Aktio

Grad Sarajevo - Gradsko vijeće

Odluka o usvajanju Plana Grada Sarajeva za prevenciju i smanjenje otpada od hrane i gubitaka hrane 2023.-2026. godina

Na osnovu člana 26. stav 1. tačka 2. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08 - Prečišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na 21. sjednici održanoj dana 30.11.2022. godine, donijelo je

ODLUKU
O USVAJANJU PLANA GRADA SARAJEVA ZA PREVENCIJU I SMANJENJE OTPADA OD HRANE I GUBITAKA HRANE 2023.-2026. GODINA

Član 1.Usvajanje plana

Ovom odlukom usvaja se Plan Grada Sarajeva za prevenciju i smanjenje otpada od hrane i gubitaka hrane 2023.-2026. godina, koji je sastavni dio Odluke.

Član 2.Izmjene i dopune Plana

Izmjene i dopune Plana Grada Sarajeva za prevenciju i smanjenje otpada od hrane i gubitaka hrane 2023.-2026. godina, vrše se na način i po postupku za njegovo donošenje.

Član 3.Podnošenje Informacije

Gradskom vijeću Grada Sarajeva podnosi se Informacija o provođenju Plana Grada Sarajeva za prevenciju i smanjenje otpada od hrane i gubitaka hrane 2023.-2026. godina, jednom godišnje ili po potrebi.

Član 4.Stupanje na snagu

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-GV-02-1828/22
30. novembra 2022. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Jasmin Ademović, s. r.

PLAN GRADA SARAJEVA
ZA PREVENCIJU I SMANJENJE OTPADA OD HRANE I GUBITAKA HRANE 2023.-2026. GODINA NOVEMBAR 2022.

POPIS SKRAĆENICA

BiH

Bosna i Hercegovina

UNDP

UNDP

EU

Evropska unija

FAO

Organizacija za prehranu i poljoprivredu UN-a

GFN

Global Food Banking Network

GHG

Staklenički plinovi

MZO

Ministarstvo za zaštitu okoliša

NVO

Nevladina organizacija

OECD

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj

PON-

Regionalni centar za zaštitu okoliša

UNECE

Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Evropu

UNICEF

Fond Ujedinjenih naroda za hitne slučajeve djece

WBIF

Okvir za ulaganja na zapadnom Balkanu

SADRŽAJ
POPIS SKRAĆENICA
SADRŽAJ
1. Uvod
2. Definicije i terminologija
3. Globalni problem otpada od hrane
4. Pravna osnova
4.1. EU politike iz oblasti otpada od hrane
4.3.2. EU fondovi i drugi donatori
Poticanje boljeg korištenja fondova EU-a i drugih donatora na području sprječavanja otpada od hrane i doniranja hrane.
5. Laboratorij za hranu (Food lab) i čvorište za hranu (Food hub)
5.1. Sarajevo Food Lab
6. Banka hrane
6.1 Koraci za uspostavljanje banke hrane
6.2. Studija izvodljivosti banke hrane
6.3. Planirana Sarajevska banka hrane
7. Mjere i aktivnosti
8.1. Analiza propisa koji tretiraju pitanje otpada od hrane i gubitaka hrane
8.1.1. Izrada analize pravnog okvira
8.1.2. Kampanja promocije zaključaka i preporuka iz urađene Analize
8.1.3. Edukacija relevantnih aktera na osnovu urađene Analize
8.1.4. Zagovaračka kampanja za izmjenu propisa sa ciljem smanjenja stvaranja otpada od hrane i gubitaka hrane 22
8.2. Razvoj Sarajevo Food Lab-a
8.2.1. Kampanja promocije Sarajevo Food Lab-a i prijem novih članova
8.2.2. Kreiranje komunikacijskih kanala Sarajevo Food Lab-a sa pratećim sadržajima
8.2.3. Zajedničko apliciranje na dostupne fondove sa ciljem obezbjeđivanja sredstava
za implementaciju mjera iz Plana
8.2.4. Zajedničko djelovanje na lokalnom i međunarodnom nivou sa ciljem doprinosa rješavanju problema iz ove oblasti
8.3. Osnivanje banke hrane u Sarajevu
8.3.1 Izrada studije izvodljivosti banke hrane u Sarajevu
8.3.2 U skladu sa rezultatima studije izvodljivosti organizovati naredne aktivnosti u
pravcu osnovanja banke hrane u Sarajevu
8.4. Edukacija, podizanje nivoa svijesti i informisanje potrošača o prevenciji i smanjenju stvaranja otpada od hrane
8.4.1. Edukacija djece predškolske i školske dobi
8.4.2. Profesionalni razvoj obrazovnih radnika iz oblasti otpada od hrane
8.4.3. Izrada promotivnih materijala sa ciljem edukacije javnosti o ovoj temi
8.5. Ulaganje u istraživanja i inovativna rješenja koja doprinose prevenciji i smanjenju stvaranja otpada od hrane
8.5.1. Uspostavljanje saradnje sa univerzitetima na temu otpada od hrane
8.5.2. Podsticanje naučno-istraživačkih radova iz oblasti otpada od hrane
8.5.3. Organizacija hackathona, takmičenja i izazova na temu smanjenja otpada od hrane
8.6. Promoviranje društvene odgovornosti prehrambenog sektora
8.6.1. Izrada studije izvodljivosti banke hrane u Sarajevu
8.6.2. U skladu sa rezultatima studije izvodljivosti organizovati naredne aktivnosti
u pravcu osnovanja banke hrane u Sarajevu
8.7. Digitalna platforma
8.7.1. Izrada web stranice i pratećih društvenih mreža iz oblasti smanjenja otpada od hrane
8.7.2. Izrada mobilne aplikacije koja doprinosi smanjenju otpada od hrane
8.8. Medijska kampanja
8.8.1. Pokretanje kampanje na društvenim mrežama na temu smanjenja otpada od hrane
8.8.2. Kreiranje podcasta na temu smanjenja otpada od hrane i gubitaka hrane
9. Primjeri dobre prakse
9.1. Smanjenje otpada od hrane i gubitaka hrane u Beču
9.2. "Kutija za užitak"
9.3. Tanjir Više, Bosna i Hercegovina
9.4. Foodhub.hu u Budimpešti, Mađarska
9.5. Laboratorij prehrambenog sistema u Kanadi
9.6. Phoenix, Francuska
9.7. Food Hub u okrugu Kane, Illinois, SAD
9.8. Previše dobro za bacanje (Too Good To Go - TGTG), Danska
10. Studija slučaja: Iskustvo Češke Republike u smanjivanju gubitaka hrane
10.1. Historija banke hrane u Češkoj Republici
10.2. Finansiranje banke hrane
10.3. Državno prikupljanje hrane u Češkoj
10.4. Pravni okvir banke hrane u Republici Češkoj
10.5. Nesnězeno i Jídlov, Češka
Studija slučaja: Praška banka hrane
10.6. Prijevoz hrane
10.7. Kompostiranje organskog otpada u banci hrane
11. Studije slučaja medijskih kampanja
11.1. Kampanja Voli hranu, mrzi otpad (Love Food Hate Waste (LFHW)), Velika Britanija
11.3. Pisani informativni materijal
11.4. Napisane poruke u menzi

1. Uvod

Procjene pokazuju da u Bosni i Hercegovini dnevno na deponiji završi cca. 500 tona otpada od hrane. Na temelju istraživanja, zaključeno je da više od 12% dnevnog odlaganja otpada u Kantonu Sarajevo čini otpad od hrane. S druge strane, više od 20% stanovništva u BiH živi na ili ispod apsolutne linije siromaštva.
Otpad od hrane je složen globalni problem koji donosi vrlo ozbiljne socijalne, ekološke i ekonomske posljedice koji su međusobno povezani. Zbog toga otpad od hrane zaslužuje veliki stepen prioriteta i pažnju relevantnih aktera da uspostave pametne strategije i provedu efektivne mjere koje osiguravaju smanjenje otpada i gubitaka od hrane.
Sa stanovišta cirkularne ekonomije, ispravnim postupanjem s resursima izbjegava se stvaranje otpada a ako do njega ipak dođe, otpad može biti i vrijedan resurs. Takav stav je u slučaju otpada od hrane apsolutno primjeren, jer višak hrane može biti raspoređen na način da pomogne i nahrani veliki broj ljudi.
Grad Sarajevo će po uzoru na druge gradove koji se uspješno bave ovom problematikom, predložiti i implementirati mjere za smanjenje i sprječavanje otpada od hrane i gubitaka hrane.
Cilj ovog strateškog dokumenta je predložiti rješenja koja pomažu u smanjenju otpada od hrane te kreirati sinergiju sa svim akterima koji mogu dati doprinos u rješavanju ovog značajnog problema.
Dokument je fokusiran na teritoriju Sarajeva na kojem je planirana analiza i tretiranje ove problematike. Grad Sarajevo ima za cilj usvojiti mjere i aktivnosti sprječavanja otpada i gubitaka od hrane, a koje bi mogle biti implementirane i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine.

2. Definicije i terminologija

Da bismo razumjeli terminologiju povezanu s viškovima hrane i otpadom od hrane, potrebno je objasniti nekoliko definicija, kao što su gubitak hrane, otpad od hrane, lanac snabdijevanja hranom, te izraze poput "najbolje upotrijebiti do" i "upotrijebiti do datuma".
Gubitak hrane i otpad od hrane
Gubitak hrane definiše se kao "smanjenje količine ili kvalitete hrane". Gubitak hrane se događa u fazi proizvodnje, skladištenja, prerade i distribucije u lancu vrijednosti hrane. To je obično neželjeni rezultat poljoprivrednog postupka ili tehničkog ograničenja u skladištenju, infrastrukturi, pakiranju i/ili marketingu. 1
Otpad od hrane je dio gubitka hrane i odnosi se na odbacivanje ili alternativnu (neprehrambenu) upotrebu hrane koja je sigurna i hranjiva za ljudsku prehranu duž cijelog lanca snabdijevanja hranom, od primarne proizvodnje do nivoa krajnjih potrošača u domaćinstvu. 2
To se odnosi na hranu koja je kvalitetna i pogodna za konzumaciju, ali se ne konzumira jer se baca - prije ili nakon što bude ostavljena da se pokvari. Otpad od hrane se obično događa, ali ne i isključivo, u fazi maloprodaje i potrošnje u lancu vrijednosti hrane. To je obično rezultat nemara ili svjesne odluke da se hrana baci.
Iako se gubitak hrane i otpad od hrane događaju širom svijeta, gubitak hrane je uglavnom zastupljeniji u zemljama u razvoju, dok je otpad od hrane uglavnom zastupljen u razvijenim zemljama. Problematiku otpada od hrane često lakše riješiti edukacijom. Smanjenje gubitka hrane zahtijeva pametna logistička poboljšanja.
Lanac snabdijevanja
Lanac snabdijevanja hranom je povezani niz aktivnosti koje se koriste za proizvodnju, preradu, distribuciju i konzumiranje hrane. Lanac snabdijevanja hranom započinje kada su sirovine za hranu spremne za ulazak u ekonomski i tehnički sistem za proizvodnju hrane ili domaću potrošnju. 3.
Slika 1. Lanac snabdijevanja hranom
Najbolje upotrijebiti do / Upotrebljivo do
"Najbolje upotrijebiti do" označava datum do kada hrana zadržava očekivanu kvalitetu. Hranu je i dalje sigurna za konzumaciju i nakon navedenog dana "najbolje upotrijebiti do", pod uslovom da se poštuju upute za skladištenje i ne ošteti pakiranje, ali može početi gubiti okus i teksturu. 4
Hrana sa oznakom "upotrijebiti do" nije sigurna za konzumiranje nakon isteka tog datuma.
Cirkularna ekonomija
Cirkularna ekonomija novi je ekonomski model koji zamjenjuje donedavno najpopularniji linearni. Ovaj su koncept među prvima spomenuli britanski ekonomisti Turner i Pearce, koji su primijetili nedostatak želje za održivim razvojem kod tradicionalnih privrednika. Osim njih mnogi su se ekonomisti uhvatili u koštac s ovim problemom. Tradicionalno poimanje života svodilo se na politiku uzimanja, iskorištavanja i odbacivanja, dok cirkularni model zagovara povratak prirodi i ponovno iskorištavanje već upotrijebljenog. Skretanje pažnje na energetsku učinkovitost i ekološku održivost temelj je ovog načina razmišljanja, a može se primijeniti na sve aspekte života. Glavni benefiti ovog modela su ekonomske uštede, nova radna mjesta, ušteda resursa i energije te doprinos ublažavanju klimatskih promjena.
Bio-otpad
Bio-otpad je kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad te zauzima skoro trećinu kućnog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog komposta.
Upravljanje otpadom od hrane
Prema hijerarhiji upravljanja otpadom od hrane, prednost se daje upravo sprječavanju nastajanja otpada od hrane, a to znači učinkovitu proizvodnju, preradu, skladištenje, prodaju i ostalu distribuciju hrane uz minimalno stvaranje viškova. S obzirom na specifičnosti te različite razloge gubitka hrane i nastajanja otpada od hrane, svaka faza od proizvodnje, prerade, distribucije do konzumacije hrane zahtijeva različite pristupe u prepoznavanju uzroka i načina rješavanja problema prekomjernog bacanja hrane.
Hijerarhija otpada od hrane
Osnovna evropska smjernica za uspostavljanje sistema upravljanja otpadom je hijerarhija otpada (prevention/re-use/recycling/recovery/disposal) (Evropska komisija, 2008). Prvi i najvažniji korak je smanjivanje količina i sprječavanje nastanka otpada na izvoru (prevention). Mnogo proizvoda koji se više ne koriste umjesto odbacivanja mogu se prenamijeniti ili ponovno koristiti (re-use). Dio otpada se može obraditi te se iz njega izdvajaju korisne sirovine od kojih će nastati novi proizvod ili će imati neku drugu upotrebnu vrijednost, kao što je recikliranje (recycling) ili kompostiranje (composting).
Dio otpada koji se ne može ponovno koristiti ili reciklirati može se iskoristiti za dobivanje toplinske i/ili električne energije, odnosno energetski se oporaviti (recovery). I na kraju, najmanje poželjna opcija je odlaganje otpada, korak koji je prihvatljiv samo ako su iscrpljeni svi prethodni koraci (disposal).
Taj postulat slijedi i upravljanje otpadom od hrane. Prvi i najvažniji korak je spriječiti nastanak otpada od hrane. Drugo, ako se otpad može pojaviti zbog viškova, hrana se prvo treba preraspodijeliti ljudima. Treće, ako nije moguće postići ljudsku potrošnju hrane, ona se može se koristiti za hranidbu životinja. Hijerarhija zatim predlaže bilo koja druga industrijska upotreba otpada od hrane, poput proizvodnje energije, bioenergije i sl. Posljednja dva nivoa hijerarhije oporavka otpada od hrane su kompostiranje hrane i konačno odlaganje na odlagališta, najmanje poželjno rješenje.
3. Globalni problem otpada od hrane
Otpad od hrane je prepoznat kao vrlo složen i globalni problem. Definisan je kao jedan od ciljeva održivog razvoja (SDG), jer nosi društvene, okolinske i ekonomske posljedice. Podaci koji ukazuju na obim probleme su sljedeći:
- Godišnje se gubi ili otpadom postaje oko 17% hrane dostupne na potrošačkom nivou u svijetu. (UNEP "Food Waste Index Report 2021)
- Više od 690 miliona ljudi danas nema dovoljno za jesti. (UNEP "Food Waste Index Report 2021)
Podaci pokazuju da najviše otpada od hrane u lancu snabdijevanja hranom generiraju potrošači: "Evropski potrošači kod kuće su najveći rasipnici s udjelom od 38%. Slijede poljoprivreda (23%), hotelijerstvo i ugostiteljstvo (14%), sektor prerade i skladištenja (12%), supermarketi (9%) i prehrambena industrija (5%). 5 Roba koja najviše postaje otpad u domaćinstvima su voće, povrće i žitarice. 6 Međutim, mogu postojati razlike između regija. Studija pokazuje da postoji korelacija između stepena razvijenosti i količine otpada od hrane: "Regionalno se oko 56 posto ukupnih gubitaka i otpada od hrane javlja u razvijenom svijetu - Sjevernoj Americi, Oceaniji, Evropi i industrijaliziranim azijskim državama Kini, Japanu i Južnoj Koreji - dok na zemlje u razvoju otpada 44 posto gubitka". 8
Sl. 2. Globalni podaci o otpadu od hrane , Aljazeera/FAO, UN, 2019. godina
4. Pravna osnova
4.1. EU politike iz oblasti otpada od hrane
U međunarodnom političkom smislu otpad od hrane nema dugu historiju, jer je prva akcija poduzeta 2010. godine kada je objavljena "Pripremna studija o otpadu od hrane širom EU27". Organizacija za prehranu i poljoprivredu UN-a (FAO) izvijestila je 2011. godine da se oko jedne trećine proizvedene hrane gubi, što je dovelo do pojačane aktivnosti EU u donošenju relevantnih politika 7. U tom kontekstu razvijeno je nekoliko setova politika, što pokazuje važnost i sve veću podršku pitanju sprječavanja otpada od hrane.
Evropska komisija je 2014. godine intenzivirala aktivnosti donošenja politika iz oblasti cirkularne ekonomije. U konačnom Akcionom planu pod nazivom "Zatvaranje petlje", otpad od hrane prepoznat je kao prioritetno područje s preuzetom obavezom EU o smanjenju otpada od hrane. 8
Evropska komisija je također objavila još jedan praktičan i koristan dokument: Preraspodjela hrane u EU – Mapiranje i analiza postojećih regulatornih i političkih mjera koje utječu na preraspodjelu hrane iz država članica EU. Riječ je o dokumentu na 300 stranica koji opisuje politike povezane s doniranjem hrane u svakoj zemlji članici EU 9.
Evropska komisija je usvojila Smjernice Evropske Unije o donacijama hrane (2017/C, 361/01) kao dio Akcionog plana cirkularne ekonomije objavljenog 16. oktobra 2017. godine. Ovaj dokument je na 42 stranice i obuhvata sve važne informacije o donacijama hrane.
Smjernice EU o donacijama hrane nastoje olakšati usklađivanje pružatelja i primatelja viška hrane s relevantnim zahtjevima utvrđenim u regulatornom okviru EU (npr. sigurnost hrane, higijena hrane, praćenje, odgovornost, PDV, itd.) te promovisati zajedničko tumačenje propisa EU koji se primjenjuju na preraspodjelu viška hrane od strane regulatornih tijela u državama članica EU 10.
Donacije hrane moraju biti u skladu s Općim zakonom o hrani i pravilima EU o higijeni hrane koje pratite državne mjere i/ili smjernice svake države. Osnovna pravila su definisana Općim zakonom o hrani (Uredba (EZ) br. 178/2002) 11 i Paketom za higijenu hrane (Uredba (EZ) br. 852/2004 12 i 853/2004) 13. Postoje posebna pravila za učesnike lanca snabdijevanja hranom koji tretiraju proizvode životinjskog porijekla (meso, proizvodi ribarstva i akvakulture, mliječni proizvodi, jaja i proizvodi od jaja, itd.) jer se na njih moraju primjenjivati posebni higijenski zahtjevi Uredbe (EZ) br. 853/20048. EU pravila o higijeni hrane su generalna i nude veliki stepen fleksibilnosti zavisno o tipu objekta, ali često uključuju sljedeće:
- Registracija objekta kod nadležnih tijela,
- Primjena dobrih higijenskih praksi,
- Provedba postupaka koji se temelje na principima Analize opasnosti i kritične kontrolne tačke (HACCP)." 14
U skladu sa zahtjevima nove "Farm to Fork" strategije, Evropska komisija će nastojati pojačati aktivnosti na sprječavanje gubitka i otpada od hrane širom EU. Ova strategija, koju je Komisija usvojila kao dio Evropskog zelenog dogovora, predlaže niz akcija kako bi se omogućio prelazak na održivi prehrambeni sistem u EU koji štiti sigurnost hrane i osigurava pristup zdravoj ishrani sa zdrave planete. Smanjenje gubitka i otpada od hrane sastavni je dio akcionog plana strategije.
Prema CEVES-u (2019), u EU se količine otpadne hrane procjenjuju na oko 88 miliona tona. Domaćinstva stvaraju otpad sa 53%, a HORECA sa 12%, što je skoro 10,5 miliona tona. To znači da je HORECA industrija značajan proizvođač otpada od hrane. Istovremeno industriju čine objekti (hoteli, restorani) koje karakterizira visoka koncentracija otpada od hrane i stoga pokazuje veliki potencijal za smanjenje rasipanja hrane uz relativno male intervencije.
To je razlog što je za većinu planova upravljanja otpadom HORECA industrija (zajedno s drugim velikim proizvođačima otpada od hrane kao što su bolnice, škole, univerziteti i fakulteti) među prvim prioritetnim fokusnim točkama za napore minimiziranja otpada hrane, kao i za uvođenje shema odvajanja izvora organskog otpada.
4.2. Pravni propisi u BiH iz oblasti otpada i gubitaka hrane
Bosna i Hercegovina je zajedno s ostalim državama članicama Ujedinjenih naroda (UN-a) potvrdila opredjeljenje za smanjenje otpada od hrane za 50% do 2030. godine, a što je utvrđeno Agendom za održivi razvoj za 2030. godinu, usvojenom na samitu UN-a u New Yorku, u septembru 2015. godine.
Agenda za održivi razvoj tretira pitanje otpada od hrane u okviru Cilja održivog razvoja - SDG 2, smanjenje gladi, te također u okviru SDG 12 - Osigurati održive obrasce potrošnje i proizvodnje, sa posebnim akcentom na podcilj 12.3. koji je fokusiran da prepolovi otpad od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnom i potrošačkom nivou, te smanji gubitke hrane u lancima proizvodnje i snabdijevanja do 2030. godine. Indikator je Globalni indeks gubitaka hrane. 15
Procjenjuje se da se u Bosni i Hercegovini dnevno odlaže 500 tona otpada od hrane. Istraživanja pokazuju da više od 12% dnevnog odlaganja otpada na deponiji sastoji se od otpada od hrane u Kantonu Sarajevo.19 Nažalost, procjene govore i da oko 20% stanovništva živi na ili ispod apsolutne linije siromaštva.
Prema Ceri i saradnicima (2018.), prosječna stopa stvaranja otpada je 0,89 kg/glavi/po danu (podaci iz 2015. godine), ukupna količina komunalnog otpada koji se godišnje stvara je oko 1,3 miliona tona (2015. godina). Prehrambeni otpad (organski otpad) je dominantna frakcija i varira od 25% (kantonalni prosjek) do čak 50% (općinski prosjek). 16
Kanton Sarajevo
- Procjena za trenutno stanje (na temelju ograničenih dostupnih podataka):
- U Kantonu Sarajevo se dnevno generira 50-63 t otpada od hrane (= 18 250 – 22 995 t/godišnje)
- Izračun:
- 438 443 (broj stanovnika Kantona Sarajevo) x 0,00089 t/glavi/dnevno otpada u BiH = 390,21 tx 0,15 (prosječni postotak otpada od hrane u komunalnom otpadu u Sarajevu, različiti izvori podataka) = 59 t dnevno otpada od hrane (= 21 535 t/godišnje)
- Procjena za cilj za 2030. godinu za otpad od hrane:
- 29,5 t otpada od hrane dnevno (= 10 768 t/godišnje)
Uz to, NVO CENER21 navodi da "Istraživanje provedeno na Univerzitetu u Sarajevu ukazuje na to da se u Kantonu Sarajevo godišnje u ugostiteljskoj industriji generira oko 2000-3000 t otpada od hrane i odlaže na gradsku deponiju". 17
Podaci o otpadu od hrane koji generiraju drugi akteri u lancu snabdijevanja hranom bi pomogli da se ilustrira cijela situacija u svim sektorima, npr. domaćinstva, supermarketi, proizvođači, poljoprivredno poslovanje itd.
Doniranje hrane je složenije i ograničeno za ugostiteljski sektor iz razloga sigurnosti hrane. Međutim, obično postoji prostor za specifičan stav i prepoznavanje određenih situacija i slučajeva "na primjer, hlađenje obroka na kraju usluge može olakšati doniranje hrane. Neke države članice EU i trgovinske organizacije su uspostavile ili trenutno razvijaju posebne smjernice za taj sektor".
Akteri preraspodjele viška hrane
Višak hrane generiraju subjekti u svakoj fazi lanca snabdijevanja hranom. Na temelju definicije iz smjernica EU-a o doniranju hrane možemo definisati dvije glavne grupe aktera u okviru preraspodjele viška hrane, odnosno organizacije "donatori" i organizacije "primatelji".

Akteri preraspodjele viška hrane

"Donatorska" organizacija

Organizacija "primatelj"

- Primarna proizvodnja, npr. poljoprivredni sektor

- Organizacije u pozadini – npr. banke hrane. Te organizacije primaju višak hrane direktno od donatorskih organizacija. One osiguravaju prijevoz, skladištenje i preraspodjelu viška hrane putem dobrotvornih organizacija, socijalnih servisa i NVO-a. U nekim zemljama banke hrane pružaju višak hrane i direktno pojedinim korisnicima.

- Prerada i proizvodnja hrane, npr. proizvođači hrane

- Maloprodaja i druga distribucija, npr. supermarketi, namirnice

- Organizacije na prvoj liniji – Te organizacije primaju višak hrane od organizacija iz pozadine ili direktno od aktera u lancu prehrane. One osiguravaju distribuciju direktno svojim klijentima, npr. direktno ljudima kojima je hrana potrebna, narodnim kuhinjama itd.

- Restorani i ugostiteljski sektor, npr. sektor HORECA

Tabela 1. Akteri u preraspodjeli viška hrane, Smjernice EU-a o doniranju hrane, 2017. godina.
Organizacije primatelji
Nevladine i dobrotvorne organizacije
Obično se saradnja između banaka hrane i dobrotvornih udruženja stvara vrlo prirodno i organski. Dobrotvorne organizacije koje sarađuju s ljudima kojima je hrana potrebna su obično vrlo otvorene za ta partnerstva. Preporučuje se da primatelji budu oni koji osiguravaju prijevoz i dolaze po hranu u centralno skladište banke hrane. Ovo je vrlo efektivno partnerstvo jer nevladine organizacije već imaju mrežu svojih klijenata kojima je potrebna pomoć.
Saradnja banaka hrane i izbjegličkih kampova u BiH predstavlja još jedan efektivan način za vrlo efektivnu distribuciju hrane direktno onima koji su u krizi. Ponekad se izbjeglički kampovi nalaze daleko od grada, pa se logistika i prijevoz moraju organizovati i njima se mora upravljati.
Donatorske organizacije
Osim supermarketa, prehrambenih proizvoda i proizvođača, može se uspostaviti i saradnja i s farmama i poljoprivrednim poduzećima. Međutim, potrebno je provjeriti interes ovih aktera. Informacije nekih čeških agrobiznisa su da oni nisu bogat izvor viška hrane, jer vrlo dobro računaju svoja ulaganja za sezonu i cilj im je vratiti uloženo finansiranje. Međutim, s druge strane, postoje iskustva s manjim poljoprivrednim farmama i agrobiznisima koji su otvoreni za ponudu voća i povrća koje nema dobar estetski izgled i koje nije prikladno za prodaju u supermarketima samo zbog svog vizualnog izgleda. U Češkoj je lokalna nevladina organizacija "Save the food" sarađivala s poljoprivrednicima koji dozvoljavaju volonterima da dođu na polje i uberu voće i povrće koje nije pogodno za komercijalnu prodaju.
Kako uključiti donatorske organizacije
Članovi laboratorija za hranu sarađuju zajedno, a koordinira ih koordinator projekta u centru. Laboratorij za hranu se može finansirati iz državnih/međunarodnih programa za donacije ili iz privatnog sektora, npr. od strane kompanija u okviru njihovih programa društvene odgovornosti.
Postoji i izraz "čvorište za hranu – Food Hub" koji bi se mogao koristiti kao sinonimi "laboratorija za hranu", ali ponekad se može razlikovati od njega, jer se u nekim slučajevima čvorišta za hranu više odnose na tijelo koje povezuje lokalne farmere s lokalnim restoranima i drugim trgovcima hranom, čiji je cilj kraći i brži lanac snabdijevanja hranom i podrška lokalnim malim poljoprivrednicima. Međutim, vrlo je individualno koja će misija i aktivnosti biti dio dnevnog reda Food lab-a ili Hub-a, a s neke tačke gledišta to može biti samo igra riječi.
Vodič za resurse regionalnog čvorišta za hranu USDA definiše čvorište kao "kompaniju ili organizaciju koja aktivno upravlja agregiranjem, distribucijom i marketingom prehrambenih proizvoda naravno, prvenstveno od lokalnih i regionalnih proizvođača kako bi ojačala njihovu sposobnost da zadovolje potražnju na veliko i malo i institucionalno". (Dream Hub, 2018.)
Osnivanje prehrambenog laboratorija bi trebalo imati pozitivan efekt jer ova grupa predstavlja najbolju mješavinu lokalnih stručnjaka za otpad od hrane iz lanca snabdijevanja hranom.
5.1. Sarajevo Food Lab
Sarajevo Food Lab je ideja za novi pristup hrani: kolaboracioni model za generisanje inovativnih rješenja i sistemskih promjena u našem odnosu prema hrani. Primarna misija Laba je doprinijeti smanjenju otpada od hrane i gubitaka hrane, te osmisliti i realizovati dobre prakse i inovativna rješenja za ovaj problem u Lokalnom kontekstu, čije su društvene i okolinske implikacije sve značajnije. Lab će se također baviti i aspektima hrane koji generišu pozitivne vrijednosti.
Okupljeni oko inicijative Gradske uprave Grada Sarajeva i Accelerator Laba UNDP-a u Bosni i Hercegovini, članovi Sarajevo Food Laba čine kreativno partnerstvo različitih s hranom povezanih pojedinaca iz javnog i privatnog sektora, obrazovnih institucija i aktivističkih udruženja za rješavanje problema dostupnosti iskorištenosti hrane u Sarajevu.
Sarajevo Food Lab je, dakle, prostor u kojem se "kuhaju" rješenja za sprječavanje nastajanja otpada od hrane, spašavanje višaka hrane i recikliranje već nastalog otpada od hrane da bi se stvorila nova vrijednost.
6. Banka hrane
6.1 Koraci za uspostavljanje banke hrane
S obzirom da u Bosni i Hercegovini ne postoji ni jedna službeno uspostavljena banka hrane, prvi korak u rješavanju problema preraspodjele viškova hrane bilo bi formiranje takve institucije u svim većim gradovima.
Koraci za uspostavljanje banke hrane su sljedeći:
1. Mapirati višak hrane na lokaciji,
2. Za konsultaciju kontaktirati FEBA-u,
3. Uspostaviti neprofitni status – banke s hranom obično rade kao neprofitne organizacije. Lokalno odgovorno tijelo preporučuje službeno uspostavljanje neprofitnog statusa,
4. Sarađivati s lokalnim vlastima, npr. Gradskom upravom. Takva podrška je vrlo važna,
Glavna ideja laboratorija za hranu je okupiti relevantne pojedince i institucije koji redovno rade na rješenjima za prevenciju i smanjenje otpada od hrane. Članovi interdisciplinarnog tima iz različitih područja, zajedno sa zamjenicima u praksi lanca snabdijevanja hranom, mogu predložiti vrlo progresivne ideje i strategije za sprječavanje otpada od hrane. Iskustvo aktera iz prakse je presudno kao i iskustvo drugih stručnjaka iz područja IT-a, ekonomije, inovacija, logistike, upravljanja projektima, komunikacije, dizajnerskog razmišljanja, dizajna usmjerenog na čovjeka itd.
Laboratoriji za hranu mogu biti u obliku pojedinačnih organizacija ili centara povezanih sa univerzitetima, kompanijama ili njihovim inkubatorima za ubrzavanje razvoja. Laboratorij za hranu se obično shvata kao fizičko mjesto, središte. Međutim, srž laboratorija za hranu su odgovarajuće osobe koje bismo mogli nazvati i radnom grupom stručnjaka za otpad od hrane. S obzirom na posljedice današnje situacije povezane s pandemijom korona virusa, ova radna grupa stručnjaka bi mogla sarađivati putem interneta i stvoriti virtualnu platformu za sastanke. Također je moguće stvoriti partnerstvo s nekim od hub-ova u Sarajevu. Druga mogućnost je dijeljenje prostora s nekom drugom lokalnom nevladinom organizacijom ili drugom slično orijentiranom organizacijom u Sarajevu. Hub-ovi obično ne služe samo za prostor za rad i sobe za sastanke, već podržavaju inovativne ideje i inicijative s pozitivnim efektima.
5. Laboratorij za hranu (Food lab) i čvorište za hranu (Food hub)
Sl. 3. Hijerarhija otpada od hrane dobivena iz WRAP-a (2018.).

EU fondovi mogu podržati projekte prevencije otpada od hrane, kao što se to prakticira u drugim zemljama koje su već iskusile ovaj problem. Preporučuje se da se prate programi doniranja iz EU-a koji se javljaju u određenom vremenskom razdoblju. Na primjer, postoji iskustvo s EU programom doniranja Horizon za pitanja otpada od hrane. Ostali donatori su često ministarstvo poljoprivrede, ministarstvo okoliša i dr. Također može postojati potencijal za izgradnju partnerstva s akterima iz komercijalnog sektora.
Poticanje boljeg korištenja fondova EU-a i drugih donatora na području sprječavanja otpada od hrane i doniranja hrane.
4.3.2. EU fondovi i drugi donatori
U Češkoj Republici postoje smjernice za primjenu PDV-a u posebnom slučaju doniranja hrane banci hrane koju je uspostavila glavna uprava za finansije. Ove su smjernice, namijenjene trgovcima na malo, dobrotvornim organizacijama i bankama hrane, a nude kako izračunati stopu PDV-a na nulu ili blizu nule za donirane prehrambene proizvode. Nekoliko koraka poput definicije pravila za PDV je pokrenuto jer ministarstvo poljoprivrede podržava dijalog u obliku okruglih stolova između zamjenika banaka hrane i vlade. Ovi su sastanci otkrili potrebu za razvijanjem različitih postojećih dokumenata sa smjernicama, poput "Smjernica za primjenu PDV-a na hranu doniranu bankama hrane", izdanih 2014. godine. 18
4.3.1. Fiskalni poticaji za preraspodjelu hrane u Češkoj
Podaci o finansijskim pravilima su jasno naznačeni u dokumentu koji je objavila Evropska komisija, a koje se bavi ovom temom. Detaljan pregled finansijskog sistema u evropskim bankama hrane zemalja članica EU je obrađen u dokumentu Preraspodjela hrane u EU – Mapiranje i analiza postojećih regulatornih i političkih mjera koje utječu na preraspodjelu hrane iz članica EU. 4
2) Porezne olakšice – Pružanje poreznih olakšica kao podrške planovima preraspodjele - primjenjuje se samo u malom broju država članica EU, npr. "u Francuskoj i Španiji 60% odnosno 35% neto knjigovodstvene vrijednosti donirane hrane se može potraživati kao porezni kredit. Taj se postotak može odbiti od poreza na dobit na njihov prihod".3,10
1) Porezni odbici – Poticanje doniranja hrane nuđenjem poreznih odbitaka – primjenjuje se u većini država članica EU, npr. "u Portugalu donatori mogu odbiti do 140% vrijednosti hrane u vrijeme donacije (ograničeno na 8/1000 prometa donatora), ako će se hrana koristiti u socijalne svrhe".3,10
Općenito, u EU se mogu uočiti dva načina postavljanja pravila za porez za donacije hrane:
Preporučeni stav je da se na doniranje hrane plaća "malo ili nimalo PDV-a, jer je vrijednost donirane hrane blizu roka "najbolje upotrijebiti do" ili je rok "upotrijebiti do" jako blizu, kao što je to slučaj u nekoliko zemalja EU, kao i u Češkoj Republici.10
"[…] Oporezivi iznos je nabavna cijena donirane robe (ili slične robe ili, u nedostatku nabavne cijene, cijena koštanja robe), prilagođen stanju te robe u trenutku kada se donacija odvija [...]"10
Porez na dodatnu vrijednost (PDV) bi trebao podržati prijenos viška hrane s donatora u banke hrane i druge dobrotvorne organizacije. "Pravila o PDV-u i drugim fiskalnim instrumentima mogu pružiti ekonomske poticaje za doniranje hrane kao podršku preraspodjeli viška hrane i prevenciji otpada od hrane. Odbor EU za PDV se složio oko smjernica kojima se osigurava jedinstvena primjena Direktive o PDV-u u svim državama članicama."10
Jedno od glavnih finansijskih pitanja u kontekstu doniranja hrane su porezi. Na temelju Evropske komisije, član 7.2. (2017/C 361/01)3, porezne prepreke ne bi trebale spriječiti doniranje hrane.
4.3. Finansijski okvir za doniranje hrane i porez na dodatnu vrijednost
Tabela 2. Razlozi saradnje donatorskih organizacija s bankama hrane, Food Drink Europe, 2020 19

Razlozi saradnje donatorskih organizacija s bankama hrane

Utjecaj na okoliš: prevencija otpada od hrane

Društveni utjecaj: glad i siromaštvo, angažman u zajednici

Ekonomičnost: potencijal smanjenja troškova odlaganja otpada, poreznih odbitaka i fiskalnih poticaja, tamo gdje je to primjenjivo

Korporativna društvena odgovornost (eng. CSR)

Na temelju iskustva banke hrane u Pragu, bilo je lakše početi uključivati međunarodne proizvođače i trgovce, npr. Tesco, Nestlé, Wrap itd., koji su već imali iskustva s doniranjem hrane iz drugih zemalja, tako da su bili svjesni koncepta banke hrane i njegove koristi.
Uključivanje donatorskih organizacija traži pripremu koncepta saradnje između banke hrane i donatora. Važno je objasniti kako model funkcioniše i koje su koristi od doniranja viška hrane. Saradnja se potvrđuje Sporazumom o snabdijevanju.
5. Pronaći prostor za centralno skladište banke hrane – kako banka hrane prikuplja i distribuira višak hrane, potrebno je osigurati odgovarajuće centralno skladište za sav višak hrane. To bi trebala biti prostrana, suha, čista zgrada pogodna za čuvanje hrane. Hladnjaci i zamrzivači se preporučuju kao dio skladišta za hranu koja zahtijeva određenu temperaturu,
6. Osigurati automobile ili kamione,
7. Uključiti organizacije donatora i primatelja,
8. Pripremiti administraciju.
6.2. Studija izvodljivosti banke hrane
GFN je 2017. godine objavio koristan priručnik s naglaskom na studiju izvedivosti banaka hrane: Analiza izvedivosti: pokretanje sistema banke hrane. 20. Uspostava sistema bankarstva hranom uključuje ove faze:
1. Faza procjene
2. Faza planiranja
3. Faza kapitalizacije
4. Faza implementacije
5. Faza prilagođavanja
Priručnik daje praktične odgovore za provjeru na koje bi implementatori trebali odgovoriti u svakoj fazi.
Rezultat studije izvodljivosti bi trebala biti sposobnost da se odgovori na sljedeća pitanja: Tko je vaša ciljna grupa? Kako ćete doći do ovih ljudi? Ili kako će oni doći do vas? (Obrazloženje vašeg sistema nametanja/privlačenja (eng. push/pull).) Šta vaša ciljna grupa želi i kako to znate? Kako pružate ono što želi vaša ciljna grupa? Znate li vlastitu stručnost i ograničenja? Kako biste trebali raditi? Koji su trenutni trendovi na tržištu? Kako ste kvalificirani za ono što želite postići? Imaju li vaše pretpostavke smisla za nekoga tko nije upoznat s vašim "poslom"? Jesu li vaše finansijske projekcije realne i imaju li smisla? Kako ćete mjeriti svoj napredak (finansijski i na druge načine)? Što ćete učiniti da ljudima olakšate saradnju s vama? Zašto bi donator hrane koristio vaše usluge umjesto da uništava proizvod? Zašto bi korisnik ili agencija koristili vaše usluge za razliku od bilo kojeg drugog pružatelja usluga ili prodavača? (Analiza izvodljivosti: Pokretanje sistema banke hrane, 2017. godina)
Sl. 5. Kako funkcioniše bankarstvo hranom, Stanje globalnog bankarstva hranom, 2018
6.3. Planirana Sarajevska banka hrane
Pozitivna informacija je da je na osnovu početnog istraživanja, Grad Sarajevo spreman za osnivanje banke hrane s obzirom da postoji očita potražnja primatelja i donatora. Mobilne aplikacije će služiti kao praktični alati za povezivanje i informiranje ljudi o uslovima kako donirati ili dobiti hranu.
7. Mjere i aktivnosti
Da bi se uhvatilo u koštac s problemom otpada od hrane u cijelom lancu snabdijevanja, potrebno je postaviti ciljeve, provoditi nove politike i kreirati kampanje usmjerene na sprječavanje otpada od hrane.
8.1. Analiza propisa kojitretiraju pitanje otpada od hrane i gubitaka hrane
Ova mjera podrazumijeva detaljno istraživanje i analizu postojećih propisa na lokalnom i
međunarodnom nivou a koji tretiraju pitanje otpada od hrane i gubitaka hrane. Analiza će sadržavati zaključke i preporuke za eventualne izmjene ili dopune postojećih domaćih propisa, a sa ciljem smanjivanja i sprječavanja nastanka otpada od hrane i gubitaka hrane.
8.1.1. Izrada analize pravnog okvira
8.1.2. Kampanja promocije zaključaka i preporuka iz urađene Analize
8.1.3. Edukacija relevantnih aktera na osnovu urađene Analize
8.1.4. Zagovaračka kampanja za izmjenu propisa sa ciljem smanjenja stvaranja otpada od hrane i gubitaka hrane.
8.2. Razvoj Sarajevo Food Lab-a Sarajevo Food Lab okuplja sve relevantne pojedince i institucije koje se bave tematikom otpada od hrane i gubitaka hrane. Radi se o dobrovoljnom virtuelnom tijelu koji za cilj ima da stvori sinergiju među svim akterima sa zajedničkim ciljem rješavanja ovog problema. Članstvo u SFL je otvoreno za sve zainteresovane članove koji teže istom cilju.
8.2.1. Kampanja promocije Sarajevo Food Lab-a i prijem novih članova
82.2. Kreiranje komunikacijskih kanala Sarajevo Food Lab-a sa pratećim sadržajem
8.2.3. Zajedničko apliciranje na dostupne fondove sa ciljem obezbjeđivanja sredstava za implementaciju mjera
8.2.4. Zajedničko djelovanje na lokalnom i međunarodnomnivou sa ciljem doprinosa rješavanju problema iz ove oblasti.
8.3. Osnivanje banke hrane u Sarajevu
"Ciljevi postavljaju ambiciju, a ambicija motivira akciju. Zato postavljanje ciljeva vidimo kao važan prvi korak ka postizanju velikog smanjenja gubitka otpada od hrane". 21
Opći cilj je smanjenje otpada od hrane nastalog u svim sektorima lanca snabdijevanja hranom u Kantonu Sarajevo. Ovaj cilj bi trebao doprinijeti ostvarenju ciljeva utvrđenih u EU politikama i UN Agendi za održivi razvoj 2030 a posebno ostvarenju podcilja 12.3. Osigurati održive obrasce potrošnje i proizvodnje, sa fokusom da se globalno, po glavi stanovnika, prepolovi otpad od hrane na maloprodajnom i potrošačkom nivou, te smanje gubici hrane u lancima proizvodnje i snabdijevanja. Da bi se postigao gore navedeni cilj potrebno je;
- Preusmjeriti višak hrane koji je stvoren u svim sektorima prehrambenog lanca prema ljudima kojima je potrebna;
- Promovisati plan prevencije otpada od hrane među svim akterima lanca snabdijevanja hranom, kroz educiranje istih o problemu i mjerama i motiviranje da u njemu učestvuju;
- Mapirati sve generatore i tokove otpada od hrane kako bi se otkrili potencijalni donatori viška hrane, kao i mapirati potencijalne organizacije primatelje i dobrotvorne organizacije koje bi prihvatile i redistribuirale donirani višak hrane;
8.7. Digitalna platforma
Digitalne platforme se smatraju jednim od najefektivnijih alata za sprječavanje otpada od hrane, jer mogu brzo i efektivno širiti informacije o višku hrane kupcima. Svrha digitalnih platformi je povezivanje lokalnih proizvođača viška hrane (restorani, prodavaonice itd.) i potrošača dijeljenjem informacija o popustima.
Digitalne platforme su obično u obliku mobilnih aplikacija koje omogućuju brz pristup informacijama gotovo u bilo kojem trenutku. Važno je osigurati aktivnost svih aktera kako bi se aplikacija aktualizirala i koristila.
Digitalne platforme mogu poticati smanjenje otpada od hrane stvaranjem potrebnih veza. Tačnije, povezivanjem maloprodajnih prodavnica i potrošača, digitalne platforme igraju presudnu ulogu u povećanju efektivnosti popusta u zadnjoj minuti, a time pomažu i smanjenju otpada od hrane.
8.7.1. Izrada web stranice i pratećih društvenih mreža iz oblasti smanjenja otpada od hrane
8.7.2. Izrada mobilne aplikacije koja doprinosi smanjenju otpada od hrane
8.8. Medijska kampanja
Još jedan moćan alat za podizanje nivoa svijesti o problemima otpada od hrane pored digitalne platforme su komunikacijske kampanje koje se mogu širiti raznim komunikacijskim kanalima. Najefektivniji su kratki videozapisi koji objašnjavaju ili ukazuju na trenutni problem te daju preporuke i motivaciju. Poznate osobe i influenceri vam tako mogu pomoći povećati doseg kampanje. Popularne su i audio serije u obliku podcasta "naučnog obrazovanja".
● Osnivanje banke hrane.
8.4. Edukacija, podizanje nivoa svijesti i informisanje potrošača o prevenciji smanjenju stvaranja otpada od hrane
Kako bi se smanjio otpad od hrane, od ključnog je značaja svijest građana o njihovoj ulozi u tom procesu. Stoga je bitna edukacija i podizanje svijesti o ovom bitnom aspektu od najranije dobi. U procesu podizanja svijesti i edukacije, bitno je koristiti nove tehnologije i promotivne materijale koji su prijemčivi široj javnosti.
8.4.1. Edukacija djece predškolske i školske dobi
8.4.2. Profesionalni razvoj obrazovanih radnika iz oblasti otapda od hrane
8.4.3. Izrada promotivnih materijala sa ciljem edukacije javnosti o ovoj temi.
8.5. Ulaganje u istraživanja i inovativna rješenja koja doprinose prevenciji i smanjenju stvaranja otpada od hrane
Institucije, kao i privatne kompanije koje pružaju usluge istraživanja, bi trebale biti uključene u pitanje otpada od hrane. Morali bi biti svjesni važnosti ovog problema i učestvovati u projektima usmjerenim na uklanjanje otpada od hrane. Prvi korak je informiranje ove ciljne grupe o problemu, na primjer na sastancima ili konferencijama. Također, prikladno je graditi partnerstva sa univerzitetima čiji se studenti i istraživači mogu fokusirati na ovo pitanje. Inovacije i sofisticirane tehnologije poput Interneta stvari (IoT) mogu pomoći u pokretanju projekata i povećanju efektivnosti mjera.
Poticanje saradnje prehrambenog sektora i naučnih i istraživačkih institucija je neophodno za razvoj novih inovativnih rješenja koja će doprinijeti smanjenju stvaranja otpada od hrane.
8.5.1. Uspostavljanje saradnje sa univerzitetima na temu otpada od hrane
8.5.2. Podsticanje naučno-istraživačkih radova iz oblasti otpada od hrane
8.5.3. Organizacija hackathona, takmičenja i izazova na temu smanjenja otpada od hrane
8.6. Promoviranje društvene odgovornosti prehrambenog sektora
Promoviranje društvene odgovornosti prehrambenog sektora – koordinirana akcija prema proizvođačima hrane, distributerima, trgovcima, ugostiteljskom sektoru i institucionalnim kuhinjama kroz izradu sektorskih vodiča, zaključivanje dobrovoljnih sporazuma o smanjenju otpada od hrane, o doniranju hrane i motivaciji dodjelom posebnih priznanja za najistaknutije primjere dobre prakse u sprječavanju nastanka otpada od hrane.
Prema Globalnoj mreži banaka hrane, banka hrana je organizacija koja je osnovana sa ciljem nabavke korisne i sigurne hrane iz komercijalnog prehrambenog sistema koja bi inače mogla završiti na otpadu, te je distribuirati onima koji se suočavaju s glađu, a obično putem organizacija civilnog društva. Banke hrane stvaraju situaciju u kojoj svi dobivaju preusmjeravanjem ovog viška sigurne hrane od proizvođača hrane, smanjenjem negativnih utjecaja na okoliš i isporukom viška hrane gladnima.
Prvu banku hrane osnovao je John van Hengel prije 50 godina, 1967. u Phoenixu u Arizoni. Koncept se proširio na državni nivo i danas u SAD-u postoji oko 200 banaka hrane (Feeding America, 2021. godina).
Prema GFN-u, model banke hrane je vrlo efektivno rješenje za ublažavanje gladi. Banke hrane igraju važnu ulogu u osiguranju prehrambene sigurnosti u svim zemljama. One također igraju vitalnu ulogu u preusmjeravanju viška korisne hrane na gladne. U svjetlu opredijeljenosti međunarodne zajednice da zaustavi glad do 2030. godine, kako je navedeno u UN-ovim ciljevima održivog razvoja, važno je bolje razumjeti jedinstvene i vrijedne usluge koje banke hrane pružaju za prehranu gladnih i kako smanjuju nesigurnost hrane u zemljama i zajednicama širom svijeta.
Više informacija na Internet adresi GFN-a: https://www.foodbanking.org/ 22
8.3.1 Izrada studije izvodljivosti hrane u Sarajevu
8.3.2 U skladu sa rezultatima studije izvodljivosti organizovati nardne aktivnosti u pravcu osnovanja banke hranom u Sarajevu
Proizvođači hrane su vrlo važni akteri koji zaslužuju pažnju i motivaciju, i trebaju biti uključeni u sistem prevencije otpada od hrane. Praksa iz evropskih država je da su nevladine organizacije one koje primaju finansijske donacije za projekte koji su usmjereni na otpad od hrane ili promoviranje održivosti u HORECA segmentu. Projekti su usmjereni na prevenciju, analizu hrane ili kampanje za podizanje nivoa svijesti i informativni materijal, konferencije, radionice itd.
8.6.1. Izrada studije izvodljivosti banke hrane u Sarajevu
8.6.2. U skaldu sa rezultatima studije izvodljivosti organizovati naredne aktivnosti u pravcu osnovanja banke hranom u Sarajevu
8.6.3. Izrada vodiča za smanjenje otpada od hrane za kućna domaćinstva i institucije
Kampanje bi trebale doprinijeti društvenim promjenama u ponašanju, kao i pomoći da se razvije društvena vrijednost zaštite okoliša i poštivanja prirodnih resursa.
Važna poruka u kontekstu sprječavanja otpada od hrane je objasniti pojmove otpada od hrane, gubitka hrane, "najbolje upotrijebiti do", "upotrijebiti do datuma", potrošačima iznijeti činjenicama o količini otpada od hrane i tako ih šokirati i objasniti posljedice u vezi s ljudima kojima treba hrana, ekološkim problemima i ekonomskim aspektima.
8.8.1 Pokretanje kampanje na društvenim mrežama na temu smanjenja otpada od hrane
8.8.2 Kreiranje podcasta na temu smanjenja otpada od hrane i gubitaka hrane
9. Primjeri dobre prakse
9.1. Smanjenje otpada od hrane i gubitaka hrane u Beču
a pripremu visokokvalitetne kampanje potrebno je osigurati saradnju stručnjaka za to pitanje s produkcijskom agencijom koja će pripremiti kreativni plan i izvršiti video realizaciju.
Definisane ciljne grupe su ključ uspješne kampanje. To bi moglo biti opisano u posebnoj radionici sa stručnjacima.
Gubitak hrane se javlja duž cijelog proizvodnog lanca, zbog čega nastojimo obuhvatiti sva područja. Pristup dobro funkcioniše tamo gdje Grad Beč može raditi s kriterijima, kao što je slučaj s programima ÖkoKauf Wien za održive nabavke i ÖkoEvent, programom nagrađivanja za ekološki prihvatljive događaje. U 2020. godini donesen je Bečki akcioni plan za hranu "Beč jede G.U.T." (Gesund und genussvoll – Zdravo i ukusno – Umwelt und klimafreundlich – ekološki i klimatski prihvatljivo – Tierfair – fer prema životinjama) od strane Skupštine pokrajine Beč, a kojim se urbane bečke inicijative za održivo rukovanje hranom povezuju i proširuju. Područja djelovanja i mjere, uključujući one za izbjegavanje rasipanja hrane, su definisana i zahtijevaju dosljednu provedbu. Kako bi se izbjeglo bacanje hrane na manifestacijama, preporuke se s jedne strane distribuiraju putem web stranica ÖkoEvent -a, inicijative "prirodno manje otpada" kao i DIE UMWELTBERATUNG. Smanjenje otpada hrane je deklarirani cilj Grada Beča, stoga se svi ugovorni organi u Beču potiču da smanje otpad hrane što učinkovitije u vlastitoj sferi djelovanja. Na primjer, u najnoviji tender za hranu u školama, uključen je pasus koji zahtijeva redovnu obuku uposlenika kako bi se podigla svijest i prenijele mjere za izbjegavanje rasipanja hrane u kompaniji koja prođe na tenderu. Sudjelovanje u odgovarajućim programima za smanjenje bacanja hrane se sprovodi u koordinaciji s nalogodavcem. Putem Programa upravljanja okolišem Grada Beča (skraćeno PUMA), mjere koje vode izbjegavanju rasipanja hrane u svakodnevnom poslovanju i na događajima redovno se predstavljaju svim zaposlenicima grada Beča. Udruženje Wiener Tafel, koje druge društvene ustanove opskrbljuje doniranom hranom, već godinama dobiva finansijsku podršku, kako bi na primjer iskoristili veliki potencijal na veleprodajnoj tržnici u Beču tako što će preuzeti odabrano voće i povrće od trgovaca. Godine 2020. je u sklopu saradnje sačinjena brošura pod nazivom "Stari hljeb s novim smislom" s receptima i savjetima za izbjegavanje bacanja hljeba i peciva. Finansiraju se i radionice kuhanja u cilju da se ljudi poduče održivom rukovanju hranom i objasne pojmovi kao što su rokovi trajanja. Grad Beč je također dugogodišnji partner United against waist – zajedno protiv otpada, široke inicijative za izbjegavanje rasipanja hrane u restoranima, hotelima i komunalnim ugostiteljskim objektima te podržava, između ostalog, sedmicu protiv bacanja hrane oko 29. septembra pod motom "Ništa nije ostalo za otpad". Kuhinje Bečke asocijacije zdravstvenih ustanova i Upravni odbor bečkih domova za penzionere žele prepoloviti rasipanje hrane do 2030. godine. OekoBusiness Wien, paket usluga zaštite okoliša Grada Beča, nudi programe poput Küchenprofi[t] (igra riječi "profi" kao profesionalac i "profit") zajedno s inicijativom United against waist. Ponuda sadrži individualnu podršku u smanjenju bacanja hrane u kuhinji - od analize uzroka otpada do razvoja preciznih mjera štednje. Iskusni savjetnici jedan dan prate kompaniju i provjeravaju način ophođenja s hranom – od isporuke i skladištenja do pripreme i odlaganja. Pritom prepoznaju i definišu mjere uštede, pokazuju gdje se otpad može smanjiti ili izbjeći te izrađuju individualna rješenja. U okviru OekoBusiness Wien razvijen je format pod nazivom smart KITCHEN – pametna KUHINJA, događaj u obliku radionica namijenjen ugostiteljima koji zajedno kuhaju i razgovaraju o problemu bacanja hrane. Učesnici na ovom poludnevnom događaju razmjenjuju ideje, te recepte i tehnike kuhanja prilikom upotrebe korpe za kupovinu.