Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju Bilance energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2000. godinu

Na temelju članka 19. stavak 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94 i 8/95), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU
O USVAJANJU BILANCE ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2000. GODINU

I

Usvaja se Bilanca energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2000. godinu.

Bilanca iz stavka 1. ove točke sastavni je dio ove odluke.

II

Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

BILANCA

ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2000. GODINU

V broj 6/2000
10. veljače 2000. godine
Sarajevo

Premijer
Edhem Bičakčić, v. r.

UVOD

A. Cilj Bilance energetskih potreba

Ovaj dokument ima za cilj da definira neophodne elemente i pokazatelje Bilance energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2000. godinu i realiziranih pokazatelja u 1999. godini i odnosi se na slijedeće osnovne vrste energije i energenata:

  • 1.
    električna energija,
  • 2.
    ugljen,
  • 3.
    naftni derivati,
  • 4.
    prirodni plin.

Ostale vrste energije (koks, drvo, propan/butan i dr.) su u relativno, skromnoj uporabi, pa nisu posebno analizirani.

b. Osnova Bilance

Osnovu za izradu Bilance čine kvantitativni i kvalitativni energetski pokazatelji koji predstavljaju sintezu raspoloživih podataka dobijenih od energetskih subjekata (JP Elektroprivreda BiH, JP Elektroprivreda HZ-HB, BH-GAS, Rudnici ugljena, uvoznici naftnih derivata), federalnih i županijskih institucija (federalna i županijska ministarstva, Federalna direkcija robnih rezervi) i sopstvenih analiza i procjena.

Bilancom su obuhvaćeni:

kvantitativni pokazatelji 1999./2000. godine,

uvjeti i mjere za realiziranje Bilance za 2000. godinu.

c. Pokazatelji realizacije i plana

Prema vrstama energije i energenata evidentni su slijedeći pokazatelji:

d. Financijske potrebe

Za realiziranje gornjih pokazatelja potrebno je osigurati odgovarajuća financijska sredstva, od strane subjekata energetskog sektora.

e. Mjere i uvjeti

Da bi se ova bilanca energetskih potreba realizirala sukladno sa planom, navedene su mjere i uvjeti za odgovorne subjekte.

U cilju integralnog pristupa u kreiranju energetske politike Federacije BiH i efikasnije provedbe mjera i uvjeta, u proceduri je formiranje Agencije za energiju i Direkcije za rudarstvo Federacije BiH.

1. ELEKTRIČNA ENERGIJA

1.1. Bilanca za 2000. godinu i pokazatelji 1999. godine

U niže navedenoj Tabeli 1. dat je pregled realizacije proizvodnje i potrošnje električne energije za 1999. godinu i plan za 2000. godinu.

Tabela 1. Pregled bilance za 1999. i 2000. godinu

1.2. Realizacija elektroenergetskOg Bilance u 1999. godini

Realizacija elektroenergetske Bilance Federacije u 1999. godini je ostvarena sa visokim procentom, elektroenergetski sustav je funkcionirao stabilno, kako u oblasti proizvodnje, tako i u oblasti prijenosa i distribucije električne energije, što je omogućilo kontinuirano snabdijevanje električnom energijom. Sredinom prosinca došlo je do većih prekida i ozbiljnijih poremećaja u radu EES-a Federacije, uzrokovanih elementarnim nepogodama, uslijed čega su načinjene velike materijalne štete na prijenosnoj, distributivnoj i niskonaponskoj mreži, a veliki dio konzuma (cca 40%) je ostao bez napajanja električnom energijom.

Ostvarena proizvodnja električne energije iznosi 5.510 GWh, odnosno 87,08% od plana, od čega je 47,33% realizovano u termoelektranama, 52,67% u hidroelektranama (1,09% u malim hidroelektranama), a što u odnosu na 1998. godinu predstavlja povećanje za cca 5%. Učešće proizvodnje iz termoelektrana iznosi 63,39% od ukupne proizvodnje JP Elektroprivreda BiH.

Ukupna potrošnja električne energije je iznosila 5.756 GWh, odnosno 93,44% od plana, a što u odnosu na 1998. godinu predstavlja povećanje za cca 12%.

JP Elektroprivreda BiH je realiziralo prodaju električne energije (ELES-Slovenija, Debis, Crna Gora i ENEL-Italija) od 765 GWh u šta su uključeni i troškovi tranzita kroz Hrvatsku od 14,8 GWh. Zbog povećane potrošnje direktnih potrošača Elektroprivreda HZ-HB je nabavila 990 GWh.

Stabilan rad sustava je omogućen povećanim proizvodnim mogućnostima i efikasnijem radu elektrana, kao i sanacijom većeg broja objekata prijenosnog i distributivnog sustava. Urađen je značajan posao na remontima i sanaciji proizvodnih jedinica u elektranama, što je stvorilo mogućnost za povećanje proizvodnje električne energije u narednom periodu. Osim puštanja u pogon bloka 7-230 MW u TE Kakanj (lipanj, 1999. g.) i bloka 6-200 MW u TE Tuzla (prosinac, 1999.g.), završeni su radovi na rekonstrukciji elektrofiltera na bloku 6 u TE Kakanj, te rekonstrukcija i puštanje u pogon agregata 4 u HE Jablanica. U tijeku su radovi na revitalizaciji mHE Una Kostela.

Veza sa EES-om Hrvatske, a dalje sa mrežom UCTE, ostvarena sa tri 220kV dalekovoda (dva preko Dalmacije i jedan preko Slavonije), je funkcionirala dobro što je omogućilo potrebitu sigurnost rada EES-a Federacije i intezivnu razmjenu električne energije sa drugim državama.

Može se zaključiti da je snabdjevenost potrošača električnom energijom tijekom cijele godine bila uredna, osim djelimičnog prekida u isporuci zbog vremenskih nepogoda u prosincu 1999. godine.

1.3. Elektroenergetska Bilanca za 2000. god.

Osnovu za izradu elektroenergetske Bilance Federacije BiH za 2000. godinu čine elektroenergetske Bilance JP Elektroprivreda BiH i JP Elektroprivreda HZ-HB. U elektroenergetskoj Bilanci Federacije za 2000. godinu uključeni su proizvodni objekti s planiranom proizvodnjom: HE Rama 660 GWh, hidroelektrane na Neretvi (HE Jablanica 698 GWh, HE Grabovica 293 GWh, HE Salakovac 421 GWh i HE Mostar 192 GWh), Vrbasu (HE Jajce 1 204 GWh, Jajce 2 151 GWh), PHE Čapljina 110 GWh, te termoelektrane TE Tuzla 1.870 GWh i TE Kakanj 1.278 GWh.

Također je predviđena manja količina proizvodnje iz malih hidroelektrana, 48 GWh.

Tabela 2. Elektroenergetska Bilanca Federacije
za 2000. god.

Prema iskazanim planovima proizvodnje i potrošnje električne energije u Federacije BiH za 2000. godinu i realizaciji u 1999. godini predviđen je porast proizvodnje i potrošnje za cca 8%, odnosno 15%, respektivno.

Od ukupnog instalisanog proizvodnog kapaciteta u Federaciji (2.574 MW) u 2000. godini se planira raspoloživost od cca 92% (raspoloživost termoelektrana od 85% i hidroelektrana 100%).

Ovakav plan Bilance se zasniva na sljedećim pretpostavkama:

70%-tnom dotoku vode,

početni sadržaji akumulacija (Rama i Jablanica) će biti na nivou poželjnog stanja od:

  • -
    257 GWh u akumulaciji Rama,
  • -
    99 GWh u akumulaciji Jablanica,

dobroj koordinaciji na realizaciji plana remontnih radova proizvodnih objekata,

nabavci i isporuci 3.220.000 tona ugljena uz korištenje 390.000 tona ugljena iz zaliha sa depoa,

nabavci 5.100 tona mazuta i 1.760 tona nafte.

1.4. Uvjeti i mjere za realizaciju

Osigurati uvjete i sredstva za sanaciju 220 i 400 kV mreže i pripadajućih trafostanica. Postići dogovor oko sanacije međudržavnih i međuentitetskih dalekovoda, koji su u funkciji stabilnosti rada elektroenergetskog sustava. (Zaduženi: Elektroprivredna poduzeća, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije).

Pratiti i sagledavati proizvodnju i potrošnju električne energije i jednom kvartalno izrađivati izvješće o realiziranju Bilance i procjene elektroenergetskih prilika za naredni period, kako bi se moglo vršiti usklađivanje Bilance i poduzimanje odgovorajućih mjera (Zaduženi: Elektroprivredna poduzeća i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).

Međusobnim ugovorima regulirati odnose između isporučilaca ugljena i proizvođača električne energije (Zaduženi: Rudnici ugljena i Elektroprivreda BiH).

Ostvariti visok stupanj pogonske spremnosti elektrana, dalekovoda, modernizirati i osposobiti sustav upravljanja, kao i sustav veza (Zaduženi: Elektroprivreda poduzeća).

Regulirati politiku cijena eletrične energije, povećati stupanj naplate, spriječiti neovlaštenu potrošnju (Zaduženi: Elektroprivreda poduzeća, Federalno ministarstvo trgovine i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).

Donošenje Zakona o elektroprivrednoj djelatnosti Federacije BiH (Zaduženi: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije).

Donošenje Zakona o elektroenergetskoj inspekciji (Zaduženi: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Vlada Federacije).

Osiguranje uvjeta za unapređenje rada formiranog Zajedničkog koordinacionog centra za elektroenergetiku.

2. UGLJEN

2.1. Bilanca za 2000. god. i pokazatelji 1999. god.

U niže navedenoj Tabeli 1. dat je pregled plana, realizacije proizvodnje i isporuka ugljena za 1999. godinu, te plana za 2000. godinu.

Tabela 1.

2.2. Realizacija bilance ugljena u 1999. godini

U 1999. godini planirana proizvodnja od 5.215.000 tona ostvarena je sa 3.840.915 tona ili 73,65% od plana. Isporuke ugljena za potrebe termoelektrana su realizirane u iznosu od 2.941.972 tone ili 79,21%od planiranih, dok su isporuke ostalim potrošačima realizirane u iznosu od 848.436 tona ili 56,52% u odnosu na planirane. Važno je napomenuti da je u posmatranom periodu poboljšan kvalitet ugljena.

Na kraju 1999. godine stanje ugljena na depoima rudnika je iznosilo 50.506 tona.

Do ovakvog ostvarenja plana proizvodnje, došlo je iz nekoliko slijedećih razloga:

preambiciozan plan u odnosu na realne mogućnosti,

otežana naplata od industrijskih potrošača koja uvjetuje likvidnost i reproduktivnost,

ograničeno tržište ugljena.

Uz sve navedeno Vlada Federacije BiH je u okviru svojih mogućnosti poduzimala mjere putem Odluka za smenjenje stope poreza na promet dizel-goriva D-2 i poduzimala mjere za nabavku eksplozivnih sredstava. U 1999. godini rudnici su smanjili broj uposlenih za 676 radnika po osnovu otpremnine.

Može se zaključiti da je snabdijevanje potrošača ugljenom (termoelektrane, ostalo) bilo uredno, sa proizvodnjom čak i većom od mogućnosti potrošnje.

2.3. Plan proizvodnje i plasman ugljena za 2000. godinu

Plan proizvodnje i plasman ugljena u TE za 2000. god. prikazan je u Tabeli 2.

Tabela 2.

Ukupno planirana proizvodnja ugljena u 2000. godini iznosi 5.297.701 tona, što u odnosu na planiranu u 1999. godini predstavlja porast od 1,5%, a u odnosu na ostvarenu proizvodnju u 1999. godini povećanje za 38%. Planirana proizvodnja za potrebe termoelektrana u 2000. godini je 3.220.000 tona, što u odnosu na ostvarenu isporuku za termoelektrane u 1999. godini predstavlja povećanje od cca 9,5%.

Ostala potrošnja (industrija i opća) je planirana sa 2.077.701 tona što je povećanje za 144% u odnosu na 1999. godinu.

2.4. Uvjeti i mjere za realizaciju

Redovno praćenje u poduzimanje potrebitih mjera i aktivnosti za realizaciju planirane proizvodnje i plasmana (Rudnici ugljena, Federalno ministarstvo energije, rudarstvo i industrije).

Nabavka urgentne opreme za kolektivnu zaštitu na radu (Rudnici ugljena).

Smanjenje broja zaposlenih na optimalan broj po osnovu otpremnina i drugih mogućnosti rudnika (Rudnici ugljena).

Priprema i donošenje Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga uključujući i dizel-goriva za potrebe proizvodnje u rudnicima ugljena i potrebe termoelektrana za proizvodnju električne energije (Federalno ministarstvo financija i Vlada Federacije BiH).

Završetak izrade Studije restruktuiranja rudnika ugljena i osiguranje početka provedbe (Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Rudnici ugljena).

Provedba procesa privatizacije prema zakonskoj regulativi (Rudnici ugljena, Agencija za privatizaciju Federacije BiH, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).

Deblokada žiro-računa rudnika ugljena u cilju osiguranja normalnog poslovanja (Federalno ministarstvo financija i Rudnici ugljena).

Osiguranje kontrole trgovine ugljenom izvan depoa rudnika ugljena (Rudnici ugljena).

3. NAFTNI DERIVATI

3.1. Bilanca za 2000. god. i pokazatelji 1999. god.

U Tabeli 1. dat je pregled realizacije za 1999. godinu i plan za 2000. godinu.

Tabela 1.

3.2. Realizacija bilance naftnih derivata u 1999. godini

Bilancom za 1999. godinu bio je predviđen uvoz od 770.000 tona naftnih derivata: komercijalne količine 710.000 t i strategijske rezerve 60.000 t.

Prema dostavljenim podacima uvoznika za potrebe Federacije BiH je uvezeno 590.061t, što u odnosu sa Bilancom predviđene količine od 770.000 t iznosi 76,63%.

U strukturi uvoza n/d procentualno učešće pojedinih derivata je:

Odlukom o obvezi trgovca za formiranje i održavanje minimalnih zaliha naftnih derivata utvrđena je obveza uvozniku i trgovcu na veliko naftnim derivatima da formiraju zalihe u visini od 20% za svaku vrstu derivata računajući od minimalne zapremine skladišta-spremnika utvrđene po važećim propisima.

Federalna direkcija robnih rezervi, prema raspoloživim informacijama nije, u 1999. god., ostvarila planirane količine.

Može se zaključiti da je snabdijevanje potrošača naftnim derivatima u Federaciji BiH, bilo nesmetano i pored povećanja cijena na svjetskom tržištu. U cilju reguliranja tržišta poduzete su mjere i donesene odluke, te izvršen pregled ispunjenja uvjeta za uvoz i skladištenje naftnih derivata.

3.3. Bilanca potreba u 2000. godini sa strukturom naftnih derivata

Bilanca energetskih potreba Federacije BiH za 2000-tu godini je prikazan u Tabeli 2. i bazira se na sintezi iskazanih potreba pojedinih subjekata u Federaciji, kao i ostvarenih količina uvezenih naftnih derivata u tijeku 1999. godine. Prema tim pokazateljima u 2000. god. Bilanca potreba iznosi 720.000 tona n/d.

Tabela 2.

U strukturi planiranih potreba n/d procentualno učešće pojedinih derivata je:

Obveza uvoznika i trgovca na veliko je čuvanje 20% rezervi, od minimalne zapremine skladišnih kapaciteta, po vrsti derivata.

U okviru ukupnih komercijalnih količina od 720.000 tona, predviđene su i količine za prioritetne korisnike u Federaciji BiH za obavljanje funkcija obrane, proizvodnje ugljena i rad termoelektrana, funkcije unutarnjih poslova, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica i ostale potrebe u Federaciji u ukupnoj količini od 60.000 tona, a prema iskazanim parcijalnim planovima-potrebama.

Nabavka naftnih derivata u 2000-toj godini izvršit će se na svjetskom tržištu po najpovoljnijim cijenama, i iz drugog entiteta, sukladno kvalitetu i standardima.

3.4. Uvjeti i mjere za realizaciju Bilance naftnih derivata

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije prati realizaciju Bilance u skladu sa datim mjerama.

Za uspješnu realizaciju uvoza Bilancom predviđenih količina naftnih derivata potrebna je odgovarajuća koordinacija između Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Federalnog ministarstva trgovine i Federalnog ministarstva financija.

Plan osiguranja strategijskih rezervi n/d (količina i sredstva) donosi Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalne direkcije robnih rezervi.

Uvoznici naftnih derivata podnose Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije i Federalnom ministarstvu trgovine, mjesečno Izvješće o realizaciji uvoza i stanja zaliha naftnih derivata.

Kontrola potrošnje naftnih derivata za korisnike koji su oslobođeni poreza na promet, vršit će se tromjesečno prema utvrđenim normama (lit/MWh, lit/toni ugljena, i dr.) - Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i resorna ministarstva.

Reguliranje cijena u skladu sa uvjetima tržišta (Federalno ministarstvo trgovine i Vlada Federacije).

Provedbe kontrole distribucije i namjenske prodaje lož-ulja (Federalno ministarstvo trgovine).

4. PRIRODNI PLIN

4.1. Bilanca za 2000. god. i pokazatelji 1999.g.

U Tabeli 1. dat je pregled planiranih/ostvarenih količina prirodnog plina po potrošačima u Federaciji BiH u 1999.g. i plan potreba za 2000. godinu.

Tabela 1

4.2. Realizacija Bilance prirodnog plina u 1999. godini

Potrošnja prirodnog plina u Federaciji BiH u 1999. godini ostvarena je u ukupnoj količini od cca 152 mil. Sm3 ili 62% od plana. Energoinvest-BH-GAS su osigurali sa inopartnerom Gazexportom, potrebne količine prirodnog plina po zahtjevima potrošača, ali planirane količine nisu isporučene/utrošene iz niže naznačenih razloga.

Struktura potrošnje je prikazana u Tabeli 2.

Tabela 2.

Od ožujka 1999. godine prisutan je novi potrošač prirodnog plina Željezara Ilijaš, čija ukupna potrošnja za posmatrani period iznosi 0,16 mil. Sm3.

Razlozi ovako niskog procenta ostvarenja potrošnje prirodnog plina, kod potrošača plina u Federaciji BiH u 1999. godini, su u:

nerealnom planiranju potreba, potrošača,

smanjenih isporuka uslijed kvara na kompresorskoj stanici u Batajnici (siječanj-3 dana, listopad -10 dana),

prekidu isporuke zbog neplaćanja obveza prema Gazexportu (rujan-24 dana),

smanjenoj potrošnji za potrebe grijanja-Toplane, domaćinstva i mala privreda, zbog povoljnih vremenskih prilika (potrošači Sarajevogas-a),

smanjenom kapacitetu rada Željezare Zenica,

zanemarljivom korištenju prirodnog plina u TC Kakanj (preorjentacija 100% na mazut),

zadržavanje količina u SR Jugoslaviji.

Snabdijevanje potrošača prirodnim plinom je bilo uglavnom uredno, osim, djelimičnih prekida sa naznačenim razlozima.

4.3. Bilanca potreba u 2000. godini

Na osnovu iskazanih potreba potrošača/distributera prirodnog plina u Federaciji BiH potrebno je osigurati 224,61 mil. Sm3 plina. Iskazane potrebe su veće za 48% u odnosu na ostvarenu potrošnju u 1999. godini, ali manje za 8,41% od planiranih količina iz Bilance za 1999. godinu.

Novi potrošač prirodnog plina evidentiran u Bilanci za 2000. godinu je BH Steel Zenica.

Ne očekuju se problemi u isporukama prirodnog plina od strane ino isporučioca Gazexport-a u 2000. godini, osim u SR Jugoslaviji zbog neizvjesne političke situacije, kao i neusaglašenih međusobnih potraživanja između Energoinvest/BH-Gas-a i NIS-GAS-a.

Bilanca potreba prirodnog plina po potrošačima u Federaciji BiH za 2000. godinu dat je u Tabeli 3.

Tabela 3.

4.4. Uvjeti i mjere za realizaciju

Donijeti Odluku o tarifnim stavovima i cijenama prirodnog plina (Federalno ministarstvo trgovine, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije BiH),

Regulirati ugovorene obveze za isporuku, transport i distribuciju planiranih količina prirodnog plina (uvoznik, distributer, potrošač),

Obezbijediti plaćanje isporuka prirodnog plina isporučiocu i transporterima,

Pripremiti prijedlog teksta Zakona o plinu (Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije BiH).

REKAPITULACIJA

Energetski pokazatelji Federacije BiH
A. Finalna potrošnja energije

Tabela 1.

Sl. 1.

Napomena:

U prezentaciji zbirnih energetskih pokazatelja nisu uključeni "ostali" energenti (drvo, propan/butan, koks i dr.) zbog, još uvijek, relativno male primjene i udjela u ukupnoj potrošnji.

Sl. 2.

B. Potrošnja primarne energije

Tabela 2.

Tabela 3.

Tabela 2. daje pregled pokazatelja potrošnje primarne energije u odgovarajućim jedinicama i zbirnim PJ/Mtoe.

Tabela 3. prikazuje procentualno učešće pojedinih vrsta energije u ukupnoj primarnoj potrošnji.

Na uvoz primarne energije otpada nešto više od 1/3 ukupnih potreba, odnosno: 35,6 % (1998.g.), 36% (1999.g.), 33,3% (2000.g.).

Sudska praksa po ovom aktu

1 odluka iz 1 člana

Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.