VLADA KANTONA SARAJEVO - PREMIJER
Dokument okvirnog budžeta
DOKUMENT OKVIRNOG BUDŽETA
KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD 2025. - 2027. god. Sarajevo, juni 2024. godina
Sadržaj
Pregled skraćenica
Lista tabela
Lista grafikona
- 1.Uvod u Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2025. -2027. godine
- 2.Strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike FBiH
2.1. Strategija razvoja Kantona Sarajevo 2021-2027
- 3.Osnovni makroekonomski pokazatelji
3.1. Osnovni pokazatelji u proteklom periodu za KS
3.1.1. Industrija
3.1.2. Šumarstvo
3.1.3. Turizam
3.1.4. Zaposlenost i nezaposlenost
3.1.5. Plaće
3.1.6. Stanovništvo
3.1.7. Cijene
3.1.8. Vanjska trgovina
- 4.Osnovni pokazatelji ekonomske i fiskalne politike
4.1. Rizici ostvarenja projekcija i pretpostavki
- 5.Pretpostavke društvenog i privrednog razvoja za budžetsku i za sljedeće dvije godine
5.1. Strateški pravci ravoja Kantona Sarajevo
5.2. Prioriteti, mjere i strateški projekti Vlade Kantona Sarajevo
- 6.Procjena prihoda u Dokumentu okvirnog budžeta KS za period 2025. - 2027. g
- 7.Plan upravljanja javnim dugom KS
- 8.Upravljanje potrošnjom javnog sektora
- 9.Prioriteti potrošnje Vlade Kantona Sarajevo
- 10.Gornje granice rashoda budžetskih korisnika za period 2025. - 2027. godine po sektorima i organizacionim jedinicama
Pregled skraćenica
|
Skraćenica |
Puni naziv |
|
BHAS |
Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine |
|
BiH |
Bosna i Hercegovina |
|
CPI |
Consumer price index/ Indeks potrošačkih cijena |
|
DEP |
Direkcija za ekonomsko planiranje |
|
EBRD |
European Bank for Reconstruction and Development/Evropska banka za obnovu i razvoj |
|
EU |
Evropska unija |
|
EUR |
Euro valuta |
|
FBiH |
Federacija Bosne i Hercegovine |
|
FIPA |
Foreign Investment Promotion Agency/Agencija za unapređenje stranih investicija |
|
KGF |
Kreditno garantni fond |
|
KM |
Konvertibilna marka |
|
KS |
Kanton Sarajevo |
|
KV |
Kvalifikovani radnik |
|
MMF |
Međunarodni monetarni fond |
|
NKV |
Nekvalifikovani radnik |
|
NSS |
Niža stručna sprema |
|
p.p. |
Procentni poen |
|
PDV |
Porez na dodanu vrijednost |
|
PKV |
Polukvalifikovani radnik |
|
PU FBiH |
Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine |
|
SSS |
Srednja stručna sprema |
|
VKV |
Visokokvalifikovan radnik |
|
VŠS |
Viša stručna sprema |
|
VSS |
Visoka stručna sprema |
Lista tabela
Tabela 1: Osnovni makroekonomski pokazatelji za period 2022 - 2027. godine
Tabela 2: Rast industrijske proizvodnje
Tabela 3: Pad industrijske proizvodnje
Tabela 4: Prosječne potrošačke cijene za Kanton Sarajevo u 2023. godini (u KM sa PDV-om)
Tabela 5: Izvoz po mjesecima i općinama u Kantonu Sarajevo
Tabela 6: Uvoz po mjesecima i općinama u KS
Tabela 7: Projicirani prihodi za trogodišnji period 2025. - 2027. godine
Tabela 8: Prihodi od indirektnih poreza iz raspodjele sa Jedinstvenog računa
Tabela 9: Prihodi od poreza na dohodak koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave
Tabela 10: Prihodi za Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo
Tabela 11: Prihodi za JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo...,
Tabela 12: Scenarij 1 - Pregled stanja duga i struktura po kreditima i obaveza za servisiranje za period 2025. - 2027. godine
Tabela 14: Utvrđeni limiti za budžetske korisnike
Lista grafikona
Grafikon 1: Ukupan broj nezaposlenih po stručnoj spremi (Decembar 2023. godine)
1. Uvod u Dokument okvirnog budžeta Kantona Sarajevo za period 2025. -2027. godine
U skladu sa Zakonom o budžetima FBiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16, 5/18, 11/19, 99/19 i 25/22) Vlada Kantona Sarajevo dužna je usvojiti Dokument okvirnog budžeta do 30. juna. Obzirom da su Revidirane projekcije javnih prihoda za 2024. godinu i period 2025-2027. godina od strane Federalnog ministarstva finansija dostavljene 22.05.2024. godine, izrada Smjernica ekonomske i fiskalne politike nije dostavljena Vladi Kantona Sarajevo u zakonskom roku (do 15.05.2024. g.) nego su iste dostavljene Vladi Kantona Sarajevo 27.05.2024. godine. Vlada Kantona Sarajevo je u zakonskom roku, 30.05.2024. godine, usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike.
Ministarstvo finansija je pripremilo Instrukciju broj 1 i istu 15.02.2024. godine dostavilo budžetskim korisnicima.
Usvojene Smjernice ekonomske i fiskalne politike bile su osnov za izradu Dokumenta okvirnog budžeta 2025. - 2027. godina.
U skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16, 5/18, 11/19, 99/19 i 25/22) Dokument okvirnog budžeta (DOB) je akt koji sadrži makroekonomske prognoze i projekcije budžetskih sredstava i izdataka za naredne tri godine i na njemu se zasniva priprema i izrada budžeta.
Postupak pripreme DOB-a počinje dostavljanjem Instrukcije broj 1 o načinu i elementima izrade DOB-a koja sadrži: osnovne ekonomske pretpostavke i smjernice za pripremu DOB-a, tabele pregleda prioriteta budžetskih korisnika, te dinamiku i rokove pripreme DOB-a. Izrada DOB-a zasniva se na procjeni privrednog razvoja, razvoja socijalnog sektora, makroekonomskih indikatora i prognozi prihoda i rashoda.
Glavni cilj Dokumenta okvirnog budžeta, kao ključnog strateškog dokumenta, je osigurati povezanost između prioritetnih politika Vlade Kantona Sarajevo i načina na koje ona vrši raspodjelu budžetskih sredstava, kao i da doprinese razvoju strateškog planiranja prioriteta i ciljeva Vlade KS. Na osnovu navedenog DOB je ključni rezultat srednjoročnog procesa planiranja i izrade budžeta.
Trogodišnje planiranje budžeta svake godine za period od sljedeće tri godine obaveza je za sve korisnike budžetskih sredstava i vanbudžetskih fondova i prikazuje srednjoročne makroekonomske i fiskalne projekcije, srednjoročnu fiskalnu strategiju, prioritete potrošnje, te gornje granice rashoda budžetskih korisnika za narednu budžetsku godinu, kao i preliminarne procjene za sljedeće dvije godine za koje je izvršena projekcija prihoda. Stoga, ovakav proces pripreme DOB-a doprinosi razvoju strateškog planiranja prioriteta i ciljeva Vlade KS, te predstavlja osnovni dokument za raspodjelu budžetskih sredstava.
Efikasan i uspješan proces srednjoročnog planiranja budžeta zahtijeva posvećenost i racionalnost svih relevantnih učesnika u budžetskom procesu (uključujući Vladu KS, Skupštinu KS, Ministarstvo finansija (te informacije koje se dobivaju iz FMF-a) i korisnike budžeta KS).
Stoga, u skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, pripremljen je DOB KS za period 2025. - 2027. godina. DOB postavlja makroekonomske, fiskalne i sektorske politike u centar budžetskih procesa, prepoznavajući da je godišnji budžet jedan od osnovnih instrumenata kojima se realizuju ciljevi srednjoročne razvojne strategije, kako Kantona, tako i viših nivoa vlasti. Takođe, ovim dokumentom, na osnovu definisanih ekonomskih pokazatelja za šire ekonomsko okruženje (prije svega FBiH) utvrđuje se i fiskalni kapacitet Kantona u narednom trogodišnjem periodu.
Dokument okvirnog budžeta KS za period 2025. - 2027. godina sadrži:
- 1.Uvod u DOB KS za period 2025. - 2027. godinu,
- 2.Strateške ciljeve ekonomske i fiskalne politike FBiH,
- 3.Osnovne makroekonomske pokazatelje,
- 4.Osnovne pokazatelje ekonomske i fiskalne politike,
- 5.Pretpostavke društvenog i privrednog razvoja za budžetsku i za sljedeće dvije godine,
- 6.Procjenu prihoda u DOB KS za period 2025. - 2027. godina,
- 7.Plan upravljanja javnim dugom KS,
- 8.Upravljanje potrošnjom javnog sektora,
- 9.Rashode KS za period 2025. - 2027. godine
Ministarstvo finansija KS predlaže Vladi KS usvajanje ovog dokumenta (DOB-a 2025. - 2027. godina), koji obuhvata gornje granice budžeta za period 2025. - 2027. godina, kao i pojedinačne gornje granice rashoda budžetskih korisnika.
Uzimajući kao polaznu osnovu činjenicu da KS ima veoma ograničen utjecaj na kreiranje fiskalne politike općenito, a koja se odražava na ekonomsku situaciju u KS, ovaj DOB KS za 2025. - 2027. godinu počinje strateškim ciljevima ekonomske i fisklane politike FBiH, koji predstavljaju temelj za strateška opredjeljenja KS u narednom periodu.
2. Strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike FBiH
Sve razine vlasti u BiH definirat će svoje prioritete, mjere i aktivnosti u skladu s ustavnim nadležnostima te osigurati doprinos u postizanju Agende 2030. Navedeni razvojni smjerovi trebaju doprinijeti stvaranju boljeg društva i budućnosti, gdje niko neće biti isključen, gdje su ljudi, prosperitet, mir, partnerstvo i briga za planetu Zemlju u centru bolje i zajedničke budućnosti.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je 20. marta 2023. godine Program ekonomskih reformi BiH za razdoblje od 2023. do 2025. godine 1, koji je dostavljen Evropskoj komisiji. Program je izrađen prema smjernicama Evropske komisije, na temelju priloga koje su dostavile nadležne institucije na državnoj i entitetskoj razini. Fokus je na 25 mjera, u okviru strukturnih reformi koje su prepoznate na svim nivoima vlasti kao značajne za snaženje konkurentnosti i uklanjanje prepreka ekonomskom rastu i razvoju BiH. Sastavni dio programa reformi je makroekonomski i fiskalni okvir čiju izradu su koordinarali Direkcija za ekonomsko planiranje i Ministarstvo finansija i trezora BiH.
Strukturne reforme sadržane u ovom programu organizovane su u 13 područja, a odnose se na upravljanje javnim finansijama, zelenu tranziciju, digitalnu transformaciju, poslovno okruženje i smanjenje sive ekonomije, te istraživanje, razvoj i inovacije. Također, program uključuje reforme u oblastima tržišta energije, saobraćaja, poljoprivrede, industrije i usluga, obrazovanja i razvoja vještina, zapošljavanja i tržišta rada, kao i socijalne zaštite i inkluzije, te zdravstvene zaštite.
Kao tri ključna izazova izdvojena su povećanje učinkovitosti tržišta rada, poboljšanje poslovnog okruženja bližom saradnjom i koordinacijom svih nivoa vlasti, te upravljanje javnim finansijama. Izradu ovog dokumenta koordinirala je Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, zajedno sa Ministarstvom finansija bh. entiteta Republika Srpska i Zavodom za programiranje razvoja Federacije BiH.
Strategijom razvoja Federacije Bosne i Hercegovine 2021. - 2027. godina predočeni su razvojni ciljevi Federacije BiH, te prioriteti za svaki postavljeni cilj. Razvojni ciljevi, kao dugorični strateški ciljevi predstavljaju primarne ciljeve Federacije BiH, a definisana su četiri razvojna cilja:
- a)ubrzan ekonomski razvoj,
- b)prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj,
- c)resursno efikasan i održiv razvoj,
- d)transparentan, efikasan i održiv javni sektor.
Uz strateške ciljeve Federacije BiH nephodno je napomenuti i akcelaratore koji donose najveći razvojni efekat FBiH, te doprinose rastu produktivnosti i socioekonomskom razvoju. Akcelaratori ubrzanog razvoja Federacije BiH su: inovacije i digitalizacija, otvaranje i razvoj preduzeća te finansijski sistem i javne finansije.
Budući da je BiH ostvarila napredak u procesu pristupanja EU, te da stjecanje kandidatskog statusa zahtjeva pojačani angažman na ispunjavanju pristupnih uvjeta u nastavku će fokus biti usmjeren na ciljeve postavljene u tu svrhu.
Kako je implementacija strukturnih reformi glavni preduvjet za pristupanje EU, stoga su i ciljevi ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH definisani u svrhu implementacije strukturnih reformi neophodnih za pristupanje EU. Strukturne reforme su osmišljene kako bi se ojačala privreda i doprinijelo uravnoteženom ostvarivanju potencijalnog rasta, a sama činjenica da se njima mijenja ustroj privrede, tj. institucijski i regulatorni okvir poslovanja preduzeća otkriva izazove koji se postavljaju u narednom periodu.
2.1. Strategija razvoja Kantona Sarajevo 2021 - 2027.
Strategija razvoja Kantona Sarajevo 2021. - 2027. je strateški dokument koji usmjerava razvoj, utvrđuje prioritete u razvoju i predstavlja putokaz za sveukupan razvoj Kantona Sarajevo (KS), uzimajući u obzir sve njegove dimenzije: ekonomsku, društvenu, okolišnu i prostornu.
Strategijom razvoja utvrđuju se ciljevi i prioriteti razvoja KS, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluacija i izvještavanje. Strateško planiranje razvoja nalažu evropske prakse i dinamike strateškog planiranja, a zahvatanje sredstava iz predpristupnih fondova EU nalaže obaveznost izrade strateških razvojnih dokumenata.
Obaveznost izrade strategije nalažu i nova zakonska rješenja u oblasti razvojnog planiranja u Federaciji BiH, odnosno Zakon o strateškom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH i Uredba o izradi strateških dokumenata u Federaciji BiH. Strategija razvoja KS je osnovni dokument za izradu sektorskih strategija, Trogodišnjeg plana rada kantonalnih ministarstava, PJI (Program javnih investicija), DOB-a (Dokument okvirnog budžeta), Budžeta i godišnjeg programa rada Vlade KS.
3. Osnovni makroekonomski pokazatelji
Jedan od osnovnih preduslova održivog ekonomskog rasta i povećanja zaposlenosti je makroekonomska stabilnost koja se ostvaruje efikasnim upravljanjem javnim finansijama kroz daljnje unapređenje procesa upravljanja državnim budžetom, fiskalnom konsolidacijom i efikasnim upravljanjem javnim dugom, jačanjem sistema unutrašnjih finansijskih kontrola i unutašnje revizije te razvojem makroekonomske statistike.
Ovakva nastojanja Ministarstva finansija moraju imati podršku svih budžetskih korisnika Budžeta Kantona Sarajevo i drugih koji koriste sredstva budžeta Kantona Sarajevo, a bit će iskazana kroz Smjerice ekonomske i fiskalne politike za period 2025. - 2027. godina i Dokument okvirnog Budžeta Kantona Sarajevo za period 2025. - 2027. godina.
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBH) objavila je proljetni krug makroekonomskih projekcija za period od 2024. do 2026. godine, te su istakli kako se očekuje dalje slabljenje inflatornih pritisaka 2.
Prethodno objavljene srednjoročne projekcije ključnih makroekonomskih varijabli CBBH (novembar 2023. godine), za 2023. godinu iznosile su 1,6% za realnu ekonomsku aktivnost, što je identično kasnije objavljenim službenim podacima (početak aprila 2024. godine).
U naredne tri godine, možemo očekivati postepeno slabljenje inflatornih pritisaka. I dalje se procjenjuje kako najveći doprinos inflaciji, mjerenoj indeksom potrošačkih cijena, dolazi od rasta cijena na domaćem tržištu. U odnosu na prethodni krug projekcija, vrijednosti svih ključnih makroekonomskih varijabli su blago korigovane za 2024. i 2025. godinu. Očekivana ekonomska aktivnost u srednjem roku jača u odnosu na 2023. godinu. Projicirani realni godišnji rast ekonomske aktivnosti od 2,6% u 2024. godini, još uvijek je ispod dugogodišnjeg prosjeka. Slijedom slabljenja inflatornog pritiska, izvjesno je blago povećanje stope realnog rasta BDP-a do kraja projekcijskog perioda, mada projicirane stope se mogu ocijeniti kao dosta slabe s obzirom na nivo razvoja zemlje.
Na osnovu podataka Direkcije za ekonomsko planiranje iz marta 2024. godine u nastavku slijedi tabelarni prikaz osnovnih makroekonomskih pokazatelja za period 2022. - 2027. godine.
Tabela 1: Osnovni makroekonomski pokazatelji za period 2022. - 2027. godine
Iz tabele je vidljivo da se 2025. godine očekuje rast nominalnog bruto domaćeg proizvoda za 5,1%, te rast realnog bruto domaćeg proizvoda za 2,8%. Također se očekuje rast potrošnje za 1,5%. Dalje, u skladu sa projekcijama 2025. godine uvoz će zabilježiti rast od 6,1% nominalno u odnosu na prethodnu godinu, dok će izvoz rasti više, tačnije 9,2% nominalno.
3.1. Osnovni pokazatelji u proteklom periodu za KS
Informacije o privrednim kretanjima u KS preuzeti su sa web stranice, Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo 6 (u daljem tekstu ZiSKS) jer Privredna komora Kantona Sarajevo nema objavljene podatke na svojoj web stranici. ZiSKS "Statistički bilten" Kantona Sarajevo, sa namjerom da upozna nadležne organe i institucije Kantona Sarajevo, kao i druge korisnike sa osnovnim statističkim podacima i pokazateljima iz oblasti ekonomskih i drugih kretanja na području Kantona Sarajevo.
3.1.1. Industrija
Fizički obim industrijske proizvodnje u KS u periodu I-XII 2023. godine manji je od obima proizvodnje iz istog perioda 2022. godine za 1,5%. Od 28 grana prerađivačke industrije u KS, u periodu I-XII 2023. godine, trinaest (13) grana zabilježilo je rast proizvodnje, dok je preostalih petnaest (15) grana ostvarilo pad proizvodnje. Rast proizvodnje ostvarile su sljedeće grane prerađivačke industrije:
Tabela 2: Rast industrijske proizvodnje 7
|
Rast industrijske proizvodnje |
Indeks I-XII 2023/ I-XII 2022 |
|
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda |
124,4 |
|
Proizvodnja mašina i uređaja, d.n. |
118,9 |
|
Ostala prerađivačka industrija |
116,8 |
|
Proizvodnja odjeće |
116,3 |
|
Proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa |
115,6 |
|
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceut. preparata |
113,5 |
|
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica |
113,2 |
|
Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda |
110,4 |
|
Popravak i instaliranje mašina i opreme |
102,8 |
|
Netrajni proizvodi za široku potrošnju |
102,3 |
|
Kapitalni proizvodi |
101,5 |
|
Proizvodnja pića |
101,3 |
|
Energija |
100,0 |
Na drugoj strani, pad proizvodnje zabilježen je kod slijedećih grana prerađivačke industrije:
Tabela 3: Pad industrijske proizvodnje 8
|
Pad industrijske proizvodnje |
Indeks I-XII 2023/ I-XII 2022 |
|
Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i plinom |
99,9 |
|
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme |
96,2 |
|
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda |
96,2 |
|
Intermedijarni proizvodi |
93,7 |
|
Proizvodnja prehrambenih proizvoda |
91,6 |
|
Proizvodnja računara te elektroničkih i optičkih proizvoda |
86,2 |
|
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala |
86,0 |
|
Proizvodnja električne opreme |
85,7 |
|
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda |
82,6 |
|
Štampanje i umnožavanje snimljenih zapisa |
80,7 |
|
Proizvodnja papira i proizvoda od papira |
79,3 |
|
Vađenje ostalih ruda i kamena |
79,0 |
|
Proizvodnja baznih metala |
73,1 |
|
Trajni proizvodi za široku potrošnju |
70,0 |
|
Proizvodnja namještaja |
70,0 |
3.1.2. Šumarstvo
U periodu januar-decembar 2023. godine u KS proizvedeno je 138 hiljada m³ šumskih sortimenata, što je više za 17 hiljada u poređenju sa istim periodom 2022. godine. Istovremeno je prodato 139 hiljada m³ šumskih sortimenata, što je više za 15 hiljade u odnosu na isti period 2022. godine. 12
3.1.3. Turizam
U periodu I-XII 2023. godine, KS je posjetilo 26% više turista u odnosu na uporedni period 2022. godine. Domaćih turista je za 0,2% više nego u 2022. godini a stranih za 32,9%. Broj ostvarenih noćenja u KS u periodu I-XII 2023. godine je za 20,2% više u odnosu na isti period 2022. godine. Strani turisti su ostvarili 25,4% više noćenja, a domaći 4,8% manje u odnosu na 2022. godinu 13. Na osnovu navedenih podataka vidljivo je da je u protekloj godini ostvaren izuzetno pozitivan trend dolaska turista i ostvarenih noćenja. Najveći turistički intenzitet ima Ilidža, a potom Centar i Stari Grad. Investicije u turizmu su od 2013. do 2022. iznosile 415 miliona KM, što je četiri posto od ukupnih investicija u ovom kantonu 14.
3.1.4. Zaposlenost i nezaposlenost
Ukupan broj zaposlenih lica u KS na dan 31.12.2023. godine, prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, iznosio je 148.133. U poređenju sa brojem zaposlenih iz decembra 2022. godine, ukupan broj zaposlenih se povećao za 2.305 lica 15.
Ukupan broj nezaposlenih lica na kraju decembra 2023. godine na području KS, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, iznosio je 51.232, što je za 4.274 manje nezaposlenih u odnosu na kraj decembra 2022. godine. Najveći broj nezaposlenih lica prema kadrovskoj strukturi kod muškaraca zabilježen je kod radnika sa VKV, a kod žena sa NSS. Pad nezaposlenosti u odnosu na decembar 2022. godine zabilježen je kod svih kategorija.
U nastavku slijedi grafikon u kojoj je prikazan ukupan broj nezaposlenih po stručnoj spremi u Kantonu Sarajevo.
Grafikon 1: Ukupan broj nezaposlenih po stručnoj spremi (Decembar 2023. godine) 18
3.1.5. Plaće
Prosječna neto plaća u KS u decembru 2023. godine iznosila je 1.621 KM, što je za 16,6% više u odnosu na 2022. godinu 9. Istovremeno, na nivou FBiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za decembar 2023. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosila je 1.296 KM i nominalno je niža za 1,1 posto, a realno za 0,9%, u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna isplaćena neto plata za decembar 2023. godine nominalno je viša za 9,8%, a realno viša za 9,0%. 10
U "Službenim novinama Federacije BiH", broj 22/24 od 22.03.2024. godine objavljeno je Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto/bruto plaći zaposlenih u FBiH za januar/siječanj 2024. godine. Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za januar 2024. godine iznosi 1.338 KM. 11
3.1.6. Stanovništvo
U posljednjih deset godina smanjuje se ukupno stanovništvo i radno sposobno stanovništvo u Kantonu Sarajevo. Rast stanovništva postoji u Hadžićima, Ilidži, Ilijašu i Vogošći, dok se stanovništvo smanjuje u Centru, Novom Gradu, Novom Sarajevu, Starom Gradu i Trnovu 19. Kada je u pitanju ukupno stanovništvo u Kantonu Sarajevo u 2022. godini bilo je 419.500 stanovnika, dok je 2013. godine, kada je izvršen posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini, bilo 442.700 stanovnika. To je smanjenje broja stanovnika za 23.200 ili 5,2%. Najveći rast broja stanovnika bio je u općini Ilidža (16,5%), dok je najveće smanjenje broja stanovnika bilo u općini Trnovo (41,3%).
Radno sposobnog stanovništva u Kantonu Sarajevo u 2022. godini je bilo 279.000 radno sposobnih stanovnika, dok je 2013. godine bilo 300.000 radno sposobnih stanovnika. To je smanjenje radno sposobnog stanovništva za 21.000 ili sedam posto. Najveći rast radno sposobnog stanovništva bio je u općini Ilidža (18,6%), dok je najveće smanjenje radno sposobnog stanovništva bilo u općini Trnovo (44,4%).
3.1.7. Cijene
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku potrošačke cijene u decembru/prosincu 2023. godine pale su za 0,2% u odnosu na prethodni mjesec. U decembru/prosincu 2023. godine u odnosu na decembar/prosinac 2022. godine, cijene su porasle za 0,8% (godišnja inflacija). 3
U tabeli koja slijedi prikazane su prosječne potrošačke cijene za Kanton Sarajevo u 2023. godini. 4
Tabela 4: Prosječne potrošačke cijene za Kanton Sarajevo u 2023. godini (u KM sa PDV-om)
3.1.8. Vanjska trgovina
Ukupan izvoz KS u decembru 2023. godine je dostigao vrijednost od 1.829 miliona KM što je za 10,95% manje u odnosu na decembar 2022. godine. Ukupan uvoz KS u periodu januar-decembar 2023. godine 6.852 miliona KM.
Na sljedećem grafikonu je prikazana vanjskotrgovinska razmjena po općinama u Kantonu Sarajevo za period januar - decembar 2023. godine.
Tabela 5: Izvoz po mjesecima i općinama u Kantonu Sarajevo 5
Analizirajući vanjskotrgovinsku razmjenu po općinama u 2023. godini iz tabele iznad je vidljivo da najviše izvoze općine Centar, Ilidža i Ilijaš. U periodu januar - decembar 2022. godine po uvozu prednjače općine Ilidža, Novo Sarajevo i Novi Grad.
Tabela 6: Uvoz po mjesecima i općinama u KS 21
Iz prezentiranih podataka o privrednim kretanjima u KS za period januar - decembar 2023. godine vidimo da je u industrijskoj proizvodnji prisutan rast proizvodnje, koji je najvećim dijelom uslovljen trendovima u prerađivačkoj industriji koja je najveća sastavnica ukupne industrijske proizvodnje.
Podaci na nivou KS pokazuju prisutnost tendencije smanjenja nezaposlenosti usljed postepenog oporavka privrede. U narednom periodu fokus vlasti će biti na prepoznavanju značajnijeg stimulisanja razvoja realnog sektora sa akcentom na razvoj industrijske proizvodnje, koja ima potencijal zapošljavanja najvećeg broja radnika.