USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
ODLUKA
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3. (b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 55. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 3. decembra 1999. godine, donio je
ODLUKU
Odbija se apelacija predsjednika Skupštine Kantona posavskog protiv presude Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U-25/98 od 10. novembra 1998. godine.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH" i u "Službenom glasniku Republike Srpske".
O b r a z l o - e n j e
1. Činjenično stanje
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine je 14. jula 1998. godine podnio zahtjev Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti više odredaba Ustava Kantona posavskog. Jedna od odredbi tog ustava, za koju premijer tvrdi da je neustavna, jeste i član 78. koji glasi:
"Do donošenja zakona i drugih kantonalnih propisa primjenjivaće se svi zakoni, propisi i sudska pravila koja su na snazi u Federaciji, kao i propisi Hrvatske Republike Herceg - Bosne, ako nisu u suprotnosti sa ovim ustavom i zakonima Federacije."
U svojoj presudi broj U-25/98, od 10. novembra 1998. godine, Ustavni sud Federacije je utvrdio da navedeni član 78. nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, između ostalog, zato što propisuje pitanja koja su u isključivoj nadležnosti Federacije.
2. Apelacija
Predsjednik Skupštine Kantona posavskog je podnio apelaciju pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine protiv presude od 10. novembra 1998. godine. U svojoj apelaciji on tvdi da je ta presuda, u dijelu u kojem je proglasila član 78. Ustava Kantona posavskog neustavnim, prekršila član III/3. (b) Ustava Bosne i Hercegovine kao i tač. 2. i 3. Aneksa II ovog ustava.
3. Dopuštenost
Prema članu VI/3. (b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine, ima apelacionu nadležnost o pitanjima iz Ustava kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Pitanje je da li se Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine može smatrati "sudom" u okviru značenja iz tog člana.
Prema Ustavu Federacije, Ustavni sud Federacije je važan dio sudskog sistema Federacije. Ustav Federacije govori o njemu kao jednom od sudova Federacije i specificira sudske funkcije koje on vrši. U tim okolnostima, čini se da nema valjanog razloga zašto se on ne bi smatrao "sudom" u okviru značenja člana VI/3. (b) Ustava Bosne i Hercegovine. Efektivnost apelacione kontrole koju vrši Ustavni sud Bosne i Hercegovine zaista bi bila značajno reducirana ako se protiv presuda ustavnih sudova entiteta ne bi mogle podnositi apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine u pogledu njihove saglasnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je nadležan da ispita da li je presuda Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u saglasnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
4. Zaključak
U konkretnom slučaju, predsjednik Skupštine Kantona posavskog tvrdi da je presuda Ustavnog suda Federacije u dijelu koji utvrđuje da član 78. Ustava Kantona posavskog nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, nije u skladu sa članom III/3. (b) Ustava Bosne i Hercegovine kao i tač. 2. i 3. Aneksa II ovog ustava.
Prema članu III/3. (b) Ustava Bosne i Hercegovine entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u potpunosti povinovati Ustavu i da opći principi međunarodnog prava predstavljaju integralan dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta. Tačke 2. i 3. Aneksa II propisuju kontinuitet propisa koji su bili na snazi kada je Ustav stupio na snagu, kao i nastavak sudskih i upravnih postupaka koji su u to doba bili u toku. Ustavni sud zaključuje da presuda protiv koje je apelacija uložena ne krši nijedan od ovih članova.
Na osnovu navedenog Ustavni sud je ocijenio da član 78. Ustava Kantona posavskog nije u saglasnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Ustavnog suda prof. dr. Kasim Begić i sudije Marko Arsović, Hans Danelius, prof. dr. Louis Favoreu, prof. dr. Joseph Marko, mr. Zvonko Miljko, Azra Omeragić i prof. dr. Vitomir Popović.
U ovoj odluci dali su izdvojeno mišljenje sudije Marko Arsović i prof. dr. Vitomir Popović.
ANEKS
Izdvojeno mišljenje u odluci U broj 5/99
Zastupam načelno gledište da Ustavni sud Bosne i Hercegovine (dalje: Sud), po članu VI/3. (b) Ustava Bosne i Hercegovine nema apelacionu jurisdikciju nad odlukama ustavnih sudova entiteta Bosne i Hercegovine. Takvu jurisdikciju Sud pogotovo ne može imati ako se odluka entitetskog ustavnog suda, kao u konkretnom slučaju, odnosi na materiju koja spada u isključivu nadležnost entiteta. Zbog toga je predmetnu apelaciju, podnesenu protiv presude Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u krajnjoj analizi, ova presuda rješava spor o normativnim kompetencijama između Federacije i jednog od njenih kantona, što se uopće ne tiče Ustava Bosne i Hercegovine) trebalo odbaciti zbog "nenadležnosti", u smislu člana 55. stav 1. tačka 1. Poslovnika Suda, a ne "odbiti kao neosnovanu".
Pod pojam "suda", upotrijebljenog u odredbi člana VI/3. (b) Ustava Bosne i Hercegovine, ne mogu se podvesti entitetski ustavni sudovi. Tako kako su pravno "profilisani", entitetski ustavni sudovi se dalekosežno (ontološki) razlikuju od redovnih sudova (po "mjestu" u funkcijama koje imaju u cjelokupnom državno-pravnom sistemu, po karakteru i djejstvu odluka koje donose itd.). Budući da ocjenjuju ustavnost (zakonitost) isključivo općih pravnih akata, dakle da nemaju takve kompetencije u pogledu pojedinačnih pravnih akata - ni upravnih, ni sudskih, entitetski ustavni sudovi nemaju sa redovnim sudovima čak ni neku instancionu vezu. Oni zbog toga nisu "sudovi", već "ustavni sudovi"-bez ove odrednice "ustavni" pojmovno se potpuno poništavaju. Doduše, u ovoj ustavnoj odredbi koristi se sintagma "svaki sud...". Ali ako ustavni sud po svom "biću" nije sud, ne može ga tu uključiti ni ova odrednica "svaki". Ova sintagma označava samo "množinu" sudova i dovoljno je objašnjena činjenicom da u entitetima Bosne i Hercegovine postoji zaista čitavo mnoštvo trostepeno organizovanih redovnih sudova. Tačno je da Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (VI.c. član 1.) "svoj" Ustavni sud izričito unosi u sistem sudova, ali to ne mijenja stvar. Ovime ne može biti supstanciran nikakav ozbiljan argument, upotrebljiv na nivou načelnog problema koji je ovdje postavljen. Jer, osim što se povlači iz puke forme, on ne može da prevlada još dvije teške prepreke: a) Ustav Republike Srpske (glave IX i X) postupa upravo suprotno: on "svoj" Ustavni sud ne unosi u sistem sudova, već ga tretira kao poseban sud i b) pitanje dopustivosti apelacije mora se na isti način riješiti u pogledu odluka oba entitetska ustavna suda. Dakle, da je ustavotvorac htio da pod apelacionu jurisdikciju Suda stavi i odluke entitetskih ustavnih sudova, on bi u ovoj ustavnoj odredbi, pored sudova, izričito naveo i ustavne sudove.
Ispravnost ovog gledišta potvrđuje čitav niz drugih i drugačijih argumenata. Pošto nema prostora čak ni za to da ih iscrpno imenujem, a kamoli obradim, navodim nekoliko najvažnijih. Entitetskim ustavnim sudovima povjerena je kontrola ustavnosti u okviru relativno autonomnih entitetskih ustavnih sistema. Entitetski ustav je njihov "posljednji" kriterij i autoritet. Da bi ispunili tu funkciju, njihove odluke moraju biti "konačne i obavezujuće", moraju imati autoritet res indicata, što apsolutno isključuje mogućnost njihove instancione podređenosti. Bez toga oni ne bi mogli biti ustavni sudovi. Stavljanje njihovih odluka pod direktnu apelacionu kontrolu, označilo bi definitivno sistem kontrole ustavnosti u Bosni i Hercegovini kao unitarno (hijerarhijski) uređen sistem, a to bi bilo krajnje neprimjereno obliku državnog uređenja Bosne i Hercegovine. Takva kontrola nema opravdanja ni sa procesne tačke gledišta, jer nije moguće reći da te odluke povređuju Ustav Bosne i Hercegovine, kad one ovaj ustav i ne uzimaju u obzir. One, dakle, ne mogu eo ipso povrijediti Ustav Bosne i Hercegovine. Mogu opći akti, čiju ustavnost one ocjenjuju, povrijediti Ustav Bosne i Hercegovine, ali u takvom slučaju nema prepreka da se o tome pokrene spor pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, u okviru njegove nadležnosti iz člana VI/3. (a) Ustava Bosne i Hercegovine, dakle, u okviru one vrste nadležnosti gdje ovaj sud vrši također apstraktnu kontrolu ustavnosti. Ne može se, uostalom, apelaciona jurisdikcija Suda pravilno definirati, ako se ne utvrdi njen odnos prema drugim vrstama njegove nadležnosti. Apstraktnom kontrolom ustavnosti, na što se svode njegove nadležnosti iz tač. a. i c. ove ustavne odredbe, Sud ustvari štiti Ustav Bosne i Hercegovine od povreda koje mu mogu nanijeti opći pravni akti. Onda bi svrha njegove apelacione jurisdikcije (iz tačke b. ove ustavne odredbe) mogla biti samo u tome da se Ustav zaštiti od povreda koje mu mogu nanijeti pojedinačni pravni akti, a takve akte donosi samo redovni sud (ne i entitetski ustavni sud). I, uopće, brižljiva analiza čitavog ovog problema otkriva da isključenjem odluka entitetskih ustavnih sudova iz njegove apelacione jurisdikcije, ne umanjuje moć Suda da štiti Ustav Bosne i Hercegovine, što mu je glavna funkcija.
U svemu ovome jedini problem predstavlja činjenica što neke važne pravne oblasti (ljudska prava u prvom redu) naporedo uređuju i Ustav Bosne i Hercegovine i entitetski ustavi. Ljudska prava se, doduše, najčešće povređuju pojedinačnim pravnim, ali mogu biti povrijeđena i općim pravnim aktom, čiju je ustavnost nadležan da cijeni i entitetski ustavni sud. Ovaj se problem može riješiti na dva načina: a) prvi je već naveden i on podrazumijeva sistem "dvostrukih" odluka: b) u ovoj materiji izuzetno treba dopustiti apelaciju i protiv odluka entitetskih ustavnih sudova. Problem treba, u svakom slučaju, riješiti tako da se zadovolje dva važna interesa: da se sačuva status entitetskih ustavnih sudova kao istinskih ustavnih sudova i, drugo, da se Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine omogući da u ovoj iznimno važnoj materiji efikasno i sveobuhvatno štiti Ustav Bosne i Hercegovine (integralno međunarodno pravo). Međutim, konkretni slučaj ne zahtijeva da se bliže bavim ovim složenim problemom.
Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Marko Arsović, s. r.
U broj 5/99
3. decembra 1999. godine
Sarajevo
Predsjednik
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
prof. dr. Kasim Begić, s. r.