Aktio

Samostalni sindikat elektroenergetskih radnika Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti elektroprivredne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine

Na osnovu čl. 111. i 112. Zakona o radu ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", br. 43/99 i 32/00), člana 1. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/00), Samostalni sindikat elektroenergetskih radnika Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine zaključuju

KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA U OBLASTI ELEKTROPRIVREDNE DJELATNOSTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim kolektivnim ugovorom o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti elektroprivredne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem testu: ugovor) uređuju se prava i obaveze iz rada i po osnovu rada zaposlenika u oblasti elektroprivredne djelatnosti, kao i prava, obaveze i odgovornosti poslodavaca u skladu sa Zakonom o radu, Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Opći kolektivni ugovor) i drugim zakonskim propisima.

Član 2.

Prema odredbama ovog ugovora poslodavci su privredna društva sa državnim odnosno većinskim državnim kapitalom koja se bave elektroprivrednom djelatnošću u Federaciji BiH.

Zaposlenik, u smislu ovog ugovora, je fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.

Član 3.

Ovaj ugovor primjenjuje se na sve članove Sindikata- zaposlenike, koji su u radnom odnosu kod poslodavca u oblasti elektroprivredne djelatnosti na području Federacije BiH.

Član 4.

Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima poslodavca.

Opći akti poslodavca moraju biti u skladu sa ovim ugovorom.

Ako bi u općem aktu poslodavca pojedino pravo zaposlenika bilo manje od prava utvrđenim ovim ugovorom, neposredno se primjenjuju odredbe ovog ugovora.

Član 5.

Zaključivanjem ovog ugovora između ugovornih strana, uspostavlja se obligaciono-pravni odnos koji se može mijenjati samo pod uslovima utvrđenim ovim ugovorom.

II - RADNI ODNOSI

1. Zaključivanje ugovora o radu

Član 6.

Radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika.

Zaključivanje ugovora o radu vrši se u skladu sa Zakonom o radu, ovim ugovorom i pravilnikom o radu.

Član 7.

Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa novim zaposlenikom donosi poslodavac.

Poslodavac će zasnivati radni odnos sa novim zaposlenikom samo u slučajevima kada kod poslodavca nema zaposlenika na čekanju posla, koji pored općih ispunjavaju i posebne uslove za obavljanje poslova za koje se zasniva radni odnos sa novim zaposlenikom.

Član 8.

Ugovor o radu sadrži podatke o:

  • 1.
    nazivu i sjedištu poslodavca;
  • 2.
    imenu, prezimenu, prebivalištu odnosno boravištu zaposlenika;
  • 3.
    trajanju ugovora o radu;
  • 4.
    danu otpočinjanja rada;
  • 5.
    mjestu rada;
  • 6.
    radnom mjestu na koje se zaposlenik zapošljava i kratak opis poslova;
  • 7.
    dužini i rasporedu radnog vremena;
  • 8.
    plaći, dodacima na plaću, naknadama, te periodima isplate;
  • 9.
    trajanje godišnjeg odmora;
  • 10.
    otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati zaposlenik i poslodavac;
  • 11.
    druge podatke u vezi sa uslovima rada utvrđenim kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Član 9.

Prije zaključenja ugovora o radu sa novim zaposlenikom obavezno je utvrditi njegovo zdravstveno stanje upućivanjem na ljekarski pregled kod ovlaštene zdravstvene ustanove.

O plaćanju troškova ljekarskog pregleda dogovorit će se poslodavac i budući zaposlenik.

Član 10.

Prije zaključivanja ugovora o radu sa novim zaposlenikom može se prethodno obaviti provjera njegovih stručnih sposobnosti.

Pravilnikom o radu poslodavca utvrdit će se poslovi za koje se vrši prethodna provjera znanja i stručnih sposobnosti, kao i način provjere.

Član 11.

Poslodavac se obavezuje da neće ustupiti poslove iz registrovane djelatnosti trećim pravnim ili fizičkim licima ukoliko za obavljanje tih poslova kod poslodavca postoje kadrovske i materijalne mogućnosti.

2. Probni rad

Član 12.

Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad u skladu sa Zakonom o radu i pravilnikom o radu poslodavca.

3. Pripravnici

Član 13.

Poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom.

Pripravnikom se smatra lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se školovalo, radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad.

Pripravnički staž traje:

  • -
    šest mjeseci za pripravnike sa srednjom stručnom spremom ili srednjom školskom spremom (III i IV stepen);
  • -
    devet mjeseci za pripravnike sa višom stručnom ili višom školskom spremom (V i VI stepen);
  • -
    dvanaest mjeseci za pripravnike sa visokom stručnom spremom (VII stepen).

Član 14.

Nakon završenog pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit, u skladu sa zakonom i pravilnikom o radu.

III - RADNO VRIJEME

Član 15.

Puno radno vrijeme zaposlenika traje 40 sati sedmično.

Za zaposlenike u dijelovima procesa rada, koji ne iziskuju smjenski rad, radna sedmica traje pet radnih dana i to od ponedjeljka do petka.

Poslodavac će svojom odlukom utvrditi početak i završetak radnog vremena, preraspodjelu i raspored radnog vremena, kao i klizno radno vrijeme.

Poslodavac će u roku od jedne godine od dana zaključivanja ovog ugovora uz konsultacije sa Sindikatom pokrenuti postupak određivanja radnih mjesta na kojima je moguće skratiti radno vrijeme.

Član 16.

Smjenskim radom, u smislu ovog kolektivnog ugovora, smatra se rad gdje se proces rada odvija u neprekidnom trajanju od 24 sata dnevno, a zaposlenici ga obavljaju u smjenama odnosno u turnusu.

Član 17.

U zavisnosti od potrebe normalnog odvijanja procesa rada ovlašteno lice poslodavca može nalogom odrediti pripravnost kod kuće.

Pripravnost kod kuće predstavlja poseban uslov rada kada zaposlenik ne mora biti prisutan na radu, ali mora biti dostupan radi obavljanja poslova u skladu sa potrebom procesa rada.

Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku korištenje slobodnih dana za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti kod kuće i to najkasnije do kraja mjeseca u kojem je zaposlenik bio u pripravnosti ili mu isplatiti naknadu.

IV - ODMORI I ODSUSTVA

1. Odmor u toku radnog dana

Član 18.

Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu, ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od 30 minuta.

Odmor ne smije biti određen na početku i na kraju radnog vremena.

Zaposlenicima koji rade u smjenama na radnim mjestima gdje se rad ne može prekidati zbog bezbjednosti i prirode tehnološkog procesa, vrijeme trajanja odmora u toku rada može biti podijeljeno u više kratkih pauza od 10 do 15 minuta radi objedovanja na radnom mjestu i zadovoljavanja drugih potreba zaposlenika.

Poslodavac je dužan za zaposlenika koji rad obavlja u smjenama propisati vrijeme odmora za svako pojedino radno mjesto u unaprijed utvrđenom rasporedu smjena.

Vrijeme odmora tokom rada ne smatra se vremenom provedenim na radu.

Pod pojmom puno radno vrijeme u smislu odredaba ovog ugovora, podrazumijeva se osmosatno radno vrijeme kao i rad u smjenama.

2. Dnevni odmor

Član 19.

Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

3. Sedmični odmor

Član 20.

Zaposlenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno.

Dan sedmičnog odmora za zaposlenike koji ne rade u smjenama u pravilu je nedjelja.

Ako je potrebno da zaposlenik radi na dan svog sedmičnog odmora, obezbijediće mu se korištenje tog odmora prema dogovoru poslodavca i zaposlenika.

Odredba stava 3. ovog člana ne odnosi se na zaposlenike čiji je rad organizovan kroz smjene (turnuse).

3. Godišnji odmor

Član 21.

Zaposlenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 18 radnih dana do najviše 30 radnih dana, s tim da se kod utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora nedjelje, praznici i drugi neradni dani u skladu sa zakonom ne uračunavaju u radne dane.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, zaposlenici koji ispunjavaju uslove iz čl. 27., 28. i 29. ovog ugovora imaju pravo na godišnji odmor do najviše 35 radnih dana.

Zaposlenik se ne može odreći prava na godišnji odmor.

Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Član 22.

Dužina godišnjeg odmora preko 18 radnih dana utvrđuje se zavisno: o radnom stažu zaposlenika, složenosti poslova radnog mjesta, stručnoj spremi, rezultatima rada zaposlenika, uslovima rada, zdravstvenom stanju i socijalnim uslovima zaposlenika.

Član 23.

Prema dužini radnog staža, za svake navršene 3 godine radnog staža godišnji odmor zaposlenika se uvećava za još po jedan dan.

Kao navršena godina radnog staža uzima se godina radnog staža koju zaposlenik navršava do početka korištenja godišnjeg odmora.

Član 24.

Dužina godišnjeg odmora, u zavisnosti od stručne spreme koja se traži za radno mjesto, zaposleniku se uvećava za po jedan dan za svaki stepen stručne spreme.

Član 25.

Zavisno o rezultatima rada zaposlenika, a na prijedlog zaposlenikovog neposrednog rukovodioca, poslodavac može zaposleniku uvećati godišnji odmor za najviše tri dana.

Član 26.

Zaposlenici koji rade na izuzetno teškim poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticaja, koji su utvrđeni posebnim postupkom predviđenim zakonom, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana.

Za zaposlenike iz stava 1. ovog člana, zavisno od uslova rada, godišnji odmor se uvećava:

  • -
    2 dana do 5% otežanih uslova rada;
  • -
    3 dana do 10% otežanih uslova rada;
  • -
    4 dana do 15% otežanih uslova rada;
  • -
    5 dana preko 15% otežanih uslova rada;
  • -
    3 dana za kontinuirani rad u smjenama.

Obim otežanih uslova rada utvrđuje poslodavac općim aktom.

Član 27.

Zaposlenik koji živi pod teškim socijalnim i zdravstvenim uslovima, ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora i to:

  • -
    2 dana za zaposlenika, samohranog roditelja sa jednim djetetom do 7 godina života;
  • -
    3 dana za zaposlenika, samohranog roditelja sa dvoje ili više djece do 7 godina života;
  • -
    3 dana za zaposlenika, invalida II kategorije invalidnosti;
  • -
    4 dana za zaposlenika, ratnog vojnog invalida do 50% invalidnosti;
  • -
    5 dana za zaposlenika, ratnog vojnog invalida preko 50 % invalidnosti;
  • -
    1 radni dan zaposleniku - učesniku OS BiH za svaku godinu provedenu u oružanim snagama.

Uvećanja godišnjeg odmora po osnovama iz stava 1. ovog člana ne mogu se kumulirati.

Član 28.

Poslodavac donosi plan korištenja godišnjeg odmora do 31. marta tekuće godine.

Na osnovu plana iz stava 1. ovog člana poslodavac je obavezan uručiti zaposleniku pojedinačno rješenje o korištenju godišnjeg odmora, najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Član 29.

Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela.

Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.

Korištenje godišnjeg odmora prekida se nastupom bolovanja, porodiljskog odsustva, vojne vježbe, na opravdani zahtjev poslodavca ili zaposlenika, te u drugim slučajevima koji se nisu mogli predvidjeti prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Zaposleniku se može prekinuti godišnji odmor uz pismenu odluku poslodavca samo u slučaju izbijanja neodložnih poslova koji su neophodni za normalno odvijanje procesa rada u vanrednim prilikama.

Član 30.

Zaposleniku kome ugovor o radu prestaje uz otkazni rok omogućit će se korištenje godišnjeg odmora za vrijeme otkaznog roka, bez obzira na plan korištenja godišnjih odmora.

4. Plaćeno odsustvo

Član 31.

Zaposlenik ima pravo po svom zahtjevu da odsustvuje sa rada uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) do 7 radnih dana u slijedećim slučajevima:

  • -
    5 dana za zaključenje braka;
  • -
    5 dana za rođenje djeteta;
  • -
    7 dana za slučaj smrti bračnog druga, djeteta i roditelja;
  • -
    3 dana za slučaj smrti unuka, djedova, baka, braće i sestara i roditelja bračnog druga;
  • -
    5 dana za slučaj traženja članova porodice nestalih u ratu;
  • -
    7 dana za slučaj teške bolesti bračnog druga, roditelja i djece;
  • -
    3 dana za slučaj teške bolesti ostalih članova uže porodice;
  • -
    3 dana za slučaj selidbe;
  • -
    2 radna dana za ostale lične potrebe i
  • -
    5 dana za slučaj obrazovanja i usavršavanja o vlastitom trošku.

Izuzetno, u slučaju smrti i teške bolesti člana uže porodice, zaposlenik ima pravo koristiti plaćeno odsustvo i ako je već iskoristio 7 dana u tekućoj godini.

Dobrovoljni davaoci krvi imaju pravo na dva uzastopna radna dana plaćenog odsustva neposredno nakon davanja krvi.

Član 32.

Zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo u slučaju upućivanja na stručno osposobljavanje, usavršavanje i sl. po nalogu poslodavca.

5. Neplaćeno odsustvo

Član 33.

Poslodavac može zaposleniku izuzetno, na njegovu pismenu i obrazloženu molbu, odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) najduže do godinu dana, ukoliko to dopušta priroda posla koju zaposlenik obavlja i trenutne potrebe poslodavca.

V - ZAŠTITA ZAPOSLENIKA

Član 34.

Zaposlenik ima pravo na zaštitu na radu, primjerenu tehničko-tehnološkim i naučnim dostignućima, u skladu sa zakonom, ovim ugovorom i općim aktima poslodavca.

VI - PLAĆA

1. Plaće, naknade plaća, dodaci i druge naknade

Član 35.

Podaci o plaćama po odredbama ovog ugovora su javni.

Podaci o pojedinačnim isplatama su tajni.

Član 36.

Poslodavac je dužan najmanje jedanput mjesečno obračunati i isplatiti plaću zaposleniku.

Plaće se obavezno obračunavaju u bruto iznosu. Poslodavac ne može uvesti ni jedan doprinos na plaću, izuzev onih koji su utvrđeni Zakonom.

Zaposleniku se isplaćuje iznos plaće po odbitku obaveznih doprinosa, ali mu se u obračunu iskazuju podaci o svim odbicima i one na koje je on dao saglasnost (kredit, kasa uzajamne pomoći, sindikalna članarina i sl.).

Član 37.

Plaće se isplaćuju u neto iznosu.

Plaća se sastoji od osnovne plaće, dodatka na plaću i stimula- tivnog dijela.

Poreze i doprinose na bruto plaće plaća poslodavac.

Član 38.

Plaća zaposlenika utvrđuje se na osnovu ostvarenih rezultata rada, vrste i složenosti poslova i uslova rada.

Osnovna plaća koja se mora isplatiti zaposleniku predstavlja najniži iznos za posao pripadajuće grupe složenosti, za puno radno vrijeme i normalne uvjete i rezultate rada, a utvrđuje se po grupama složenosti kao proizvod koeficijenta složenosti poslova i najniže plaće.

Član 39.

Najniža plaća je osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenika.

Najniža plaća zaposlenika iznosi 65% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima od strane Federalnog zavoda za statistiku.

Najniža plaća se obavezno usklađuje sa indeksom rasta troškova života kada njegova vrijednost poraste tromjesečno najmanje 5%.

Član 40.

Općim aktom poslodavca utvrđuju se kriteriji i mjerila za utvrđivanje rezultata rada zaposlenika.

Poslodavac unaprijed utvrđuje radne normative i standarde.

Zaposlenici moraju biti unaprijed upoznati sa mjerilima stimulacije.

Član 41.

Složenost svake grupe poslova utvrđuje se kao minimalni koeficijent složenosti za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima.

Minimalnim koeficijentom utvrđuje se relativni odnos između grupa poslova, od najjednostavnijeg do najsloženijeg.

Grupe složenosti poslova razvrstavaju se u osam kategorija na osnovu složenosti, potrebne stručne spreme, samostalnosti u radu i odgovornosti sa odgovarajućim brojem podkategorija i koeficijenata složenosti i to:

  • -
    I grupa - najmanje složeni poslovi (NK) koeficijent 1,00-1,20
  • -
    II grupa-manje složeni poslovi (PK) koeficijent 1,40-1,60
  • -
    III grupa-srednje složeni poslovi (KV) koeficijent 1,70-2,00
  • -
    IV grupa-složeniji poslovi (SSS) koeficijent 2,10-2,40
  • -
    V grupa-složeniji poslovi sa izraženijom samostalnošću u radu (VK) 2,50-2,70
  • -
    VI grupa-složeni i specijalizovani poslovi (VK specijalist i VŠ) koeficijent 2,80-3,20
  • -
    VII grupa-složeni i raznovrsni poslovi (VSS) koeficijent 3,50-4,00
  • -
    VIII grupa najsloženiji poslovi (magistri, doktori nauka) koeficijent 4,20-5,00.

Odredbe ovog ugovora kojim se uređuju plaće i naknade plaća, ne odnose se na generalnog direktora, direktore organi- zacionih dijelova, direktore direkcija, savjetnike generalnog direktora, glavne inspektore, tehničke rukovodioce organiza- cionih dijelova i rukovodioce tima za konsalting.

Član 42.

Poslodavac će u svom općem aktu u skladu sa ovim ugovorom razraditi i konkretizovati vrednovanje radnih mjesta po osnovu člana 41. ovog ugovora i mogućnost proširenja broja podgrupa za po jednu u svakoj grupi, a najviše do ukupno 35 podgrupa.

Poslodavac će općim aktom iz stava 1. ovog člana obezbijediti usklađivanje raspodjele i nivoa plaća, putem utvrđivanja karakterističnih radnih mjesta, ujednačene organizacije i sistematizacije radnih mjesta i jedinstvenog načina utvrđivanja rezultata rada, kako bi se odredbe ovog ugovora ostvarile na jedinstven način u svim organizacionim dijelovima.

Član 43.

Zaposlenik ima pravo na uvećanu osnovnu plaću po osnovu otežanih uslova rada i to:

  • 1.
    Mikroklimatski uslovi:
    • -
      od 0-3% za visoke i niske temperature u zatvorenom prostoru;
    • -
      od 0-3% za rad u vodi, vlazi, promahi, rad pod zemljom;
    • -
      od 0,8-3% za rad i boravak na otvorenom;
    • -
      od 0-3% za prisutnost buke i vibracija;
    • -
      od 0-3% za rad u prostorima zagađenog zraka, prašine, dimnih gasova, izloženosti tijela kiselinama, lužinama, radioaktivnim i drugim agresivnim materijama.
  • 2.
    Opasnost od povreda:
    • -
      od 1,3%-7,5%.
  • 3.
    Napori:
    • -
      0,2%-3,8%.
  • 4.
    Rad u smjeni (turnus):
    • -
      4%.
  • 5.
    Posebno teški uslovi rada:
    • -
      2%-20% poslovi na montiranju i održavanju dalekovodnih vodova iznad 110 KV;
    • -
      0,2%-3,3% poslovi kontrole nadzora na dopremi i pripremi uglja u termoelektranama;
    • -
      0,3%-6,7% poslovi neposrednog izvršenja na dopremi i pripremi uglja u zatvorenom prostoru;
    • -
      0,8%-3,0% poslovi neposrednog izvršenja na održavanju kotlovskih postrojenja u vrijeme zastoja;
    • -
      1,3%-13,3% poslovi neposredne kontrole i nadzora rada kotlovskih postrojenja;
    • -
      2%-20% poslovi na odšljakivanju i odpepeljavanju kotlova i poslovi neposrednog održavanja postrojenja za vrijeme rada postrojenja;
    • -
      0,2-20% poslovi u površinskoj eksploataciji na proizvodnji uglja i jalovine.

Dodaci po osnovu uslova rada iz stava 1. ovog člana se međusobno ne isključuju, s tim da maksimalno uvećanje ne može bit veće od 20%.

Osnov za utvrđivanje dodataka na otežane uslove rada je osnovna plaća zaposlenika i vrijeme trajanja uslova rada u obračunskom periodu.

Tipizirane grupe poslova, te pripadajuće koeficijente, osnovni broj bodova i radna mjesta odnosno prostore gdje se rad obavlja, poslodavac će utvrditi pravilnikom o radu.

Član 44.

Zaposlenik ima pravo na dodatak na osnovnu plaću za svaku godinu penzijskog staža i to 0,6% s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.

Član 45.

Poslodavac će općim aktom uz saglasnost Sindikata utvrditi kriterije na osnovu kojih će se vršiti utvrđivanje povećanja odnosno umanjenja plaća po osnovu izvršenja obima i kvaliteta posla.

Član 46.

Zaposlenik ima pravo na povećanu osnovnu plaću za:

  • -
    noćni rad 50%;
  • -
    prekovremeni rad 50%;
  • -
    rad nedjeljom 35%;
  • -
    rad u dane praznika koji se po zakonu ne rade 50%;
  • -
    za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti kod kuće u vrijeme odmora između dva uzastopna radna dana ili sedmičnog odmora 20%;
  • -
    za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti kod kuće u vremenu u kojem se po zakonu ne radi (praznici) 30%.

Osnov za obračun plaće po osnovu ostvarenih sati iz stava 1. ovog člana je osnovna plaća zaposlenika, korigovana vrijednošću boda.

Pravo na dadatak na osnovnu plaću zaposlenik ostvaruje samo za sate rada provedene u posebnim okolnostima iz stava 1. ovog člana.

Dodaci se međusobno ne isključuju.

Član 47.

Plaća pripravnika iznosi 80% od najniže plaće u određenoj grupi složenosti poslova u koju je pripravnik raspoređen.

Član 48.

Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za period u kojem ne radi zbog opravdanih slučajeva predviđenih zakonom, propisom kantona, ovim ugovorom i pravilnikom o radu (godišnji odmor, privremena nesposobnost za rad, porođajno odsustvo, plaćeno odsustvo, praznik, obrazovanje i stručno usavršavanje i sl.).

Period iz stava 1. ovog člana za koji se naknada isplaćuje na teret poslodavca, utvrđuje se zakonom, propisom kantona, ovim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Za vrijeme plaćenog odsustva i za vrijeme praznika za koje je zakonom određeno da se ne radi, zaposleniku pripada naknada u visini njegove osnovne plaće.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, zaposleniku pripada naknada plaće u visini njegove prosječne isplaćene plaće za prethodna tri mjeseca.

Za vrijeme obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije zaposlenika, na koje ga je uputio poslodavac, zaposleniku pripada naknada u visini ostvarene plaće zaposlenika iz prethodnog mjeseca, s tim da se svakog sljedećeg mjeseca vrši usklađivanje naknade sa visinom prosječne plaće kod poslodavca.

Član 49.

Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje zaposlenik nije kriv (viša sila, privremeni zastoj u proizvodnji i sl.), u skladu sa ovim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Zaposlenik koji odbije da radi, jer nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite na radu.

2. Rokovi i periodi isplate plaće

Član 50.

Plaća se isplaćuje svakog mjeseca, za prethodni mjesec.

Rok za isplatu plaće je do 10. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

Član 51.

Naknadu za topli obrok, troškove prevoza i odvojeni život od porodice poslodavac će isplaćivati zajedno sa plaćom.

VII - SOLIDARNOST

Član 52.

Poslodavac će u slučaju rasporeda na nove poslove zaposlenika, kojem do sticanja prava na penziju nedostaje 5 (pet) godina staža do pune penzije, voditi računa da istog rasporedi na poslove koji su približno vrednovani kao oni koje je prethodno obavljao.

VIII - MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIKA

Član 53.

Zaposlenik ima pravo na topli obrok ili novčanu naknadu do visine iznosa koji primaju zaposlenici u organima uprave Federacije BiH, srazmjerno broju dana ili sati provedenih na radu u toku mjeseca za koji se vrši isplata.

Za dane na radu provedene na službenom putu, za koje su naplaćeni putni troškovi, ili za rad na terenu za koji je isplaćen terenski dodatak, zaposlenik nema pravo na naknadu iz stava 1. ovog člana.

Član 54.

U slučaju kada nije organizovan prijevoz od strane poslodavca, zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prevoza na posao i sa posla u visini troškova prijevoza javnim, odnosno gradskim saobraćajem.

U slučajevima kada postoji mogućnost korištenja različitih sredstava javnog saobraćaja, zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i sa posla u visini cijene one vrste javnog saobraćaja koja je najpogodnija za poslodavca.

Član 55.

Zaposleniku pripada regres za korištenje godišnjeg odmora u iznosu od 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ili 70% prosječne plaće kod poslodavca ostvarene u posljednjem tromjesečju pred isplatu, ako je to povoljnije za zaposlenika.

Član 56.

Poslodavac može nagraditi i stimulisati zaposlenike povodom vjerskih, nacionalni i državnih praznika kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada.

Član 57.

Zaposleniku pripada pravo na plaćene troškove prilikom službenog putovanja-dnevnice.

Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 10% prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Putni troškovi priznaju se u cjelini, kao i troškovi noćenja prema priloženom računu, osim hotela "de-luxe" kategorije.

Dnevnica za službeni put u inostranstvo isplaćuje se u visini i na način propisan za zaposlenike u organima uprave.

Dnevnica za službeni put iz st. 2. i 4. ovog člana umanjuje se najviše za 30%, ako je obezbjeđena besplatna ishrana.

Član 58.

Naknada za rad na terenu-terenski dodatak, utvrđuje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike zavisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i drugo) s tim što ne može biti manja od 75% utvrđenog iznosa dnevnice za službeno putovanje u zemlji.

Član 59.

Zaposlenik koji je privremeno upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice, ima pravo na mjesečnu naknadu troškova zbog odvojenog života od porodice u visini 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Ako zaposlenik nakon zaključenja ugovora o radu promijeni mjesto prebivališta, poslodavac nema obavezu isplaćivanja naknade za odvojeni život.

Član 60.

Pravo na ostvarivanje terenskog dodatka i naknade za odvojeni život od porodice međusobno se isključuju.

Član 61.

Ukoliko zaposlenik prema nalogu poslodavca koristi svoj automobil u službene svrhe ima pravo na naknadu troškova u visini 25% od cijene od litra 98 oktanskog (super) benzina po pređenom kilometru.

Član 62.

Prilikom odlaska u penziju zaposlenik ima pravo na otpremninu od najmanje 5 plaća u visini plaće koja mu je isplaćena u posljednjem mjesecu prije odlaska u penziju ili 5 prosječnih plaća ostvarenih u posljednja tri mjeseca kod poslodavca ako je to za njega povoljnije.

Član 63.

Zaposlenik ima pravo na jubilarnu nagradu za radni staž ostvaren kod poslodavca i to:

  • -
    za 10 godina radnog staža, jednu prosječnu plaću isplaćenu kod poslodavca u prethodnom mjesecu;
  • -
    za 20 godina radnog staža, dvije prosječne plaće isplaćene kod poslodavca u prethodnom mjesecu;
  • -
    za 30 godina radnog staža, tri prosječne plaće isplaćene kod poslodavca u prethodnom mjesecu.

Pravo iz stava 1. ovog člana zaposlenik će ostvariti kada navrši odgovarajuće godine radnog staža.

Član 64.

Zaposlenik ili njegova porodica imaju pravo na jednokratnu pomoć u slučaju:

  • -
    smrti zaposlenika, u iznosu od 5 prosječnih plaća ostvarenih u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku;
  • -
    smrti člana uže porodice zaposlenika u iznosu od 2 prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku;
  • -
    nastanka teške invalidnosti zaposlenika u iznosu od 2 prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku;
  • -
    otklanjanja štetnih posljedica nastalih usljed dejstva elementarnih nepogoda (zemljotres, poplave, požar i dr.) na stambenom objektu zaposlenika u iznosu od 2 prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku;
  • -
    smrti penzionisanog radnika u iznosu od 3 prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Član 65.

Poslodavac može pravilnikom o radu odrediti veća prava zaposlenika od utvrđenih ovim ugovorom, kao i utvrditi i pojedina materijalna prava zaposlenika koja nisu predviđena ovim ugovorom (preventivna zdravstvena zaštita, rekreacija i odmor zaposlenika, osiguranje zaposlenika, stipendiranje djece umrlih zaposlenika, donacije Sindikatu, pomoć penzionerima i sl.).

IX - PRESTANAK UGOVORA O RADU

Član 66.

Ugovor o radu prestaje u slučajevima predviđenim u Zakonu o radu, Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, ovom ugovoru i pravilniku o radu.

Član 67.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok u slučajevima predviđenim Zakonom o radu.

Član 68.

Poslodavac odnosno zaposlenik može otkazati ugovor o radu, bez obaveze poštivanja propisanog otkaznog roka, kada zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog ne ispunjavanja obaveze iz ugovora o radu nastavak radnog odnosa nije moguć.

Prije otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog člana poslodavac je obavezan zaposlenika pismeno upozoriti na obaveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obaveza.

Ako zaposlenik, odnosno poslodavac otkazuje ugovor o radu iz razloga navedenih u stavu 1. ovog člana, obavezan je da dokaže postojanje opravdanog razloga za otkaz.

U slučaju kada poslodavac otkazuje ugovor o radu obavezan je da zatraži mišljenje Sindikata ili vijeća zaposlenika.

Član 69.

Otkaz se daje u pismenoj formi.

Poslodavac je obavezan, u pismenoj formi, obrazložiti otkaz zaposleniku.

Otkaz se dostavlja zaposleniku odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.

Član 70.

Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza zaposleniku, odnosno poslodavcu.

Član 71.

U slučaju otkaza, otkazni rok ne može biti kraći od 14 dana niti duži od 6 mjeseci i to:

  • -
    14 dana ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poslodavca neprekidno do godinu dana;
  • -
    mjesec dana ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo više od godinu dana;
  • -
    dva mjeseca ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo više od dvije godine;
  • -
    tri mjeseca ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno više od pet godina;
  • -
    četiri mjeseca ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo više od deset godina;
  • -
    pet mjeseci ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno više od 15 godina;
  • -
    šest mjeseci ako je zaposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno više od 20 godina.

Član 72.

Poslodavac može zaposleniku istodobno uz otkaz ugovora predložiti zaključenje ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima (otkaz sa ponudom izmijenjenog ugovora).

Ako u slučaju iz stava 1. ovog člana zaposlenik prihvati ponudu, zadržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takve izmjene ugovora.

Član 73.

Poslodavac koji zapošljava više od 15 zaposlenika, a koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga za više od 10% zaposlenika otkaže ugovor o radu, ali najmanje petorici zaposlenika, dužan se konsultirati sa vijećem zaposlenika, a ako kod poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika, sa Sindikatom koji predstavlja najmanje 10% zaposlenika.

Član 74.

Zaposlenik kojemu se otkazuje ugovor o radu zaključen na neodređeno vrijeme, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.

Vrijeme provedeno u Oružanim snagama BiH smatra se kao radni staž kod poslodavca.

X - UČEŠĆE ZAPOSLENIKA U ODLUČIVANJU

Član 75.

Zaposlenici imaju pravo učestvovati u odlučivanju o pitanjima u vezi sa njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom o radu, ovim ugovorom i pravilnikom o radu.

Član 76.

Zaštita prava i interesa zaposlenika vrši se u skladu sa odredbama čl. od 108. do 110. Zakona o radu.

XI - DJELOVANJE SINDIKATA

Član 77.

Radi zaštite svojih ekonomskih i socijalnih prava i interesa, zaposlenici imaju pravo organizovati sindikalnu organizaciju ili drugi oblik sindikalnog organizovanja kod poslodavca.

Poslodavac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposlenika.

Sindikat se obavezuje da će svoje aktivnosti provoditi, a poslodavac iste respektovati u skladu sa ratifikovanim Konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonom i ovim ugovorom.

Član 78.

Poslodavac se obavezuje da ću u skladu sa svojim mogućnostima uvažavati potrebe Sindikata u vezi sa:

  • -
    prostorom za rad i održavanje sastanaka Sindikata i njegovih organa, korištenjem telefona, telefaksa, aparata za umnožavanje i drugih tehničkih sredstava neophodnih za provedbu sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu prava zaposlenika, obračunom i doznačavanjem sindikalne članarine na način i žiro-račune koje odredi Sindikat;
  • -
    naknadom plaće sindikalnom povjereniku za vrijeme provedeno u obavljanju sinidalnih aktivnosti.

Član 79.

Sindikalni povjerenik obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu plaće u skladu sa ovim ugovorom i ugovorom o radu.

Poslodavac se obavezuje osigurati naknadu plaće u punom iznosu najviše jednom glavnom sindikalnom povjereniku kada ovaj predstavlja više od 500 (petstotina) zaposlenih članova Sindikata.

Poslodavac, samo uz prethodnu saglasnost federalnog ministarstva nadležnog za rad može otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i šest mjeseci nakon isteka mandata u obavljanju te dužnosti.

Poslodavac i Sindikat će posebnim sporazumom utvrditi broj sindikalnih povjerenika sa pravom na rad do četiri sata sedmično radi obavljanja sindikalnih aktivnosti na teret sindikalne organizacije, zavisno od broja članova sindikalne organizacije i oblika organizovanja njenih aktivnosti, te tehničko-tehnološke organizacije rada i materijalnih mogućnosti poslodavca.

Poslodavac će osigurati i naknadu plaće sindikalnom povjereniku za vrijeme najviše do sedam radnih dana u kalendarskoj godini provedeno na obrazovanju i osposobljavanju za obavljanje sindikalne aktivnosti.

Član 80.

Povreda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti, te službenog puta u vezi te dužnosti smatra se povredom na radu kod poslodavca.

Poslodavac će na zahtjev Sindikata, zaposleniku koji je izabran na profesionalnu sindikalnu dužnost obezbijediti mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa za vrijeme dok obavlja tu dužnost.

XI - RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA I NAČELO SOCIJALNOG MIRA

Član 81.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da će se svaki međusobni kolektivni radni spor rješavati saglasno odredbama Zakona o radu (mirenje i arbitraža).

XIII - PRAVO ZAPOSLENIKA NA ŠTRAJK

Član 82.

Zaposlenik ima pravo na štrajk.

Član 83.

Sindikat se uzdržava od štrajka ako se sve odredbe iz ovog ugovora uredno ispunjavaju, izuzev učešća u generalnom štrajku.

Obaveza socijalnog mira vrijedi do otpočinjanja novih kolektivnih pregovora.

Član 84.

U organizovanju i provođenju štrajka Sindikat je obavezan pridržavati se odredbi Zakona o radu i Zakona o štrajku.

XIV - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 85.

Ugovorne strane dužne su zalagati se za poštivanje ovog ugovora i njegovu pravilnu primjenu.

Ugovorne strane dužne su uzdržati se od svakog djelovanja koje bi bilo u suprotnosti sa odredbama ovog ugovora ili bi sprečavalo ili otežavalo njegovu primjenu.

Ovaj ugovor je obavezan za strane koje su ga zaključile, kao i za strane koje mu naknadno pristupe.

Član 86.

Na pitanja koja nisu regulisana ovim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona o radu, Općeg kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i drugih općih akata poslodavca.

Član 87.

Ovaj ugovor važi godinu dana od dana početka njegove primjene.

Član 88.

Postupak za zaključenje novog kolektivnog ugovora pokreće se na zahtjev bilo koje ugovorne strane.

Ugovorne strane mogu u bilo koje vrijeme predložiti izmjene odnosno dopune ovog ugovora.

Član 89.

Ugovorna strana koja želi izmjenu odnosno dopunu ovog ugovora, predlaže drugoj strani svoj obrazloženi zahtjev u pismenoj formi.

Druga ugovorna strana dužna se o prijedlogu izjasniti u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 1. ovog člana.

Prijedlog izmjena i dopuna ovog ugovora, koji je odbijen, ne može se ponoviti prije isteka roka od tri mjeseca od dana prijema izjašnjenja kojim se prijedlog odbija.

Izmjene i dopune ovog ugovora mogu se predložiti i prije isteka roka iz stava 3. ovog člana, ako se u međuvremenu posti- gne saglasnost oko spornih pitanja.

Član 90.

Ugovorne strane se obavezuju da će najmanje 30 dana prije isteka roka, na koji je zaključen ovaj ugovor, započeti pregovore oko zaključenja novog kolektivnog ugovora.

Ugovorne strane su saglasne da će se sve odredbe ovog ugovora primjenjivati i nakon proteka vremena na koje je zaključen, sve do zaključenja novog kolektivnog ugovora.

Član 91.

Ugovorne strane su saglasne da u roku od 30 dana imenuju zajedničku komisiju od po tri člana za praćenje, sprovođenje i tumačenje odredaba ovog ugovora.

Član 92.

Poslodavac je dužan da ovaj ugovor dosljedno primjenjuje u svim njegovim organizacionim dijelovima.

Član 93.

Ovaj ugovor smatra se zaključenim kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Član 94.

Izmjene i dopune ovog ugovora vrše se na način i po postupku propisanom za njegovo zaključivanje.

Član 95.

Ovaj ugovor objavljuje se u "Službenim novinama Federa- cije BiH" i stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.

Broj 13-02-3498-8/99
14. novembra 2000. godine
Sarajevo

Federalno ministarstvo
energije, rudarstva i industrije
Ministar
Mirsad Salkić, s. r.