Sindikat drumskog saobraćaja u Federaciji BiH i Vlada Federacije BiH
Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti cestovnog prometa za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine
Na osnovu člana 112. Zakona o radu "(Službene novine Federacije BiH", broj 43/99), člana 1.Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 19/2000) Sindikat drumskog saobraćaja u Federaciji BiH i Vlada Federacije BiH - Ministarstvo prometa i komunikacija, zaključuju
KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA U OBLASTI CESTOVNOG PROMETA ZA TERITORIJU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obaveze ugovornih strana, te prava i obaveze iz rada i po osnovu rada zaposlenika kod poslodavaca u djelatnostima:
- -prijevoz putnika,
- -transport roba,
- -opravka i servisiranje transportnih sredstava.
Odredbe ovog kolektivnog ugovora odnose se i na strane koje, prema odredbama Zakona o radu (u daljem tekstu : Zakon) mogu biti strane kolektivnog ugovora, a koje mu naknadno pristupe.
Član 2.
Potpisnice kolektivnog ugovora saglasne su da se ovaj kolektivni ugovor primjenjuje u svim privrednim društvima sa državnim, odnosno većinskim državnim kapitalom na teritoriji Federacije BiH.
Član 3.
Ovim kolektivnim ugovorom ne mogu se utvrditi manja prava i obaveze od prava i obaveza utvrđenih Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije BiH.
Član 4.
Pravilnik o radu koji donosi poslodavac mora biti usklađen sa ovim kolektivnim ugovorom.
Ako bi pravilnikom o radu bila utvrđena pojedina prava i obaveze u manjem obimu od prava i obaveza koji proizilaze iz ovog kolektivnog ugovora, direktno se primjenjuju odredbe ovog kolektivnog ugovora.
Član 5.
Ugovorne strane obavezne su provoditi odredbe ovog kolektivnog ugovora i preduzimati radnje za njegovu primjenu.
II - RADNI ODNOSI
1. Zaključivanje ugovora o radu
Član 6.
Zaključivanjem ugovora o radu zasniva se radni odnos između poslodavca i zaposlenika.
Član 7.
Pored općih uslova utvrđenih Zakonom, za zasnivanje radnog odnosa pravilnikom o radu utvrđuju se i posebni uslovi, i to:
- -stručna sprema,
- -posebna specijalistička znanja,
- -radno iskustvo.
Član 8.
Ugovor o radu može da zaključi lice koje je navršilo 15 godina života i koje ima opću zdravstvenu sposobnost utvrđenu od nadležne zdravstvene ustanove.
2. Ugovor o radu na neodređeno i određeno vrijeme
Član 9.
Ugovor o radu zaključuje se na neodređeno ili određeno vrijeme.
Član 10.
Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom roka utvrđenog za svaki pojedinačni slučaj.
Član 11.
Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku da se upozna sa pravima i obavezama po osnovu rada, u skladu sa Zakonom, ovim kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
3. Sadržaj ugovora o radu
Član 12.
Ugovor o radu, pored podataka utvrđenih Zakonom, treba da sadrži i podatke o:
- -vremenu trajanja probnog rada, ako je probni rad određen kao uslov za zasnivanje radnog odnosa,
- -vremenu trajanja pripravničkog staža, ako se ugovor zaključuje sa pripravnikom,
- -posebnim uslovima rada za određena radna mjesta, i
- -drugim uslovima utvrđenim pravilnikom o radu.
4. Probni rad
Član 13.
Prije zaključivanja ugovora o radu za pojedine poslove može se izvršiti prethodna provjera stručnih i psihofizičkih sposobnosti zaposlenika, što će se bliže razraditi pravilnikom o radu.
Član 14.
Poslodavac može, u skladu sa Zakonom, uvesti probni rad.
Probni rad zaposlenika može trajati najviše, i to:
- -za zaposlenike sa VI,VII i VIII stepenom stručne spreme do tri mjeseca,
- -za zaposlenike sa III, IV i V stepenom stručne spreme do dva mjeseca.
Član 15.
Ako je ugovorom o radu predviđen probni rad, poslodavac je dužan odrediti stručno lice ili tijelo koje će pratiti i ocijeniti rad zaposlenika, za vrijeme tajanja probnog rada.
Provjera stručnih i drugih radnih sposobnosti zaposlenika u toku probnog rada provodi se nadzorom nad zaposlenikovim radom, uvidom u rezultate njegovog rada, praćenjem radne discipline i na druge načine pogodne za sticanje uvida u stručne i radne sposobnosti zaposlenika.
Ocjenu probnog rada stručno lice ili tijelo iz stava 1. ovog člana dužno je saopštiti zaposleniku do isteka probnog rada.
Ako se ocjena iz stava 3. ovog člana ne saopšti zaposleniku do navedenog roka, smatrat će se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.
5. Prijem pripravnika
Član 16.
Poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom.
Ugovor o radu iz stava 1. ovog člana zaključuje se na određeno vrijeme, a najduže godinu dana, ako Zkonom, propisom kantona ili ugovorom o radu nije drugačije određeno.
Član 17.
Poslodavac pravilnikom o radu utvrđuje način osposob- ljavanja pripravnika i polaganja stručnog ispita, ako Zakonom i propisom kantona nije drugačije određeno.
Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit pred komisijom čiji sastav određuje poslodavac, u skladu s pravilnikom o radu, ako zakonom ili propisom kantona nije drugačije određeno.
Član 18.
Sa pripravnikom koji je položio stručni ispit poslodavac može zaključiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Pripravniku koji nije položio stručni ispit prestaje radni odnos sa danom uručenja odluke o tome da nije zadovoljio na stručnom ispitu.
6. Volonterski rad
Član 19.
Poslodavac može primiti lice na stručno osposobljavanje za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
U slučaju iz stava 1. ovog člana zaključuje se ugovor o volonterskom radu u pismenoj formi.
Volonterski rad iz stava 1. ovog člana može trajati najduže godinu dana, ako Zakonom nije drugačije određeno.
Period volonterskog rada računa se u pripravnički staž i u radno iskustvo koji se postavljaju kao uslov za zaključivanje ugovora o radu na određenim poslovima.
Član 20.
Volonterski rad i provjera o osposobljenosti vrši se pod uslovima i na način kao i za pripravnički staž utvrđen u članu 17. ovog kolektivnog ugovora, odnosno pod uslovima i na način utvrđen Zakonom i pravilnikom o radu.
7. Privremeni i povremeni poslovi
Član 21.
Poslodavac može za obavljanje privremenih i povremenih poslova zaključiti ugovor o privremenim i povremenim poslovima, u skladu sa Zakonom.
Ako se zaključuje ugovor o privremenim i povremenim poslovima, isti se može zaključiti za :
- -otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda,
- -suzbijanje nastanka većih šteta u procesu rada,
- -druge slučajeve utvrđene pravilnikom o radu.
Licu koje obavlja privremene i povremene poslove obezbjeđuju se prava utvrđena Zakonom.
8. Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad
Član 22.
Poslodavac može, u skladu sa potrebama rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.
Zaposlenik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad.
Uslovi i način obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad iz st. 1. i 2. ovog člana uređuju se pravilnikom o radu.
Član 23.
Prilikom promjena ili uvođenja novog načina ili organizovanja rada, poslodavac je obavezan omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad.
9. Radno vrijeme
Član 24.
Puno radno vrijeme zaposlenika traje najduže 40 sati sedmično.
Član 25.
Ugovor o radu može se zaključiti za rad sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa Zakonom.
Zaposlenik koji je zaključio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, može zaključiti više takvih ugovora, kako bi na taj način ostvario puno radno vrijeme.
Zaposlenik koji je zasnovao radni odnos na osnovu ugovora o radu iz stava 1. ovog člana, ostvaruje pravo na plaću i naknadu plaće srazmjerno dužini radnog vremena, a u skladu sa pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.
Član 26.
Zaposlenicima koji rade na naročito teškim i po zdravlje opasnim poslovima, na kojima, ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće ostvariti zaštitu od štetnih uticaja, skraćuje se radno vrijeme, srazmjerno štetnom uticaju uslova rada na njihovo zdravlje i radnu sposobnost.
Poslovi iz stava 1. ovog člana i trajanje radnog vremena utvrđuju se pravilnikom o radu i ugovorom o radu, u skladu sa Zakonom.
Član 27.
Raspored redovnog sedmičnog radnog vremena na pojedine dane u sedmici, početak i završetak dnevnog radnog vremena, kao i trajanje i dužina dnevnog odmora, utvrđuje se pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.
Član 28.
U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim slučajevima hitne potrebe, zaposlenik je obavezan da radi duže od punog radnog vremena, ali najviše do 10 sati sedmično.
Rad duži od punog radnog vremena smatra se prekovremenim radom, u skladu sa Zakonom.
Član 29.
Preraspodjela radnog vremena može se izvršiti kada to zahtijeva priroda djelatnosti, odnosno poslovi i zadaci, organizacija rada, bolje korišćenje radnog vremena, te izvršenje određenih poslova u utvrđenim rokovima.
Dužinu trajanja preraspodijeljenog radnog vremena poslodavac utvrđuje u skladu sa Zakonom.
Poslodavac je dužan izvijestiti zaposlenika o uvođenju preraspodijeljenog radnog vremena i njegovom trajanju, i to najmanje tri dana prije uvođenja preraspodjele radnog vremena.
Prilikom uvođenja preraspodjele radnog vremena poslo- davac mora poštivati odredbe o dnevnom i sedmičnom odmoru zaposlenika.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovre- menim radom.
Član 30.
Rad u vremenu između 22 sata uveče i 6 sati ujutro idućeg dana smatra se noćnim radom.
Ako je rad organizovan u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena, tako da zaposlenik radi noću uzastopno najviše jednu sedmicu, te da mu se osigura sedmični odmor u skladu sa Zakonom i ovim kolektivnim ugovorom.
Ako je kod poslodavca osigurana mogućnost dnevne prehrane, ta obaveza postoji i za vrijeme rada u smjeni noću.
Član 31.
Poslodavac može uvesti noćni rad za maloljetne zaposlenike samo u slučajevima predviđenim Zakonom.
10. Odmori i odsustva
10.1.Odmori
Član 32.
Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta.
Zaposlenik ima pravo na odmor od jednog sata za jedan dan u toku sedmice, ukoliko takav odmor zaposlenik zahtijeva od poslodavca.
Način i vrijeme korišćenja odmora iz st. 1. i 2. ovog člana utvrđuje se pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Vrijeme odmora iz st. 1. i 2. ovog člana ne uračunava se u radno vrijeme.
Član 33.
Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati.
Konkretno trajanje odmora iz stava 1. ovog člana utvrđuje se pravilnikom o radu.
Član 34.
Zaposlenik ima pravo na sedmični odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata.
Konkretno trajanje sedmičnog odmora iz stava 1. ovog člana utvrđuje se pravilnikom o radu.
Ako je neophodno da zaposlenik radi u dane sedmičnog odmora, poslodavac je dužan da mu osigura korišćenje najmanje jednog slobodnog dana, prema dogovoru sa zaposlenikom.
10.2. Godišnji odmor
Član 35.
Zaposlenik u svakoj kalendarskoj godini ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Ako zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 2. ovog člana, ima pravo na najmanje dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.
Konkretno pravo na godišnji odmor iz stava 3. ovog člana, utvrđuje se pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Član 36.
Zaposlenik poslije navršenih šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor od 18 radnih dana.
Godišnji odmor iz stava 1. ovog člana povećava se za broj radnih dana u skladu sa sljedećim kriterijima:
- 1.Prema dužini staža:
- -od 2-5 godina staža 1 radni dan
- -od 5-10 godina staža 3 radna dana
- -od 10-15 godina staža 5 radnih dana
- -od 15-20 godina staža 6 radnih dana
- -od 20-30 godina staža 8 radnih dana
- -od 30-40 godina staža 10 radnih dana
- -
- 2.Prema uslovima rada:
- -za rad u otežanim uslovima rada do 2 radna dana
- -
- 3.Prema rezultatima rada:
- -za izuzetne rezultate i kvalitet rada do 2 radna dana
- -
- 4.Prema socijalno-zdravstvenim uslovima:
- -za majke sa djetetom do 7 godina starosti za svako dijete po 1 radni dan
- -za samohranog roditelja ili staratelja djeteta do 10 godina starosti za svako dijete po 1 radni dan
- -roditelju ili staraocu teško oboljelog ili hendikepiranog djeteta 1 radni dan
- -invalidima rada ili rata 2 radna dana
- -teškim bolesnicima 1 radni dan
- -
Zaposlenima koji rade na izuzetno teškim poslovima na kojima se, ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticaja, godišnji odmor utvrđuje se pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu u skladu sa Zakonom.
Član 37.
Zaposlenik može godišnji odmor koristiti u dva dijela u skladu sa Zakonom.
Član 38.
Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana ranije.
Član 39.
Poslodavac je dužan sačiniti plan godišnjih odmora, u skladu sa potrebama procesa rada.
Poslodavac je dužan najmanje 30 dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti zaposlenika o početku korišćenja godišnjeg odmora.
10.3. Odsustva sa rada
Član 40.
Zaposlenik ima pravo u jednoj kalendarskoj godini odsustvovati sa rada uz naknadu plaće do 7 dana, i to u slučajevima:
- -sklapanja braka najmanje 3 radna dana
- -rođenja djeteta najmanje 2 radna dana
- -smtri člana uže porodice, odnosno domaćinstva najmanje 3 radna dana
- -smrti člana šire porodice najmanje 2 radna dana
- -sklapanja braka djeteta najmanje 2 radna dana
- -teške bolesti člana uže porodice najmanje 2 radna dana
- -otklanjanja posljedica elementarne nesreće kojom su ugroženi objekti za stanovanje zaposlenika najmanje 3 radna dana
- -polaganje ispita najmanje 3 radna dana
- -dobrovoljnog davanja krvi 1 radni dan za svako davanje
- -učešće u sportskim i drugim manifestacijama najmanje 2 radna dana
Izuzetno, u slučaju smrti člana uže porodice, zaposlenik ima pravo i na više od 7 radnih dana plaćanog odsustva ukoliko je u toku kalendarske godine već iskoristio 7 radnih dana odsustva, u skladu sa stavom 1. ovog člana, što se konkretnije utvrđuje pravilnikom o radu.
Član 41.
Za vrijeme stručnog obrazovanja i osposobljavanja zaposlenika za potrebe posla (škole, seminari, kursevi), zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju do 8 radnih dana u kalendarskoj godini.
Član 42.
Zaposlenik kojeg poslodavac uputi na obrazovanje i stručno osposobljavanje radi potrebe posla, ima pravo na plaćeno odsustvo u vremenu koliko traje to osposobljavanje.
Član 43.
Poslodavac može zaposleniku, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće - neplaćeno odsustvo najduže jednu godinu dana.
Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana, prava i obaveze zaposlenika koja se stiču na radu i po osnovu rada miruju.
Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku odsustvo do 4 radna dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće - plaćeno odsustvo.
11. Zaštita zaposlenika
Član 44.
Poslodavac je dužan obezbijediti takve uslove rada i sve potrebne mjere lične i kolektivne zaštite na radu, kojima se štiti fizičko i psihofizičko zdravlje i lična i kolektivna bezbjednost zaposlenika u procesu rada, u skladu sa Zakonom.
Poslodavac je dužan upoznati zaposlenika sa propisima o radnim odnosima i propisima o zaštiti na radu u roku od 30 dana po stupanju zaposlenika na rad.
Poslodavac je dužan osposobljavati zaposlenika za rad na siguran način, a prilikom uvođenja novih tehnologija dužan je informisati zaposlenike o eventualnim opasnostima i predu- zimanju mjera zaštite na radu.
Član 45.
Zaposlenik je dužan raditi na način kojim ne ugrožava život ili zdravlje svoje i drugih zaposlenika, te sigurnost opreme i uređaja.
Zaposlenik je dužan prihvatiti osposobljavanje za zaštitu na radu, te održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju lična zaštitna sredstva koja su mu povjerena na upotrebu i rukovanje.
Član 46.
Zaposlenik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu i o tome je dužan odmah obavijestiti inspekciju rada kantona.
Član 47.
Poslodavac može, u skladu sa materijalnim mogućnostima, jednom godišnje organizovati besplatne sistematske ljekarske preglede zaposlenika.
Član 48.
Poslodavac je dužan ugovoriti kolektivno osiguranje zaposlenika od posljedica nesreće na radu.
Vijeće zaposlenika, odnosno sindikat može tražiti od poslodavca da premije osiguranja iz stava 1. ovog člana budu maksimalne za zaposlenike koji rade na radnim mjestima pod teškim i po život i zdravlje opasnim uslovima.
12. Zaštita žene i materinstva
Član 49.
Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u skladu sa Zakonom.
Prava na odsustvo iz stava 1. ovog člana može da koristi i otac djeteta, odnosno usvojilac, u slučajevima predviđenim Zakonom.
Član 50.
Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći, osim kada žena zahtijeva određeno pravo predviđeno Zakonom ili drugim propisom, vezano za zaštitu trudnoće.
Poslodavac ne smije tražiti podatke o ženinoj trudnoći prilikom zapošljavanja, odnosno zaključivanja ugovora o radu.
Član 51.
Žena zaposlenik se ne može rasporediti na druge poslove za vrijeme trudnoće osim u slučaju ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja.
U slučaju privremenog raspoređivanja iz stava 1. ovog člana, takvo raspoređivanje ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene zaposlenika.
Član 52.
Po isteku prava na porođajno odsustvo utvrđeno Zakonom, jedan od roditelja ima pravo, na vlastiti zahtjev, odsustvovati sa rada do tri godine života djeteta, u kojem periodu mu prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.
13. Zaštita zaposlenika sa promijenjenom radnom sposobnošću i zaposlenika privremeno ili trajno nesposobnog za rad
Član 53.
Zaposlenik koji je usljed povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, privremeno ili trajno nesposoban za rad, kao i zaposlenik sa promijenjenom radnom sposobnošću, ostvaruje sva prava iz rada i radnog odnosa, u skladu sa Zakonom.
Član 54.
Zaposlenik kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti i kome je poslodavac, u skladu sa Zakonom, otkazao ugovor o radu, ima pravo na otpremninu u dvostrukom isnosu od iznosa utvrđenog Zakonom.
III - PLAĆE I NAKNADA PLAĆA
1. Plaće
Član 55.
Poslodavac je dužan zaposleniku za njegov rad isplatiti plaću koja se sastoji od :
- -osnovne plaće utvrđene po osnovu složenosti i odgovornosti poslova i normalnih uslova rada na tim poslovima,
- -povećanje plaće po osnovu radnog staža i otežanih uslova rada, i
- -povećanje plaće po osnovu rezultata rada.
Član 56.
Poslodavac ne može zaposleniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa utvrđenog ovim kolektivnim ugovorom.
Izuzetno, u slučajevima kada poslovanje društva ne omogućava isplatu ukupne mase plaća, naknada i dodataka koja imaju karakter uvećanja ličnih primanja predviđenih ovim kolektivnim ugovorom, poslodavac će izvršiti korekciju ukupne mase sredstava u skladu sa mogućnostima i poslovnim rezultatima.
Član 57.
Podaci o plaćama po odredbama ovog kolektivnog ugovora su javni.
Podaci o pojedinačnim isplatama plaća nisu javni.
Član 58.
Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku i vijeću zaposlenika, odnosno sindikatu, uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati za penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje, najkasnije u roku od tri dana od dana postavljanja zahtjeva.
Poslodavac može ovlastiti lice ili odgovarajuću službu za davanje podataka iz stava 1. ovog člana.
Član 59.
Najniža plaća zaposlenika iznosi najmanje 57% prosječne plaće ostvarene u Fedraciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, računajući od dana primjene ovog kolektivnog ugovora.
Najniža plaća usklađuje se tromjesečno, pod uslovom da su troškovi života tekućeg u odnosu na prethodno tromjesečje povećani najmanje za 3%.
Najniža plaća je osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenika.
Član 60.
Osnovna plaća zaposlenika je plaća koja pripada zaposleniku za poslove pripadajuće grupe složenosti, puno radno vrijeme i normalne uslove rada, a utvrđuje se kao proizvod najniže plaće i koeficijenta grupe poslova koje zaposlenik obavlja.
Član 61.
Prema složenosti, poslovi se razvrstavaju u 8 grupa, pri čemu odnos koeficijenta složenosti poslova između najniže i najviše vrednovanih poslova ne može biti manji od 1:3.
Svaka grupa poslova utvrđena je sa donjom granicom koeficijenta, tj. minimalnim koeficijentom.
Minimalni koeficijenti grupe poslova su:
I GRUPA poslova podrazumijeva rutinske poslove sastavljene od manjeg broja različitih i kratko trajnih operacija koje se obavljaju po jednostavnom postupku i sa jednostavnim sredstvima rada nekvalifikovani zaposlenik (NK)
Koeficijent ove grupe poslova je 1,00 - 1,10
II GRUPA poslova podrazumijeva manje složene poslove u procesu rada, zajedničkim službama i upravi, koji se ponavljaju i izvode s jednostavnim i mehanizovanim sredstvima za rad i bez njih. Za obavljanje ovih poslova potrebno je stručno obrazovanje za drugi stepen stručne spreme.
Koeficijent ove grupe poslova je 1,11 - 1,25
III GRUPA podrazumijeva srednje složene poslove u procesu rada, poslovi s različitim alatom i mašinama, u stručnim službama, upravi i slično, na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova.
Za obavljanje tih poslova potreban je treći stepen stručne spreme.
Koeficijent ove grupe poslova je 1,26 - 1,50
IV GRUPA poslova podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove koji se obavljaju kod pripreme rada i obezbjeđenja poslovnih i odgovarajućih procesa, poslove za raspoređivanje i kontrolu rada, za pripremu materijala i alata za manje složene poslove. Obavljanje ovih poslova zahtijeva razumijevanje uputstava iz pisanih, usmenih i grafičkih oblika i njihov prenos za rješavanje manje složenih, srednje složenih i složenih poslova. Za obavljanje ovih poslova potreban je četvrti stepen stručne spreme.
Koeficijent ove grupe poslova je 1,51 - 2,00
V GRUPA poslova podrazumijeva složenije poslove koji zahtijevaju veći stepen samostalnosti u izvršavanju zadataka. To su poslovi s raznovrsnim operacijama, s različitim mašinama i sredstvima, uvođenje visoko mehanizovanih i automatizovanih sredstava nižeg stepena automatizacije i nadzor nad njima, poslovi organizovanja, vođenja, pripreme rada, posebni zadaci u oblasti usluga. Poslovi koji značajno utiču na radnu uspješnost kod drugih poslova i na uspješnost poslovanja. Za obavljanje ovih poslova potreban je peti stepen sručne spreme.
Koeficijent ove grupe poslova je 2,01 - 2,50
VI GRUPA poslova podrazumijeva složene i specijalizirane poslove koji se izvode na različitim mašinama i sredstvima, poslovi na pripremi , projektovanju , analiziranju i opremanju poslovnog procesa, poslovi na organizacionom, operativnom i stručnom vođenju radnih procesa, rukovođenje procesom kontrole.Obavljanje ovih poslova traži samo smjernice za rad. Potrebno je teoretsko i praktično znanje za obavljanje poslova veće specijalnosti. Za obavljanje ovih poslova potrebno je završeno obrazovanje na visokoj školi ili I stepenu fakulteta. Potrebno radno iskustvo od 2 do 3 godine.
Koeficijent ove grupe poslova je 2,70 - 3,50
VII GRUPA poslova podrazumijeva vrlo složene poslove sa potpunom složenošću samostalnog pripremanja odluka. Neophodno je specijalističko znanje, posebno za izvođenje visoko stručnih i složenih poslova, za rad na naučno-istraživačkim projektima, složenijim i vrlo složenim poslovima rukovođenja, raspoređivanja, kontrole i koordiniranja poslovnog procesa.Za obavljanje ovih poslova potreban je završen stepen obrazovanja na fakultetu, odnosno visokoj školi. Potrebno radno iskustvo od 2 do 5 godina.
Koeficijent ove grupe poslova je 3,70 - 4,50
VIII GRUPA poslova podrazumijeva visoko složene kreativne poslove na analitičkom proučavanju, teoretsko i praktično znanje i sposobnosti koje omogućavaju nova saznanja na stručno složenim oblastima organizovanja, projektovanja i koordinacije preduzeća, rješavanje najkomplikovanijih problema i oblikovanje modela za prenos teoretskih znanja i rješenja u praksi. Za obavljanje ovih poslova potreban je VII stepen obrazovanja i radno iskustvo na sličnim poslovima od 5 do 7 godina.
Koeficijent ove grupe poslova je 5,00 - 6,50
Konkretna razrada poslova u okviru navedenih grupa poslova utvrđuju se pravilnikom o radu, ali ne nepovoljnije od utvrđenih ovim kolektivnim ugovorom.
Prilikom zaključivanja ugovora o radu poslodavac je dužan upoznati zaposlenika sa grupom složenosti poslova za poslove na koje se raspoređuje.
Član 62.
Pravilnikom o radu utvrđuju se kriteriji i mjerila za vrednovanje ostvarenih rezultata rada zaposlenika.
Član 63.
Zaposlenik ima pravo na povećanje osnovne plaće po osnovu otežanih uslova rada.
Pravilnikom o radu razradit će se konkretnije povećanje osnovne plaće iz stava 1. ovog člana, polazeći od sljedećeg:
- -uticaj okoline (mikroklimatski uslovi - visoke i niske temperature, dim, prašina, vlaga, jaka buka, hemijske i biološke štetnosti i sl.), Povećanje osnovne plaće po ovom osnovu ne može biti manje od 5%;
- -povećan rizik od nastanka povreda na radu, profesionalnih bolesti, Povećanje osnovne plaće po ovom osnovu ne može biti manje od 5%;
- -rad sa zagarajućim i prljavim materijama. Povećanje osnovne plaće po ovom osnovu ne može biti manje od 5%.
Povećanje osnovne plaće po osnovima iz stava 2. ovog člana ne može biti veće od 30%.
Član 64.
Zaposlenik ima pravo na povećanu osnovnu plaću i za:
- -prekovremeni rad najmanje 50%
- -noćni rad najmanje 30%
- -rad na dan sedmičnog odmora najmanje 30%
- -rad u vrijeme praznika koji su po zakonu neradni najmanje 50%
Povećanja po ovim osnovama se međusobno ne isključuju.
Član 65.
Zaposlenik sa promijenjenom radnom sposobnošću ostva- ruje pravo na naknadu plaće u skladu sa Zakonom.
Član 66.
Plaća pripravnika iznosi 80% od osnovne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava.
Član 67.
Poslodavac je dužan najmanje jedanput mjesečno obračunati i isplatiti plaću zaposleniku.
Plaća se isplaćuje najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.
Poslodavac je dužan prilikom isplate plaće zaposleniku uručiti pismeni obračun koji obuhvaća podatke o svim obavezama, doprinosima i porezima, te podatke o oblicima na koje je zaposlenik dao saglasnost (kredit, kasa uzajamne pomoći, fond solidarnosti, sindikalna članarina i dr.).
2. Naknada plaća
Član 68.
Zaposleniku pripada pravo na naknadu plaće u slučajevima predviđenim Zakonom, propisima kantona, ovim kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Zaposleniku pripada naknada plaće, najmanje u visini plaće koju je ostvario u prethodnom mjesecu, u sljedećim slučajevima:
- -godišnjeg odmora,
- -obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja za potrebe poslodavca,
- -plaćenog odsustva,
- -zastoja u poslu za koje nije kriv (viša sila, privremeni zastoji u procesu rada, odbijanje zaposlenika da radi jer nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, ukoliko za vrijeme otklanjanja propusta nije raspoređen na drugo radno mjesto i dr.),
- -sindikalnih aktivnosti i aktivnosti vijeća zaposlenika, i
- -drugim slučajevima utvrđenim pravilnikom o radu.
Član 69.
Za vrijeme privremene spriječenosti za posao zbog bolesti, povrede, profesionalne bolesti ili povrede na radu, kao i za vrijeme porođajnog odsustva, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u skladu sa Zakonom i propisom kantona.
3. Ostale isplate zaposlenicima
Član 70.
Zaposlenik ima pravo na regres za korišćenje godišnjeg odmora u visini od najmanje 80% prosječne plaće u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Vrijeme i način isplate regresa utvrđuje se pravilnikom o radu.
Član 71.
Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju najmanje pet prosječnih plaća ostvarenih u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Zaposlenik ima pravo na otpremninu i u slučaju otkaza ugovora o radu na neodređeno vrijeme bez njegove krivice, odnosno otkaza u skladu sa Programom zbrinjavanja viška zaposlenika.
Visina otpremnine iz stava 2. ovog člana iznosi jednu polovinu mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.
Način, uslovi i rokovi isplate otpremnine iz stava 3. ovog člana utvrđuju se pismenim ugovorom između zaposlenika i poslodavca.
Član 72.
Zaposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u visini od 1 do 5 prosječnih plaća isplaćenih u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, i to za slučaj:
- -smrti zaposlenika 5 prosječnih plaća
- -smrti bračnog druga ili djeteta 2 prosječne plaće
- -smrti roditelja 2 prosječne plaće
- -teške invalidnosti ili bolesti zaposlenika 2 prosječne plaće
- -teške invalidnosti ili bolesti bračnog druga ili djeteta 1 prosječna plaća
Poslodavac može, ako za to postoje uslovi, isplatiti pomoć zaposleniku i u drugim vanrednim slučajevima (otklanjanje štete na stambenom objektu nastale usljed elementarnih nepogoda, duže bolovanje, troškovi liječenja, rađanje više djece odjednom, i sl.).
Član 73.
Zaposlenik ima pravo na prijevoz ili naknadu troškova prijevoza na posao i sa posla u skladu sa pravilnikom o radu odnosno ugovorom o radu.
Član 74.
Zaposlenik ima pravo na naknadu za topli obrok u toku rada.
Ukoliko poslodavac ne obezbjeđuje topli obrok u sjedištu rada, zaposlenik ima pravo na mjesečnu naknadu za topli obrok najmanje u iznosu od 25% prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Ako zaposlenik radi kod više poslodavaca, pravo na topli obrok ostvaruje kod poslodavca kod kojeg radi duže radno vrijeme.
Član 75.
Poslodavac može, u skladu sa mogućnostima, zaposleniku isplatiti jubilarnu nagradu nakon određenog broja godina neprekidnog rada kod poslodavca. Nagradu iz stava 1. ovog člana zaposlenik stiče nakon:
- -10 godina neprekidnog rada u iznosu od 50%
- -20 godina neprekidnog rada u iznosu od 70%
- -30 godina neprekidnog rada u iznosu od 85%
- -35 godina neprekidnog rada u iznosu od 100%
od prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca ili prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH u prethodna tri mjeseca, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to povoljnije za zaposlenika.
Pod neprekidnim radom kod poslodavca smatra se i rad kod poslodavca koji je pravni sljednik.
Član 76.
Poslodavac može nagraditi i stimulisati zaposlenika povodom vjerskih, nacionalnih i državnih praznika, kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada.
Član 77.
Za službeno putovanje zaposleniku pripada naknada troškova prijevoza, dnevnica i naknada putnog iznosa noćenja u hotelu, osim hotela "de luxe" kategorije.
Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, a za službeno putovanje u inostranstvo utvrđuje se na način propisan za organe uprave.
Pripadajuća dnevnica za službeno putovanje umanjuje se najviše 30% ako je osigurana besplatna ishrana.
Naknada za topli obrok i dnevnice međusobno se isključuju.
Član 78.
Zaposlenik ima pravo na naknadu za svaki dan rada na terenu izvan sjedišta poslodavca (terenski dodatak) u iznosu od 75% utvrđenog iznosa dnevnice.
Ako je zaposleniku na terenu osiguran besplatni smještaj ili besplatna ishrana, naknada iz stava 1. ovog člana umanjuje se za 50%, a ako je zaposleniku osiguran i besplatan smještaj i besplatna ishrana, naknada iz stava 1. ovog člana umanjuje se za 80%.
Naknada za rad na terenu i dnevnice se međusobno isključuju.
Pod radom na terenu iz stava 1. ovog člana podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu van mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30 dana neprekidno.
Član 79.
Zaposlenik koji je odlukom poslodavca upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice, ima pravo na mjesečnu naknadu za odvojeni život od porodice u visini 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Ako je zaposleniku osiguran besplatan smještaj i besplatna ishrana, naknada iz stava 1. ovog člana umanjuje se za 30%, a ako su osigurani i besplatan smještaj i besplatna ishrana, naknada iz stava 1. ovog člana umanjuje se za 60%.
Član 80.
Pravo na dnevnice, pravo na terenski dodatak i pravo na naknadu za odvojeni život međusobno se isključuju.
Član 81.
Za vrijeme prakse učenici i studenti imaju pravo na topli obrok, odnosno dodatak na topli obrok.
IV - ZABRANA TAKMIČENJA ZAPOSLENIKA SA POSLODAVCEM
Član 82.
Ako je ugovorom o zabrani takmičenja zaposlenika sa poslodavcem utvrđena obaveza poslodavca da isplaćuje naknadu zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane, visina te mjesečne naknade iznosi najmanje prosječnu plaću zaposlenika ostvarenu u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, što se konkretnije utvrđuje pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
V - NAKNADA ŠTETE
Član 83.
Ako je zaposlenik namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzrokovao štetu poslodavcu, poslodavac će formirati komisiju od tri člana koja će utvrditi visinu štete i način isplate naknade poslodavcu.
U sastav komisije iz stava 1. ovog člana ulazi i predstavnik sindikata kojeg zaposlenik predloži.
U slučaju da komisija iz stava 1. ovog člana nije u stanju utvrditi tačan iznos štete, visinu naknade za prouzrokovanu štetu utvrdiće u paušalnom iznosu, prema najpribližnijoj procjeni štete.
Ako je paušalni iznos naknade štete znatno manji od stvarne štete, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane štete.
Član 84.
Ako je šteta iz člana 83. ovog kolektivnog ugovora prouzrokovalo više zaposlenika, komisija formirana za procjenu štete i način isplate naknade štete, donosi odluku o solidarnoj odgovornosti za prouzrokovanu štetu, ako nije moguće utvrditi dio štete koju je prouzrokovao svaki zaposlenik pojedinačno.
Poslodavac i zaposlenik, odnosno zaposlenici koji su prouzrokovali štetu, mogu se, na prijedlog komisije iz stava 1. ovog člana, sporazumjeti pod kojim uslovima se može zaposleniku umanjiti ili oprostiti naknada za prouzrokovanu štetu.
Uslovi iz stava 2. ovog člana mogu se utvrditi i pravilnikom o radu.
Član 85.
Ako zaposlenik pretrpi štetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je dužan da mu štetu nadoknadi u skladu sa općim propisima obligacionog prava.
Visina štete iz stava 1. ovog člana može se utvrditi i sporazumom između zaposlenika i poslodavca.
Ako zaposlenik nije zadovoljan visinom nadoknade za štetu, može pokrenuti spor kod nadležnog suda.
VI - PRESTANAK UGOVORA O RADU
1. Način prestanka ugovora o radu
Član 86.
Ugovor o radu prestaje na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom.
2. Otkaz ugovora o radu
Član 87.
Ugovor o radu može otkazati poslodavac, odnosno zaposlenik, na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom.
U slučaju da se ugovor o radu otkazuje uz propisani otkazni rok u smislu Zakona, dužina otkaznog roka je:
- -za zaposlenike na rukovodećim mjestima i za zaposlenike sa radnim stažom dužim od 20 godina 6 mjeseci
- -za zaposlenike sa VII i VIII stepenom stručne spreme i zaposlenike sa 15 - 20 godina radnog staža 5 mjeseci
- -za zaposlenike sa V i VI stepenom stručne spreme i zaposlenike sa 10 - 15 godina radnog staža 4 mjeseca
- -za zaposlenike sa IV stepenom stručne spreme i zaposlenike sa 5 - 10 godina radnog staža 3 mjeseca
- -za zaposlenike sa III stepenom stručne spreme i zaposlenike sa 2 -5 godina radnog staža 2 mjeseca
- -za ostale zaposlenike 1 mjesec.
U slučaju da zaposlenik otkazuje ugovor o radu u smislu stava 2. ovog člana, poslodavac može osloboditi zaposlenika otkaznog roka ili dijela otkaznog roka.
Član 88.
Poslodavac ne može bez saglasnosti sindikata otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja sindikalne dužnosti i šest mjeseci nakon toga.
Član 89.
Ako poslodavac namjerava da otkaže ugovor o radu u smislu Zakona, obavezan je o tome pribaviti mišljenje vijeća zaposlenika, odnosno sindikata ako nije formirano vijeće zaposlenika.
3. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu
Član 90.
Poslodavac koji otkazuje ugovor o radu, u skladu sa odredbama Zakona o radu, može istovremeno zaposleniku ponuditi zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima.
Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca iz stava 1. ovog člana, zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora.
4. Program zbrinjavanja viška zaposlenika
Član 91.
Poslodavac koji zapošljava više od 15 zaposlenika obavezan je izraditi Program zbrinjavanja viška zaposlenika u slučaju da u periodu od šest mjeseci ima namjeru, zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacionih razloga otkazati ugovor o radu najmanje petorici zaposlenika.
Poslodavac je dužan da se izjasni o mišljenjima i prijedlozima vijeća zaposlenika, odnosno sindikata.
Poslodavac je dužan o programu iz stava 1. ovog člana informisati zaposlenike.
Član 92.
Ako programom zbrinjavanja viška zaposlenika nije moguće zaposlenicima osigurati zaposlenje može im se otkazati ugovor o radu.
U slučaju otkaza iz stava 1. ovog člana, poslodavac ne može u roku od dvije godine zaposliti drugo lice koje ima istu kvalifikaciju ili isti stepen stručne spreme, osim lica kome je otkazao ugovor o radu, ako je to lice nezaposleno.
VII - OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ
RADNOG ODNOSA
Član 93.
Ostvarivanje pojedinačnih prava iz radnog odnosa zaposlenik može zahtijevati kod poslodavca, nadležnog suda, te kod drugih nadležnih institucija i organa u skladu sa Zakonom.
Ostvarivanje prava iz stava 1. ovog člana vršiće se na način i u rokovima utvrđenim Zakonom.
Član 94.
Individualni radni spor može se riješiti mirnim putem između poslodavca i zaposlenika.
U rješavanju individualnog spora iz stava 1. ovog člana učestvuje sindikalni povjerenik ili drugi predstavnik sindikata.
Konkretnije rjšavanje radnog spora mirnim putem utvrđuje se pravilnikom o radu.
Član 95.
Na prijedlog strana u sporu, rješavanje nastalog radnog spora može se povjeriti arbitraži.
Arbitražu iz stava 1. ovog člana sačinjavaju po dva predstavnika poslodavca i sindikata, a petog, nezavisnog člana biraju sporazumno strane u sporu.
Postupak i druga pitanja značajna za rad arbitraže iz stava 2. ovog člana uređuju se pravilnikom o radu.
Ako strana u sporu ne prihvati odluku arbitraže, može u roku od 15 dana po dostavljanju te odluke pokrenuti spor pred nadležnim sudom.
Član 96.
Ako se zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, podjele ili druge promjene oblika organizovanja, promijeni poslodavac ili pravni položaj poslodavca, svi ugovori o radu prenose se na novog poslodavca.
VIII - PRAVILNIK O RADU
Član 97.
Poslodavac je dužan donijeti pravilnik o radu, kojim se uređuju sva pitanja bitna za ostvarivanje položaja, obaveza i prava poslodavca i zaposlenika iz oblasti radnih odnosa, plaća i naknada plaća, organizacije rada i druga značajna pitanja koja su utvrđena Zakonom i ovim kolektivnim ugovorom.
Prilikom donošenja pravilnika o radu poslodavac je obavezan da se konsultuje sa vijećem zaposlenika, odnosno sindikatom.
Član 98.
Poslodavac je dužan najmanje dva puta godišnje informisati zaposlenike o stanju i rezultatima poslovanja, odnosno o svim pitanjima koja utiču na njihove interese iz radnog odnosa.
IX - USLOVI ZA RAD SINDIKATA
Član 99.
Radi zaštite svojih ekonomskih i socijalnih prava i interesa, zaposleni imaju pravo organizovati sindikalnu organizaciju ili drugi oblik sindikalnog organizovanja kod poslodavca.
Poslodavac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposlenih.
Sindikat se obavezuje da će svoje aktivnosti provoditi, a poslodavac iste respektovati u skladu sa ratificiranim konvencijama, Zakonom i ovim kolektivnim ugovorom.
Sindikat je dužan odluku o izboru sindikalnog povjerenika i članova sindikalnog povjereništva kao i odluku o visini i raspodjeli članarine dostaviti poslodavcu i upoznati ga sa sadržajem sindikalnih dokumenata.
Član 100.
Sindikalni povjernik ima pravo kod poslodavca štititi i unapređivati prava i interese članova sindikata, utvrđena Zakonom i ovim kolektivnim ugovorom.
Poslodavac je dužan da primi i sasluša sindikalnog povjerenika kada on to zatraži, ili po dogovoru.
Član 101.
Poslodavac je dužan razmotriti mišljenja i prijedloge sindikata u slučajevima predviđenim Zakonom i ovim kolektivnim ugovorom i o njima se izjasni.
Poslodavac je dužan omogućiti sindikalnom povjereniku, ili drugom ovlaštenom predstavniku sindikata, pristup svim podacima koji su od značaja za ostvarivanje i zaštitu prava članova sindikata.
Član 102.
Poslodavac se obavezuje da će, prema svojim mogućnostima, osigurati sljedeće uslove za rad sindikata:
- -opremljen prostor za rad sindikata,
- -korištenje telefona, telefaksa, aparata za umnožavanje i drugih tehničkih sredstava nužnih za provođenje sindikalnih aktivnosti,
- -dostavu službenih i drugih štampanih stvari,
- -vršiti obračun i doznačavanje sindikalne članarine u skladu sa stavom 4. člana 99. ovog kolektivnog ugovora,
- -naknadu plaće sindikalnom povjereniku za vrijeme provedeno u obavljanju sindikalnih aktivnosti.
Član 103.
Sindikalni povjerenik obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu plaće u skladu sa ovim kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.
Poslodavac se obavezuje osigurati naknadu plaće u punom iznosu najviše jednom glavnom sindikalnom povjereniku kada ovaj predstavlja više od 700 zaposlenih članova sindikalne organizacije.
Poslodavac i sindikat će posebnim sporazumom utvrditi broj sindikalnih povjerenika sa pravom na rad do 4 sata sedmično radi obavljanja sindikalnih aktivnosti na teret sindikalne organizacije, zavisno od broja članova sindikalne organizacije i oblika organizovanja njenih aktivnosti, te tehničko-tehnološke organizacije rada i materijalnih mogućnosti poslodavca.
Poslodavac će osigurati i naknadu plaće za vrijeme najviše do sedam dana u kalendarskoj godini, provedeno na obrazovanju i osposobljavanju sindikalnog povjerenika za obavljanje sindikalnih aktivnosti.
Član 104.
Sindikalni povjerenik koji obavlja sindikalnu funkciju u skladu sa Zakonom, ovim kolektivnim ugovorom i Statutom sindikata drumskog saobraćaja u Federaciji BiH, ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog obavljanja te funkcije u odnosu na druge zaposlenike.
Član 105.
Sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod poslodavca, ali čiji sindikat ima članove kod poslodavca dozvoljen je pristup kod poslodavca kada je taj pristup potreban za obavljanje sindikalnih aktivnosti.
X - MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Član 106.
Za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova (zaključivanje, primjena, izmjena ili dopuna kolektivnog ugovora ili drugi sporovi u vezi sa kolektivnim ugovorom) koji se nisu mogli riješiti sporazumom ugovornih strana, formira se mirovno vijeće, čiji je mandat dvije godine.
Mirovno vijeće iz stava 1. ovog člana sastoji se od pet članova.
Svaka ugovorna strana ovog kolektivnog ugovora bira po jednog člana, a treći, koji je ujedno i predsjednik mirovnog vijeća, bira se sa liste koju utvrđuje nadležni federalni ministar za djelatnost za koju se zaključuje ovaj kolektivni ugovor.
Mirovno vijeće iz stava 3. ovog člana na prvoj konstituirajućoj sjednici donosi pravilnik kojim se utvrđuje način rada mirovnog vijeća i postupak mirnog rješavanja kolektivnog radnog spora.
Troškove mirenja snose ugovorne strane.
Član 107.
Postupak mirenja pokreće se na pismeni zahtjev jednog od potpisnika ovog ugovora i mora se okončati u roku od pet dana od dana početka mirenja.
Član 108.
Mirovno vijeće dužno je sastaviti pismeni prijdlog za rješavanje spora i dostaviti ga ugovornim stranama, uz utvrđivanje roka za njegovo prihvaćanje.
Ako ugovorne strane prihvate pismeni prijedlog za rješavanje spora u datom roku, prijedlog ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.
Član 109.
U slučaju da ugovorne strane ne prihvate prijedlog za rješavanje spora, njegovo rješavanje može se povjeriti arbitraži.
Za provođenje arbitražnog postupka formira se arbitražno vijeće koje broji pet arbitara.
Svaka ugovorna strana bira po dva arbitra, a petog, nezavisnog člana koji je ujedno i predsjednik, biraju sporazumno iz reda uglednih stručnjaka za oblast koja je predmet spora.
Troškove arbitražnog postupka snose ugovorne strane.
Sjedište arbitraže je Sarajevo.
Član 110.
Odluka arbitraže donosi se pet dana od dana pokretanja arbitražnog postupka.
Odluka arbitraže je konačna i ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.
XI - ŠTRAJK
Član 111.
Ako se ne ostvaruju prava radnika utvrđena Zakonom i ovim kolektivnim ugovorom, sindikat će stupiti u pregovore sa poslodavcem i zahtijevaće da se preduzmu odgovarajuće mjere.