Federalno ministarstvo finansija/financija
PRAVILNIK o knjigovodstvu Budžeta-Proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine
Na osnovu člana 47.Zakona o Proračunima-Budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ( "Službene novine Federacije BiH, broj 20/98), Federalni ministar financija - federalni ministar finansija donosi:
PRAVILNIK
o knjigovodstvu Budžeta-Proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine
I OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim pravilnikom uređuju se standardne budžetske klasifikacije, fondovsko računovodstvo, Kontni plan budžeta - proračuna, računovodstvene knjige i knjigovodstvene isprave, procjenjivanje bilansnih pozicija i popis imovine, obaveza i potraživanja.
Član 2.
Odredbe ovog pravilnika odnose se na budžet Federacije Bosne i Hercegovine i budžete kantona-županija, gradova i općina.
Odredbe ovog pravilnika dužni su provoditi budžetski korisnici i izvanbudžetski fondovi.
Budžetskim korisnicima i izvanbudžetskim fondovima (u daljem tekstu: budžetski korisnici) smatraju se korisnici i fondovi određeni članom 4. Zakona o budžetima - proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BIH", broj: 20/98 u daljem tekstu: Zakon).
Član 3.
Budžetski korisnici vode knjigovodstvo na osnovu računovodstvenih načela tačnosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, blagovremenosti i pojedinačnom iskazivanju pozicija.
Budžetski korisnici vode knjigovodstvo Budžeta saglasno sa Računovodstvenim standardima Federacije Bosne i Hercegovine. Za pitanja koja nisu regulisana Računovodstvenim standardima Federacije Bosne i Hercegovine primjenjivaće se Međunarodni računovodstveni standardi (IAS), ukoliko su primjenjivi na Budžet i budžetske korisnike, dok se ne donesu standardi za računovodstvo Budžeta i budžetskih korisnika.
Standarde za računovodsvo Budžeta (u daljem tekstu: Standardi) donosi i objavljuje Zavod za računovodstvo i reviziju Federacije Bosne i Hercegovine uz prethodnu saglasnost Federalnog ministra financija - Federalnog ministra finansija (u daljem tekstu: Ministar financija - finansija).
Budžetski korisnici iskazuju svoje knjigovodstvene podatke u skladu sa odrebama Uredbe o računovodstvu budžeta - proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BIH", broj: 47/98) (u daljem tekstu: Uredba) i ovog pravilnika.
Član 4.
Budžetski korisnici obavezni su osigurati podatke :a)o poreznim prihodima koji budu utvrđeni zakonom,b)o neporeznim prihodima kao što je dobit javnih i državnih preduzeća, prihod od administrativnih naknada i pristojbi, novčanih kazni te prihoda od kamata, c)prihodima ostvarenim od obavljanja osnovne djelatnosti budžetskih korisnika, po posebnim propisima, d)o domaćim i inozemnim potporama, u gotovinskom i negotovinskom obliku, e)o tekućim izdacima, kao što su plaće, naknade, izdaci za materijal i usluge, tekući transferi i plaćanje kamata, f)o nabavci kapitalnih sredstava i kapitalnih transfera,g)o stanju i kretanju zajmova i udjela u glavnici, finansijske imovine, sredstava rezervi i ostalih potraživanja i dugovanja,h) o stanju i kretanju izvora stalnih sredstava.
Budžetski korisnici obavezni su podatke iz stava 1. ovog člana osigurati pojedinačno po budžetskim korisnicima i prema standardnim budžetskim klasifikacijama.
Član 5.
Budžetski korisnici vode knjigovodstvo po načelu dvojnog kjigovodstva i po kontima iz Kontnog plana budžeta - proračuna (u daljem tekstu: Kontni plan), koji je sastavni dio ovog pravilnika. Kontni plan se propisuje u cilju jedinstvenog evidentiranja sredstava, izvora, rashoda i prihoda budžeta - proračuna. Javna preduzeća i opće službe (interni servisi) koje obavljaju usluge ili nabavljaju robu za druge organizacijske jedinice na osnovu nadoknade troškova, uključujući i troškove amortizacije, primjenjuju Kontni plan za preduzeća. Pravna lica iz stava 3. ovog člana obavezna su na zahtjev nadležnog organa obezbijediti specifične podatke za cijelo preduzeće kao i za organizacijske jedinice za potrebe budžetskog izvještavanja. II STANDARDNE BUDŽETSKE KLASIFIKACIJE
Član 6.
Standardne budžetske klasifikacije su: organizacijska, funkcionalna i fondovska klasifikacija
Član 7.
Organizacijska klasifikacija omogućuje identificiranje finansijske odgovornosti na nivou primarnog, sekundarnog i tercijalnog budžetskog korisnika,a organizira se hijerarhijski na osnovu Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave ( "Službene novine Federacije BiH", br. 8/95, 2/96 i 9/96 ) odnosno odgovarajućih propisa za kantone-županije, grada i općina.
Član 8.
Budžetski korisnici obavezni su da aktivnosti i usluge Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i vlada kantona-županija, grada i općina klasifikuju po kategorijama Sintetičke klasifikacije funkcija Vlade koja je sastavni dio ovog pravilnika.
Sintetička klasifikacija funkcija Vlade iz stava 1. ovog člana usaglašena je sa Klasifikacijom funkcija Vlade propisane od strane Ujedinjenih Naroda.
Član 9.
Fondovska klasifikacija je sistematski okvir koji omogućuje planiranje i evidentiranje finansijskih promjena i transakcija budžeta po segmentima u svrhu obezbjeđenja kontrole namjenskog trošenja sredstava budžeta.
Budžetski korisnici će unositi podatke u računovodstvene knjige prema sljedećoj fondovskoj klasifikaciji:
a)opći fond (kod 01),b)fond prihoda po posebnim propisima ( kod 02),c)fond namjenskih prihoda ( kod 03 ),d)fond domaćih grantova ( kod 04 ),e)fond inozemnih grantova ( kod 05 ),f)fond za servisiranje domaćeg duga ( kod 06),g)fond za servisiranje inozemnog duga ( kod 07 ),h)fond kapitalnih projekata ( kod 08 ).
Budžetsi korisnici će unutar ove fondovske klasifikacije odabrati i ustanoviti određene fondove u saglasnosti sa Federalnim ministarstvom financija-finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo).
III FONDOVSKO RAČUNOVODSTVO
Član 10.
Budžetski korisnici vode knjigovodstvo budžeta po načelu fondovskog knjigovodstva. Fond je fiskalni i računovodstveni subjekt sa samobilansirajućom serijom računa koji evidentiraju novčana sredstva i druge financijske izvore, zajedno sa svim obavezama koje se na njih odnose i pripadajućim saldima i promjenama na njima, koji su izdvojeni u svrhu obavljanja specifičnih aktivnosti ili postizanja određenih ciljeva u skladu sa specijalnim propisima, restrikcijama ili ograničenjima.
Budžetski korisnici se za računovodstvene svrhe promatraju svaki ponaosob kao cjelina koja se sastoji od manjih zasebnih računovodstvenih subjekata koji se nazivaju "fondovima ".
Računovodstveni fond nije pravno lice.
Član 11.
Računovodstveni fondovi iz člana 9. stav 2. ovog pravilnika koriste se za:
a)Opći fond koristi se za iskazivanje svih izvora i sredstava, prihoda i rashoda budžeta i budžetskih korisnika, osim onih koji se prema posebnim zakonskim zahtjevima iskazuju u drugom fondu.
b)Fond prihoda po posebnim propisima koristi se za evidentiranje svih aktivnosti koje se finansiraju iz izvora prihoda koji se na osnovu propisa koriste samo u posebne svrhe, isključivši kapitalne projekte, servisiranje duga i povjereničke fondove.
c)Fondom namjenskih prihoda koristi se za prihode koji proizilaze iz redovnih aktivnosti budžetskih korisnika, ili se ostvaruju slobodnom razmjenom robe i usluga na tržištu od strane budžetskih korisnika, čija je namjena propisana u skladu sa članom 14. Zakona.
d)Fond domaćih grantova koristi se za računovodstveno iskazivanje domaćih grantova i za evidentiranje svih aktivnosti koje se finansiraju iz domaćih grantova. e)Fond inozemnih grantova koriti se za računovodstveno iskazivanje inozemnih grantova i za evidentiranje svih aktivnosti koje se finansiraju iz inozemnih grantova. f)Fond za servisiranje domaćeg duga koristi se za računovodstveno iskazivanje prihoda i drugih finansijskih izvora koji su prikupljeni za izmirenje cijelog, ili dijela domaćeg duga, kao i isplate kamata i otplate glavnice duga koje dospijevaju u narednim godinama i druge rashode za servisiranje domaćeg duga.
g)Fond za servisiranje inozemnog duga koristi se za računovodstveno iskazivanje prihoda i drugih finansijskih izvora koji su prikupljeni za izmirenje cijelog, ili dijela inozemnog duga, kao i isplate kamata i otplate glavnice duga koje dospijevaju u narednim godinama i druge rashode za servisiranje inozemnog duga.
h)Fond kapitalnih projekata koristi se za računovodstveno iskazivanje investicionih aktivnosti budžeta i budžetskih korisnika, kao i izvora prihoda koji se koriste za nabavku ili izgradnju stalnih sredstava. Kako se u budžetskim dokumentima kapitalni projekti prikazuju odvojeno od tekućeg budžeta, to se i računovodstveno iskazuju odvojeno kroz fond kapitalnih projekata.
Transakcije između fondova istog budžetskog korisnika ne evidentiraju se i ne iskazuju kao prihodi, odnosno rashodi tog budžetskog korisnika. Svaki transfer između fondova mora biti evidentiran kao primitak jednog fonda i izdatak drugog odgovarajućeg fonda u istom iznosu.
IV KONTNI PLAN BUDŽETA-PRORAČUNA
Član 12.
U cilju jedinstvenog evidentiranja sredstava, izvora, rashoda i prihoda budžetski korisnici dužni su da primjenjuju Kontni plan.
STRUKTURA KONTNOG PLANA
Član 13.
Budžetski korisnici obavezni su podatke iz člana 4. ovog pravilnika knjigovodstveno iskazivati po klasama, glavnim kategorijama, podkategorijama, glavnim grupama, podgrupama i analitičkim kontima iz Kontnog plana.
Finansijske promjene,odnosno transakcije u budžetu kontiraju se i evidentiraju neposredno na analitičkim računima, a u nalogu i dnevniku, zavisno o tehnici knjigovodstva, vrši se grupisanje i zbirno knjiženje u sistemeskoj evidenciji višeg nivoa.
Budžetski korisnici obavezni su transakcije u budžetu neposredno knjižiti na propisanim šestocifrenim računima.
SADRŽAJ KONTA
Klasa 0 -Stalna sredstva
Član 14.
Na kontima klasa 0 - Stalna sredstva - evidentiraju se sve stvari, prava i razgraničenja koja pojedinačno ostaju u cijelosti ili djelimično u istom obliku najmanje jednu godinu.
Član 15.
Na kontima 011100 - 011400 evidentiraju se po nabavnoj odnosno revalorizovanoj vrijednosti objekti i stvari koje su u upotrebi.
Na kontu 011500 - Stalna sredstva u obliku materijalnih prava evidentiraju se po nabavnoj odnosno revalorizovanoj cijeni prava kao što je lizing, patenti, licence, koncesije koja su u korišćenju.
Na kontu 011600 - Sredstva u pripremi knjiže se investicije u toku, a na kontu 011700 - Sredstva van upotrebe - ona stalna sredstva koja se više ne koriste.
Konto 011900 - Ispravka vrijednosti stalnih sredstava - obuhvata otpisanu vrijednost. Ovaj konto odobrava se na kraju godine za obračunski otpis na teret klase 5 - Izvori stalnih sredstava, osim ako su sredstva amortizacije sadržana u dotaciji ili se pokrivaju iz prodajne cijene u kom slučaju otpis tereti rashode.
Član 16.
Na kontima glavne kategorije 020000 - Dugoročni plasmani evidentiraju se plasirana sredstva u vidu kredita, depozita i uloga sa rokom preko jedne godine.
Na kontu 021000 vode se krediti u knjižnom obliku (na ličnom računu) bez obzira na način obezbjeđenja. Primjena obezbjeđenja (hipoteka, papiri od vrijednosti i druga obezbjeđenja) evidentiraju se vanbilansno. Krediti u obliku obveznica vode se u glavnoj kategoriji 030000 - Vrijednosni papiri.
Na kontu 023000 vode se svi ulozi u lična društva (društva sa ograničenom odgovornošću) kao i oni ulozi u društva kapitala (dionička) u kojima ulagač želi da stekne uticaj u upravljanju i lično u nadzoru. Plasmani u dionice koji su motivisani dividendom i kursnom razlikom vode se na kontu 031100.
Na kontu 029100 - Ispravka vrijednosti evidentira se rezervisani dio plasmana, ako je vjerovatno da je taj dio izgubljen.
Član 17.
Na kontu 031000 - Vrijednosni papiri - evidentiraju se vlasnički, kreditni i drugi papiri, ako organ ima namjeru da ih drži duže od godine. Dionice se vode po kupovnom kursu, a obveznice po nominalnom kursu s tim što se odstupanje od nominalnog kursa evidentira na kontu 031900.
Konto 031900 odobrava se za dio kupovne cijene koji vjerovatno neće biti naplaćen.
Član 18.
Na kontima glavne kategorije 090000 - Dugoročna razgraničenja evidentiraju se razgraničenja prihoda i rashoda na rok duži od godine (kamata, kursna razlika).
Klasa 1.- Novčana sredstva, kratkoročna potraživanja i razgraničenja
Član 19.
Na kontima glavne kategorije 110000 - Novčana sredstva i plemeniti metali - vode se efektivni i žiralni novac, valute i devize kao i plemeniti metali u skladu sa nazivima konta.
Na kontu 111100 - Žiro i tekući računi evidentira se depozitni novac (žiro-račun) odnosno konta korentna obaveza, ako na osnovu ugovora ovaj račun može preći u pasivan i tada se bilansira pod br. 311400 - Obaveze po tekućim računima.
Na kontu 111200 - vode se izdvojena sredstva za isplatu plaća, otvoreni akreditivi, za isplatu čekova i sl.
Devizna konta (111400, 111500 i 111600) vode se paralelno u stranoj valuti, u KM i bilansiraju po kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Ako je potraživanje po osnovu depozita postalo u cijelosti ili djelimično sumnjivo, rezervisanje se vrši preko konta 111900 - Ispravka vrijednosti.
Član 20.
Na kontu 121000 - Vrijednosni papiri vode se oni papiri od vrijednosti koji su po svojoj prirodi kratkoročni (mjenica, ček) kao i oni dugoročni papiri koje pravno lice nema namjeru držati duže od godine. Kratkoročni papiri vode se po kupovnom kursu, a obveznice i ostali dugoročni papiri po nominalnom kursu, a odstupanje od nominalnog kursa evidentira se na kontu 121900.
Član 21.
Na kontu 131000 - Kratkoročna potraživanja - vode se potraživanja prema nazivima konta, ako prema zakonu ili iz ugovora odnosno potraživanja treba da bude izmireno u roku do godine dana.
Potraživanje koje je nesigurno za naplatu ispravlja se posredstvom konta 131900.
Član 22.
Na kontu 141000 - Kratkoročni plasmani vode se dati kratkoročni krediti, kratkoročni oročeni depoziti i ostali plasmani do godine, a njihova ispravka evidentira se preko konta 141900.
Član 23.
Na kontu 191000 - Kratkoročna razgraničenja - evidentiraju se aktivne kamate, zakupnine i druge anticipativne pozicije aktive (konto 191100 - Razgraničeni prihodi), kao i pasivne kamate, zakupnine i druge tranzitorne pozicije aktive (konto 191200 - Razgraničeni rashodi), sve na rok do godine dana.
Dugoročna kao i kratkoročna razgraničenja mogu se bilansirati na kraju godine samo pod uslovom da je razgraničenje usklađeno sa budžetskim planom.
Klasa 2 - Zalihe
Član 24.
U klasi 2 - Zalihe - evidentiraju se zalihe materijala i robe sa pripadajućom razlikom u cijeni i ukalkulisanim porezom na robu, kao i sitni inventar na zalihi i u upotrebi.
Član 25.
Materijal i sitni inventar evidentiraju se samo unutar klase 2 u cilju nadzora nad njihovom upotrebom, s obzirom da se nabavka ovih vrijednosti stavlja neposredno na rashode.
Nabavka materijala i inventara evidentira se u klasi 2 tako što se tereti konto zaliha 211100 odnosno 221100 u korist konta ispravke 211900 odnosno 221900, a trošenje materijala knjiži se odobravanjem zaliha 211100 odnosno 221100 na teret konta ispravke 211900 odnosno 221900.
Višak zaliha iznad 20% godišnjeg utroška knjiže se na kraju godine na teret zaliha u korist rashoda materijala, a na početku naredne godine vraća se na konto rashoda.
Član 26.
Pravna lica koja mogu držati i prodavati robu koriste odgovarajuća konta robe razlike u cijeni i poreza, ukoliko robu vode po prodajnoj cijeni sa porezom na promet, a samo konto razlike ako robe vode po prodajnoj cijeni bez poreza. Ako se roba vodi po nabavnoj cijeni nema ni konta razlike u cijeni ni konta poreza.
Nabavka i prodaja robe evidentira se po postupku evidencije nabavke i prodaje robe u trgovačkim preduzećima.
Klasa 3 - Kratkoročne obaveze i razgraničenja
Član 27.
Na kontu 311000 - Kratkoročne tekuće obaveze - evidentiraju se obaveze iz tekućeg poslovanja koji nastaju i prestaju uvijek na isti način, pod istim uslovima, a prema nazivima pojedinih konta.
Na kontu 321000 - obaveze po osnovu vrijednosnih papira - vode se vrijednosni papiri prema nazivima pojedinih konta.
Na kontu 331000 - Kratkoročni krediti vode se primljeni finansijski i robni krediti sa rokom vračanja do godine dana.
Krediti u devizama iz inostranstva vode se u stranoj valuti i u KM i bilansiranju po kursu Centralne banke BIH.
Član 28.
Na kontu 341000 - Obaveze prema radnicima vode se obaveze po osnovu plaća i naknada kao i obaveze po osnovu svih poreza i doprinosa bez obzira da li ih snosi radnik ili poslodavac.
Član 29.
Na kontu 391000 - Kratkoročna razgraničenja - vode se unaprijed naplaćeni prihodi (391100) i obračunati neplaćeni (nedospjeli) rashodi (391200) ako se razgraničavaju na rok ne duži od godine.
Klasa 4 - Dugoročne obaveze i razgraničenja
Član 30.
U klasi 4 evidentiraju se obaveze koje dospijevaju u roku dužem od godine kao i obaveze čiji preostali rok traje kraće od godine dana, a izvorno su formirane sa ugovorenim rokom dužim od godine.
Član 31.
Na kontu 491000 - Dugoročna razgraničenja evidentiraju se prihodi i rashodi koji se razgraničavaju na rok duži od godine ako je to u skladu sa planom budžeta.
Klasa 5 - Stalni izvori sredstava
Član 32.
U klasi 5 evidentiraju se izvori koji pravnom licu stoje na raspolaganju na neodređeno vrijeme odnosno koji nemaju rok dospjeća.
Na kontu 511000 - Izvori sredstava iskazuje se stanje sredstava države Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, kantona ili općine stavljenih na trajno raspolaganje, a na kontu 521000 - Ostali izvori sredstava iskazuju se ulozi drugih u vidu dionica ili u knjižnom obliku. U okviru konta 511000 vode se analitički računi novčanog i naturalnog dijela stalnih sredstava.
Član 33.
Konto 531000 - Izvori sredstava rezerve, predviđeni su za evidentiranje izdvojenih sredstava za rezerve koje se formiraju po zakonskim propisima.
Član 34.
Konto 581000 - Revaloziracioni efekti predviđeni su za evidentiranje efekata revalorizacije sredstava i obaveza u skladu sa Uredbom i ovim pravilnikom.
Klasa 6 - Rashodi
Član 35.
U skladu sa odredbom člana 21.stav 3. Uredbe, rashodi nastaju u periodu u kojem je i obaveza za plaćanje nastala, bez obzira da li je izvršeno i samo plaćanje.
Na osnovu odredbe iz prednjeg stava obavezu treba knjižiti u mjesecu kada je faktura ili drugi dokumenat o nastaloj obavezi primljen bez obzira na dan dospjeća odnosno u mjesecu na koji se odnosi.
Član 36.
Konto 611000 - Plaće i naknade tereti se za bruto plaće i naknade plaća (godišnji odmor, bolovanje, plaćeno odsustvo), a konto 611200 tereti naknade troškova zaposlenih (prevoz, troškovi smještaja i ostale naknade).
Na kontu 612000 evidentiraju se doprinosi poslodavca jer ovi doprinosi nisu sastavni dio bruto plaće.
Član 37.
Na kontu 613000 - Izdaci za materijal i usluge, evidentiraju se pozicije nabrojane na odgovarajućim kontima Kontnog plana. Clan 38.
Na kontu tekućih grantova 614000 evidentiraju se sva nepovratna davanja za tekuće svrhe.
Član 39.
Na kontu kapitalnih grantova 615000 evidentiraju se nepovratna davanja u svrhu nabavke kapitalne imovine.
Isplate grantova opće prirode drugim nivoima vlasti, a namjenjene za razne i neodređene svrhe, treba prikazati pod tekućim grantovima čak i ako su djelimično korištene za pokrivanje nabavke fiksne (kapitalne) imovine.
Član 40.
Na teret konta 616000 - Plaćanja kamata i ostalih naknada knjiže se kamate kao i druge naknade za upotrebu pozajmljenog novca.
Član 41.
Konta 680000 - Doznake nižim potrošačkim jedinicama, koriste se za evidentiranje transfera doznaka na istom nivou vlasti. Ovo uključuje doznake iz budžeta budžetskim korisnicima kao i doznake iz budžetskih korisnika nižim potrošačkim jedinicama.
Organizacija evidentiranja doznaka i stava 1. ovog člana je paralelna sa sintetičkom strukturom konta ostalih kategorija rashoda i kapitalnih izdataka evidentiranih u klasi 8. Direktna plaćanja za nabavku materijala ili usluga ne terete ovu kategoriju.
Klasa 7 - Prihodi
Član 42.
U skladu sa članom 21. stav 2. Uredbe, prihodi i primici se priznaju u računovodstvenom razdoblju u kojem su mjerljivi i raspoloživi.
Prihodi i primici su mjerljivi kad ih je moguće iskazati vrijednosno.
Prihodi i primici su raspoloživi kad su ostvareni unutar obračunskog perioda ili ubrzo nakon toga, kako bi se mogli koristiti za plaćanje obaveza.
Član 43.
Na kontu 710000 evidentiraju se prihodi od poreza kao i doprinosi za socijalnu zaštitu po vrstama kako je navedeno u specifikaciji Kontnog plana.
Član 44.
Na kontu 721000 vode se prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih kursnih razlika.
Član 45.
Na kontu 722000 evidentiraju se takse i druge naknade kao i prihodi od pružanja javnih usluga prema specifikaciji u Kontnom planu.
Član 46.
Na kontu 730000 - Potpore (grantovi) evidentiraju se primljene nepovratne pomoći za tekuće potrebe i za posebne projekte ili programe tako što se primljeni iznosi stave na pasivna razgraničenja, a zatim prenose na konte 730000 u dijelu koji je utrošen.
Grantovi u nenovčanom obliku odnosno u vidu opreme, materijala, tehničke pomoći iskazuju se posebno izvan strukture prihoda odnosno kao memorandumska stavka. Procjenu te imovine vrši komisija koju odredi ovlašteni predstavnik budžeta.
Član 47.
Konto 780000 - Prihodi iz budžeta koristi se za evidentiranje doznake prihoda iz budžeta doznačenih od strane Ministarstva ili primljenih doznaka od nadležnih ministarstava nižim potrošačkim jedinicama. Organizacija ove kategorije je paralelna sa sintetičkom strukturom konta rashoda.
Klasa 8 - Memorandumska evidencija o kapitalnim transakcijama
Član 48.
Konta klase 8 predstavljaju zatvoreni sisem konta koja služe samo za evidentiranje kapitalnih primitaka i izdataka i kao takva nisu integrisana sa ostalima kontima niti predstavljaju bilansne pozicije.
Konta klase 8 ne iskazuju salda na kraju godine.
Knjiženja na kontima klase 8. obavljaju se odmah nakon knjiženja kapitalnih finansijskih operacija na redovnim računima.
Član 49.
Na kontima 810000 - Primici - evidentiraju se primljeni iznosi radi kapitalnih ulaganja, primljene otplate danih zajmova i povrati udjela u kapitalu kao i primljeni iznosi iz dugoročnih i kratkoročnih zajmova.
Za primljene iznose odobrava se odgovarajući konto od 811000 do 815000 na teret konta 819000 - Korektivnog konta.
Na kraju godine konta 810000 međusobno se zatvaraju.
Član 50.
Na kontima grupe 820000 - Izdaci - evidentiraju se isplaćeni iznosi za investicije, nabavu stalnih sredstava, datih zajmova i učešća u kapitalu i otplate dugova.
Za isplaćeni iznos zadužuje se odgovarajući konto od 821000 do 823000 u korist 829000 - Korektivni konto.
Na kraju godine konta 820000 međusobno se zatvaraju.
Član 51.
U periodima propisanim za sastavljanje izještaja o kapitalnim primicima i izdacima potrebno je sravniti knjiženja na svakom računu klase 8 sa kontom stanja klase 5. koji je po sadržaju identičan kontu klase 8.
Eventualna neslaganja treba otkloniti prije sastavljanja izvještaja.
Klasa 9 - Vanbilansna evidencija
Član 52.
Na kontima klase 9 evidentiraju se poslovni događaji koji nemaju direktnog uticaja na sredstva i izvore sredstava već samo otvaraju mogućnost za takve uticaje u budućnosti (davanje garancija, davanje avala).
Knjiženje se obavlja tako što se na kontima 910000 - Vanbilansa evidencija uslovna potraživanja vrši terećenje odgovarajućeg konta, a u korist konta 950000 uslovne obaveze vrši odobrenje odgovarajućeg konta.
Ta konta se zatvaraju kada prestane uslovno potraživanje odnosno uslovna obaveza.
V RACUNOVODSTVENE KNJIGE I KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE
RACUNOVODSTVENE KNJIGE
Član 53.
Računovodstvene knjige budžeta jesu: dnevnik transakcija, glavna knjiga (knjiga prihoda i izdataka i knjiga imovine, obveza i izvora vlasništva) i pomoćne knjige.
Računovodstvene knjige iz stava 1.ovog člana imaju važnost javne isprave.
Član 54.
Dnevnik je knjiga u koju se unose finansijske promjene u budžetu i kod budžetskih korisnika slijedom njihova nastanka i unosa u račune glavne knjige.
Dnevnik se uspostavlja kao jedinstvena knjiga ili kao više knjiga za promjene na pojedinačnim skupinama bilansnih ili izvanbilansnih računa. Dnevnik sadrži iste podatke kao i računi glavne knjige.
U dnevniku se hronološkim redom knjiže sve finansijske promjene i transakcije nastale u budžetu, i to čim nastanu, istovremeno sa unosom podataka u račune. Ukupan iznos prometa u dnevniku, za isti obračunski period, mora se slagati sa ukupnim iznosom prometa računa glavne knjige. Dnevnik se lista na kraju godine, ovjerava od strane odgovornih lica i čuva uz godišnji obračun.
Član 55.
Glavna knjiga je sistemska knjigovodstvena evidencija finansijskih transakcija. Glavnu knjigu čine računi koji predstavljaju pozicije sredstava, izvora sredstava, prihoda i rashoda.
Na računima glavne knjige knjiži se stanje i promjene cjelokupne imovine, prihoda, primitaka i potpora, izdataka i drugih plaćanja, zajmova i udjela u glavnici, finansijske imovine, dugova i rezervi.
Na račune glavne knjige unose se slijedeći podaci: broj naloga za knjiženje, datum knjiženja, vrsta dokumenta za knjiženje, opis, broj dokumenta, datum dokumenta, duguje, potražuje i saldo.
Glavna knjiga se sastoji od klasa, glavnih kategorija, podkategorija, glavne grupe,podgrupa i analitičkih računa iz Kontnog plana.
Ukupan iznos prometa svih računa glavne knjige mora se slagati sa ukupnim iznosom prometa računa u dnevniku za isti obračunski period.
Član 56.
Obavezne pomoćne knjige jesu: knjiga ulaznih računa, knjiga izlaznih računa, knjiga skladišta, knjiga (popis) inventara, knjiga (popis) kapitalne imovine, knjige javnog duga, knjiga blagajne, registar plaća i knjiga izvoda žiro-računa.
Knjiga ulaznih računa je knjiga evidencije ulaznih računa u koju se unose: redni broj ulaznog računa,datum,broj dokumenta o prijemu robe ili usluga, naziv i mjesto dobavljača, broj i datum ulaznog računa, broj žiro računa dobavljača, iznos koji po ulaznom računu treba platiti, odbitne stavke po računu, iznos koji treba platiti nakon odbitnih stavki, rok dospijeća, dan plaćanja, broj izvoda po kojem je račun plaćen i ostali podaci po potrebi.
Knjiga izlaznih računa je knjiga evidencije izlaznih računa u koju se unose: redni broj izlaznog računa, datum, broj i datum otpremnog dokumenta, naziv i mjesto kupca, iznos koji se po izlaznom računu treba naplatiti, rok dospijeća računa za naplatu, dan plaćanja i broj izvoda po kojem je račun plaćen i ostali podaci po potrebi.
Knjiga skladišta je evidencija nabavljenog materijala, u koju se unose: redni broj, nomenklaturni broj, opis, broj dokumenta, količina, ulaz i izlaz, stanje, cijena, ukupna vrijednost nabavljenog materijala, duguje i potražuje i broj računa iz kontnog plana.
Knjiga (popis) inventara je evidencija nabavljenog sitnog inventara, u koju se unose isti podaci kao i u knjigu skladišta, a posebno se unosi i lokacija i odgovorno lice.
Knjiga (popis ) kapitalne imovine je knjiga u koju se unose: redni broj, broj računa, datum računa, dobavljač, naziv imovine, jedinica mjere, količina, cijena, nabavna vrijednost, stopa otpisa, početak otpisa, broj i datum dokumenta o isknjiženju i odgovorni nosilac budžeta.
Knjige javnog duga su sistemske evidencije javnih i ostalih dugovanja budžeta, novih zaduživanja, otplate javnih dugova i drugih podataka potrebnih za utvrđivanje stanja i kretanja javnih dugova, u koju se unose: naziv pravnog subjekta kojem je dat, odnosno od kojeg je primljen zajam, rokovi dospijeća, valuta, početak i kraj otplate, kamatne stope i iznos obračunatih kamata, primljene odnosno izvršene otplate, te ukupan iznos otplata, ukupan iznos danih odnosno primljenih zajmova i stanje javnih dugova.
Knjiga blagajne sastoji se iz evidencije naloga za naplatu i naloga za isplatu gotovine i blagajničkog dnevnika.
Knjiga izvoda žiro računa je knjiga u koju se za primljene izvode od Zavoda za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine unose: redni broj, broj izvoda, datum izvoda, stanje na prethodnom izvodu, promet izvoda i stanje.
Registar plaća je evidencija koja se sastoji iz obračuna plaća zaposlenih za svaki mjesec, izvještaja o obračunatoj plaći svakog zaposlenog za obračunsku godinu i izvještaja o obračunatim plaćama svih uposlenih za obračunsku godinu.
Član 57.
Osim računovodstvenih knjiga iz člana 53.ovog pravilnika budžet i budžetski korisnici mogu voditi i druge pomoćne knjige.
Oblik i sadržaj pomoćnih knjiga iz stava 1.ovog člana određuje sam budžet i budžetski korisnik.
Član 58.
Budžetski korisnici na kraju fiskalne godine računovodstvene knjige poravnavaju, zaključuju i povezuju, a dnevnik i glavnu knjigu potpisuje ovlašteni predstavnik budžetskog korisnika ili lice koje on ovlasti. Potpisom se potvrđuje tačnost i usklađenost sa zakonskim odredbama.
Ako se knjigovodstveni podaci obrađuju elektronskim računalom, dnevnik i glavnu knjigu, pošto ih zaključe, budžetski korisnici obavezni su štampati i potom uvezati.
Računovodstvene knjige pohranjuju se i čuvaju najmanje:
- -glavna knjiga i dnevnik 10 godina-pomoćne knjige pet godina
Član 59.
Oblik vođenja računovodstvenih knjiga ovisi o tehnici unosa nastalih finansijskih promjena odnosno transakcija u budžetu i kod budžetskog korisnika.
Kada se podaci obrađuju ručno ili poluautomatizirano, računovodstvene knjige vode se u obliku slobodnih ili uvezanih listova.
Kada se računovodstvene knjige vode pomoću elektroničkog računala, podaci se unose u odgovarajuće nositelje.
KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE
Član 60.
Za unos podataka u računovodstvene knjige potrebna je knjigovodstvena isprava kao pisani dokaz o nastaloj finansijskoj promjeni, odnosno transakciji u budžetu i kod budžetskog korisnika.
Knjigovodstvena isprava sastavlja se prije ili u trenutku obavljanja finansijske transakcije, osim onih koje se sastavljaju u računovodstvu.
Knjigovodstvena isprava sastavlja se u jednom ili više primjeraka.
Izvorna knjigovodstvena isprava može se sastaviti i napisati elektroničkim računalom, pisaćom mašinom ili ručno.
Za obradu podataka mogu se koristiti podaci primljeni na odgovarajućem nosiocu elektroničke obrade podataka.
Za vjerodostojnost knjigovodstvene isprave iz stava 4. ovog člana odgovara pošiljalac odnosno odgovorno lice za unos podataka u knjigovodstvo.
Član 61.
Ovlašteni predstavnik budžeta, odnosno budžetskog korisnika ili lice na koju je preneseno ovlaštenje ovlaštenog predstavnika budžeta svojim potpisom na knjigovodstvenoj ispravi jamči da je isprava istinita i da tačno pokazuje finansijsku promjenu u budžetu ili kod budžetskog korisnika.
Knjigovodstvena isprava sastavljena elektroničkim računalom može umjesto potpisa imati faksimil ili drugu prepoznatljivu oznaku lica koje je sastavilo ispravu.
Knjigovodstvena isprava mora se kontrolisati prije unosa podataka u knjigovodstvo
Ovlašteno lice za kontrolu istinitosti i tačnosti svake pojedine vrste knjigovodstvene isprave obavlja kontrolu ove isprave.
Kontrolisana knjigovodstvena isprava mora biti takva da neutralno i stručno lice koje nije sudjelovalo u finansijskoj aktivnosti može iz knjigovodstvene isprave nedvojbeno zaključiti i bez ikakve sumnje saznati prirodu finansijske promjene odnosno transakcije u budžetu ili kod budžetskog korisnika.
Član 62.
Knjigovodstvena isprava se čuva u izvornom obliku, na nosiocu automatizirane obrade podataka ili na drugi arhivski prikladan način.
Trajno se čuvaju isplatne liste ili analitičke evidencije plaća.
Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u računovodstvene knjige čuvaju se pet godina.
Isprave platnog prometa čuvaju se tri godine.Pomoćni obračuni i slične isprave čuvaju se dvije godine.
VI PROCJENJIVANJE BILANSNIH POZICIJA
Član 63.
Pod procjenjivanjem bilansnih pozicija podrazumijeva se utvrđivanje vrijednosti pojedinačnih pozicija bilanse.
Stalna i privremena materijalna imovina obračunava se i knjiži po nabavnoj vrijednosti. Nabavnu vrijednost imovine čini kupovna cijena uvećana za uvozne carine, porez na promet, izdatke za prijevoz i sve druge izdatke koje su u funkciji konkretne nabavke.
Pod stalnom imovinom smatra se svako ono pojedinačno sredstvo koje u cijelosti ostaje u istom obliku duže od jedne godine. Stalna imovina čija je pojedinačna imovina u trenutku nabavke niža od 250 KM svrstava se u sitan inventar i otpisuje se jednokratno neovisno od vijeka trajanja.
Budžetski korisnici obavljaju ispravak vrijednosti stalne imovine u obliku stvari i materijalnih prava, indirektnom metodom na teret izvora sredstava, ako u dotaciji nisu sadržana sredstva amortizacije, odnosno ako stalnim sredstvom ne ostvaruju prihode.
Otpis stalne imovine iz stava 3.ovog člana provodi se linearnom metodom otpisa - primjenom godišnjih stopa koje su propisane ovim pravilnikom.
Osnovica za otpis stalne imovine u obliku stvari jesu nabavna, odnosno revalorizovana vrijednost dugotrajne imovine.
Stalna imovina u obliku poslovnih udjela, dugoročnih zajmova i papira od vrijednosti koji kotiraju, iskazuje se po principu nabavne ili niže cijene.
Domaći novac u blagajni i na računima iskazuje se u nominalnom iznosu, a strani novac po kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan bilanse.
Bilansne pozicije potraživanja i obaveza priznaju se prema iznosima iz kupoprodajnih ugovora.
REVALORIZACIJA
Član 64.
Budžetski korisnici saglasno članu 23. Uredbe obavljaju revalorizaciju ako je inflacija na godišnjem nivou, mjerena rastom cijena, viša od 10%.
Revalorizacija stvari u okviru stalnih sredstava i revalorizacija zaliha obavljaju se tako da se kumulativni indeks rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda primjenjuje na nabavnu ili ranije revalorizovanu cijenu.
Revalorizacija potraživanja i dugovanja vrši se u skladu sa ugovorom.
Ako revalorizacija glavnice nije ugovorena, dio kamate odnosno dividende koji predstavlja prinos do visine rasta cijena na malo, smatra se efektom revalorizacije.
Revalorizacija izvora stalnih sredstava vrši se primjenom indeksa kretanja cijena na malo.
Efekat revalorizacije obračunava se najkasnije na kraju godine u kojoj je nastupio porast cijena za više od 10% u odnosu na nabavnu, odnosno prethodno revalorizovanu cijenu.
Revalorizacija se obavlja primjenom indeksa promjene cijena koje objavljuje Federalni zavod za statistiku.
VII POPIS IMOVINE, OBAVEZA I POTRAZIVANJA
Član 65.
Budžetski korisnici najmanje jednom godišnje usklađuju stanje sredstava i njihovih izvora iskazanih u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom (inventurom).
Popisom se utvrđuje stvarno stanje stvari, materijalnih i sličnih prava, potraživanja i obaveza budžeta i budžetskih korisnika na dan 31. decembra tekuće godine.
Član 66.
Komisiju za popis određuje ovlašteni predstavnik budžetskog korisnika.
Nakon popisa, komisija je obavezna sastaviti zapisnik o rezultatima obavljenog popisa.
Član 67.
Ovlašteni predstavnik budžetskog korisnika, nakon što razmotri zapisnik komisije za popis, odlučuje:1) o načinu likvidacija utvrđenih manjkova,2) o načinu knjiženja utvrđenih viškova,3) o visini otpisa nenaplativih i zastarjelih potraživanja,4) o rashodovanju sredstava opreme i sitnog inventara.
Ako ovlašteni predstavnik budžetskog korisnika prilikom razmatranja popisanog materijala utvrdi da su za nastale manjkove, oštećenja imovine, za nenaplativa potraživanja i slično odgovorni službenici ili namještenici, odlučit će o mjerama koje treba protiv njih poduzeti.
VIII PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE
Član 68.
Sastavni dio ovog pravilnika je: Sintetički Kontni plan za Budžet i budžetske korisnike, Analitički Kontni plan za Budžet i budžetske korisnike, Sintetička klasifikacija funkcija Vlade za Budžet, budžetske korisnike i izvanbudžetske fondove i Godišnje stope otpisa stalne imovine kod budžetskih korisnika.
Danom početka primjene ovog pravilnika, prestaje primjena propisa o knjigovodstvu Budžeta koji su se do dana stupanja na snagu ovog pravilnika primjenjivali na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 69.
Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objave u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se od 1. januara 1999.godine.
V.Broj
13. januar 1999.
SARAJEVO
MINISTAR
dr Dragan Čović
Sudska praksa po ovom aktu
2 odluka iz 2 članova
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.