Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Zakon o vanjskom dugu Federacije Bosne i Hercegovine
ZAKON
O VANJSKOM DUGU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
POGLAVLJE I
Opće odredbe
Član 1.
Priroda i obim ovlaštenja
Ovim zakonom uređuje se servisiranje vanjskog duga Bosne i Hercegovine koji se odnosi na Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), odnosno utvrđuju obaveze, nositelji prava i obaveza otplate, način i postupak servisiranja vanjskog duga, te propisuju procedure za nova zaduženja Federacije.
Član 2.
Značenje pojma "vanjski dug"
Pod vanjskim dugom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se dug nastao prije 2. aprila 1992. godine, kako je navedeno u članu 1, Poglavlja II Zakona o vanjskom dugu ("Službeni glasnik BiH", broj: 1/97 - u daljem tekstu: Zakon o vanjskom dugu BiH), a koji se odnosi na Federaciju uvažavajući princip "alocirani i nealocirani dug", te dug nastao 14. decembra 1995. godine ili poslije tog datuma, kako je navedeno u članu 1. Poglavlja IV Zakona o vanjskom dugu BiH, a koji se odnosi na Federaciju uvažavajući princip krajnjeg korisnika.
U skladu sa odredbom člana 1 Poglavlja III Zakona o vanjskom dugu BiH, vanjskim dugom, u smislu ovog zakona, ne smatra se bilo koji dug Bosne i Hercegovine nastao u periodu od 2. aprila 1992. godine do 14. decembra 1995. godine.
Član 3.
Značenje pojma "servisiranje vanjskog duga"
Pojam "servisiranje vanjskog duga" u ovom zakonu označava iznose utrošene svake fiskalne godine za glavnicu, kamatu, diskont i druge obaveze prema zajmodavcima i vlasnicima sredstava, kao i prema drugim kreditorima po osnovu vanjskog duga Bosne i Hercegovine, po osnovu duga prema drugim inostranim kreditorima po ovom ili drugim zakonima, po osnovu državnih garancija i finansijskih obaveza, uključujući srodne troškove prema drugim multilateralnim međunarodnim organizacijama.
Član 4.
Struktura vanjskog duga
U smislu ovog zakona utvrđuju se dvije kategorije vanjskog duga i to:
alocirani dug
nealocirani dug.
Član 5.
Alocirani dug
Alocirani dug je vanjski dug, čija se odgovornost za vraćanje može pripisati poznatim krajnjim korisnicima sredstava zajma ili njihovim nasljednicima, gdje takvi korisnici ili nasljednici imaju stalno prebivalište u ili su locirani u Federaciji.
Federacija će obezbijediti prihode Bosni i Hercegovini po osnovu alociranog duga. Alocirani dug se određuje uvažavajući princip krajnjeg korisnika, koji se eksplicitno usvaja po ovom zakonu i ima sljedeće značenje i primjenu: u bilo kojem slučaju u kojem dostupni podaci utvrde da je banka, preduzeće i drugo pravno lice, kao i fizičko lice primilo sredstva vanjskog zajma i drugog posuđivanja i koje se istim koristilo, rezultirajuće zaduženje biće alocirani dug. Ako se primalac nije koristio zajmom ili drugom posudbom, ali je imao ulogu posrednika ili agenta, a stvarnu korist koja potiče iz zajma ili drugog posuđivanja je imala druga strana ili je ostvarena na drugom mjestu, ta druga strana će se smatrati ili koristiti kao osnova za određivanje krajnjeg korisnika. Ukoliko se pokaže da je učešće prvobitnog primaoca - korisnika prešlo određivanjem ili prodajom, ili pravnom procedurom, ili putem nasljeđa, ili putem bilo kojih drugih legalnih načina na neku drugu stranku, u tom slučaju ta druga stranka će se smatrati nasljednikom u učešću, a time i krajnjim korisnikom.
Član 6.
Nealocirani dug
Nealocirani dug je vanjski dug koji nije alocirani dug u smislu člana 5. ovog zakona.
Federacija će obezbijediti prihode Bosni i Hercegovini po osnovu nealociranog duga i to u proporciji određenoj između Federacije i Republike Srpske kod alociranog duga.
Nealocirani dug prema multilateralnim organizacijama se dijeli između Federacije i Republike Srpske u odnosu od 2/3 prema 1/3. To se odnosi na članarinu i ostale troškove vezane za članstvo u međunarodnim multilateralnim organizacijama.
Član 7.
Identifikacija izvora prihoda
Kako bi se utvrdili prihodi za servisiranje vanjskog duga, Federalno ministarstvo finansija -Federalno ministarstvo financija (u daljem tekstu: Ministarstvo) je ovlašteno da utvrdi i identificira izvor ili izvore prihoda kojima će se otplatiti obaveza Federacije u dijelu takvog servisiranja. U slučaju da, u bilo kojem dijelu godine, ovi namjenski izvori prihoda budu nedovoljni za zadovoljavanje obaveze servisiranja vanjskog duga Federacije, Ministarstvo će pokriti sav nedostatak sredstava iz budžeta Federacije. Ministarstvo je ovlašteno da uračuna finansiranje servisiranja vanjskog duga iz raspoloživih donatorskih izvora. Federacija kod bezuslovnih obaveznih plaćanja servisiranja vanjskog duga zadržava pravo naplate od krajnjih korisnika.
Član 8.
Zahtjevi za izvješćivanje
Ministarstvo, u ime Federacije će tromjesečno informirati Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Bosne i Hercegovine o iznosu i statusu svih vanjskih zajmova i posuđivanja koja su ugovorena od strane ili u ime Federacije. Ovi izvještaji će posebno identificirati one zajmove, posuđivanja i garancije koje su neovisno ugovorene i one za koje je Bosna i Hercegovina izdala garancije.
POGLAVLJE II
Opće odredbe o servisiranju vanjskog duga
Član 9.
Menadžment državnog vanjskog duga
- a)Upravljanje i koordiniranje aktivnosti Federacije na obezbjeđivanju izvora prihoda potrebnih za pokrivanje njihovog dijela servisiranja vanjskog duga Bosne i Hercegovine vršiće Ministarstvo preko Odjela za servisiranje vanjskog duga (u daljem tekstu: Odjel) kao organizacijske jedinice Ministarstva. Preko Odjela Ministarstvo ostvaruje vezu sa:
Uredom za servisiranje vanjskog duga Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa;
Uredom u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine odgovornim za rad sa sredstvima namijenjenim za servisiranje vanjskog duga položenim od strane Federacije i Republike Srpske.Odjel je dužan sarađivati sa posebnim jedinicama Ministarstva koje imaju slične nadležnosti.
- b)Odjel će služiti kao informativni i istraživački izvor za predstavnike Federacijeu Savjetodavnoj komisiji za vanjski dug iz tačke c) ovog člana. U vezi s tim, Odjel će napraviti bazu podataka Federacije za servisiranje vanjskog duga i imaće telekomunikacijske mogućnosti koje će omogućavati trenutni kontakt o pitanjima servisiranja sa uredima i odjelima u okviru komisije iz tačke c) ovog člana.
- c)U skladu sa Zakonom o vanjskom dugu BiH, Ministarstvo određuje dva predstavnika u Savjetodavnu komisiju za vanjski dug, kao i njihove zamjenike.
POGLAVLJE III
Vanjski dug nastao prije 2.aprila 1992.
Član 10.
Koordinacija sa pripremom budžeta Bosne i Hercegovine
- a)Ministarstvo sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa redovno razmjenjuje informacije o planiranim potrebama za prihodima i prilivu prihoda za servisiranje vanjskog duga. Informacije se odnose na pripremu budžeta Bosne i Hercegovine i na izradu rasporeda plaćanja i iznosa servisiranja vanjskog duga koji obezbjeđuje Federacija.
- b)Servisiranje vanjskog duga Bosne i Hercegovine biće finansirano na bazi alociranja sredstava obezbijeđenih iz godišnjeg budžeta Bosne i Hercegovine. Federacija se obavezuje principom automatskih uplata što u primjeni na servisiranje vanjskog duga Bosne i Hercegovine znači izvršenje uplata prihoda Federacije na vrijeme i bez prethodnih uslova.
Član 11.
Procedura za osiguravanje prihoda
- a)Federacija i Republika Srpska zajedno servisiraju stotinu posto (100%) vanjskog duga, što predstavlja bezuslovnu obavezu entiteta. Do dana donošenja ovog zakona, u skladu sa Poglavljem II članom 4. b) 3) Zakona o vanjskom dugu BiH, Federacija je obavezna bezuslovno prihvatiti preporuke Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, odobrene od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, o sljedećim pitanjima:
koji entitet će snositi odgovornost za plaćanje pojedinačnih komponenti ili komponenata vanjskog duga, do rokova koji su specificirani u preporukama, prethodno najavljenim od Ministarstva;
iznosu godišnjeg servisiranja vanjskog duga koji se zahtijeva od svakog entiteta po alociranom dugu; i
- b)Kako bi Ministarstvo, Ministarstvo finansija Republike Srpske i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa mogli sarađivati i blagovremeno staviti na raspolaganje dovoljan iznos prihoda za potrebe servisiranja vanjskog duga, slijedeće procedure se moraju implementirati:
Dva mjeseca i jednu sedmicu prije početka fiskalne godine, Ministarstvo će dostaviti Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa preliminarni iznos očekivanog priliva prihoda koji su namijenjeni za servisiranje vanjskog duga sa identifikaciom jednog ili više izvora iz kojih se prihodi očekuju.
Nakon dobijanja konačne procjene iznosa prihoda od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, potrebnih za servisiranje vanjskog duga, i to jedan mjesec i dvije sedmice prije početka fiskalne godine, Ministarstvo je, u slučaju potrebe, ovlašteno da se konsultuje sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kada planirani iznosi i raspored primanja prihoda nisu usaglašeni.
Ministarstvo je obavezno da blagovremeno obavijesti Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa ukoliko se očekuje neizvršenje uplata prihoda, iznos i vrijeme kada se očekuje da neće doći do uplate.
- c)Federacija i Republika Srpska pristaju da plate stotinu procenata (100%) servisiranja vanjskog duga u skladu sa Pravilom za alocirani dug, Pravilom za nealocirani dug i sa Pravilom za nealocirani dug prema multilateralnim organizacijama iz Poglavlja I, čl. 5. i 6. ovog zakona.
Član 12.
Implementacija sporazuma o plaćanjima
Kada plaćanja servisiranja vanjskog duga trebaju biti izvršena u formi vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine, Ministarstvo će izdati vrijednosne papire Federacije, u formi vrijednosnih papira koji predstavljaju odgovarajući udio, plativ u valuti Bosne i Hercegovine koji je Federacija obavezna osigurati u skladu sa principom krajnjeg korisnika. Na taj način izdati vrijednosni papiri glase na ime Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i oni će odražavati tj. biti sadržajno identični uslovima vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine koji će se izdati kao vanjski dug u skladu sa aranžmanima gore pomenutih plaćanja. Vrijednosni papiri Federacije neće biti prenosivi i biće plativi u valuti Bosne i Hercegovine. Ministarstvo će dostaviti izvadak iz računa koji pokazuje da je već pomenuto izdavanje knjižnih zapisa izvršeno i da se takvo izdavanje izvršava istovremeno kada i izdavanje vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine na koje se oni odnose. Takvi izvaci biće blagovremeno dostavljeni Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Kada se plaćanja servisiranja vanjskog duga izvršavaju u formi ugovora o zajmu Bosne i Hercegovine, Ministarstvo priprema dokumente o zajmu koji odražavaju, tj. koji su sadržajno identični sa odredbama Sporazuma o zajmu Bosne i Hercegovine potpisanog od Bosne i Hercegovine sa stranim kreditorima, ali će glavnica i kamata tih zajmova biti plativa samo Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Zajmovi će biti izrađeni i plativi u valuti Bosne i Hercegovine i u iznosima jednakim onima za koje Federacija ima obavezu u skladu sa Poglavljem I, čl. 5. i 6. ovog zakona.
Ministarstvo, uz konsultacije sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, će izvršiti usklađivanja iznosa prihoda koje obezbjeđuje Federacija za servisiranje vanjskog duga kada se, zbog promjena u kursnim listama stranih valuta, pojave razlike između potrebnih prihoda i iznosa nužnog za servisiranje vanjskog duga.
POGLAVLJE IV
Vanjski dug Bosne i Hercegovine nastao između 2. aprila 1992. godine i 14. decembra 1995. godine, datuma potpisivanja mirovnog sporazuma
Član 13.
Značenje i određenje vanjskog duga
Bilo koji dug, nastao između 2. aprila 1992. godine i 14. decembra 1995. godine neće biti smatran vanjskim dugom Bosne i Hercegovine.
POGLAVLJE V
Vanjski dug Bosne i Hercegovine napravljen na
ili poslije 14. decembra 1995. godine, datuma
Član 14.
Značenje i određenje vanjskog duga
Ovo poglavlje se primjenjuje na dug, obaveze, i izvršenja državnih garancija, ugovorenih ili dogovorenih da budu plaćene ili otplaćene u devizama, ili koje su po uslovima i obavezama jasno namijenjene da budu vanjski dug, a koje su nastale, ili koje je Bosna i Hercegovina izvršila na ili poslije datuma potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, 14. decembra 1995. godine, kao i na drugi dug i garancije na koje se može eksplicitno primijeniti Zakon o vanjskom dugu BiH, putem zakonske regulative ili drugačije. Iznos takvog plaćanja ili otplaćivanja biće u skladu sa Pravilom za alocirani dug, Principom krajnjeg korisnika i Pravilom za nealocirani dug prema multilateralnim organizacijama.
Član 15.
Prikupljanje prihoda i procedure
Ministarstvo ima primarnu odgovornost za naplatu servisiranja vanjskog duga koji je, po Poglavlju I, član 5 ovog zakona utvrđen kao alocirani dug.
Odredbe Poglavlja III ovog zakona u pogledu zahtjeva, procedura i implementacije sporazuma o plaćanjima servisiranja vanjskog duga koji je nastao prije 2. aprila 1992. godine, analogno se primjenjuju i na vanjski dug nastao na dan ili poslije 14. decembra 1995. godine.
POGLAVLJE VI
Implementacija obezbjeđivanja prihoda
Član 16.
Servisiranje duga za alocirani i nealocirani dug
Ministarstvu je naloženo i ono je ovlašteno da prvim prioritetom proglasi obavezu Federacije da obezbijedi svoj dio prihoda Bosni i Hercegovini za servisiranje vanjskog duga. Na isti način se ostvaruju i obaveze Federacije prema Republici Srpskoj, ukoliko postoje, za prihode prethodno obezbjeđene od Republike Srpske Bosni i Hercegovini, a u ime Federacije za obaveze iste u dijelu servisiranja vanjskog duga. Ministarstvo će, iz izvora koje ono odredi prioritetno izmiriti obaveze prema servisiranju vanjskog duga Bosne i Hercegovine.
Član 17.
Procedure za uplatu prihoda
- a)Da bi se osigurao pravovremeni priliv sredstava koje je Federacija namijenila za servisiranje vanjskog duga, Ministarstvo će naložiti Zavodu za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zavod) da, u skladu sa instrukcijama, u dvanaest (12) mjesečnih rata izvrši transfer namijenjenih prihoda na Račun za servisiranje vanjskog duga u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Centralna banka) i to najkasnije osmog dana u mjesecu za tekući mjesec.
- b)Prihodi, koje obezbjeđuje Federacija, deponuju se na podračun Federacije Računa za servisiranje vanjskog duga u Centralnoj banci, aktivirajući jedinstveni račun za prenos sredstava u Centralnoj banci. Korištenje podračuna osigurava praćenje i prijem uplata servisiranja vanjskog duga od Federacije, ali poslije priliva sredstva postaju nerazdvojivi dio Računa za servisiranje vanjskog duga Bosne i Hercegovine i alociraju se i povlače putem ili kroz Centralnu banku isključivo po instrukcijama Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose. Ministarstvo ne snosi bilo kakvu odgovornost za te alokacije ili plaćanja.
- c)Ministarstvo dostavlja stalne instrukcije Zavodu za automatski transfer iznosa koji predstavlja raspoređeni dio Federacije za servisiranje vanjskog duga. Transfer se vrši sa budžetskog računa Federacije na mjesečnoj ili drugačije određenoj osnovi. Transferirana sredstva, iz izvora koji se identificiraju u podacima Zavoda, biće deponovana na podračun Federacije Računa za servisiranje vanjskog duga u Centralnoj banci.
POGLAVLJE VII
Procedure za zajmove
Član 18.
Procedure i ovlaštenje za nove strane zajmove i garancije
- a)Sa ciljem dobijanja garancije Bosne i Hercegovine za zajmove, sve procedure odobravanja koje se nalaze u Zakonu o vanjskom dugu BiH, Poglavlje 5, član 1, se moraju ispoštovati. Ministarstvo je obavezno da Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa podnese slijedeću dokumentaciju:
ovjerenu kopiju ugovora o zajmu Federacije;
ovlaštenje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije);
ovlaštenje Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament);
program za korištenje sredstava;
predloženu podjelu sredstava gdje postoje dva ili više korisnika zajedno sa njihovim programima za korištenje sredstava ; i
garanciju komercijalne banke, u slučajevima kada se korisnik ne finansira kroz budžet Federacije.
- b)Namjene za koje se može stvarati državni vanjski dug uključuju slijedeće:
Omogućavanje Federaciji da finansira projekte za izgradnju, poboljšanje, ponovnu izgradnju infrastrukture, i bilo kojih drugih projekata koji su u zajedničkom interesu Federacije i Bosne i Hercegovine;
Da se pomogne refinansiranje i restruktuiranje postojećih zajmova i posuđivanja, za Bosnu i Hercegovinu i Federaciju;
Da pomogne Centralnoj banci da ojača svoje devizne rezerve, ali samo pod uslovima sadržanim u pisanom zahtjevu Centralne banke i u skladu sa ovlaštenjem, propisima i uslovima datim i postavljenim od Bosne i Hercegovine.
Član 19.
Zahtjevi za prihodima
Ministarstvo će od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa redovno primati ažurirane izvještaje o predviđenim tekućim prihodovnim zahtjevima za servisiranje vanjskog duga. Na osnovu tako primljenih informacija i nakon odgovarajućih konsultacija između dva ministarstva, Federacija će obezbijediti prihode za servisiranje vanjskog duga, u skladu sa procedurom određenom Zakonom o vanjskom dugu BiH.
Član 20.
Garancije za vanjske zajmove
- a)Zakon o vanjskom dugu BiH ovlašćuje Bosnu i Hercegovinu da dogovori i da izda garancije za inostrane zajmove i druga posuđivanja koje uzima Federacija, gdje sve takve garancije predstavljaju nepredviđenu obavezu vanjskog duga Bosne i Hercegovine. Za svrhe otplaćivanja takvih zajmova i posuđivanja, isti se klasificiraju kao "alocirani dug." U skladu sa tim, u svakom slučaju gdje je Federacija primila vanjski zajam ili posuđivanje, ona će imati jedinstvenu i isključivu odgovornost da otplati stotinu posto (100%) iznosa zajma uključujući glavnicu, kamatu i srodne troškove. Ministarstvo je ovlašteno da izvršava uplate po osnovu tog dugovanja, jasno identifikovanog po njegovoj prirodi i namjeni, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, koristeći istovjetni sistem plaćanja koji se koristi za servisiranje vanjskog duga.
- b)Federacija je ovlaštena u skladu sa ovim zakonom, do određene mjere po drugim zakonima i odredbama Zakona o vanjskom dugu BiH, da pregovara o inostranim zajmovima i posuđivanjima nezavisno, uz ili bez garancije Bosne i Hercegovine. Svi takvi zajmovi i posuđivanja biće predmetom odgovarajućih zakona i propisa Centralne banke koji se odnose na strane valute.
Prije nezavisnog pregovaranja o bilo kojem sporazumu o stranom zajmu ili posuđivanju koje vodi Federacija, Ministarstvo će se konsultirati sa Centralnom bankom radi osiguravanja da su predviđene devizne transakcije u skladu sa svim odgovarajućim propisima. Svaki rezultirajući sporazum biće predmetom razmatranja i komentiranja Centralne banke.
Ministarstvo u ime Federacije će najmanje tromjesečno, izvještavati o statusu svih zajmova i posuđivanja koji su predmet ove odredbe. U slučajevima kada je Bosna i Hercegovina izdala garanciju, Ministarstvo će Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa unaprijed slati sva upozorenja o mogućnosti da će se garancija aktivirati. Obaveze plaćanja pod ovom odredbom biće podređene obavezama obezbjeđivanja prihoda Federacije Bosne i Hercegovine za drugi vanjski dug u bilo kojem slučaju kada su prihodni resursi Federacije trenutno nedovoljni da zadovolje obje obaveze.
- c)U svakom slučaju kada je Bosna i Hercegovina garantovala zajam ili posuđivanje prema ovom članu preko, kroz, ili u ime Federacije, i kada je neophodno da Bosna i Hercegovina poduzme aktivnosti po pitanju te garancije, Federacija po ovom zakonu, će biti bezuslovno obavezna da kompenzira Republiku Srpsku za cjelokupan iznos bilo kojeg dijela primljenih prihoda koji su traženi i korišteni za pomaganje pri ispunjavanju obaveze garancije pružene Federaciji od Bosne i Hercegovine, i da nadoknadi Republici Srpskoj bilo kakve srodne troškove.
Član 21.
Bosna i Hercegovina - odnos sa Federacijom
- a)Pošto Federacija i Republika Srpska zajedno dijele obavezu servisiranja 100% vanjskog duga, u bilo kojem slučaju kada će ili Federacija ili Republika Srpska, zbog bilo kojeg razloga biti u nemogućnosti da obezbijede blagovremeno plaćanje svog dijela, potvrđuje se da entitet koji je obezbijedio plaćanje nije pod bilo kakvom zakonskom obavezom da nadoknadi taj dio neizvršenog plaćanja. Međutim, u bilo kojem slučaju kada Federacija ne obezbijedi plaćanje servisiranja vanjskog duga, a Republika Srpska dobrovoljno obezbijedi servisiranje neotplaćenog dijela vanjskog duga, u cjelini ili jednim dijelom, kako to određuje Zakon o vanjskom dugu BiH, Federacija je obavezna, po ovom zakonu, da kompenzira Republiku Srpsku za cjelokupan iznos bilo kojeg takvog dobrovoljnog plaćanja plus 10% iznosa na ime servisnih usluga koji je dobrovoljnog obezbjeđivanja iznosa. Ova kompenzacija će, ukoliko se o istoj putem zakonske regulative dogovore i Federacija i Republika Srpska, biti automatska, imaće pravnu snagu zakona, i neće zahtijevati bilo kakvu dodatnu akciju ili dokumentaciju Federacije ili Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine.
Član 22.
Garancije Federacije za zajmove
- a)Sa ciljem dobijanja garancije Federacije za zajmove kantonalna-županijska vlada, koja aplicira za takvu garanciju za zajmove, mora Ministarstvu podnijeti slijedeću dokumentaciju:
ovjerenu kopiju ugovora o zajmu kantonalne-županijske vlade,
program za korištenje sredstava,
predloženu podjelu sredstava gdje postoje dva ili više korisnika zajedno sa njihovim programima za korištenje sredstava, i
garanciju komercijalne banke, u slučajevima kada Federacija tako zahtjeva od korisnika.
Ako su svi podneseni dokumenti odgovarajući za Ministarstvo, ono će podnijeti i preporučiti aplikaciju Vladi Federacije.
Vlada Federacije će podnijeti aplikaciju, predloženu od Ministarstva, Parlamentu radi dobijanja odobrenja.
Nakon davanja odobrenja, Parlament daje ovlaštenje Vladi Federacije da naloži Ministarstvu da izda garanciju kantonalnoj-županijskoj vladi.
- b)Bilo kakva obaveza po osnovu garancije Federacije za zajmove biće podređena obavezi plaćanja vanjskog duga Bosne i Hercegovine. U dodatku, ova odredba se ne može smatrati neovisnim ovlaštenjem kantonalnim-županijskim vladama da se zadužuju, bilo unutar Bosne i Hercegovine ili u inostranstvu. Ovlaštenje kantonalnim-županijskim vladama da se zadužuju mora biti sadržano u punopravno usvojenim specifičnim zakonima.
- c)Svaki zajam garantovan od Federacije mora biti uključen u tromjesečne izvještaje Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, kako je to određeno Poglavljem I, član 8. ovog zakona.
POGLAVLJE VIII
Oslobađanje od obaveze plaćanja poreza Federaciji
Član 23.
Obaveza Bosne i Hercegovine za vanjski dug
Sva plaćanja glavnice i kamate na osnovu obaveza, kao i po osnovu garancija za obaveze Bosne i Hercegovine izdatih za državni vanjski dug, a koje su predstavljene obveznicama, drugim sličnim instrumentima ili drugim vrijednosnim papirima Bosne i Hercegovine, izdane ili plative u valuti Bosne i Hercegovine ili drugim inostranim valutama, biće oslobođene obaveze plaćanja poreza Federaciji. Takvo oslobađanje će se primjenjivati na sva zadržavanja plaćanja, kao i na sve tekuće ili buduće poreze, dadžbine, razreze ili druge naknade bilo koje vrste ili prirode, kao i na bilo koji način sakupljanja poreza predviđenih federalnim zakonima.
POGLAVLJE IX
Rezervna pravila i mjere kako bi se osigurala adekvatnost servisiranja vanjskog duga
Član 24.
Osnove za pristupanje rezervnim mjerama
Ministarstvo je ovlašteno, i ima primarnu odgovornost za identifikovanje i utvrđivanje poreznih i drugih izvora prihoda iz kojih bi se prihodi obezbijedili za dio servisiranja vanjskog duga Federacije. Ministarstvo je isto tako odgovorno da osigura da će ti prihodi biti adekvatni u iznosu i da će se blagovremeno doznačiti Bosni i Hercegovini. Ministarstvo će pružiti Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa informacije i podatke u što kraćem roku, u bilo kojem slučaju za koji se cijeni da nije vjerovatno da će izvori prihoda određeni od Federacije za posebnu stavku ili stavke servisiranja vanjskog duga, uključujući opće servisiranje duga, pružiti odgovarajuće prihode koji se zahtijevaju, kao i da alternativna sredstva nisu raspoloživa. Ministarstvo će obezbijediti u isto vrijeme svoje procjene po pitanju koliko dugo će ovakvo stanje stvari trajati.
POGLAVLJE X
Stupanje na snagu
Član 25.
Stupanje na snagu
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH �.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Mariofil Ljubić, s. r.
Predsjedavajući
Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH
Enver Kreso, s. r.
Sudska praksa po ovom aktu
1 odluka iz 1 člana
Sentence iz baze sudskapraksa.pravosudje.ba koje citiraju članove ovog akta. Klik otvara odluku.