Aktio

Skupština Kantona Sarajevo

Izmjene i dopune urbanističkog plana grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo (Stari Grad, centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća) za period 1986 - 2015. god.

IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA GRADA SARAJEVA
ZA URBANO PODRUČJE SARAJEVO (STARI GRAD, CENTAR, NOVO SARAJEVO, NOVI GRAD, ILIDŽA I VOGOŠĆA) ZA PERIOD 1986 - 2015. GOD.

1. OPĆI I POSEBNI CILJEVI

IZMJENA BR. 1.

U tački 1. pod nazivom "OPĆI I POSEBNI CILJEVI URBANOG UREĐENJA" prvi stav mijenja se i glasi:

"Ciljevi urbanog uređenja Sarajeva u periodu do 2015. god. utvrđuju se na osnovu dugoročnih razvojnih opredjeljenja sadržanih u ranije utvrđenim razvojnim planovima grada Sarajeva, društveno prihvaćenih stavova i ocjena i dostignutom nivou urbanog razvoja i razvijenosti, te promjenama u privrednom, društveno-političkom i prostorno-urbanističkom razvoju, nastalim kao posljedica: promjene društveno-političkog i ekonomskog sistema Bosne i Hercegovine, ratne destrukcije Sarajeva, promjene pozicije i statusa Sarajeva, i u vezi s tim nužnosti definisanja njegovih potpuno novih potreba i mogućnosti, koje se u sadašnjem trenutku nameću i kao hitne."

1.1. OPĆI CILJEVI

IZMJENA BR. 2.

U podtački 1.1. pod nazivom "OPĆI CILJEVI":

u prvom i četvrtom redu prvog stava riječ "Grada" briše se, a u 12 redu istog stava, umjesto riječi "Grada" napisati riječ "Sarajeva".

1.2. POSEBNI CILJEVI

DOPUNA BR. 3.

U podtački 1.2. pod nazivom "POSEBNI CILJEVI"

u prvom stavu, na kraju alineje 6. iza riječi "zelenila" dodati slijedeći tekst: "(npr. Realizacijom Programa revitalizacije zelenila grada Sarajeva za period 1993-2000. god.)".

IZMJENA I DOPUNA BR. 4.

U podtački 1.2. pod nazivom "POSEBNI CILJEVI"

u prvom stavu, alineja 12, u redu 3. iza riječi "kapaciteta" staviti zarez, preostali dio rečenice brisati i dodati slijedeći tekst: "Kako bi se izmijenila privredna struktura Sarajeva kao ekološki čistog grada, koji želi da se uključi u zajednicu zdravih gradova Evrope".

DOPUNA BR. 5.

U tački 1.2. pod nazivom "POSEBNI CILJEVI"

u četvrtom stavu, zadnja rečenica briše se, a umjesto nje dodaje se slijedeći tekst: "Realizacijom Programa revitalizacije zelenila grada Sarajeva za period 1993-2000. god. stvorit će se uslovi za izgradnju i funkcionisanje urbanog zelenila kao jedinstvenog sistema na području Sarajeva".

DOPUNA BR. 6.

U tački 1.2. pod nazivom "POSEBNI CILJEVI"

na kraju šestog stava dodaje se slijedeći tekst:

"Novo administrativno i teritorijalno ustrojstvo Države Bosne i Hercegovine sa entitetima i kantonima, kao oblicima njene teritorijalne organizacije i decentralizacije, te u vezi s tim novo administrativno i teritorijalno ustrojstvo Sarajeva, kao državnog, federalnog i kantonalnog centra, pojačat će primarne saobraćajne tokove ka Sarajevu sa juga, zapada i sjevera, dok su sa istoka ti tokovi u biti ne samo smanjeni već i izmijenjeni. Pri tom se ima u vidu nova trasa magistralnog puta od Sarajeva do Goražda, koja u cjelosti ide teritorijom Federacije i koja praktično predstavlja jedinu sigurnu vezu Sarajeva s istočnim - federalnim dijelom Bosne i Hercegovine".

IZMJENA BR. 7.

U podtački 1.2. pod nazivom "POSEBNI CILJEVI" u osmom stavu, osmom redu umjesto riječi "Bijela Rijeka" upisati riječi "Crna Rijeka".

DOPUNA BR. 8.

U podtački 1.2. pod nazivom "POSEBNI CILJEVI" osmi stav, alineja 2, red 7. iza riječi "grobalja" dodati: "i mezarja, uz prethodno definisanje statusa grobalja i mezarja nastalih na području Sarajeva kao posljedica četvorogodišnje agresije".

IZMJENA BR. 9.

U podtački 1.2. pod nazivom "POSEBNI CILJEVI"

osmi stav, tekst u alineji 5. briše se i umjesto njega piše: "Planskim mjerama, prvenstveno zasnovanim na sopstvenim iskustvima života u blokiranom Gradu, i novoj regulativi, obezbijedit će se optimalni prostorni uvjeti za provođenje projektno-operativnih, tehničkih i drugih mjera zaštite od elementarnih nepogoda, ratnih dejstava i tehničkih katastrofa".

DOPUNA BR. 10.

U podtački 1.2. pod nazivom "POSEBNI CILJEVI" u osmom stavu dodati alineju 6. koja glasi:

"U skladu sa novim administrativno-teritorijalnim ustrojstvom Sarajeva, kao državnog, federalnog i kantonalnog centra, odgovarajući prostori namjenit će se sadržajima kao što su: diplomatska i konzularna predstavništva, rezidencijalno stanovanje, privredna i druga predstavništva, sajmišta te ostali slični sadržaji".

2. PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA

IZMJENA BR. 11.

U tački 2. pod nazivom "PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA"

u stavu 1, redu 7. iza riječi "Republike" staviti tačku, a preostali dio rečenice brisati.

DOPUNA BR. 12.

U tački 2. pod nazivom "PROJEKCIJA URBANOG UREĐENJA" na kraju četvrtog stava iza tačke dodaje se novi tekst koji glasi:

"Na angažovanje prostora i ostvarenje naprijed navedenih projekcija, u ovom planskom periodu, bitan uticaj imat će ratna destrukcija. U zavisnosti od stepena oštećenja čitavih ansambla objekata, njihove dosadašnje amortizovanosti, te planiranih namjena takvih prostora, zavisit će i njihova buduća obnova, odnosno demolicija. U svrhu stručne valorizacije takvog stanja nužno je što prije izraditi odgovarajući elaborat o demoliciji objekata na području Sarajeva".

2.1. STANOVNIŠTVO

DOPUNA BR. 13.

U podtački 2.1. pod nazivom "STANOVNIŠTVO" iza drugog stava dodaje se treći stav koji glasi:

"Usljed ratnih okolnosti nastale su velike promjene u demografskoj slici Sarajeva kako u pogledu broja stanovnika, domaćinstava, polno-starosnoj strukturi, tako i u pogledu zaposlenosti.

Veliki broj stanovnika je napustio Grad, a oko 10.500 građana je poginulo. U toku rata bilo je i doseljavanja, što znači da bazno stanje nije ono što je bilo. Ocjenjuje se da je sredinom 1995. godine u Gradu živjelo oko 364.000 stanovnika. Odnosi su bitno izmijenjeni u demografskoj strukturi, a baza je smanjena. Ukupan broj stanovnika je manji, broj domaćinstava takođe, a u polnoj i starosnoj strukturi odnosi su bitno izmijenjeni. Naime, učešće djece i radnog kontingenta, prvenstveno mlađih ljudi, je smanjeno u ukupnom stanovništvu, dok se učešće starijeg stanovništva nije bitno promijenilo, odnosno za očekivati je da se povećalo. Nastale promjene u demografskoj strukturi se uzimaju kao orijentacione, one su velike, ali ih je teško kvantificirati bez istraživanja i popisa, a to je moguće uraditi tek onda kada se stanje stabilizira jer se u drugom slučaju ne mogu graditi dugoročnije prognoze.

Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu od ukupne površine 6 gradskih općina (493 km2) Federaciji je dodijelio 72,4%, a od ukupnog broja stanovnika (454.319), po popisu 1991. godine, 97,1%.

Prostorne mogućnosti, kao i infrastrukturni sistemi, omogućavaju optimalne uvjete života za oko 527.000 stanovnika, a sve preko toga onemogućava normalno odvijanje života i rada i funkcionisanje gradskih sistema.

Ekonomske, socijalne, stambene i druge mogućnosti za određeni vremenski period, su veoma ograničene. Broj zaposlenog stanovništva i u apsolutnom i u relativnom broju je znatno smanjen, industrijski i proizvodni kapaciteti su devastirani, tako da se može očekivati da će pokretanje proizvodnje ići sporije, kako zbog nedostatka materijalnih sredstava, tako i dijelom zbog nedovoljnog broja kvalifikovane radne snage.

Očekuje se povratak stanovništva, ali pošto su mogućnosti zapošljavanja ograničene može se pretpostaviti da će i intenzitet povratka biti slabiji, te je moguće očekivati da će se ukupan planirani broj stanovnika revidirati na manje, ali bi to tek trebalo urediti u narednom periodu (narednom planu), kada budu poznati egzaktni pokazatelji.

Ukoliko mehanički priliv bude izraženiji (prihvatljiv u kraćem početnom vremenskom periodu) omogućit će i normalniji priraštaj u budućnosti, te se može očekivati planirani broj stanovnika, ali u svakom slučaju u urbanom području Sarajeva, taj broj ne treba biti veći od 527.000.

To znači da svi izvedeni pokazatelji po osnovnim razvojnim oblastima ostaju".

2.2. NAMJENA POVRŠINA

DOPUNA BR. 14.

Na kraju podpodtačke 2.2.4. pod nazivom "POLJOPRIV-REDNO ZEMLJIŠTE" iza posljednje tabele dodaje se novi stav koji glasi:

"Svi podaci naprijed dati za površne i namjene prema grupama, odnosno kategorijama poljoprivrednog zemljišta, bit će korigovani u skladu sa novonastalim okolnostima. Doći će do promjene namjene ovih površina na štetu poljoprivrednog zemljišta, jer će se u ovom planskom periodu npr. promijeniti status individualne stambene izgradnje na prigradskim područjima, u znatnom obimu sanirati bespravna izgradnja, realizirati inicijativa o proglašenju Spomen park-šume "Žuč", u značajnom obliku eksploatisati šljunak iz rijeke Željeznice, izgraditi objekti za potrebe sporta i rekreacije i preduzeti druge slične aktivnosti".

IZMJENA BR. 15.

U podpodtački 2.2.5. pod nazivom "ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA" u stavu 2. alineja 1. mijenja se i glasi:

"Šumske površine kao gradske park-šume ukupne površine 806,4 ha (Sedrenik, Hum, Mojmilo i Žuč) izuzetno su značajni rekreacioni parkovi šumskog tipa, s tim što Park-šuma "Žuč" ima i spomenički karakter."

DOPUNA BR. 16.

U podpodtački 2.2.6. pod nazivom "VODNE POVRŠINE SA ZAŠTITNIM ZONAMA I POJASEVIMA" iza trećeg stava dodaje se novi stav koji glasi:

"U cilju zaštite površinskih i podzemnih voda izvorišta za interventno snabdijevanje u slivu rijeka Miljacke i Mošćanice, koje se po količini i kvalitetu mogu koristiti za piće i preradu životnih namirnica, od svih vidova zagađenja i drugih štetnih uticaja, na zdravstvenu ispravnost vode za piće ili izdašnost izvorišta, donijet će se Odluka o zaštiti izvorišta za interventno snabdijevanje u slivu rijeka Miljacke i Mošćanice. Navedena odluka između ostalog obavezno će definisati: zaštitna područja, zone sanitarne zaštite, veličinu i granice zaštitnih zona te mjere i ograničenja za uspostavljanje i održavanje zona sanitarne zaštite."

DOPUNA BR. 17.

U podpodtački 2.2.8. pod nazivom "POVRŠINE ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA" dodaje se novi stav koji glasi:

"Polazeći od tog da novoizgrađeni vodozahvat Sokolovići, za potrebe rada punim kapacitetom zahtijeva prihranjivanje, a da se u neposrednoj blizini u sportsko-rekreacionoj zoni Butmir - inače zoni zaštite - nalaze značajne količine šljunka (minimalno 2.500.000 m3) iste je moguće eksploatisati samo uz dosljedno poštovanje uređenja ovog prostora."

DOPUNA BR. 18.

U podpodtački 2.2.9. pod nazivom "POVRŠINE POSEBNE NAMJENE" dodaje se novi stav koji glasi:

"Od ukupne površine urbanog područja Sarajeva na površine posebne namjene otpast će onoliko koliko budu stvarne potrebe Armije BiH."

IZMJENA BR. 19.

Dodaje se nova podtačka "2.2.11. DEMOLICIJA" čiji tekst glasi:

"Imajući u vidu stepen ratne destrukcije, amortizovanost i kvalitet građenja kao i potrebe daljnje urbanizacije Grada za pojedina područja moguće je donijeti odluku o demoliciji i nečekajući detaljnija snimanja i istraživanja.

Kao najznačajnija od ovih područja su:

  • -
    prostor stare duhanske stanice na Marijin Dvoru,
  • -
    prostor od Muzeja do Fakulteta,
  • -
    prostor kasarne "M. Tita",
  • -
    prostor Nedžarića i Stupskog Brda,
  • -
    prostor Donjeg Kotorca,
  • -
    prostor u rejonu Rajlovca,
  • -
    prostor poslovne zone "Vaso Miskin-Crni" i
  • -
    drugi prostori dati u grafičkom dijelu Plana."

2.4. PRIVREDA

IZMJENA I DOPUNA BR. 20.

UVODNI TEKST

Podtačka 2.4. pod nazivom "PRIVREDA" se briše, a umjesto njega upisuje novi tekst koji glasi:

"Planiranje privrednog razvoja kroz urbanističke planove na području Sarajeva znači puno uvažavanje utvrđenih i dalje aktuelnih planskih opredjeljenja, pravaca i ciljeva razvoja uz potpuniju razradu elemenata koji su neposredno vezani za urbano područje Sarajeva. To se prvenstveno odnosi na razmještaj privrednih kapaciteta i razmještaj radnih mjesta. Znači, privreda je u urbanističkim planovima prvenstveno u funkciji ostvarivanja utvrđenih ciljeva urbanog razvoja. Pri tome se kao primarno uzima opredjeljenje za skladniji i ravnomjerniji prostorni razmještaj kapaciteta privrede, ekonomski najracionalnije i najprofitabilnije korištenje prostora na cijelom području Sarajeva, minimiziranje negativnih eksternih efekata disekonomije, što podrazumijeva odgovarajuće izmjene u privrednoj strukturi i distribuciji privrednih sadržaja".

IZMJENA I DOPUNA BR. 21.

Tekst ispod podpodtačke 2.4.1. pod nazivom "RAZVOJ PRIVREDE I OSNOVNI FAKTORI RAZVOJA" briše se, a umjesto njega upisuje novi tekst koji glasi:

"Razvoj privrede u periodu do 2015. godine zasnivat će se na korištenju svih raspoloživih resursa, većem uključivanju u međunarodnu podjelu rada, strukturnim promjenama u proizvodnji i potrošnji, respektiranju filozofije održivog razvoja, materijalizaciji spremnosti međunarodne zajednice da podrži obnovu i jačanje ekonomske osnove.

Razvoj u planskom periodu determinisat će raspoloživi kadrovski, materijalni, finansijski i prirodni potencijal. Najveći značaj za razvoj imat će kadrovska, finansijska i tehničko-tehnološka podrška međunarodnih finansijskih i drugih institucija i asocijacija.

Ograničeni prirodni resursi zahtijevaju njihovo ekonomski racionalno korištenje i puno respektiranje njihovih kapaciteta.

Kadrovski potencijal, pored kapitala, predstavlja faktor razvoja od kojeg će, u najvećoj mjeri, zavisiti realizacija utvrđenih ciljeva i zadataka. Zbog toga će se kontinuirano ulagati u obrazovanje u zemlji i inostranstvu i stvarati uslovi za povratak mladih i afirmiranih stručnjaka iz inostranstva.

Prva faza razvoja, koja se ne može vremenski precizno ograničiti, predstavljat će period obnove privredne infrastrukture i postepenog stvaranja uslova dinamiziranja proizvodnje, dok će druga faza razvoja predstavljati period relativno dinamičnog privrednog rasta i razvoja.

Osnovni faktori bit će:

  • -
    kapital, odnosno finansijska, tehnička i svaka druga pomoć međunarodnih finansijskih i drugih institucija i asocijacija,
  • -
    nova filozofija privređivanja, odnosno bitno izmijenjen odnos prema tehnologiji, novim proizvodnim programima kao i puno respektiranje mjesta i uloge informatike, organizacije, komunikacija, upravljačkih sistema itd., odnosno nova filozofija privređivanja,
  • -
    promjene u socijalnom sastavu, načinu života i vrijednosnim opredjeljenjima stanovništva,
  • -
    implementacija filozofije održivog razvoja,
  • -
    potpuno novi odnos prema prirodnim resursima, kapacitetima prirodne sredine,
  • -
    aktiviranje svih raspoloživih kadrovskih potencijala,
  • -
    promjene u socijalnom sastavu, načinu života i vrijednosnim opredjeljenjima stanovništva,
  • -
    implementacija filozofije održivog razvoja,
  • -
    potpuno novi odnos prema prirodnim resursima, kapacitetima prirodne sredine,
  • -
    aktiviranje svih raspoloživih kadrovskih potencijala.

Dugoročni razvoj Sarajeva sa stanovišta postizanja dinamičnog i stabilnog društveno-ekonomskog razvoja obavezuje na kvalitetne promjene u pogledu obezbjeđivanja materijalnih uslova takvog razvoja. Najveći doprinos rastu društvenog proizvoda dat će prerađivačka industrija (proizvodnja hrane i pića, proizvodnja duhanskih proizvoda, proizvodnja odjeće i obuće, proizvodnja hemijskih proizvoda, proizvodnja opreme...), ugostiteljstvo, trgovina, finansijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge.

U obnovi privrednih kapaciteta posebna pažnja će se posvetiti ulaganjima u opremu. Ulaganja u građevinske objekte će biti svedena na ekonomski racionalnu mjeru.

Investiciona politika u periodu obnove bit će u funkciji formiranja takve ekonomske osnove koja će obezbijediti dostizanje predratnog nivoa ukupne ekonomske razvijenosti, a potom i njegovo podizanje na nivo srednje razvijenih evropskih zemalja, produktivnog zapošljavanja i ravnomjerniji razvoj općina Sarajeva.

Investicije će se usmjeravati, prije svega, u industriju i to u elektroindustriju, metaloprerađivačku djelatnost, kemijsku industriju i industriju saobraćajnih sredstava, odnosno u visoko profitabilne prerađivačke proizvodne programe.

Značajna sredstva će se i dalje ulagati u razvoj tercijarnih djelatnosti, a posebno u obnovu i izgradnju smještajnih i drugih kapaciteta potrebnih Sarajevu kao glavnom gradu Države, poslovnom, kulturnom, administrativnom, sportskom i turističkom središtu. Razvoj turizma, posebno poslovnog, bit će praćen adekvatnim razvojem ugostiteljstva, trgovine, poljoprivrede, prehrambene industrije, malih preduzeća i saobraćaja, odnosno svih pratećih djelatnosti.

Ovakvom investicionom politikom obezbijedit će se promjena predratne strukture privrede pojedinih privrednih područja i područja. Ove promjene će se odvijati u pravcu dominacije programa koji obezbjeđuju nadprosječan profit, najracionalnije korištenje gradskog zemljišta, osvajanje viših faza prerade, konkurentnu sposobnost na inostranom tržištu, adekvatno uključivanje u tokove tehničko-tehnološkog progresa, odnosno jačanje ekonomske osnove, a koji istovremeno zadovoljavaju ekološke i druge kriterije razvoja urbane sredine.

Najveću stopu zapošljavanja tokom cijelog perioda imat će tercijarni sektor privrede, i to u prvom redu zbog bržeg razvoja finansijskog posredovanja, poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga određenih sofisticiranih industrijskih grana, saobraćaja, turizma i privrede.

Na užem području Grada stepen zaposlenosti stanovništva vremenom će se podizati s težnjom da dostigne predratni nivo."

IZMJENA BR. 22.

Naziv podpodtačke 2.4.2. "MALA PRIVREDA" mijenja se i glasi: "MALA PREDUZEĆA".

IZMJENA I DOPUNA BR. 23.

Tekst ispod podpodtačke 2.4.2. briše se, a umjesto njega upisuje novi tekst koji glasi:

"Tehnološki napredak, promjene u tehničkoj strukturi, veća povezanost i konkurentnost i upućenost na međunarodno tržište, zahtijevat će da se razvijaju i manje pogonske radionice, porodična, mala i srednja preduzeća.

Za brži i dinamičniji razvoj malih, posebno porodičnih preduzeća kao ključnog faktora ukupnog društveno-ekonomskog razvoja do 2015. godine uložit će se značajna materijalna sredstva mobilizacijom svih vidova vlastitog i međunarodnog kapitala.

Obnova privredne strukture, odnosno jačanje ekonomske osnove, otvaranje mogućnosti za radno angažiranje stanovništva i njegovo ekonomsko osamostaljivanje od humanitarne pomoći, pretpostavlja intenziviranje razvoja malih proizvodnih kapaciteta, prije svega u djelatnostima precizne mehanike, elektromehanike, elektrotehnike, optike, izrade rezervnih dijelova za mašine i vozila, proizvodnju opreme za grijanje, klimatizaciju i ventilaciju u proizvodnji širokog spektra proizvoda od drveta, tekstila, plastike, stakla, gume, papira itd. Dinamičan razvoj porodičnih malih i srednjih preduzeća očekuje se i u proizvodnji prehrambenih proizvoda, preradi poljoprivrednih proizvoda i saobraćaju, ugostiteljstvu i turizmu, zanatstvu, ličnim i poslovnim uslugama.

Dinamičan i stabilan razvoj porodičnih malih i srednjih preduzeća, pretpostavlja:

  • -
    stvaranje društveno-ekonomskih uvjeta posebno poduzimanjem mjera u politici cijena, kreditnoj politici, poreskoj politici, politici uvoza i izvoza,
  • -
    brže razrješavanje poslovnog prostora te izmjene u propisima kojima će se pojednostaviti postupak dobijanja odobrenja za rad,
  • -
    veće angažovanje sredstava međunarodnih finansijskih institucija, kreditnih i drugih sredstava po osnovu multilaterlanih i bilateralnih aranžmana, sredstava po osnovu zajedničkih ulaganja, sredstava po osnovu privatizacije,
  • -
    preduzimanje mjera da se putem programa razvoja obezbjeđuje dinamičan i skladan razvoj,
  • -
    šire usmjeravanje sredstava građana, demobiliziranih vojnika i povratnika iz inostranstva (izbjeglica i raseljenih lica) u razvoj malih porodičnih i srednjih proizvodnih preduzeća,
  • -
    adekvatnu prostornu distribuciju kapaciteta malih preduzeća, u smislu da se proizvodni kapaciteti približe industrijskom kompleksu a uslužni stanovništvu.

Mala preduzeća će omogućiti značajno povećanje vanpansionske potrošnje turista, kroz razvoj sektora zanatstva (posebno uslužnog), kućne radinosti, ugostiteljstva (mali pansioni, restorarni sa nacionalnom kuhinjom, pansioni u domaćoj radinosti i sl.), prevozništva, trgovine (butici tekstila, suvenira) i dr.

Mala preduzeća, bilo da će predstavljati samostalne manje industrijske pogone, odnosno kapacitete proizvodnog zanatstva ili će biti u funkciji "velike" industrije i građevinarstva, razvijat će se i na novim lokalitetima područja općina Novi Grad, Ilidža i Vogošća.

Kapaciteti uslužnog zanatstva razvijat će se u sklopu drugih funkcionalnih zona.

Najznačajniji potencijalni lokaliteti za mala i srednja preduzeća su:

  • -
    "Logavina" (1.6.2) u općini Stari Grad
  • -
    "Jagomir" (1.6.5.) u općini Centar
  • -
    "Blagoje Parović" (1.16.10.) u općini Novo Sarajevo
  • -
    "Alipašin Most" (1.6.28); "Skladovi" (1.6.21.) u općini Novi Grad
  • -
    "Doglodi" (1.6.43.); "Blažuj" (1.6.49.); "Stari Stup" (1.6.38.); "Hrasnica" (neizgrađen prostor) u općini Ilidža
  • -
    "TAS" (1.6.60.) u općini Vogošća

Njihova ukupna površina je 132,90 ha. Mogući broj parcela (850 m2 - 15.000 m2) je oko 190. Potencijalni broj zaposlenih se kreće od 9.750 radnika, do 17.900 zaposlenih.

DOPUNA BR. 24.

U podpodtački 2.4.3. "PROSTORNA DISPOZICIJA ZONA RADA" na kraju teksta iza poglavlja "SKLADIŠTA" dodaje se novo poglavlje čiji tekst glasi:

"SAJMIŠTA I SLOBODNE CARINSKE ZONE

U skladu sa statusom glavnog grada države kao jedna od značajnijih funkcija je i obezbjeđivanje reprezentativnog prostora za izgradnju međunarodnog sajmišta kao i više lokaliteta slobodne carinske zone.

Za potrebe Sajmišta optimalno je rješenje prostor u dijelu zemljišta posebne namjene u Rajlovcu sa desne strane gradskog autoputa.

Pored započete izgradnje Slobodne carinske zone na Aerodromu i njenog proširenja u pravcu sjevera, predviđa se i izgradnja nove zone neposredno uz novoplanirano Sajmište u Rajlovcu".

IZMJENA I DOPUNA BR. 25.

Tekst ispod podpodtačke 2.4.4. pod nazivom "ZAGAĐIVA-ČI I ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLINE" briše se i umjesto njega upisuje novi tekst koji glasi:

"Jedan od ključnih kriterija kod obnove privrednih kapaciteta i izgradnje novih bit će puno respektovanje kapaciteta prirodne i urbane sredine, odnosno poštovanje svjetskih standarda kada je u pitanju zaštita vode, vazduha, tla, zaštita od buke, zaštita kulturno-historijskih i drugih prirodnih vrijednosti.

Sukladno filozofiji održivog razvoja podržavat će se oni programi koji obezbjeđuju, između ostalog, rast i ekonomski razvoj uz sniženje korištenja energije i sirovina, kao i smanjenje stvarnog otpada svih vrsta, transfer okolinski prihvatljivih tehnologija ali efikasnu i profitabilnu proizvodnju."

2.5. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

IZMJENA I DOPUNA BR. 26.

U podpodtački 2.5.5. pod nazivom "PROSTORNA ORGANIZZACIJA I DISTRIBUCIJA DJELATNOSTI"

u trećem stavu riječ "Republika" na kraju prve alineje briše se, a umjesto nje upisuje: "Bosne i Heregovine kao države."

DOPUNA BR. 27.

U podpodtački 2.5.5. pod nazivom "PROSTORNA ORGANIZACIJA I DISTRIBUCIJA DJELATNOSTI"

u trećem stavu, četvrtoj alineji iza riječi "Vitkovac" dodaje se riječ: "Briješće".

IZMJENA I DOPUNA BR. 28.

U podpodtački 2.5.5. pod nazivom "PROSTORNA ORGANIZACIJA I DISTRIBUCIJA DJELATNOSTI"

u četvrtom stavu, prvoj alineji briše se: "Naučnoistraživački centar Mašinskog fakulteta", a umjesto njega upisuje: zapadno od Marijin Dvora."

DOPUNA BR. 29.

U podpodtački 2.5.5. pod nazivom "PROSTORNA ORGANIZACIJA I DISTRIBUCIJA DJELATNOSTI"

u četvrtom stavu ispred tekstova: "Naučnoistraživački centar Elektrotehničkog fakulteta u Lukavici" i "Naučnoistraživački centar Biotehničkih nauka Ilidža" dodaju se crtice, a ispred teksta "poslovno-sportski centar "Skenderija", u alineji šest dodaje riječ: "kulturno".

IZMJENA BR. 30.

U podpodtački 2.5.5. pod nazivom "PROSTORNA ORGANIZACIJA I DISTRIBUCIJA DJELATNOSTI"

alineja 9. briše se, a alineja 10. postaje alineja 9.

DOPUNA BR. 31.

U poglavlju pod nazivom "UGOSTITELJSTVO I TURIZAM"

u prvom redu prvog stava iza riječi "Sarajeva" dodaje se tekst koji glasi:

"kao kantonalnog, federalnog i (republičkog) državnog centra", a u petom redu prvog stava iza tačke dodaje se nova rečenica koja glasi:

"Prisustvo značajnog broja stranih državljana koji će radeći u mnogobrojnim ambasadama, konzulatima i drugim stranim organizacijama,, faktički živjeti u Sarajevu sa svojim specifičnim potrebama uticat će i na strukturu potrošnje u Sarajevu."

IZMJENA BR. 23.

U poglavlju pod nazivom "UGOSTITELJSTVO I TURIZAM"

stavovi 4.6. brišu se, a tekst na kraju stava 5. koji glasi: "a postepeno će nestajati gostionice i krčme" briše se, a umjesto zareza stavlja tačka.

IZMJENA I DOPUNA BR. 33.

U poglavlju pod nazivom "FINANSIJSKE, TEHNIČKE, POSLOVNE I DRUGE USLUGE"

u trećem redu prvog stava iza riječi "banke" preostali dio rečenice se briše, a umjesto nje upisuje slijedeći tekst: "Osiguranje imovine i lica, komercijalna predstavništva (domaća i inostrana), agencije, usluge u oblasti prometa, prometa nekretnina (objekata i zemljišta), međunarodne špedicije, bescarinske i slobodne zone, priređivanje sajmova, izložbi i sl."

IZMJENA BR. 34.

U poglavlju pod nazivom "OSNOVNO OBRAZOVANJE" peti stav mijenja se i glasi:

S ciljem ostvarenja normativa datog za rad osnovnih škola samo u jednoj smjeni, korisna površina objekata osnovnog obrazovanja će se povećati sa 0,32 m2/stanovniku, na 0,50 m2/stanovniku. Na taj način će se djelatnosti osnovnog obrazovanja obezbijediti korisna površina od 263.400 m2, što predstavlja dvostruko veću površinu namijenjenu objektima osnovnog obrazovanja u odnosu na 1985. god."

IZMJENA BR. 35.

U poglavlju pod nazivom "OSNOVNO OBRAZOVANJE"

deseti i jedanaesti stav brišu se, a u trinaestom stavu u trećem redu tekst dat u prilogu briše se.

IZMJENA I DOPUNA BR. 36.

Poglavlje pod nazivom "SREDNJE USMJERENO OBRAZOVANJE"

mijenja se i glasi: "SREDNJE OBRAZOVANJE", a tekst ispod njega mijenja se i glasi:

"U planskom periodu do 2015. godine, učešće djece uzrasta 15 do 19 godina iznosit će 6,3$ u ukupnom stanovništvu urbanog područja Sarajeva.

Mreža srednjih škola će ravnopravno pokrivati cjelokupnu teritoriju u skladu sa demografskim kretanjima.

Radi kvalitetnijeg obrazovanja i racionalnijeg korištenja školskog prostora, opreme i kadrova planom se omogućava formiranje nezavisnih prostornih cjelina u kojima se grupišu srednje škole.

Pored rekonstrukcije oštećenih i adaptacije i dogradnje postojećih objekata srednjih škola, te uz proširenje njihovih slobodnih površina gdje god za to mogućnosti postoje, uz bolju organizaciju, planirat će se izgradnja novih škola prema normativima koji daju optimalnu veličinu škole od 500 do 600 učenika sa radom u jednoj smjeni i brojem učenika 30 po razredu.

Za planirani broj učenika od 33.350 potrebno je obezbijediti površinu od 166.000 m2 korisnog prostora, prema normativu koji iznosi 5,0 m2 po učeniku.

Ukoliko će se srednje obrazovanje organizovati na nivou Kantona Sarajevo, prestaje potreba za smještajem učenika u đačke domove, s obzirom na kratke udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta školovanja. To ne znači da se isključuje mogućnost formiranja srednjih škola internatskog tipa. Naprotiv."

IZMJENA I DOPUNA BR. 37.

Poglavlje pod nazivom: "VIŠE I VISOKO OBRAZOVA-NJE"

drugi stav mijenja se i glasi:

"Dogradnjom, rekonstrukcijom i adaptacijom postojećih visokoškolskih objekata, te izgradnjom novih, njihova korisna površina po studentu iznosit će 8,56 m2, a po stanovniku 0,50 m2.

Treći stav mijenja se i glasi:

"Od novih značajnijih kapaciteta iz različitih razloga, neophodno je obezbijediti prostor za elektrotehnički, saobraćajni, ekonomski, šumarski i poljoprivredni fakultet."

U petom stavu iza "(0,08 m2/stanovniku)" stavlja se tačka, a preostali dio rečenice briše se.

IZMJENA I DOPUNA BR. 38.

U poglavlju pod nazivom "NAUČNOISTRAŽIVAČKA DJELATNOST"

  • -
    U četvrtom stavu trećem redu iza riječi: "sa" dodaje se riječ "privrednim", a riječi "udruženog rada" u istom redu i u šestom redu brišu se. U istom stavu u devetom redu iza riječi "samih" dodaje se riječ "privrednih", a odmah iza riječi "udruženog rada" brišu se.
  • -
    U šestom stavu druga rečenica briše se, a u trećoj rečenici riječ "također" briše se.
  • -
    U sedmom stavu u drugom redu riječi "Crnog Vrha i" brišu se.

IZMJENA I DOPUNA BR. 39.

U poglavlju pod nazivom "KULTURA, UMJETNOST I INFORMISANJE"

  • -
    U petom stavu, drugom redu riječi "radnim ljudima i" brišu se.
  • -
    Sedmi, osmi i deveti stav brišu se.
  • -
    U desetom stavu u prvom redu iza riječi: "aktivnosti" dodaje se "pored gradskog jezgra i sadržaja u..." a u četvrtom redu iza riječi "centra" stavlja se zarez, preostali dio rečenice briše se, i dodaje slijedeći tekst: "centri za međunarodnu kulturnu saradnju i sl."
  • -
    Jedanaesti stav se briše.
  • -
    U dvanaestom stavu u četvrtom redu iza riječi "reda" stavlja se zarez, slovo "i" se briše, a u petom redu riječi "Novo Sarajevo i Stup" brišu se.

IZMJENA I DOPUNA BR. 40.

Tekst i tabela ispod poglavlja pod nazivom "ZDRAVSTVENA ZAŠTITA" mijenja se i glasi:

"Za potrebe zdravstvene zaštite stanovništva u Sarajevu planira se povećanje prostora po stanovniku sa sadašnjih 0,47 m2 na 0,63 m2.

U okviru zdravstvene zaštite prioritet se daje primarnoj zdravstvenoj zaštiti:

Učešće prostornih kapaciteta primarne zdravstvene zaštite porast će sa 21% na 32%, dok će se korisna površina ovih sadržaja po stanovniku duplo povećati (sa 0,09 m2 na 0,21 m2).

Učešće površina zavoda i instituta u ukupnoj površini zdravstvenih kapaciteta ostaje isto - 12%, dok se učešće površina stacionarnih kapaciteta - bolnica i klinika smanjuje sa 67% na 56% iako se korisna površina ovih sadržaja povećava sa 0,32 m2/st na 0,34 m2/stanovniku.

Za potrebe primarne zdravstvene zaštite planirano je 107.200 m2 korisne površine.

Mreža objekata primarne zdravstvene zaštite stanovništva ravnomjerno će pokrivati cijelu teritoriju urbanog područja Sarajeva.

Prioritet u izgradnji ovih kapaciteta imaju područja deficitarna ovim sadržajima, kao i nova naselja gdje izgradnja kapaciteta zdravstva treba da je istovremena sa stambenom izgradnjom.

Pored završetka izgradnje Kliničkog centra na Koševu, čime će se obezbijediti određeni kapaciteti visokodiferencirane zdravstvene zaštite, kapaciteti klinika i bolnica na području Sarajeva prestruktuirat će se prema patologiji stanovništva, te dogradnjom i adaptacijom, kao i nabavkom savremenije medicinske opreme dovest će se do višeg zdravstvenog standarda."

IZMJENA I DOPUNA BR. 41.

U poglavlju pod nazivom "SOCIJALNA ZAŠTITA"

u prvom stavu u šestom redu iza riječi "prostora" stavlja se tačka, a preostali dio stava briše se;

  • -
    u trećem stavu u četvrtom redu iza riječi "penzionera" briše se tačka i dodaje tekst koji glasi:

"u kojima bi se obezbijedio smještaj za 3% ove populacije"

  • -
    u petom stavu u trećem i šestom redu brišu se zagrade;
  • -
    šesti stav mijenja se i glasi: "Potrebno je obezbijediti stacionarni smještaj za djecu bez roditeljskog staranja, prostorne kapacitete za specijalno obrazovanje djece i omladine, za smještaj i obrazovanje djece ometane u psihofizičkom razvoju, za slijepu djecu i zapošljavanje slijepih, za narkomane i alkoholičare, za mentalno retardirane, za rekonvalescente, za profesionalnu rehabilitaciju hendikepiranih lica;"
  • -
    sedmi, osmi, deveti, deseti, jedanaesti i dvanaesti stavovi brišu se.

IZMJENA I DOPUNA BR. 42.

U poglavlju pod nazivom "DJEČIJA ZAŠTITA"

  • -
    prvi stav briše se;
  • -
    u trećem stavu, prva rečenica briše se, a riječi u drugoj rečenici "Ovi kapaciteti" brišu se i umjesto njih upisuje: "Planirani kapaciteti od 88.200 m2;"
  • -
    u četvrtom stavu u devetom redu umjesto prvog zareza stavlja se tačka, a preostali dio stava briše se;
  • -
    u petom stavu, prvom redu riječi "Pored toga, posebna" briše se, a riječ "pažnja" piše se velikim slovom.

IZMJENA I DOPUNA BR. 43.

Naziv poglavlja "DPO i DZ"

mijenja se i glasi: "Državna uprava, diplomatska i konzularna predstavništva, udruženja građana, te druge političke, vjerske i međunarodne organizacije i zajednice."

  • -
    prvi stav mijenja se i glasi:

"Kapaciteti državne uprave svih nivoa u Kantonu Sarajevo, javnih preduzeća i drugih državnih organizacija, političkih partija, udruženja građana, vjerskih društava, udruženja, zajednica i vjerskih objekata, diplomatskih i konzularnih predstavništava, predstavništava međunarodnih organizacija i stranih država, međunarodnih asocijacija i sl. razvijat će se u zavisnosti od potreba države, odnosno njihove uloge i značaja u javnom i političkom životu države Bosne i Hercegovine, Federacije i Kantona Sarajevo;"

  • -
    drugi i treći stav brišu se;
  • -
    u četvrtom stavu u prvom redu iza riječi "sadržaja" dio rečenice koji glasi: "ne predviđa se izgradnja većih kapaciteta u gradskom jezgru, već se" briše se, iza riječi "izgradnja" u drugom, odnosno trećem redu dodaju se riječi: "vjerskih objekata", a u istom redu iza riječi "usmjerava" dodaje se riječ "se".

2.6. URBANO ZELENILO - REKREACIJA I SPORT

DOPUNA BR. 44.

U podtački 2.6. pod nazivom "URBANO ZELENILO - REKREACIJA I SPORT" dodaje se treći stav koji glasi:

"Hitnom revitalizacijom zelenila, a naročito šuma, treba zaustaviti eroziju koja je dobila na intenzitetu u protekle četiri godine agresije usljed nekontrolisane sječe šuma i pada velikog broja granata na slivna područja. U suprotnom, pojačati će se dotok površinskih voda i količina nanosa sa padinskih dijelova u uže urbano područje. Pri tom se naročito ima u vidu područje Općine Stari Grad.

IZMJENA BR. 45.

U podpodtački 2.6.1. pod nazivom "REKREACIONE POVRŠINE" - poglavlju pod nazivom "PARKOVI"

u drugoj alineji drugog stava umjesto "77,44 ha" upisuje se "49,64 ha".

IZMJENA I DOPUNA BR. 46.

U podpodtački 2.6.1. pod nazivom "REKREACIONE POVRŠINE" - poglavlju pod nazivom "PARK ŠUMEŽ

u prvoj alineji drugog stava trećem redu "225,44 ha" briše se, a umjesto njega upisuje: "112,0 ha" i dodaje: "Park-šuma Žuč, veličine od 1.160,0 ha."

IZMJENA I DOPUNA BR. 47.

U podpodtački 2.6.2. pod nazivom "SPORTSKO-REKREACIONE ZONE"

  • -
    u prvoj alienji prvog stava u prvom redu umjesto "108,7 ha" upisati "150,0 ha";
  • -
    u drugoj alineji prvog stava u trećem i četvrtom redu tekst koji glasi: "Zone čistog sporta na desnoj strani rijeke Željeznice, površine od 17,9 ha" briše se;
  • -
    u prvoj alineji drugog stava, u trećem redu "60 ha" briše se i umjesto njega upisuje "32,2 ha";
  • -
    druga alineja drugog stava briše se, a umjesto nje upisuje: "Sportsko-rekreacioni centar "Butmir" na desnoj obali rijeke Željeznice sastoji se od: zone Sportskog aerodroma - površine od 56,0 ha zone Hipodroma - površine od 45,0 ha, zone Sporta i rekreacije na vodi - površine od 114,0 ha i zone Igrališta na zemlji - površine od 13,0 ha;"
  • -
    dodaje se nova alineja drugog stava koja glasi: "Sportsko-rekreacioni centar "Pašino brdo" površine 53,5 ha."

2.7. SAOBRAĆAJ

IZMJENA I DOPUNA BR. 48.

U pod podtački 2.7.2. pod nazivom "SAOBRAĆAJNI SISTEM, KARAKTERISTIKE I ELEMENTI"

  • -
    u poglavlju pod nazivom "VAZDUŠNI SAOBRAĆAJ" u prvom stavu početni dio prve rečenice koji glasi: "Na osnovu elaborata "Studija vazdušnog saobraćaja utvrđeno je da" briše se, a riječ "Aerodrom" koja se nalazi odmah iza brisanog teksta piše se velikim slovom;
  • -
    u istom stavu četrtom redu riječi "Grada i Regije" brišu se, a umjesto njih upisuju riječi: "Bosne i Hercegovine kao države, Federacije Bosne i Hercegovine, Kantona Sarajevo i drugih kantona."

IZMJENA BR. 49.

U podpodtački 2.7.3. pod nazivom "ULIČNA MREŽA"

peti i šesti stav brišu se, a umjesto njih upisuje slijedeći tekst:

"Prioritet u izgradnji primarnih gradskih saobraćajnica dati I i VI transverzali kako bi se što prije izvršila transformacija razvojne osovine grada u korist pravca sjever-jug. Zatim XI transverzali u čijem gabaritu je predviđena trasa tramvaja za Dobrinju, produžetku IX transverzale do ulaza u Aerodrom kao i Južnoj longitudinali od Ilidže do Nedžarića. Jednoj traki gradskog objekta na spoju autoputa i ulice H. Brkića sa dogradnjom rampi. Rekonstrukciji Drinske i ulice S. Zajke, Sjevernoj longitudinali sa ulicama Kranjčevića, Krupska, M. Marulića, kao i 6-trasverzali na Dobrinji koja spaja ulicu Bulevar Mimar Sinana sa XII transverzalom. Koridor gradskog autoputa na dionici od ulice H. Brkića do Bentbaše ima tretman rezervne površine, a definitivan status ovaj objekat steći će nakon daljnjih istraživanja;"

  • -
    stav sedam postaje stav šest, a stav osam postaje stav sedam.

IZMJENA BR. 50.

U podpodtački 2.7.4. pod nazivom "JAVNI GRADSKI SAOBRAĆAJ" drugi stav mijenja se i glasi:

"Sistem javnog gradskog saobraćaja sastoji se od 39,8 km tramvajskih trasa sa terminalima na Ilidži, Hrasnici, Dobrinji, Čengić vili, Željezničkoj stanici; trolejbuskog saobraćaja od 440 km trasa sa terminalima u Dobrinji, Trgu 6. aprila, Halilovićima, Rajlovcu, Pionirskoj dolini i Vogošći; međugradskog i prigradskog autobuskog saobraćaja kao osnovnog vida regionalnog prevoza sa 730 km međutrasa sa terminalima u saobraćajnim centrima u Sarajevu, Hadžićima i Ilijašu, te gradskog saobraćaja sa 77,9 km trasa i kombibus saobraćaja sa 40,0 km trasa sa terminalima u pravilu na mjestima kontakata sa tramvajskim i trolejbuskim linijama."

IZMJENA BR. 51.

U podpodtački 2.7.5. pod nazivom "MIRUJUĆI SAOBRAĆAJ" drugi stav mijenja se i glasi:

"Shodno ovome, planirani su prostori za višespratne garaže od Baščaršije do Marijin Dvora i to na lokalitetima: Dugi Sokak, Mjedenica niže Banje (prostor CTS-a), H. Kreševljakovića (Bosna-auto), Skenderija, Marijin Dvor. Na području Novog Sarajeva i Novog Grada, obezbjeđuju se površine za višespratne garaže na prostorima gdje su smješteni centralni sadržaji, a otvoreni parkinzi u više nivoa u okviru velikih stambenih naselja (Grbavica, Hrasno, Alipašino Polje, Dobrinja i sl.). Na području Ilidže obezbjeđuju se prostori za višespratne garaže kao i višenamjenski otvoreni parking prostor u okviru stambeno poslovne prostorne cjeline Stup, Banjsko-turističke rekreacione prostorne cjeline Ilidža ka području Hrasnice."

2.8. SISTEM VEZA

IZMJENA BR. 52.

U podtački 2.8. "SISTEM VEZA" tekst podpodtačke 2.8.1. pod nazivom "PTT SAOBRAĆAJ" briše se, a umjesto njega upisuje slijedeći tekst:

"Osnovni koncept razvoja PTT sistema ogleda se u:

  • -
    uspostavljanju digitalnih sistema prenosa za povezivanje rejonskih centrala u Sarajevu;
  • -
    uspostavljanje digitalnih sistema prenosa u međumjesnom i međunarodnom saobraćaju;
  • -
    zamjeni zastarjelog SGV stupnja za specijalne službe;
  • -
    uvođenju mobilne telefonije;
  • -
    izgradnji izvojenih stupnjeva na mjestima veće koncentracije pretplatnika;
  • -
    favorizovanju ugradnje optičkih kablova u TT mreži za spojne kablove i digitalnih sistema prenosa po ovim kablovima;
  • -
    izgradnji zemaljske satelitske stanice;
  • -
    centralizacije sistema nadzora rada TT uređaja;
  • -
    uvođenju prostornog informacionog sistema telekomunikacija;
  • -
    uvođenju mreža za prenos podataka velikim brzinama;
  • -
    uvođenju sistema za pružanje novih usluga (teletekst, paging i dr.);
  • -
    uvođenju potpune automatizacije poštanskog poslovanja i novčanog prometa."

2.9. VODNA INFRASTRUKTURA

IZMJENA BR. 53.

U podtački 2.9. pod nazivom "VODNA INFRASTRUKTURA" u drugom uvodnom stavu posljednja rečenica mijenja se i glasi:

"Ovi će objekti biti građeni u okviru Banjsko-turističkog centra Ilidža, Centralnog gradskog parka Sastavci i Sportsko-rekreacionog centra Butmir."

DOPUNA BR. 54.

U podtački 2.9.2. "SNABDIJEVANJE VODOM", na kraju uvodnog dijela dodaju se dva nova stava čiji tekst glasi:

"U uslovima ratnih dejstava, blokade i nefunkcionisanja gradskog vodovodnog sistema, stanovništvu je odmah stavljeno na raspolaganje izvorište "Pivara" (cca 50 l/sec), a od novih vodozahvata najznačajniji su oni iz vodotoka rijeke Miljacke (12 l/sec) i Mošćanice (80 l/sec) koji su poslije jednostavnog prečišćavanja na brzim filterima kontejnerskog tipa i hlorisanja korišteni za piće putem vodovodne mreže, naravno uz oštar režim restrikcije i preraspodjele (dva sata u dva dana). Isto tako aktivirani su svi postojeći individualni bunari a uz pomoć donatora realizirani su i novi za snabdijevanje tehnološkom vodom (registrovano cca 3.000 takvih bunara). Na području općine Stari Grad 10 izvora koji su imali kvalitativne i kvantitativne karakteristike su korektno tehnički kaptirani i dovedeni hlorisanjem na nivo vode za piće, čija ukupna izdašnost iznosi cca 5 l/sec.

Svi ovi objekti vode za piće ostaju u funkciji snabdijevanja u vanrednim uslovima."

DOPUNA BR. 55.

U podtački 2.9.7. "JAVNA KUPALIŠTA I BAZENI" dodaje se novi stav čiji tekst glasi:

"Sportsko-rekreacioni centar "Butmir" koristeći okolnosti izgradnje vodnih površina za potrebe prihranjivanja vodozahvata "Sokolovići" kroz istovremenu eksploataciju šljunka na desnoj obali rijeke Željeznice koristit će se za sportove na vodi (veslačka regata-staza dužine 2.150 m) kao i sistem jezera za kupanje u ljetnom periodu."

2.10. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

IZMJENA BR. 56.

Podtačka 2.10. "ENERGETSKA INFRASTRUKTURA" - podpodtačka 2.10.1. "ELEKTROENERGETSKI SISTEM" u poglavlju pod nazivom "RAZVOJ ELEKTROENERGETSKOG SISTEMA" treći stav mijenja se i glasi:

"U tom smislu izgradit će se slijedeće TS 110/x kV i njihovi priključni vodovi:

A. Objekti koji će se graditi zbog zadovoljenja potreba dostignutih nivoa potrošnje:

  • -
    nove TS 110/x kV (Vijećnica), zbog pretežno postojećih potrošača,
  • -
    nove TS 110/x kV Rajlovac, Tvornica žice i zbog postojećih i novih uglavnom industrijskih potrošača,
  • -
    proširenje postojećih TS 110/10 kV Velešići, Vogošća, Hrasnica i Blažuj, zbog postojećih i planiranih potrošača,
  • -
    izgradnja nove TS 110/10 kV u Otesu za postojeće i planirane potrošače urbanog područja centra Ilidža,
  • -
    izgradnja 110 kV kabla (TS Otoka - TS Skenderija - TS Vijećnica), čija trasa ide lijevom obalom Miljacke,
  • -
    izgradnja 100 kV kabla (TS Koševo - TS Vijećnica) čija trasa ide trasom postojeće 10 kV kablovske dionice TS Koševo - TS 10/0,4 kV Hadžilojina,
  • -
    TS 10/0,4 kV Novitet do izlaska na ulicu Kaukčije A. efendije, Razije Omanović, zatim trasom 10 kV kabla od TS 10/0,4 kV Nova pošta - TS 10/0,4 kV Vijećnica - TS 10/0,4 kV Mali bravadžiluk - TS 35/10 kV Vijećnica),
  • -
    izgradnja 100 kV kabla (TS Velešići - TS Skenderija - TS Vijećnica) po trasi postojećeg 35 kV kabla.

B. Novi objekti koji će se graditi u postplanskom periodu, a za koje se rezervišu prostor i koridori: Semizovac, Betanija, Sedrenik, Hrid, Grbavica, Gladno polje."

IZMJENA BR. 57.

Podtačka 2.10. "ENERGETSKA INFRASTRUKTURA" tekst ispod podpodtačke 2.10.2. pod nazivom "TOPLIFIKA- CIJA" mijenja se i glasi:

"Sistem toplifikacije na urbanom području Grada razvijat će se prema slijedećem konceptu:

  • -
    Za padinske dijelove Grada, sa pretežno individualnom stambenom izgradnjom predviđa se korištenje prirodnog gasa, za potrebe grijanja, kuhanja i pripreme tople sanitarne vode, individualnih sistema, a do popune kapaciteta gasnog sistema. Ostali potrošači koji se ne priključuju na gasni sistem, navedene energetske potrebe zadovoljit će korištenjem čvrstih i tečnih goriva i električne energije.
  • -
    Za područje užeg gradskog jezgra od Baščaršije do Marijin Dvora, toplifikacija će se realizovati kombinacijom individualnih i centralnih toplifikacionih sistema, na bazi prirodnog gasa uz potrebnu rekonstrukciju, konverziju i okrupljanje kotlovnica.
  • -
    Za područje kolektivne stambene izgradnje (postojeće i planirane) toplifikacije će se riješiti putem centralnih toplifikacionih sistema. Za ova naselja rezervišu se lokacije i koridori i trase."

DOPUNA BR. 58.

Podtačka 2.10. "ENERGETSKA INFRASTRUKTURA" u podpodtački 2.10.3. pod nazivom "GASNI SISTEM" za drugog stava dodaje se treći stav koji glasi:

"Izgradnja niskotlačne gasne mreže odvijat će se kroz sljedeće etape:

  • -
    Legalizacija niskotlačnih gasnih mreža izgrađenih u ratu, koje snabdijevaju indivdiualne potrošače na padinskim dijelovima grada (Sokolje, Gornji Velešići, Pofalići, Sedrenik, Vratnik, Gazin Han, Babića Bašta, Širokača, Mahmutovac, Ciglane, Šip, Kobilja Glava, Hotonj, Crni Vrh, Buljakov Potok, Briješće, Dobrinja, Kvadrant "C-5", Pavle Goranin I, Pavle Goranin II, Staro Hrasno, Vojničko Polje - Miro Popara, Butmir, Hrasnica I, Hrasnica II, Vitkovac, Blažuj) čime se višestruko povećava broj individualnih potrošača gasa sa predratnih 15.000 na 74.000, i srazmjerno tome povećanje učešća gasa u energetskom bilansu.
  • -
    Rekonstrukcija i sanacija privremenih i tehničkih neispravnih mreža i dovođenje istih na normalan eksploatacioni nivo, na područjima gdje nije zastupljena centralna toplifikacija.
  • -
    Na područjima, gdje je došlo do izgradnje gasnih mreža, a zastupljena je centralna toplifikacija, preispitati opravdanost zadržavanja istih sa ekonomskog i tehničkog aspekta."

Treći stav postaje četvrti, četvrti stav postaje peti, a peti stav postaje šesti.

2.11. OSTALE KOMUNALNE DJELATNOSTI

IZMJENA BROJ 59.

U podpodtački 2.11.2. "GROBLJA" u prvom stavu, u prvoj alineji dodaje se tekst koji glasi:

�..., te proširenje od novih 1,8 ha,"

IZMJENA BR. 60.

U podpodtački 2.11.2. "GROBLJA" u prvom stavu u trećoj alineji u produžetku dodaje se novi tekst koji glasi:

�... mijenja status tako što postaje rezervisana površina za potrebe postplanskog sahranjivanja a u sistem aktivnih gradskih grobalja uvodi se ratno groblje "Obad" površine 6,5 ha."

DOPUNA BR. 61.

U podpodtački 2.11.2. "GROBLJA" na kraju drugog stava dodaje se novi tekst koji glasi:

"Ovo se posebno odnosi na razrješenje statusa ratnih grobalja, tako što će: neuslovna biti ekshumirana; vojna i šehidska mezarja bit će zatvorena za daljnje sahranjivanje i dostojno uređena i održavana."

DOPUNA BR. 62.

U podpodtački 2.12.9. "PROMJENA STANJA ŽIVOTNE SREDINE" na kraju se dodaje novi stav čiji tekst glasi:

"Stanje i posljedice četverogodišnje ratne destrukcije u oblasti životne sredine su takvi da će im se u dužem vremenskom periodu morati poklanjati velika pažnja. U tom cilju kao najprioritetnije aktivnosti ističu se:

  • -
    Nestanak zelenila Grada koje ima višestruke negativne posljedice može se sanirati kroz dosljednu primjenu Programa revitalizacije zelenila Grada.
  • -
    Visok stepen gasifikacije domaćinstava izvršen u toku rata iako ima pozitivan odnos prema stanju zagađivanja vazduha mora se hitno dovesti na ispravan tehnički nivo da ne bi ugrožavao živote ljudi.
  • -
    Odgovarajućim odlukama zaštititi sve nove vodozahvate na području Sarajeva."

3.2. ZEMLJIŠNA POLITIKA

DOPUNA BR. 63.

U podtački 3.2. "ZEMLJIŠNA POLITIKA" iza trećeg stava dodaje se četvrti stav koji glasi:

"Naprijed navedeni pojavni oblici, u kojima se ispoljava renta, formirat će se na tržištu gradskog zemljišta koje će cijenu zemljišta slobodno tržišno formirati. Na taj način ostvariti će se ravnopravnost svih oblika svojine na gradskom zemljištu i ograničiti mogućnost države da na postojećim osnovama vrši njegovu eksproprijaciju.

U tom cilju potrebno je hitno izmjeniti čitav set postojećih propisa i donijeti nove, kako bi se omogućilo i pospješilo postojanje i rad tržišta gradskog zemljišta, te osnovni instrumenti zemljišne politike uredili na potpuno novim osnovama."

3.3. OBAVEZE U DALJEM PLANIRANJU

IZMJENA BR. 64.

U podtački 3.3. pod nazivom "OBAVEZE U DALJEM PLANIRANJU" druga alineja prvog stava mijenja se i glasi:

"Ratna destrukcija, tranzicija društveno-političkog i privrednog sistema naše države, te tranzicija Sarajeva iz glavnog grada Bosne i Hercegovine kao federalne jedinice bivše Jugoslavije, u glavni grad: Države Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo nametnutli su kao hitno potrebu izrade Izmjena i dopuna ovog plana, a potom izradu novog koncepta urbanog uređenja Kantona Sarajevo.

Hitnim izmjenama i dopunama ovog plana stvorit će se formalno-pravni uslovi za realizaciju društveno verifikovanih planova, projekata i programa, omogućiti obnova, zaštita i urediti određeni prostori, omogućiti demolicija te unijeti niz novih sadržaja i funkcija primjerenih naprijed navedenom statusu i poziciji Sarajeva.

Izradi novog koncepta urbanog uređenja Kantona Sarajevo pristupit će se nakon usvajanja Strategije obnove i razvoja Sarajeva, kao strateškog kantonalnog dokumenta i revizije postojećeg, odnosno izrade novog Prostornog plana Kantona Sarajevo."

IZMJENA BR. 65.

Podtačka 3.3. pod nazivom "OBAVEZE U DALJEM PLANIRANJU" u sedmom stavu u prvom i drugom redu riječi: "udruženih općina i Grada" brišu se.

Ove Izmjene i dopune urbanističkg plana grada Sarajeva stupaju na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-363-30/97
24. jula 1997. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Skupštine Kantona Sarajevo
Mirsad Kebo, s. r.