Aktio

Grad Sarajevo - Gradsko vijeće

Odluka o provođenju Regulacionog plana "Reljevo"

Na osnovu člana 177. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 24/17 i 1/18), te člana 18. stav (1) tačka d) i člana 31. stav (1) tačka b) Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/23), Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na 30. sjednici održanoj dana 26.07.2023. godine, donijelo je

ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "RELJEVO"

Uvod

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Reljevo" (u daljnjem tekstu: Plan), a naročito: granice prostorne cjeline, namjene površina, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina i uređenje građevinskog zemljišta, uslovi za legalizaciju građevina, uslovi korištenja zemljišta u zaštitnim pojasevima infrastrukturnih koridora i zaštićenim područjima, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina, uređenje vodotoka, te odnosi prema postojećim građevinama.

Granice prostorne cjeline

Član 2.

Granica obuhvata Plana polazi od tačke br.1 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2947 i 2215/3, a ima koordinate y=6524691, x=4859761, zatim produžava na sjeverozapad idući preko parcela k.č. 2947, 2201, 2203/1 i dolazi u tačku br.2 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2203/1 i 2253, a ima koordinate y=6524618, x=4859833, potom nastavlja na jug te zapad idući međama parcela k.č. 2253, 2252, 2259, 2262//1, 2262/2, 2266, 2265 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br.3 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 2271/1 i 2264/2, a ima koordinate y=6524335, x=4859636, te presijeca parcelu k.č.2264/2 i dolazi u tačku br.4 sa koordinatama y=6524302, x=4859680. Granica obuhvata nastavlja na zapad idući međama parcela k.č. 2264/3, 2274, 2276, 2283, 2284, 2290/3, 2290/4 (obuhvata ih) presijeca parcele 2292/1 i 2292/2, te nastavlja na zapad i sjever idući međama parcela k.č. 2293/5, 2293/4, 2293/3, 2293/2, 2291/2, 2291/1, 1586/1, 1587 (obuhvata ih), potom u pravoj liniji presijeca parcele k.č. 1587, 1595/5 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1595/5, 1602 i 1595/1, zatim produžava na sjever idući međama parcela k.č. 1602, 1604, 1605/2, 1614/2 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br.5 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1614/2 i 928/3, a ima koordinate y=6524444, x=4860093, presijeca parcelu k.č. 928/3 i nastavlja na sjever idući međama parcela k.č. 923/1, 923/2, 924 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 924, 928/2 i 928/1, granica nastavlja u istom pravcu idući preko parcela k.č. 928/1, 911, 910, 908, te nastavlja međama parcela k.č. 903, 902, 2944, 1651, 1650 1655, 1653, 1647, 1635, 1634, 1631, 1630/2, 1629/2, 1630/1, 1637/2, 1637/3, 1637/1, 1639/2, 1641/5, 1640/2, 2945, 1670/2, 1671/1, 1672, 1676/5, 1676/1, 1678/8, 1678/7, 1678/1, 1677/1, 1677/3, 1677/5, 1928/4, 1927/3, 1927/2, 1927/1 (obuhvata ih), potom presijeca parcelu 1679/1 (koordinate prijelomnih tačaka: br.7 y=6525103, x=4860688; br.8 y=6525039 x=4860688; br.9 y=6525040, x=4860718) i nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1681/3, 2946, 1912/1, 1912/2, 1915/2, 1915/1, 1688/2, 1688/3, 1688/1, 1687, 1685, 1684, 890/5, (presijeca 890/1), 890/4, 890/3, 887/1, 887/2, 2951, 884/2, 883/9, 1692/1, 1694/2, 1693, 859, 167, 169, 168, 163/1, 160, 1695/17, 1695/16, 1695/15, 1695/14, 1695/13, 1695/12, 1696/1, 1699/1, 1699/2, 1698/4, 1698/2 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br.10 koja ima koordinate y=6524774, x=4861054, potom nastavlja na sjeveroistok idući međama parcela k.č. 1708/1, 1709/2, 1709/4, 1712, 1736, 1735/1, 1735/2, 1733/1, 1733/2, 1732/1, 1724/1, 1719/4, 1719/6, 133/2, 1719/5,1720/1, 1721/2, 1721/1, 1722/1 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 132, 131 i 1722/1, zatim presijeca parcele k.č. 1722/1 i 1723 i nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 126/2, 1751/3, 1751/7, 1751/4, 1751/5, 1751/2, 1753, 123/1, 123/2, 124/1, 100, 98 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 98, 97 i 95, presijeca parcelu k.č. 95 i dolazi u tačku br.11 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 95 i 102, a ima koordinate y=6525308, x=4861704, zatim produžava na sjever, te jug idući međama parcela k.č. 95, 105, 2936/2, 119/2, 2936/2, 1789, 1791/7, 1791/6, 1791/8, 1791/9 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br. 12 koja se nalazi na parceli k.č. 1791/1, a ima koordinate y=6525625, x=4861131, potom presijeca parcelu k.č. 1791/1 dodirujući sjeveroistočni rub parcele k.č. 1791/12 i dolazi u tačku br.13 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1791/1 i 1792/1, a ima koordinate y=6525666, x=4851103, produžava na sjever idući međom parcele k.č. 1792/1 u dužini 24m i dolazi u tačku br.14 koja ima koordinate y=6525679, x=4861124, nastavlja na istok sijekući parcelu k.č. 1792/1, te međama parcela k.č. 1792/3, 1792/4, 1792/5, 1794/9, 1795/2 (obuhvata ih) i dolazi u tačku br.15 koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1795/1 i 1795/2, a ima koordinate y=652716 x=4860982, potom presijeca parcelu kč. 1795/2 i dolazi u tačku br.16 koja ima koordinate y=6525724, x=4860942, produžava na istok idući međom parcele k.č. 1798/1 (ne obuhvata je ) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1799/1, 1798/1 i 1799/2, potom presijeca parcele k.č. 1798/1 i 1798/6 i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1798/6, 1808/8 i 1808/21, te nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k.č. 1808/21, 1808/20, 1808/16, 1808/24, 1808/1, 1808/15, 1808/14, 1808/13, 1808/11, 1816/7, 1816/2, 1816/6, 1816/3, 1816/4, 1816/5, 1817, 1820, 1827, 1830, 1832, 1835, 1836, 1837, 1840, 1839, 2947 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 1851, 2953 i 2947, potom nastavlja na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2030, 2031, 2032/2, 2033/1, 2033/2, 2034, 2037 (koordinate prijelomnih tačaka: br.17 y=6525924, x=4860212; br.18 y=6525827, x=4860132), te u istom pravcu nastavlja međama parcela k.č. 2037, 2036, 2947, 2057, 2058/2, 2059/3, 2064/3, 2065/4, 2069, 2070/3, 2076/2, 2076/4, 2078/3, 2079/5, 2080/5, 2082/3, 2074/1, 2085/1, 2088/1 2093/1, 2089/1, 2105/2, 2103/2, 2106/2, 2109/3, 2113/1, 2117/2, 2118/2, 2119/4, 2119/7, 2120/3, 2120/2 2121, 2122/2, 2123/3, 2124/1, 2138/1, 2137/1, 2135/2, 2135/1, 2134, 2947, 2219/2, 2217/7, 2216/1, 2226/1, 2229/5, 2234/3, 2240, 2241, 2241/2, 2234/1, 2226/1, 2215/3 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br.1, odnosno do mjesta odakle je opis granice obuhvata Plana i počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Reljevo, Općina Novi Grad Sarajevo.

Granice parcela preuzete sa digitalnog katastra Općine Novi Grad Sarajevo.

Površina obuhvata iznosi P=184ha

Član 3.

Izgradnja objekata i drugih zahvata u prostoru na području obuhvata Plana vršit će se na osnovu uslova utvrđenih u Planu.

Namjena površina

Član 4.

Namjena površina u obuhvatu Plana određena je grafičkim prilogom "Planirana namjena površina". U obuhvatu Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

A. Individualno stanovanje

B. Stambeno-poslovna zona

C. Poslovno-proizvodna zona

D. Zona društvene infrastrukture

E. Zona zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa

F. Infrastrukturni objekti i koridori

G. Zona vjerskih objekata

H. Zona groblja

I. Zona zaštitnog zelenila

J. Zona zaštitnog koridora autoceste

Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju i uređenje građevinskog zemljišta

Član 5.

- Građevinske parcele utvrđene su regulacionim linijama i definisane u grafičkom dijelu Plana;

  • -
    Za objekte planirane u nekoj od zona zaštitnih infrastrukturnih koridora potrebno je ispoštovati uslove definisane članom 16. ove Odluke;
  • -
    Građevinska linija je definisana u grafičkom dijelu Plana i označava dio parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu, odnosno liniju koju ne može preći ni najistureniji dio građevine. Unutar građevinskih linija investitor može definisati tlocrt građevine;
  • -
    Građevinska linija podzemnih etaža može biti i veća od građevinske linije osnovnog gabarita objekta ili jedinstvena (povezivana) za dva ili više stambenih objekata, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren i ne ugrožava osnovnu funkciju komunalne infrastrukture i objekata na susjednim parcelama. Udaljenost građevinske linije podzemnih etaža u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1,0 m zbog mogućnosti realizacije zaštite građevinske jame. Za realizaciju podzemnih etaža neophodan je projekat osiguranja građevinske jame;
  • -
    Parkiranje - garažiranje se mora obezbijediti u sklopu pripadajuće parcele ili unutar gabarita objekta;
  • -
    Podrumi i sutereni se mogu realizirati kod izgradnje svih objekata, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena;
  • -
    Planirana spratnost i odstojanje objekata utvrđene su Planom, naznačene u grafičkim prilozima i ne mogu se mijenjati osim u slučajevima koji su propisani ovom odlukom. Nazivi etaža u Planu su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), spratovi (1, 2,...), potkrovlje (Pt);
  • -
    Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena sa svih strana u konačno uređen i zaravnjen teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Na kosom terenu podrumska etaža mora biti ukopana u teren minimalno 25% na nižoj koti terena, min. 50% na bočnim stranama i min. 75% na višoj koti terena. Jedna ili više podrumskih etaža mogu se realizirati kod izgradnje planiranih građevina, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena (projekat osiguranja građevinske jame);
  • -
    Suteren (S) je etaža djelimično ukopana u teren sa tri strane i slobodnim pročeljem, kao i etaža zgrade koja je ukopana u odnosu na uređen teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (između 25% i 50%) i čiji se prostor nalazi ispod poda prve nadzemne etaže građevine;
  • -
    Potkrovlje (Pt) je prostor ispod krovišta sa visinom nadzitka do 140 cm. Visina nadzitka se mjeri od gornje kote poda potkrovlja do spoja nadzitka sa krovnom konstrukcijom;
  • -
    Tavanom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzidka do 60 cm. Visina nadzidka se mjeri od gornje kote poda potkrovlja do spoja nadzidka sa krovnom konstrukcijom;
  • -
    U slučaju primjene kosih krovova, i tavanski prostori mogu se koristiti za sadržaje koji su u funkciji primarne namjene objekta, odnosno za proširenje postojećih ili uspostavu novih stambenih jedinica (maksimalna visina nadzidka do 60 cm);
  • -
    Za planirane dupleks objekte sa zabatnim zidom je neophodno ujednačiti krovnu ravan;
  • -
    Ne dozvoljava se primjena mansardnog krova;
  • -
    U zavisnosti od pozicije postojećih i planiranih građevina, poštovati sljedeće minimalne međusobne udaljenosti građevina na uličnoj fronti i udaljenosti naspramnih fasada:
  • -
    za spratnost S+P+1 minimalna udaljenost građevina je 9,0 m;
  • -
    za spratnost S+P+2 minimalna udaljenost građevina je 11,5 m;
  • -
    za spratnost S+P+3 minimalna udaljenost građevina je 14,0 m;
  • -
    Kod bočnih fasada objekata (bočnih granica parcela), distance mogu biti manje, ali se zbog toga moraju tretirati kao zabatni zidovi bez otvora ili sa manjim otvorima pomoćnih prostorija (ostava, kupatilo, kuhinja…);
  • -
    Maksimalna spratna visina prizemlja sa poslovnom namjenom je 340 cm. Prosječna spratna visina nadzemnih stambenih etaža je 290 cm (konstruktivna visina etaže se mjeri od gornje kote međuspratne konstrukcije jedne do gornje kote međuspratne konstrukcije sljedeće etaže). Veće prosječne međuspratne visine od ovih podrazumijevaju smanjenje broja etaža u odnosu na onaj predviđen grafičkim dijelom Plana;
  • -
    Maksimalna spratnost individualnih stambenih objekata u obuhvatu Plana je S+P+2 ili S+P+1+Pt, stambeno-poslovnih objekata S+P+3, poslovnih objekata S+P+2, objekata društvene infrastrukture S+P+3;
  • -
    Stubišna vertikala sa liftom može biti veća od zadate spratne visine za potrebe izlaza na ravni krov i ispunjavanje protupožarnih uslova;
  • -
    Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15,0 cm više od kote nivelete pločnika;
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalnih instalacija treba u svakom konkretnom slučaju posebno projektovati, a u skladu sa Planom i važećim normativima za predmetne vrste priključaka. Obavezno je projektovanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugrađivanje za potrebe svakog potrošača;
  • -
    Javne površine (zelene površine, parkirališta, pločnici i sl.) ne mogu se zauzimati (uzurpirati) drugim objektima i sadržajima;
  • -
    Izgradnja pomoćnih objekata u okviru postojeće građevinske parcele može se odobriti ako za to postoje prostorne mogućnosti, kao slobodnostojeći ili uz matične objekte, spratnosti P, ako se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima;
  • -
    Koeficijent izgrađenosti je odnos između ukupnog BGP-a objekta nadzemnih etaža i površine parcele. Kod računanja ukupnog BGP-a objekta ne uzima se u obzir podrumska etaža, dok se suterenska etaža računa do 50% ukupne površine iste.

Odnos prema postojećim objektima

Član 6.

- Za postojeće objekte koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se odobriti radovi rekonstrukcije, sanacije, redizajna, dogradnje, nadziđivanja ili izvršiti zamjena građevinskog fonda, kako za potrebe sta

  • -
    Nadziđivanje postojećih objekata može se dozvoliti uz uslov da objekat na kojem se vrši nadziđivanje mora zadovoljiti konstruktivno-seizmičke uslove, te da spratnost nadzidanih objekata treba biti usklađena sa spratnošću susjednih objekata i ne može biti veća od maksimalne spratnosti za pojedine vrste građevina predviđene članom 5 ove odluke. Kod nadziđivanja-dogradnje postojećih objekata, nadzidani-dograđeni dio objekta treba unaprijediti estetske vrijednosti postojećeg izgleda objekta;
  • -
    Individualni objekti koji se nalaze u okviru regulacione linije planiranih naseljskih saobraćajnica, a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu, nađe odgovarajuće tehničko rješenje (eventualno suženje pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.);
  • -
    Na temeljima koji su evidentirani ažurnom geodetskom podlogom, a na kojima nisu predložene intervencije, moguća je realizacija objekata ukoliko nisu u koliziji sa planiranim objektima, tj. ako za to postoje prostorne mogućnosti, a za što će općinska služba u postupku upravnog rješavanja propisati urbanističko-tehničke uslove za izgradnju u skladu sa prostornim mogućnostima parcele i članom 5. ove odluke;
  • -
    Postojeći objekti društvene infrastrukture koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati isključivo u funkciji svoje primarne djelatnosti;
  • -
    Za objekte koji su izgrađeni bez odgovarajućih saglasnosti, a ovim Planom su predviđeni za rušenje u svrhu realizacije saobraćajnica, naknadna urbanistička saglasnost se ne može odobriti.
  • -
    Na postojećim objektima koji su predviđeni za rušenje mogu se odobriti samo radovi tekućeg održavanja, do privođenja prostora konačnoj namjeni;
  • -
    Za objekte koji se nalaze u zonama zaštitnih infrastrukturnih koridora potrebno je ispoštovati uslove definisane članom 16. ove odluke.

Uslovi za legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje, a koji podliježu Odluci o legalizaciji građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremenog karaktera ("Služb

Član 7.

- Za legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje koji se nalaze na stabilnim terenima (ST – povoljni tereni za građenje), potrebno je izvršiti pregled stanja konstrukcije objekata;

  • -
    Za legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje koji se nalaze na uslovno stabilnim terenima (UST - uvjetno stabilni, odnosno uvjetno povoljni tereni za gradnju), potrebno je izraditi geotehničke izvještaje pojedinačnih objekata, kao sastavni dio konstrutkivne faze projekta izvedenog stanja, koji će sadržavati potrebne podatke i radove za legalizaciju objekta, i to:
  • -
    dubina temeljenja
  • -
    istražni radovi u zoni objekta, minimalnog obima,
  • -
    pregled stanja konstrukcije objekta,
  • -
    projekat sanacije objekta, ukoliko na temeljima i objektu ima oštećenja, te okolnog terena,
  • -
    realizacija projekta sanacije temelja, objekta i okolnog terena i tehnički prijem radova.
  • -
    Za legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za građenje koji se nalaze na nestabilnom terenu (NT – nestabilni, nepovoljni i izrazito nepovoljni tereni za gradnju), osim navedenih uslova datih za objekte na uslovno stabilnim terenima (UST), neophodno je provesti detaljna geoinžinjerska istraživanja od strane ovlaštene institucije i sanacione radove na stabilizaciji terena, a prema uslovima datim u Elaboratu o geološkim i geomehaničkim osobinama terena, i to:
  • -
    veoma detaljna istraživanja klizišta,
  • -
    izrada projekta sanacije nestabilnog područja,
  • -
    uspostava monitoringa za opažanje klizišta,
  • -
    potvrda putem monitoringa da su primijenjene sanacione mjere imale pozitivan efekat, te da nema daljih opasnosti od nestabilnosti terena,
  • -
    tehnički prijem sanacionih radova.

Član 8.

Legalizacija ne podrazumijeva izdavanje urbanističke saglasnosti isključivo za objekat u zatečenim gabaritima, već ukoliko je potrebno izvršiti i rekonstrukciju, redizajn, uklanjanje nekih dijelova objekta, djelimične promjene gabarita sa urbanističkog aspekta ili ukoliko se dio gabarita nalazi u zaštitnom koridoru infrastrukturnih sistema, a prema uslovima koje utvrdi nadležna općinska služba.

Ukoliko nadležna općinska služba utvrdi da je za legalizaciju postojećeg objekta neophodno primijeniti neku od navedenih intervencija potrebno je izraditi idejni projekat koji se po potrebi može dostaviti Zavodu za planiranje na informaciju za aspekt arhitektonskog oblikovanja.

Član 9.

Svi uslovi iz člana 7. i 8. ove Odluke odnose se i na legalizaciju pomoćnih i drugih objekata u obuhvatu Plana.

Član 10.

Postojeći objekti koji nemaju obezbijeđen kolski pristup, ne mogu se legalizirati dok se ne obezbijedi minimalni pristup parceli, te ne riješe imovinsko pravni odnosi za taj pristup.

Član 11.

- Preduslov za korektno vodosnabdijevanje cijele padine Bojnik, Dobroševići, Ahatovići, Reljevo itd. je izgradnja primarnog transportnog cjevovoda DN 500 mm, dužine cca 2800m iz r. Blažuj (K.D. 558 m

  • -
    Uslov za korektno vodosnabdijevanje potrošača unutar obuhvata RP "Reljevo" je izgradnja primarnih elemenata vodovodnog sistema: r. Rječica 1 (K.D. 605 m n. m.; V=2 x 250 m3) i r. Rječica 2 (K.D. 665 m n. m.; V=2 x 100 m3), pumpne stanice Rječica 1 i Rječica 2, te potisni cjevovodi. Doprema vode u pomenute rezervoare vrši se putem cjevovoda DN 200 mm koji je potrebo izgraditi;
  • -
    Planiranim objektima br. 361, 362, 363, 373, 374 i postojećim objektima na ovom lokalitetu iznad kote 525 m n.m. (postojeći objekti na katastarskim parcelama k.č. br. 1861/26, 1861/27, 1861/10, 1861/12, 1861/32, 1861/33 K.O Reljevo), odnosno 10 m (1 bar) visinske razlike iznad postojećih i planiranih zona vodosnabdijevanja moguće je dati priključak na javnu vodovodnu mrežu samo za dvorišnu česmu. Tehničko rješenje snabdijevanja vodom od priključka na česmu do objekta će se definisati od strane nadležnog operatera;
  • -
    Za potrošače u jugo-zapadnom dijelu obuhvata Plana preduslov korektnog snabdijevanja predstavlja izgradnja dovodnog cjevovoda u zoni r. Donji Mihaljevići (K.D. 622 m n.m., V=2 x 250 m3) i dovodnog cjevovoda u ovoj zoni do obuhvata RP "Reljevo" za snabdijevanje do kote 635 m n.m.;
  • -
    Za objekte na parcelama k.č.122/14 i 1222/15 K.O. Reljevo, koji se nalaze u blizini glavnog gasovoda, uslovi za priključenje istih na javnu vodovodnu i kanalizacionu mrežu će se definisati u skladu sa uslovima i zahtjevima nadležnih operatera;
  • -
    U prilaznim putevima, za manji broj individualnih stambenih objekata, u kojima su Planom planirani cjevovodi DN 100 mm (dužine cca. 30-50 m) ili nisu planirani, daje se mogućnost polaganja priključnih vodova i manjeg profila samo za sanitarne potrebe, odnosno uslovi priključenja objekata na javnu vodovodnu mrežu objekta na ovim lokacijama će se definisati u postupku izdavanja odobrenja za građenje;
  • -
    Za sve trase cjevovoda koje su ovim Planom planirane izvan javnih površina – saobraćajnica, kroz privatne posjede, potrebno je u narednom periodu projektovanja obezbijediti puteve i koridore za polaganje cjevovoda, uz rješavanje imovinsko pravnih odnosa;
  • -
    Preduslov za izgradnju kanalizacione mreže za prikupljanje sanitarnih voda cijele padine Bojnik, Dobroševići, Ahatovići, Reljevo itd. je izgradnja PPOV "Priboj", čija će se mikrolokacija definisati u okviru Urbanističkog plana područja Sarajevo, i glavnih primarnih kolektora otpadnih sanitarnih voda do postrojenja;
  • -
    Planom je predviđena izgradnja separatne kanalizacione mreže;
  • -
    Do izgradnje kanalizacione mreže unutar obuhvata Plana, a i šire, svi korisnici moraju riješiti odvodnju otpadnih voda u skladu sa važećom zakonskom regulativom.

Saobraćajna infrastruktura

Član 12.

- Urbanističko-tehnički uslovi utvrđeni Prostornim planom područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine "Autocesta na koridoru Vc" za period 20 godina ("Službene novine Fede

  • -
    Prema Zakonu o cestama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/10, 16/10 i 66/13), zaštitni pojas uz javne ceste (zaštitni cestovni pojas) je pojas na kojem važi poseban režim gradnje i uspostavlja se s ciljem zaštite javne ceste i sigurnosti saobraćaja na njoj od štetnih uticaja i različitih aktivnosti u prostoru pored javne ceste;
  • -
    U postupku izdavanja odobrenje za građenje ili urbanističke saglasnosti za građenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar cestovnog i zaštitnog pojasa javne ceste organ nadležan za prostorno uređenje obavezan je zatražiti prethodnu saglasnost, odnosno odobrenje od upravitelja ceste;
  • -
    Zaštitni pojas u smislu stava ovog člana mjeri se od vanjskog ruba cestovnog pojasa tako da je u pravilu širok sa svake strane:
  • -
    autoceste 40 m,
  • -
    brze ceste 30 m,
  • -
    magistralne ceste 20 m,
  • -
    regionalne ceste 10 m,
  • -
    lokalne ceste 5 m.
  • -
    Saobraćajne površine, javne površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su Planom - Faza saobraćaja;
  • -
    Svaka planirana građevinska parcela mora imati kolski pristup na javnu saobraćajnu površinu, a prema normativima i odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje koji je utvrđen ovom Odlukom;
  • -
    Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti, a na osnovu tražene bruto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta, i to na sljedeći način:
  • -
    za stambenu izgradnju 1 stan – 1,1 parking mjesto,
  • -
    za poslovne sadržaje jedno parking mjesto na 60 m² /max. BGP.
  • -
    Garaža na parceli može se locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije. Moguća je i izgradnja garaže bočno u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobraćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaža mogu biti samo prizemni;
  • -
    Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima) na osnovu faza komunalne infrastrukture koje su sastavni dio Plana;
  • -
    Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu – ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu.

Uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina

Član 13.

Najmanje 30% od ukupne građevinske parcele potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti sadnjom visokog i niskog zelenila, naročito kod planiranih objekata kolektivnog stanovanja, društvene infrastrukture, centralnih i poslovnih sadržaja. Površina parkirališta na kojoj se sadi trava ne smatra se zelenom površinom.

Član 14.

Ovim Planom utvrđene su kategorije zelenila:

  • -
    zelenilo uz objekte individualnog stanovanja, stambeno-poslovne i objekte kolektivnog stanovanja;
  • -
    javne zelene površine;
  • -
    zaštitno zelenilo;
  • -
    linijsko zelenilo uz saobraćajnice;
  • -
    zelenilo groblja.
  • -
    Površine utvrđene kao neke od kategorija zelenila ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari;
  • -
    U zonama zelenila može se odobriti izgradnja pješačkih staza i urbanog mobilijara;
  • -
    Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se na osnovu odgovarajuće tehničke dokumentacije izrađene na osnovu Idejnog rješenja hortikulture i u skladu sa Elaboratom o inženjersko geološkim i geomehaničkim karakteristikama terena, koji je rađen za potrebe izrade Plana;
  • -
    Tehnički prijem arhitektonskih i drugih objekata podrazumijeva i prijem izvedenih radova na vanjskom uređenju;
  • -
    U zonama zaštitnog zelenila utvrđuje se zabrana građenja;
  • -
    Površine ovih zona se revitaliziraju zasadom dendro vrsta u većim grupacijama, s ciljem ostvarenja povećanja biološke stabilnosti padine, ali i estetsko-dekorativnih efekata;
  • -
    Kod realizacije podzemnih garažnih prostora se mora ispoštovati ozelenjavanje i uređenje nadzemnog dijela koje je utvrđeno planom odnosno Idejnim rješenjem hortikulture;
  • -
    Projektna dokumentacija za izgradnju objekata i saobraćajnica mora sadržavati i Projekte vanjskog uređenja sa hortikulturom, kao dio jedinstvenog rješenja.

Član 15.

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je predviđeno Planom.

Izgradnja objekata ne može započeti bez prethodno minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva obezbjeđenje adekvatnog saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na sanaciji i stabilizaciji terena.

Izgradnja objekata u obuhvatu Plana ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje.

Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni ne može se odobriti.

Uslovi korištenja zemljišta u zaštitnim infrastrukturnim koridorima

Član 16.

- U postupku izdavanja urbanističke saglasnosti za legalizaciju bespravno izgrađenog objekta unutar priobalnog pojasa vodotoka Rječica (za koji je urađen i uvršten u Plan projekat regulacije), tijelo

  • -
    U postupku izdavanja odobrenja za građenje, odnosno urbanističke saglasnosti za građenje novog ili legalizaciju bespravno izgrađenog objekta i instalacija u zaštitnom pojasu autoputa (kako je označeno u grafičkom dijelu plana), tijelo mjerodavno za prostorno uređenje obavezno je zatražiti prethodnu saglasnost odnosno odobrenje od upravitelja autocesteceste, shodno članu 58. Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/10);
  • -
    Objekti koji se nalaze na trasi dalekovoda, ne mogu se legalizovati bez saglasnosti JP Elektroprenos BiH, operativno područje Sarajevo, prema Pravilniku o zonama sigurnostinadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (Zakonom o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 07/02 i 13/03);
  • -
    U zaštitnom pojasu širine 30m obostrano od ose gasovoda Kladanj-Sarajevo ne mogu se graditi novi niti legalizovati postojeći objekti bez saglasnosti upravitelja gasovoda. U postupku izdavanja urbanističke saglasnosti za izgradnju novog ili legalizaciju bespravno izgrađenog objekta (odnosno postupku izdavanja odobrenja za građenje), unutar zaštitnog pojasa širine 30m obostrano od ose magistralnog gasovoda Kladanj-Sarajevo, tijelo mjerodavno za prostorno uređenje obavezno je zatražiti prethodnu saglasnost, odnosno odobrenje od upravitelja gasovoda, kompanije BH-Gas;
  • -
    Na dijelovima građevinskih parcela koji se nalaze u zaštitnom pojasu širine 30m obostrano od ose gasovoda Kladanj-Sarajevo, ne mogu se izvoditi bilo kakvi građevinski radovi i intervencije, iskopi, izgradnja bilo kakvih nadzemnih ili podzemnih objekata, izgradnja pomoćnih objekata, odlaganje građevinskog materijala, odlaganje otpada, postavljanje ograda ili sadnja drveća, bez prethodne saglasnosti i zadatih uslova, po potrebi i nadzora od strane upravitelja gasovoda, kompanije BH-Gas;
  • -
    Građevinske parcele planiranih objekata moraju se formirati na način da se obezbijedi nesmetan pristup magistralnom gasovodu sa minimalnom udaljenosti od 5 metara obostrano od ose magistralnog gasovoda i pravo služnosti za potrebe održavanja magistralnog gasovoda;
  • -
    Na svim postojećim vlasničkim parcelama koje se nalaze u zoni zaštitnog pojasa magistralnog gasovoda (30 m obostrano od ose gasovoda), potrebno je obezbijediti u pojasu od minimalno 5 m obostrano od ose gasovoda neometan pristup i pravo služnosti za potrebe održavanja magistralnog gasovoda;
  • -
    Rekonstrukcija postojećih i izgradnja planiranih saobraćajnica, kao i regulacija korita potoka Rječica u dijelu gdje se ukrštaju sa magistralnim gasovodom tretirat će se kao kritične tačke za koje treba izraditi posebne elaborate stabilnosti terena i zaštite magistralnog gasovoda prilikom njihovog projektovanja, na što saglasnost mora dati upravitelj gasovoda, kompanija BH-Gas.

Upravljanje otpadom

Član 17.

Sistem upravljanja otpadom u obuhvatu Plana mora funkcionisati u skladu sa odredbama Zakona o komunalnoj čistoći ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 14/16, 34/16, 19/17, 20/18, 22/19), kao i drugim zakonskim i podzakonskim aktima iz predmetne oblasti.

Sistem upravljanja otpadom u obuhvatu Plana je planiran u skladu sa usmjerenjima iz Elaborata o lokacijama reciklažnih dvorišta, niša i zelenih otoka sa lociranjem u prostorno-planskoj dokumentaciji i investicijskim planom Općine Novi Grad Sarajevo, kojim je definisan koncept prikupljanja otpada i tehničke smjernice za projektiranje infrastrukture za prihvat otpada.

Obzirom na prostorne mogućnosti u obuhvatu Plana, postupak prikupljanja, odvajanja otpada radi ponovne upotrebe i/ili reciklaže nužno je vršiti na sljedeći način:

  • -
    Za postojeće i planirane individualne stambene objekte uspostaviti dvolinijski sistem prikupljanja otpada na način da im se dodijele posude- kante u dvije boje: žuta kanta za suhu (papir, plastična, metalna i staklenu ambalaža) i crna kanta za mokru (ostali miješani otpad) frakciju, čija će veličina zavisiti od količine proizvedenog otpada i učestalosti odvoza otpada;
  • -
    U dijelovima naselja u kojima nije moguće uspostaviti dvolinijski sistem prikupljanja otpada, zadržati postojeće lokacije za prikupljanje otpada, te na istim, u skladu sa prethodno spomenutim Elaboratom, izgraditi planirani tip zelenog otoka sa posudama za selektivno prikupljanje otpada, tačnije pet lokacija zelenog otoka Tip 3;
  • -
    Za novoplanirane stambene, stambeno-poslovne, poslovne objekte i objekte društvene infrastrukture vlasnici objekta su dužni u saradnji sa Općinom Novi Grad Sarajevo i KJKP "RAD", pri izradi investiciono-tehničke dokumentacije, predvidjeti lokacije za selektivno prikupljanje otpada u okviru vanjskog uređenja građevinske parcele ili utvrditi prostoriju u okviru samog objekta;
  • -
    Za postojeće poslovne objekte pravni subjekti su dužni imati vlastite posude za prikupljanje otpada u okviru građevinske parcele ili u prostoriji u okviru samog objekta, te u skladu sa zakonskim propisima razdvajati i odvojeno skladištiti otpad na mjestu nastanka (sklopiti odgovarajući ugovor ili sporazum sa ovlaštenim operatorom koji će preuzeti daljnju brigu o otpadu);
  • -
    Na uređenim zelenim površinama postaviti zelene otoke manjih kapaciteta koji će se uklapati u prirodni ambijent i koji će činiti set korpi u kojima će se odvajati papir, staklo, plastika i miješani otpad.

Ostale odredbe

Član 18.

U postupku donošenja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje, nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine moraju biti isprojektovani i izvedeni prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uslovima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ('"Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00), a nadležni organi dužni su obezbjediti punu primjenu navedene Uredbe.

Član 19.

Ograde kod stambenih objekata se predviđaju jedino za slobodnostojeće individualne objekte i objekte u nizu. Ograda može biti maksimalne visine 1.20 m i postavljena po regulacionoj liniji, u skladu sa članom 16. ove Odluke. Ograde trebaju biti realizovane tako da budu transparentne uz kombinaciju sa živim materijalom (živa ograda).

Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.

Član 20.

Izgradnja objekata privremenog karaktera ne može se odobriti, izuzimajući privremene objekte za potrebe gradilišta.

Privremeni objekti za potrebe gradilišta moraju se ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem građevine.

Član 21.

Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih stambenih objekata, kao i objekti u cjelini, mogu se pretvarati u poslovni prostor uz poštivanje uslova parkiranja i garažiranja vezanih za poslovne objekte.

U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu, okoliš i standard života u susjednim objektima i koje se vrše u objektima izgrađenim u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše.

Član 22.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/03, 22/06 i 43/10) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", br. 21/05 i 59/07).

Član 23.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti geološki nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8( MCS.

Projektna dokumentacija za realizaciju novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente građevina i radova na okolnom terenu na osnovu inženjersko-geološkog i geotehničkog izvještaja, koji treba biti urađen od strane ovlaštene firme ili institucije.

Član 24.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-GV-02-1154-1/23
26. jula 2023. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Jasmin Ademović, s. r.