskog instituta u Sarajevu o ekspertizi poreza na imovinu i drugih dadžbina od juna 2015. godine i nalaz sudskog vještaka ekonomske struke Bećiragić Asima vezano za status imovine pravnog Broj 43 - Strana 162 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO lica kao opreme društva koja služi za obavljanje registrovane djelatnosti društva od 26.11.2010. godine i 31.10.2013. godine. U dopuni odgovora navodi da se ovim dokumentima, po pravilima ekonomske struke, utvrđuje karakter i status opreme pravnih lica koja služi u vršenju djelatnosti pravnog lica, a koja zbog svog karaktera i statusa koji ima po pozitivnim propisima, ne može biti oporezovana kao imovina u smislu spornih odredaba Zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon. Skupština Unsko-sanskog kantona je dana 31.12.2019. godine, Ustavnom sudu Federacije dostavila odgovor na zahtjev, koji je utvrdila Komisija za ustavna, zakonodavnopravna i pitanja evropskih integracija ovog kantona. U odgovoru se navodi, da se prilikom donošenja Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeđe i poklon 2009. godine zakonodavac vodio isključivo imovinom i onim što predstavlja imovinu, te smatra da nije napravljena diskriminacija po osnovu obavljanja djelatnosti iz razloga što se porez na imovinu plaća i za autobuse, teretna motorna vozila sa prikolicom ili bez nje, plovnog objekta preko 7 metara dužine, itd., iz čega proizilazi da bi u društvima koja se registruju po osnovu transportne djelatnosti ljudi i roba, osnovna sredstva za rad bila autobusi, teretna motorna vozila i dr. Zakonodavac je mišljenja da su sredstva za rad prije svega "imovina" bez obzira na to da li se ona knjiži kao sredstvo za rad, te da ni u kom slučaju ovakvim pravnim rješenjem nije došlo do različitog tretiranja subjekata u pravnom prometu. Članom 4. stav 2. Zakona o igrama na sreću utvrđeno je da se igre na sreću dijele na klasične (lutrijske) i posebne igre na sreću. U posebne igre na sreću ubrajaju se igre u kasinu, igre na automatima, upravo na imovini koja se koristi za ovu posebnu vrstu igara na sreću, kao što je navedeno u članu 4. stav 2. Zakona o porezu na imovinu i porezu na naslijeđe i poklon iz čega takođe proizilazi da se zakonodavac nije vodio djelatnošću prilikom utvrđivanja obaveze razreza poreza, već imovinom koju koriste ova privredna društva. Odgovor na zahtjev od strane Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija nije dostavljen. 5. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Član II.A.2 (1) c) (1) Sva lica na teritoriji Federacije uživaju prava na: c) jednakost pred zakonom; Član IV.C.3.10.(4) Ustavni sud takođe odlučuje o ustavnim pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili pak neki kantonalni sud a koja se pojave u toku postupka pred tim sudom. Član IV.C.3.11. Kad Vrhovni sud ili neki kantonalni sud, u toku postupka koji se vodi pred sudom, smatraju da odgovarajući zakon nije u skladu sa ovim ustavom, obustavit će postupak i predočiti predmet Ustavnom sudu u skladu sa članom IV.C.10.(3). Amandman VIII Na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Član III.1. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi: U isključivoj su nadležnosti Federacije: c) Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije, Član III.4. l) Kantoni imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti. Posebno su nadležni za: l) finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima. B. Ustav Unsko-sanskog kantona (prečišćeni tekst) ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 1/04 i 11/04) Član 11. tačka f) Skupština Kantona: f) usvaja budžet Kantona i donosi zakone o oporezivanju i na drugi način osigurava potrebno finansiranje. B. Zakon o igrama na sreću ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/15 i 60/15) Opšte odredbe Član 1. Predmet zakona Ovim zakonom uređuju se: uslovi, način i subjekti priređivanja igara na sreću, vrste igara na sreću, osnovna načela, postupak za izdavanje i oduzimanje odobrenja za priređivanje posebnih igara na sreću, pravila i raspoređivanja prihoda od igara na sreću, osnivanje, oblik organizovanja, organi upravljanja i rukovođenje Lutrijom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Lutrija BiH), naknada za priređivanje igara na sreću i naknade od uplata za učestvovanje u igrama na sreću, priređivanje igara na sreću putem interneta, nadzor, kazne za prekršaje i druga pitanja od značaja za igre na sreću u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Priređivanje igara na sreću na teritoriji Federacije realizuje se putem Lutrije BiH i pravnih lica registrovanih za priređivanje igara na sreću. Član 7. stav (1) Raspodjela dijela prihoda po osnovu naknada od igara na sreću Prihodi ostvareni po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću prihod su Federacije. Član 8. Priređivanje igara Priređivanje igara na sreću je isključivo pravo Federacije, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Pravo priređivanja igara na sreću iz člana 4. ovog zakona Federacija prenosi na Lutriju BiH, kojoj za priređivanje nije potrebno posebno odobrenje Ministarstva. Druga pravna lica, registrovana za priređivanje igara na sreću na teritoriji Federacije, mogu pod uslovima predviđenim ovim zakonom, na osnovu odobrenja Ministarstva, priređivati igre iz člana 4. stav 3. ovog zakona. IV. Posebne igre na sreću 1. Igre u kasinima Član 54. Pravo priređivanja Posebne igre na sreću u kasinima može priređivati: 1) Lutrija BiH pod uslovima predviđenim ovim zakonom, 2) Privredna društva registrovana za posebne igre na sreću sa sjedištem na teritoriji Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti posebnih igara na sreću u kasinima, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Na privredna društva iz stava 1. ovog člana primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima ako ovim zakonom nije drugačije uređeno. Član 73. Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju jednokratnu naknadu za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinu u iznosu od 500.000,00 KM. Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi 200.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 74. st. 1., 2., 3., 4. i 5. Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju godišnju naknadu po jednom kasinu u iznosu od 100.000,00 KM. Naknada iz stava 1. ovog člana plaća se najkasnije do kraja godine za koju se ista plaća. Svi priređivači igara na sreću u kasinima dužni su plaćati mjesečnu naknadu od prihoda igara na sreću koje priređuju. Mjesečna naknada za priređivanje igara u kasinima iznosi 5% od osnovice za obračun naknade iz stava 4. ovog člana, a uplaćuje se u korist budžeta Federacije, najkasnije desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Osnovicu za obračun mjesečne naknade čini zbir dnevnih obračuna svih stolova i zbir dnevnih obračuna svih automata. (.......) 3. Igre na sreću na automatima Član 94. Igre na sreću automatima i pravo priređivanja Igre na sreću na automatima mogu priređivati: 1) Lutrija BiH pod uslovima utvrđenim ovim zakonom, 2) Privredna društva sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti igara na sreću na automatima, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Igre na sreću na automatima mogu se pod uslovima propisanim ovim zakonom, priređivati i sezonski u neprekidnom razdoblju od najmanje četiri do najviše šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, i to najviše u dva automat kluba. Član 106. Za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću na automatima prilikom otvaranja prvog posebnog automat kluba priređivač iz člana 95. stav 1. tačka 2. plaća naknadu u iznosu od 150.000,00 KM. Za otvaranje svakog novog posebnog automat kluba plaća se naknada u iznosu 100.000,00 KM. Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi 25.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1., 2. i 3. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Broj 43 - Strana 163 Član 107. Osim naknada iz člana 107. ovog zakona, priređivači iz člana 95. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju naknade za svaki postavljeni automat 1.000,00 KM po automatu. Svi priređivači igara na sreću na automatima su dužni u korist budžeta Federacije BiH uplatiti i mjesečnu naknadu u iznosu od 5% od osnovice iz stava 3. ovog člana. Osnovicu za obračun mjesečne naknade čini zbir dnevnih obračuna svih automata. Osnovica za dnevni obračun pojedinog automata za igre na sreću utvrđuje se tako da se iznos svih uplata umanji za iznos isplaćenih dobitaka igračima, a razlika predstavlja dnevni obračun za pojedini automat za igre na sreću. Automati s više sjedećih mjesta smatraju se jednim automatom i za njih se vodi poseban dnevni obračun. Naknada iz stava 2. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. Naknade iz stava 1. ovog člana plaćaju se prilikom podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja iz člana 105. ovog zakona, odnosno podnošenja zahtjeva za odobravanje instaliranja svakog novog automata za igre na sreću. G. Ispravka Zakona o igrama na sreću ("Službene novine Federacije BiH", broj 60/15) U članu 106. u stavu 1. u trećem redu, riječi: " iz člana 95. stav 1. tačka 2." zamijeniti riječima:" iz člana 94. stav 1. tačka 2.". U članu 107. u stavu 1. riječi: "iz člana 107. ovog zakona, priređivači iz člana 95. stav 1. tačka 2. ovog zakona", zamijeniti riječima: " iz člana 106. ovog zakona, priređivači iz člana 94. stav 1. tačka 2. ovog zakona"; u stavu 6. u drugom redu riječi: "iz člana 105. ovog zakona", zamijeniti riječima: "iz člana 104. ovog zakona,". D. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15) Član 1. Ovim Zakonom uređuje se pripadnost javnih prihoda koji su ustanovljeni zakonima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Član 2. Definicija javnih prihoda Javnim prihodima, u smislu ovog zakona, smatraju se indirektni porezi, direktni porezi, naknade, takse, doprinosi, donacije i drugi prihodi, utvrđeni zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave. Član 3. Raspodjela javnih prihoda Javni prihodi, u smislu ovog Zakona, raspodjeljuju se između Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave, a služe za finansiranje funkcija Federacije, Direkcije za ceste Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Direkcija za ceste), kantona i jedinica lokalne samouprave. Raspodjela ovih sredstava utvrđuje se i iskazuje u budžetu: Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Budžet Federacije), Direkcije za ceste, kantona i jedinica lokalne samouprave. Broj 43 - Strana 164 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Đ. Zakon o porezu na imovinu i porezu na naslijeđe i poklon ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 4/09 i 12/18). I - Opšte odredbe Član 1 (predmet) Ovim Zakonom uređuje se porez na imovinu i porez na naslijeđe i poklon (u daljem tekstu: porez) na području Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton) koje plaćaju fizička i pravna lica, postupak za utvrđivanje i naplatu, kao i postupak za povrat poreza. Član 2. (vrste poreza) Ovim Zakonom se propisuju sljedeći porezi: a) porez na imovinu, b) porez na naslijeđe i poklon. Član 3. (raspored prihoda) Porezi utvrđeni ovim Zakonom uplaćuju se na depozitni račun za javne prihode Unsko-sanskog kantona, a raspodjela se vrši u skladu sa posebnim zakonom. II - Porez na imovinu Član 4. stav (1) tač. a), b), c), d), e), f), g) i h) (Obaveznici poreza na imovinu) (1) Porez na imovinu plaćaju fizičko i pravno lice koji su vlasnici sljedeće imovine: a) poslovnog prostora koji se izdaje pod zakup, b) stambene zgrade ili stana koji se izdaju pod zakup, c) zgrade ili stana za odmor i rekreaciju, d) garaže koja se izdaje pod zakup, e) putničkog vozila, osim taksi vozila, f) motocikla, g) autobusa i teretnih motornih vozila s prikolicom i bez prikolice, h) plovnog objekta preko 7 m dužine. Član 4. stav 2. tač. a), b) i c) - osporena odredba (Obaveznici poreza na imovinu) (2) Obaveznik poreza na imovinu je pravno i fizičko lice koje je vlasnik ili korisnik sljedeće imovine: a) stola u kasinu b) automata za igru na sreću, c) automata za zabavne igre Član 5. stav (1) tač. m), n) i o) - osporena odredba (Način i visina plaćanja poreza na imovinu) Porez na imovinu plaća se godišnje u paušalnom iznosu i to; m) n) o) stola u kasinu automata za igru na sreću automata za zabavne igre 5.000 KM 1.500 KM 300 KM 6. Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Presuda Ustavnog suda Federacije, broj U-14/13 od 26.06.2013. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 53/13), Presuda broj U-59/17 od 14.02.2018. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/18) i Presuda broj U-51/17 od 15.10.2019. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 92/19). Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. 7. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije Nakon analize zahtjeva i odgovora na zahtjev, te ostale dokumentacije u spisu predmeta, a u svjetlu relevantnog prava, utvrđeno je kako slijedi. Zakon o porezu na imovinu i porezu na naslijeđe i poklon stupio je na snagu 22.04.2009. godine. U odredbi kojom se određuje predmet regulisanja tog Zakona (član 1.) propisano je da se njime "uređuje porez na imovinu i porez na naslijeđe i poklon na području Unsko-sanskog kantona koje plaćaju fizička i pravna lica, postupak za utvrđivanje i naplatu, kao i postupak za povrat poreza". Obaveznici poreza na imovinu u smislu odredbi člana 4. ovog Zakona su vlasnici sljedeće imovine: poslovnog prostora koji se izdaje pod zakup, stambene zgrade ili stana koji se izdaju pod zakup, zgrade ili stana za odmor i rekreaciju, garaže koja se izdaje pod zakup, putničkog vozila, osim taksi vozila, motocikla, autobusa i teretnih motornih vozila sa prikolicom i bez prikolice i plovnog objekta preko 7 m dužine. Mimo ove enumeracije osam kategorija imovine čiji su vlasnici dužni plaćati porez na imovinu, u stavu (2) istog člana obaveza plaćanja tog poreza proširena je i na vlasnike ili korisnike stolova u kasinu, automata za igre na sreću i automata za zabavne igre, a u članu 5. stav (1) tač. m), n) i o) propisano je da se porez plaća godišnje, u paušalnom iznosu od 5.000,00 KM za sto u kasinu, 1.500,00 KM za automat za igre na sreću i 300,00 KM za automat za zabavne igre. Kako se kod podnosioca zahtjeva vodi upravni spor koji je proistekao upravo zbog osporavanja prijave za razrez poreza po osnovu tih odredaba, a u tom postupku se pitanje njihove ustavnosti postavilo kao prethodno pitanje, podnosilac zahtjeva je zastao sa postupkom i predočio to pitanje ovom sudu, koristeći ovlašćenja iz čl. IV.C.3.10.(4) i IV.C.3.11 Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva smatra da te odredbe (dakle član 4. stav (2) i član 5. stav (1) tač. m), n) i o), nisu u skladu sa odredbama člana II.A.2. (1) c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, člana II. 3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije, pa traži da Ustavni sud Federacije to i utvrdi. Po strukturi argumentacije u zahtjevu, ovaj predmet najprije treba posmatrati i raspravljati u ravni ostvarivanja ustavnih garancija koje se odnose na jednakost pred zakonom, i utvrditi osnovanost navoda u zahtjevu o diskriminatornom učinku osporenih odredbi. Iz tog ugla posmatrano, pitanje je dakle, da li je Unsko-sanski kanton donošenjem Zakona o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon, propisujući oporezivanje za vlasnike ili korisnike stolova u kasinu, automata za igre na sreću i automata za zabavne igre diskriminisao jednu kategoriju pravnih subjekata (vlasnike ili korisnike uređaja za igre na sreću in concreto vlasnike ili korisnike stolova u kasinu, automata za igre na sreću i automata za zabavne igre) obavezujući ih na plaćanje poreza kao i vlasnike viška stambenog prostora, vlasnike motornih vozila natprosječne zapremine motora, vlasnike plovila natprosječne dužine, iako njima (vlasnicima ili korisnicima uređaja koji se koristite za igre na sreću), oporezovana imovina služi za obavljanje osnovne djelatnosti, pa proističe da ih se oporezuje zbog njihove djelatnosti. Kod takvog stanja stvari, Ustavni sud Federacije morao je svaku od osporenih odredbi staviti u kontekst Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO relevantnog prava, i to ne samo ustavnih odredbi na koje u zahtjevu ukazuje podnosilac, već i onih koje nužno čine širi pravni kontekst u ovom predmetu. Ustavni sud Federacije riješio je mnogo predmeta u kojima su lokalne jedinice samouprave pokušale svojim odlukama praktično "oporezovati" priređivače igara na sreću, kao i neka druga privredna društva, po kriteriju djelatnosti kojom se bave, propisujući im visoke takse za istaknutu firmu, pa je, upravo štiteći ustavno načelo jednakosti pred zakonom, van snage stavio takve diskriminatorne opštinske propise. U ovom predmetu je istina riječ o kantonalnom propisu, odnosno zakonu, ali je ratio legis tog Zakona, barem kad je riječ uređajima za igre na sreću isti onaj kojim su se rukovodile opštine donoseći svoje odluke o komunalnim taksama. Prema tome, osporene odredbe Zakona, indiciraju da je Skupština Unsko-sanskog kantona odlučila problem koji je Ustavni sud Federacije prepoznao kao diskriminaciju u opštinskim odlukama o komunalnim taksama za istaknutu firmu, ili korišćenje uređaja i opreme, izdići na nivo kantonalnog zakona, a to znači da bi odluka u ovom predmetu mogla imati mnogo šire pravne posljedice u Federaciji Bosne i Hercegovine, nego što se to na prvi pogled čini. Najprije zato što su predmet osporavanja odredbe kantonalnog zakona, koje samim time imaju širi prostorni domašaj, ali još više zato što bi odluka u ovom predmetu, kakva god ona bila, mogla posredno, via facti, uticati na zakonodavce i u drugim kantonima i time nadići uobičajeno dejstvo usmjereno samo na pravnu sudbinu osporenih odredbi ovog konkretnog zakona. Kantonalni zakonodavac je dakle odlučio osporene odredbe "udjenuti" u Zakon o porezu na imovinu i porezu na naslijeđe i poklon, što narušava standardnu strukturu jednog takvog zakona, ali i standardno značenje pojma oporezive imovine, koje se u zakonima ove vrste podrazumijeva, a koje obuhvata nepokretnosti i to, u pravilu "višak" stambenog i poslovnog prostora, motorna vozila s obzirom na njihovu starost i zapreminu motora, te plovila i letjelice u vlasništvu fizičkih lica. Osporenim odredbama se naime, pod pojam imovine podvode i stolovi u kasinu, te automati za igre na sreći i zabavne igre, iako je riječ o stvarima koje u smislu Kodeksa računovodstvenih načela i računovodstvenih standarda koji se primjenjuju u Federaciji Bosne i Hercegovine predstavljaju "materijalna stalna sredstva" privrednih subjekata, koja im služe za obavljanje registrovane djelatnosti. Ovakav zakonodavni postupak odudara od zakonodavne prakse u okruženju, gdje se oporezivanje priređivača igara na sreću u pravilu vrši u okviru posebnog zakona kojim se integralno uređuje materija igara na sreću i zabavnih igara, propisivanjem različitih naknada koje su priređivači dužni plaćati bilo jednokratno ili pak na mjesečnom i godišnjem nivou. Takvi zakoni u Bosni i Hercegovini postoje u Republici Srpskoj (Zakon o igrama na sreću, "Službeni glasnik Republike Srpske", broj 18/2020), Brčko distriktu BiH (Zakon o igrama na sreću i zabavnim igrama, "Službeni glasnik Brčko distrikta BiH", br. 37/2004 i 19/2007), a što je za rješavanje ovog predmeta iznimno važno i u Federaciji Bosne i Hercegovine (Zakon o igrama na sreću). Prema Zakonu o igrama na sreću, subjekti čija je djelatnost pružanje usluga priređivanjem igara na sreću Broj 43 - Strana 165 na stolovima u kasinu, te na automatima za igre na sreću i automatima za zabavne igre ("posebne igre na sreću" prema terminologiji Zakona o igrama na sreću) ovu djelatnost vrše uz odobrenje Federalnog ministarstva finansija/Federalnog ministarstva financija. U skladu sa čl. 73., 74., 106. i 107. tog Zakona, oni su obavezni plaćati jednokratne, godišnje i mjesečne naknade. Jednokratne naknade plaćaju za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinu (500.000,00 KM) i za produžavanje tog odobrenja (200.000, KM), za izdavanje odobrenja za priređivanje igara sreću na automatima (150.000,00 KM kod otvaranja prvog automat kluba i 100.000,00 KM kod otvaranja svakog novog posebnog automat kluba), te za produženje važenja odobrenja (25.000,00 KM) i još po 1.000,00 KM po svakom postavljenom automatu. Godišnju naknadu plaćaju priređivači igara na sreću u kasinu u iznosu od 100.000,00 KM po jednom kasinu, a mjesečne naknade plaćaju sva lica pomenuta u osporenim odredbama u iznosu od 5% od osnovice koja se dobiva zbirom dnevnih obračuna svih stolova i svih automata. Premda Zakon o igrama na sreću za sve ove dažbine koristi isti termin ("naknada"), jasno je da stvarni karakter naknade, u finansijsko-pravnom smislu, imaju samo jednokratna davanja, jer se uplaćuju kao protuvrijednost za izdavanje i produžavanje odobrenja za rad, dok pomenuta godišnja i mjesečna davanja poprimaju karakter poreza. Prema tome, očigledno je da subjekti priređivanja igara na sreću prema Zakonu o porezu na imovinu i porezu na naslijeđe i poklon nisu u istom pravnom položaju u odnosu prema drugim obaveznicima poreza na imovinu, kao što su vlasnici i korisnici viška stambenog, poslovnog ili garažnog prostora, vlasnici luksuznih motornih vozila ili plovila i tome slično. Ta nejednakost proističe iz dva osnova: najprije zato što se u ovom drugom slučaju oporezuje luksuz, a u onom prvom uređaji i oprema koji služe vršenju privredne djelatnosti obaveznika, a potom i zato što se oporezivanje viška stambenog, poslovnog i garažnog prostora, te posjedovanja luksuznih motornih vozila i plovila zasniva na objektivnim kriterijima: za nekretnine po metru kvadratnom zauzete površine, odnosno po zapremini motora motornih vozila iznad propisanog praga (1600 ccm za automobile, 125 ccm za motocikle), te njihovoj starosti i nosivosti, odnosno po dužini iznad određenog praga za plovila (7 m), dok se oporezivanje u osporenim odredbama, za privredna društva koja se bave priređivanjem igara na sreću, propisuje u paušalnim novčanim iznosima po komadu opreme, u rasponu od 300 KM za svaki automat za igru, do 5.000,00 KM za svaki sto u kasinu. Kada se imaju u vidu ranije navedene dažbine propisane Zakonom o igrama na sreću, kao i činjenica da priređivači igara na sreću, kao privredna društva, podliježu oporezivanju dobiti po Zakonu o porezu na dobit ("Službene novine FBiH", br. 15/16 i 15/20), onda je jasno da ubiranje poreza prema osporenim odredbama poprima karakter dvostrukog oporezivanja. Sem toga, primijetno je da su u kategoriju oporezive imovine selektivno, a ne principijelno, uvedene stvari koje služe za obavljanje samo nekih privrednih djelatnosti. Tako prevozničke djelatnosti (autobusi i teretna motorna vozila sa ili bez prikolice, plovila duža od 7 metara, ali ne i putnička taksi vozila), te stvari koje služe za pružanje usluga u sferi igara na Broj 43 - Strana 166 SLUŢBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO sreću i zabavnih igara (stolovi u kasinu, automati za igre na sreću, te automati za zabavne igre). Dakle osporenim Zakonom nije na kategorijalnom nivou uveden porez na sredstva za rad, jer bi se onda krug obaveznika morao proširiti na sve djelatnosti i takav zakon morao bi imati svakako imati i drugačiji naziv, drugačije propisan predmet regulisanja i drugačiju strukturu. Stoga se ne može poreći da se kantonalni zakonodavac, donoseći osporene odredbe, rukovodio kriterijem vrste djelatnosti, a visinu godišnjeg paušala odrezao proizvoljno, bez ikakvog vidljivog objektivnog kriterija. Dakle, praktično se na kantonalnom nivou uvodi nova vrsta poreza, a za takvo nešto isključivo je nadležna federalna vlast, o čemu će u nastavku biti više riječi. Upravo zato je možda najvažniji aspekt pocmatranja i rješavanja ovog predmeta, aspekt načina ostvarivanja ustavnih nadležnosti kantona u sferi oporezivanja. Prije svega, na osnovu člana III.1.c) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine "donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije" je u isključivoj nadležnosti Federacije. To je i logično, jer je fiskalna politika jedno od najvažnijih sredstava ekonomske politike, a "utvrđivanje ekonomske politike" takođe je u isključivoj nadležnosti Federacije prema odredbi člana III.1.b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Federacije smatra da upravo ta činjenica, da je prema Ustavu Federacija isključivo nadležna za "utvrđivanje ekonomske politike" i "fiskalne politike" kao bazičnog ekonomsko-političkog sredstva, nedvosmisleno ukazuje na to da je volja ustavotvorca da u Federaciji treba postojati jedinstvena ekonomska politika, a sljedstveno tome i jedinstvena fiskalna politika, kao pravno-ekonomski okvir u kojem se kantonalni zakonodavci moraju kretati kada donose propise o oporezivanju. U protivnom bi divergentna rješenja u kantonalnim zakonima mogla biti ne samo opstruktivna u pogledu provođenja jedinstvene fiskalne, pa time i ekonomske politike u Federaciji, već bi takav pravni partikularizam sasvim izvjesno mogao generisati nejednakost privrednih subjekata pred zakonom na teritoriji Federacije i sljedstveno tome dovesti do seobe kapitala i poslovnih aktivnosti iz kantona sa visokim fiskalnim obavezama u one u kojima je fiskalna situacija povoljnija. Zapravo, takav partikularizam nije samo potencijalna buduća prijetnja, već je stvarnost, na koju matematičkom jasnoćom ukazuje već površan uvid u kantonalne zakone o porezu na imovinu, naslijeđe i poklone. Tako se, egzempli causae priređivači igara na sreću i zabavnih igara u osam kantona oporezuju, dok u preostala dva takvog oporezivanja nema. Godišnji porez za sto u kasinu u Unsko-sanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu iznosi 5000 KM, u Hercegovačko-neretvanskom 6000 KM, u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde 7000 KM, u Srednjobosanskom 8000 KM, u Kantonu 10 i Tuzlanskom kantonu 10000 KM, u Kantonu Sarajevo 12000 KM, a iznosi se isto tako razlikuju i u pogledu visine godišnjeg paušala za automate za igre na sreću (raspon je od 1000 do 2400 KM), kao i za automate za zabavne igre (raspon od 300-840 KM). Ĉetvrtak, 29. 10. 2020. Stoga se inače nesporno ustavno ovlašćenje kantona iz člana III.4.l) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prema kome oni imaju nadležnost za "finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima", ne može izdvojiti iz cjelokupnog ekonomsko-političkog konteksta i posmatrati izolovano, već naprotiv u sklopu jedinstvene fiskalne i uopšte ekonomske politike Federacije, posebno zbog činjenice da postoji federalni Zakon o igrama na sreću. Kada se ima u vidu karakter tog Zakona koji je u ovoj oblasti lex specialis, kada se ima u vidu njegov predmet regulisanja, njegova struktura, sistematičnost i obuhvat, posebno u dijelu u kojem se propisuju razne vrste naknada, među kojima i one koje očito imaju karakter oporezivanja i kada se tome doda i to da je dobit koju ostvaruju priređivači igara na sreću oporezovana opštim propisima Zakona o porezu na dobit, moglo bi se zaključiti da je sa ova dva zakona Federacija "zaokružila" fiskalnu politiku u sferi igara na sreću. Stoga Ustavni sud Federacije smatra da to ne ostavlja prostor za jednostrano i nekoordinirano zakonodavno djelovanje kantonalnih zakonodavaca u toj oblasti. Na osnovu svega izloženog, Ustavni sud Federacije smatra da osporene odredbe Zakona nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te je odlučeno kao u izreci ove presude. Ovu presudu Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno, u sastavu: dr sc. Kata Senjak, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Aleksandra Martinović i prof. dr Edin Muminović, sudije Suda. Predsjednica Broj U-47/19 Ustavnog suda Federacije 24. septembra 2020. godine Bosne i Hercegovine Sarajevo Dr sc. Kata Senjak, s. r. SLUŢBENE OBJAVE UDRUŢENJA / FONDACIJE Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo, rješavajući po zahtjevu Udruţenja Omladinsko sportsko društvo "ISKRA TEEN" na osnovu ĉlana 33. stav (2) Zakona o udruţenjima i fondacijama ("Sluţbene novine Federacije BiH", broj 45/02), donosi