Aktio

Općina Ilijaš - Općinsko vijeće

Odluka o usvajanju godišnjeg plana gospodarenja za šume za koje postoji pravo vlasništva na području općine Ilijaš za 1997. godinu

ODLUKU
O USVAJANJU GODIŠNJEG PLANA GOSPODARENJA ZA ŠUME ZA KOJE POSTOJI PRAVO VLASNIŠTVA NA PODRUČJU OPĆINE ILIJAŠ ZA 1997. GODINU

1. Uvod

2. Stanje površina

Ukupna površina

Prema postojećim evidencijama u proteklom periodu nije došlo do znatnijih izmjena površina šuma i šumskog zemljišta. Sve šume se nalaze u 23 katastarske općine, i to:

Banja Luka

Bioča

Dragoradi

Elešehovići

Hadžići - C. Rijeka

Homar

Ilijaš grad

Ivančići

Kadarići

Kamenica

Kunosići

Ljubnići

Medojevići

Nahorevo

Podgora I

Podgora II

Rakova noga

Srednje

Sudići

Stomorine

Trtorići

Višnjica

Vogošća

3. Stanje drvnih zaliha i zapreminskog prirasta

U K U P N O 433.081 m3 drvne mase

S obzirom da tokom 1995. godine prema podacima koje posjedujemo u privatnim šumama nisu vršene nikakve sječe, to se može uzeti jednogodišnji zapreminski prirast iz 1995. godine kao kompletan za stanje drvnih masa na dan 01. 01. 1996. godine koje iznosi:

Za visoke šume 204,8 m3/ha tj. 303.371 m3

U izdanačkim šumama 131,1 m3/ha tj. 146.985 m3

U K U P N O 450.356 m3 drvne mase

Tokom 1996. godine vršene su redovne sječe a bilo je i znatnih šumskih šteta, te se prirast za 1996. godinu može smatrati isječenim, te za ukupan iznos zaliha na dan 01. 01. 1997. godine nećemo uzeti u obzir prirast iz 1996. godine.

4. Utvrđivanje obima sječa za 1997. godinu

Kod utvrđivanja obima sječa za 1997. godinu kao bitni elementi uzeti su sljedeći parametri:

  • -
    Stanje površina, intenzitet sječa propisan šumsko- privrednom osnovom i omjer smjese,
  • -
    Stanje površina

U iskazu površina konstatovano je da je znatan dio šumskih zemljišta i šuma privremeno napušten. Objektivna procjena tih površina još nije izvršena, ali se sa dosta sigurnosti može tvrditi da je oko 50% svih šuma i šumskih zemljišta na kojima postoji pravo svojine privremeno napušteno. Na tim površinama se ne planiraju intenzivniji šumskouzgojni radovi niti eksploatacija tih šuma, osim eventualnih sanitarnih sječa (masovnija pojava sušenja i izvora zaraze za okolne sastojine i sl.). Prema tom kriterijumu maksimalan obim sječa za 1997. godinu treba umanjiti za 50%,

- Intenzitet sječa

  • -
    Za izdanačke šume za 10 godina 30% tj. godišnje 3,0% od zalihe, po tom kriterijumu trebalo bi sječi (podaci dati u sljedećoj tabeli):
  • -
    Omjer smjese je uzet prema podacima šumskoprivredne osnove i za očekivati je da nije došlo do njegovih značajnijih promjena,
  • -
    Prosječan faktor pretvorbe sveukupne drvne mase u krupno drvo za područje općine Ilijaš (prema ŠPO) iznosi:
  • -
    za četinare u visokim šumama 0,73,
  • -
    za lišćare u visokim šumama 0,72,
  • -
    za lišćare u izdanačkim šumama 0,59.

Ovaj faktor je dobiven mjerenjem i ovisan je o debljini strukture zalihe i za očekivati je da nije došlo do značajnijih promjena u njegovoj veličini.

Opredjeljujemo se za slijedeći obim sječa u 1997. godini:

5. Osnovne smjernice za gazdovanje šumama na kojima postoji pravo svojine

Prema odredbama Uredbe sa zakonskom snagom o šumama ("Službeni list RBiH", broj 23/93) šume i šumska zemljišta, kao dobro od općeg interesa, uživaju posebnu brigu i zaštitu društvene zajednice i koriste se pod uslovima i na način koji su propisani pomenutom uredbom. Šume i šumska zemljišta su specifično prirodno bogatstvo koje se manifestuje kroz opštekorisne i proizvodne funkcije šume. Opštekorisne funkcije šume se diferenciraju na: zaštitne, hidrološke, klimatske, higijensko-zdravstvene, turističko-rekreacione, odbrambene, nastavne i naučnoistraživačke, dok se proizvodna funkcija šuma odražava u proizvodnji drvne sirovine i ostalih šumskih proizvoda.

Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem čini skup međusobno povezanih i uslovljenih radnih aktivnosti usmjerenih ka zajedničkom cilju - potpunom korištenju i održavanju prirodnih potencijala šumskih zemljišta.

Na osnovu navedenih principa gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u 1997. godini bi se prvenstveno sastojalo u sljedećima aktivnostima:

  • 1.
    Sječe u visokim šumama;
  • 2.
    Mjere njege u visokim šumama i šumskim kulturama;
  • 3.
    Sječe u izdanačkim šumama;
  • 4.
    Pošumljavanje nepodmlađenih površina u visokim šumama te površina u izdanačkim šumama;
  • 5.
    Pošumljavanje na eventualno izgorjelim površinama i na površinama koje su tokom ratnih dejstava isječene;
  • 6.
    Čuvanje i zaštita šuma.

Za sve navedene aktivnosti Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu općine Ilijaš će izrađivati izvođačke projekte shodno članu 46. Uredbe sa zakonskom snagom o šumama, a na osnovu zahtjeva vlasnika šuma ili u slučaju izraženije pojave bitnijih bolesti na ličnu inicijativu.

SJEČA U VISOKIM ŠUMAMA

Jedan od osnovnih zadataka za ostvarenje ciljeva gazdovanja sa šumama je da se putem sječivih zahvata poboljša njihovo kvalitetno stanje, povećaju prinosi i reproduktivna sposobnost sastojine. Ovo je dosta dugotrajan i konstantan proces koji iziskuje dosta opreznosti i stručnosti naročito u provođenju sječivih zahvata. Težište rada treba da je uvijek skoncentrisano na pomaganje uzrasta i razvoja najboljih i najkvalitetnijih stabala na račun slabijih i manje vrijednijih koje treba postepeno iz sastojine odstraniti.

Struktura visokih šuma na ovom području je uglavnom preborna i skupinasto preborna, te adekvatno toj strukturi u sastojinama treba provoditi i sječe kojima je cilj formiranje skupinasto prebornih sastojina, a na strmnim i nestabilnim terenima provoditi sječe manjih intenziteta vodeći računa o prirodnom podmlađivanju. Na mjestima gdje nije došlo do prirodnog podmlađivanja vršiti vještačko pošumljavanje.

U hrastovim sastojinama pri sječama formirati podmladna jezgra promjera do jedne visine stabla.

Pomenute osnovne principe provođenja budućih sječa potrebno je primjenjivati u različitim modifikacijama koje će u određenim uslovima najbolje odgovarati postavljenim ciljevima gospodarenja. S obzirom da se radi o površinski malim česticama to nije moguće striktno provoditi savremene metode gazdovanja, ali pažljivim i stručnim radom shodno mogućnostima može se znatno unaprijediti stanje visokih šuma na ovom području.

MJERE NJEGE U VISOKIM ŠUMAMA I ŠUMSKIM KULTURAMA

U stadijumu mladika i guštika provode se sječe s ciljem približavanja određenom tehničkom cilju, tj. formiranju sastojine od vrednijih vrsta drveća (hrast) i njegovom kvalitetnom poboljšanju.

U stadijumu letvenjaka provode se prorede kojima je cilj pomoći kvalitetno najboljim stablima u njihovom daljnjem razvoju, a to sve vodi ka povećanju prirasta i prinosa iz tih sastojina.

Prorede u nenjegovanim srednjedobnim sastojinama odnose se na zapuštene sastojine sa ciljem da se dovedu u uredno stanje, a time i poveća prirast dotičnih sastojina.

SJEČA U IZDANAČKIM ŠUMAMA

U izdanačkim šumama zastupljena su i stabla sjemenskog porijekla, te se ova okolnost može pozitivno iskoristiti jer se ove sastojine postepeno mogu prevoditi u visoke šume bez većih šumskouzgojnih radova. Putem sječa treba osloboditi vrednije vrste drveta (hrast) od manje vrijednih i nekvalitetnih stabala. Tako će se omogućiti ne samo bolji prirast odabranih nosilaca buduće sastojine, nego će se ovim putem sastojina pripremiti za prirodno podmlađivanje iz sjemena. U ovim sastojinama prevaldavaju ostali lišćari i to najčešće grab, vrba, topola, bagrem i joha. Na ostalim parcelama mogu se provoditi čiste sječe na manjim površinama te zadržati izdanački oblik uzgojnog tipa, uz provođenje meliorativnih zahvata i primjenu uzgojnih principa koji se provode u izdanačkim šumama. Osnovni uzgojni radovi sastojaće se u čišćenju i proredama sa ciljem poboljšanja kvalitetnog stanja i povećanja prinosa u ovim šumama.

POŠUMLJAVANJE NEPRODUKTIVNIH POVRŠINA U VISOKIM ŠUMAMA TE POVRŠINA U IZDANIČKIM ŠUMAMA I NA NEPRODUKTIVNIM POVRŠINAMA

U skladu sa izvođačkim projektima koji će se raditi shodno odredbama člana 46. Uredbe sa zakonskom snagom o šumama u 1997. godini u jesenjoj kampanji neophodno je izvršiti pošumljavanje na površinama gdje budu vršene sječe a koje nisu prirodno podmlađene u visokim šumama, te u izdanačkim šumama gdje se bude prešlo meliorativno pošumljavanje sjetvom i sadnjom.

Sredstva za pošumljavanje obezbijedit će vlasnici šuma općine Ilijaš iz sredstava poreza na prihod od šuma i sredstava za provođenje programa gazdovanja šumama, te iz drugih izvora (donacije i sl.).

POŠUMLJAVANJE NA IZGORJELIM POVRŠINAMA I NA POVRŠINAMA KOJE SU U TOKU RATA ISJEČENE OD STRANE AGRESORA

Premjer i procjena izgorjelih i uništenih šuma i šumskih zemljišta usljed ratnih dejstava na području općine Ilijaš nije urađen. U toku 1997. godine uz pomoć vlasnika šuma i povjerenika mjesnih zajednica te površine treba snimiti, urediti izvođačke projekte sa predmjerom i predračunom potrebnih radova i sredstava i u skladu sa članom 11. Uredbe sa zakonskom snagom o šumama u jesenjoj kampanji izvršiti njihovo pošumljavanje adekvatnim vrstama šumskog drveća.

Sredstva za pošumljavanje obezbijediti preko općine Ilijaš putem pomoći, donacija i sl.

ČUVANJE I ZAŠTITA ŠUMA

U skladu sa članom 53. Uredbe sa zakonskom snagom o šumama, pravna lica koja gospodare šumama i vlasnici šuma obavezni su preduzimati mjere radi zaštite šuma od:

  • 1.
    Požara i dr. elementarnih nepogoda,
  • 2.
    Biljnih bolesti i šumskih štetočina,
  • 3.
    Protiv pravnog prisvajanja, korištenja i dr. protivpravnih

radnji.

ZAŠTITA ŠUMA OD POŽARA

U saradnji sa preduzećem koje gazduje državnim šumama na području općine Ilijaš organizovat će se služba za osmatranje izbijanja šumskih požara u kritičnom periodu, te u slučaju eventualnog izbijanja požara radiće se na njihovom suzbijanju pomoću nadležnih organizacija za gašenje požara i vlasnika šuma. Neophodan je stalan rad na razvijanju i jačanju mjera protivpožarne zaštite na nivou općine Ilijaš, uz punu saradnju svih nadležnih organa i službi zaduženih za tu problematiku.

Od preventivnih mjera za sprečavanje eventualnih pojava šumskih požara nalaže se sljedeće:

  • -
    zabranjuje se loženje otvorene vatre u šumi, na šumskom zemljištu, kao i na zemljištu u neposrednoj blizini šume,
  • -
    zabranjuje se u šumi i na udaljenosti od 200 metara od ruba šume podizanje vapnare (krečane), poljske ciglane i drugog objekta sa otvorenim ognjištem, kao i odlaganje i paljenje smeća i raznih otpadaka.

ZAŠTITA ŠUMA OD BILJNIH BOLESTI I ŠTETOČINA

Zaštiti šuma od biljnih bolesti i štetočina mora se posvetiti puna pažnja. Od preventivnih radnji na sprečavanju suzbijanja biljnih bolesti najznačajnija je mjera pravilno uspostavljanje šumskog reda, koji se sastoji u sljedećem:

  • -
    Kod mladih šuma i panjača potrebno je posječeni materijal izvesti iz šume. Visina panja treba da bude najviše 1/3 promjera panja računajući sa gornje strane na nagnutom terenu. Obavezno je pravovremeno kresanje svih osječenih stabala, dok se kora sa stabala i panjeva četinara i brijesta mora oguliti. Kod posječenih stabala četinara potrebno je ovrške, koru i grane složiti u kupe. U slučaju pojave potkornjaka stabla se moraju tretirati insekticidima. Grane lišćara se moraju ravnomjerno razbacati po površini sastojine. Lišćarske šume treba naročito zaštititi od gubara. Za suzbijanje i uništavanje gubara najuspješnija metoda je prskanje zaraženog područja insekticidima, zatim postavljanje klopki, te skidanje jaja zaraženih stabala i njihovo spaljivanje. O eventualnim pojavama napada štetočina potrebno je voditi stalnu evidenciju kako bi se putem preventivnih mjera mogle primjenjivati potrebne mjere zaštite;
  • -
    Zabranjuje se slaganje prostornog drveta uz živa dubeća stabla.

Sredstva za zaštitu šuma obezbjeđuju vlasnici šuma plaćanjem naknade iz katastarskog prihoda od šume i šumskog zemljišta koja naplaćuju općinski organi uprave društvenih prihoda i dr. učesnici u sprečavanju i suzbijanju biljnih bolesti.

6. Provođenje programa

Program gazdovanja šumama na koje postoji pravo svojine na području općine Ilijaš za 1997. godinu provodi Sekretarijat za privredu, finansije i društvene djelatnosti preko odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, te vlasnici šuma. Stručna služba odjeljenja je dužna da za svaku intervenciju u šumi uradi izvođački projekat čije odredbe postaju obavezne za provođenje, te da vodi urednu evidenciju o izvršenim sječama, pošumljavanjima, šumsko uzgojnim radovima, pojavama biljnih bolesti, te evidenciju o korištenju šumskih čekića, otpremnih iskaza, knjiga premjerbe i doznačenih knjiga, te da o tim dokumentima vodi uredan registar.

Broj 01-I-023-8/97
5. februara 1997. godine
Ilijaš

Predsjednik
Prelaznog općinskog vijeća,
Sefedin Suljević, s. r.