Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2003. godinu
BILANS ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2003. GODINU
1. U V O D
Cilj ovog dokumenta je da definiše neophodne elemente i pokazatelje Bilansa energetskih potreba Federacije BiH za 2003. godinu (u daljem tekstu: Bilans), uključujući i kvantitativne i kvalitativne energetske pokazatelje ostvarenja Bilansa u 2002. godine, a obuhvata sljedeće osnovne energente i energiju:
- -ugalj,
- -derivate nafte,
- -prirodni gas i
- -električnu energiju.
Za sistematsko istraživanje ostalih konvencionalnih izvora energije, energije iz obnovljivih izvora, izuzimajući hidroenergiju, kao i praćenje efikasnog korištenja raspoložive energije nisu se još stekli uslovi. Aktivnosti na prikupljanju podataka za praćenje toplotne energije su započete i bit će intenzivirane u ovoj godini.
Osnova za izradu Bilansa su podaci energetskih subjekata: Rudnici uglja, JP Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZ-HB, BH-Gas i uvoznici naftnih derivata, analiza tih podataka i energetskih pokazatelja za period 1998-2002.g. (u daljem tekstu: Analiza; sastavni dio Finalnog izvještaja o ostvarenju Bilansa u 2002.g.) i procjena Sektora energije.
Uspješno ostvarenje Bilansa zahtijeva stvaranje optimalnih uslova za obezbjeđenje sigurnosti u snabdijevanju kroz poduzimanje odgovarajućih mjera. Za njihovo provođenje od strane odgovornih energetskih i drugih subjekata, neophodno je donijeti nedostajuće zakone i propise, što već dugi niz godina izostaje zbog nepostojanja jedinstvenog nacionalnog energetskog programa - Strategije razvoja BiH i nemogućnosti postizanja minimuma krovne energetske legislative na državnom nivou.
Taj minimalni strategijsko-zakonodavni okvir onemogućava logičnu razradu i uređenje energetskog sektora i na entitetskom nivou.
Započete reforme u energetici BiH, prvenstveno u elektroenergetskom sektoru i rudarstvu se stoga odvijaju sa znatnim zakašnjenjem, a u sektoru gasa i nafte nisu još niti započele.
To sve čini da resorno ministarstvo za energiju - FMERI, nema preduvjete za provođenje energetske politike u njenim bitnim segmentima kao što su: energetska efikasnost, energetske rezerve, ekološki aspekti itd.
Ta problematika i njeno rješavanje je upravo predmetom godišnjeg plana rada FMERI a ovaj dokument - Bilans za 2003 uređuje samo jedan energetski segment - godišnje zadovoljenje energetskih potreba Federacije BiHZa još detaljniji pregled Bilansa energetskih potreba F BiH za 2003.godinu, u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije - sektori energije i rudarstva su na raspolaganju dodatne informacije za svaki od četiri obrađena energetska segmenta.1>.
1.1. Osnovni elementi Bilansa:
- -Proizvodnja: Ugalj, mrki i lignit, proizvode se u deset rudnika na teritoriji F BiH (Kakanj, Zenica, Breza, Bila, Gračanica, Kreka, Đurđevik, Banovići, Tušnica i Kamengrad) za potrebe proizvodnje električne energije i široke potrošnje. Električna energija se proizvodi iz domaćeg uglja u dvije termoelektrane (Kakanj i Tuzla) a iz hidroresursa u osam hidroelektrana (Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Čapljina, Jajce 1 i 2) i nekoliko distributivnih elektrana.
- -Uvoz-Izvoz: Saldo razlike uvezenih i izvezenih količina.
- -Uvoze se prirodni gas i derivati nafte, kao i nedostajuća količina električne energije potrebna da se zadovolje potrebe potrošača. U stavku uvoza električne energije uključene su i nabavke u okviru naturalne razmjene sa elektroenergetskim sistemima izvan F BiH. Prirodni gas uvoze Energoinvest/BH-GAS za potrebe potrošača u Bosni i Hercegovini a uvezene količine se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici (MRS) Zvornik. Za potrebe očitanja na ulazu u F BiH, 1998.g. je izgrađena MRS Kladanj ali se ne koristi u komercijalne svrhe. Derivate nafte uvoze trgovci koji su za to registrovani. Izvoze se električna energija, u koju su uključene i isporuke potrošačima van F BiH, kao i manje količine uglja.
- -Odnos domaće proizvodnje i uvoza: iako je taj odnos u korist domaće proizvodnje, treba nastaviti sa aktivnostima na istraživanju sopstvenih potencijala za smanjenje ovisnosti o uvozu.
- -Snabdijevanje: Proizvodnja plus saldo uvoz-izvoz
- -Potrošnja: Ugalj se plasira u termoelektrane i za potrebe široke potrošnje, električna energija isporučuje direktnim potrošačima (Željezare Zenica i Ilijaš, Polihem Tuzla, Željeznice BiH, Cementara Kakanj, KTK i Vitex Visoko, Aluminij Mostar i Elektro Bosna Jajce) i distributivnim preduzećima u sastavu JP EP BiH i EP HZ-HB. Derivati nafte isporučuju se rudnicima, termoelektranama, ostalim industrijskim objektima i distributerima, a prirodni gas potrošačima direktno priključenim na gasovod (BH Steel Zenica, Željezara Ilijaš, IGM Visoko, TC Kakanj i Grijanje Zenica) i distributerima (Sarajevogas Sarajevo i Visokogas Visoko).
- -Razlike: Odnose se na razliku između proizvedenih energenata/električne energije, uključujući saldo uvoz-izvoz, i njihovog plasmana potrošačima a predstavljaju intenzitet (stanje zaliha na kraju u odnosu na početak mjeseca) skladištenja na depoima rudnika i termoelektrana, skladištima n/d, akumulacijama hidroelektrana i u gasovodu, a takođe i gubitke u prijenosu električne energije i razlike u mjerenju prirodnog gasa.
1.2. Kratak osvrt na 2002.g.
- -UGALJ: Ova godina je karakteristična po tome što nije planirana uočljivo veća proizvodnja u sezonama grijanja, što je inače pravilo kod bilansiranja uglja. Razlog je u većim zahtjevima termoelektrana zbog njihovih neplanirano manjih zaliha uglja na kraju 2001.g. a i zbog potreba za proizvodnjom dodatne električne energije (izvoz, nepovoljne hidrološke prilike). Ostvarena proizvodnja je manja za 10% od planirane zbog zastarjelih i dotrajalih sredstava rada i neusklađenosti plana proizvodnje sa planom izvoza i prodaje ostalim potrošačima, izvoz je veći za 25% a potrošnja manja za 12%. Povoljne vremenske prilike u zimskim mjesecima uticale su da je tada proizvodnja neznatno rasla, a plasman ostalim potrošačima umanjen. Za potrebe potrošnje i izvoza plasirane su i određene količine uglja sa depoa rudnika što je omogućilo stabilno snabdijevanje. Uočen je bilansni manjak proizvedenog uglja koji je, prema našim saznanjima, utrošen za vlastite potrebe rudnika, uključujući grijanje grada Breze.
- -ELEKTRIČNA ENERGIJA: Ostvarena proizvodnja je manja za 8% od planirane zbog izuzetno nepovoljnih hidroloških prilika koje su uzrokovale da proizvodnja u hidroelektranama bude manja za cca 13%. Iako je u termoelektranama proizvedeno 4% manje od plana, proizvodnja se odvijala bez većih poteškoća što se tiče pogonske spremnosti postrojenja poboljšane i radovima na remontu blokova. Isporučeni ugalj je bio boljeg kvaliteta nego inače (prosječna toplotna vrijednost 12.942 kJ/kg, specifični utrošak 0,97 kg/kWh), a stanje zaliha na depoima TE je dovedeno na zadovoljavajući nivo nabavkom 3% više uglja od plana. Istovremeno je ostvarena manja potrošnja za 6% od planirane, zbog manje potrošnje direktnih potrošača, i veći izvoz od uvoza. I pored nepovoljnih uslova za rad elektroener- getskog sistema sa kojima se ušlo u 2002.g. ovakav odnos proizvodnje i potrošnje omogućio je da snabdijevanje ipak bude stabilno.
- -DERIVATI NAFTE: Uvezeno je18% manje derivata od plana što vjerovatno ne daje pravu sliku, obzirom na stalno prisutnu problematiku izvještavanja na relaciji uvoznici-Federalno ministarstvo trgovine- Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, a to potvrđuje i zadovoljavajuće snabdijevanje tržišta. Početkom godine došlo je do potpune liberalizacije uvoza donošenjem Pravilnika o izmjeni Pravilnika o uslovima minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine derivatima nafte kojim je uvedena kategorija trgovine u tranzitu a ukinuti uslovi po osnovu zapremine skladišnog prostora. Zbog toga praćenje zaliha neće biti moguće, a stvaranje rezervi je bitno i u kontekstu aktuelne bliskoistočne krize. Pored navedenog ostaje problem primjene harmonizirane međuentitetske politike i Odluke o kvaliteti tečnog goriva, a ni nekontrolisani uvoz nije u potpunosti eliminisan.
- -PRIRODNI GAS: Za godišnji nivo snabdijevanja karakterističan je diskontinuitet u potrošnji ljeto-zima, izražen i u 2002.g. Ova godina je karakteristična i po visokom stepenu podudarnosti uvezenog sa planiranim, što i nije neočekivano obzirom da je konzum ostao nepromijenjen. Uvezeno je 17% manje od plana obzirom da je distributivna potrošnja, u kojoj je udio korisnika grijanja u ukupnoj potrošnji 74%, bila manja zbog povoljnih vremenskih prilika. Ukupno je potrošeno neznatno manje (0,3%) od uvezenog pa ta razlika predstavlja intenzitet promjena u akumulaciji gasovoda i saldo korekcija mjerenja. Iako je pouzdanost snabdijevanja opterećena dugom za isporučeni prirodni gas u periodu 1991-1995.g. nije bilo značajnih problema pri isporuci, kao ni transportu kroz Mađarsku i Jugoslaviju. Takođe, neusklađeno planiranje potreba sa stvarnom potrošnjom nije u potpunosti eliminisano što je posebno izraženo kod direktnih potrošača-industrijski kapaciteti čija proizvodnja nije kontinuirana.
Na osnovu navedenog može se konstatovati da je snabdijevanje sveukupnom energijom bilo zadovoljavajuće iako uslovi za ostvarenje planiranih potreba nisu bili optimalni. Prvenstveno se to odnosi na nepostojanje značajne zakonske regulative kojom se definišu i odnosi između i obaveze pojedinih energetskih subjakata, a posebno Zakona o energiji čija je izrada više puta uvrštavana u Program rada Vlade F BiH, proteklih godina. Takođe, provođenje donešenih zakonskih propisa (Zakon o električnoj energiji, Odluka o kvaliteti tečnog goriva) nije efikasno. Ne smiju se zanemariti ni obaveze iz Bilansom propisanih uslova i mjera za uspješnu realizaciju energetskih potreba F BiH. U tom pogledu, može se izdvojiti sljedeća problematika: u elektroenergetskom sektoru kasni uspostava regulatornog okvira, a u sektoru rudarstva donošenje Programa prestrukturiranja rudnika, u sektoru tečnih goriva obezbjeđenje obaveznih rezervi (količine, sredstva) je upitno dok isporuke prirodnog gasa nisu ugovarane za godišnji nivo potrošnje nego parcijalno, u tri navrata.
2. BILANS ENERGETSKIH POTREBA
Federacije BiH u 2003. godini
2.1. Pregled osnovnih elemenata Bilansa
Pregled osnovnih elemenata dat je u tabeli 1. u koju su uključena i poređenja sa ostvarenjem u 2002.g. dok će pokazatelji ostvarenja za ovu godinu biti unošeni tokom izrade periodičnih izvještaja. Tabelarni pregled propraćen je dijagramima snabdijevanja, u prilogu, za svaki od bilansiranih energenata/energije, a za sve dijagrame vrijedi jedinstvena legenda:
Planirano snabdijevanje 2003
Ostvareno snabdijevanje 2002
Planirano snabdijevanje 2002
2.2. Detaljniji pregled strukture elemenata
Bilansa po energentima/energiji
UGALJ: Bilans uglja sačinjen je na osnovu činjenice da se, u odnosu na prošlu godinu, proizvodne mogućnosti rudnika uglja, potrebe domaćeg i zahtjevi stranog tržišta nisu bitno promijenili, kao i na osnovu nalaza iz navedene Analize za protekli petogodišnji period. Kako od 1998.g. proizvodnja uglja ima stalni trend rasta, to i za 2003.g. planirana proizvodnja 5.781.033 tone je porast od 13% u odnosu na ostvarenje u 2002.g. Očekuje se da snabdijevanje potrošača: termoelektrana sa 4.174.171 t, ostalih industrijskih postrojenja sa 440.910 t i široke potrošnje sa 813.952 t, bude uredno dok će preostale mjesečne količine biti na raspolaganju za izvoz.
Mjere za ostvarenje Bilansa uglja:
- -Praćenje ostvarenja proizvodnje i potrošnje uglja Obaveza: Rudnici uglja mjesečno,
- -Blagovremeno ugovaranje prodaje uglja termoelektra- nama Obaveza: Rudnici uglja i JP Elektroprivrada BiH sklapaju ugovore i izvještavaju FMERI o postignutom,
- -Nabavka mjesečnih količina D-2, izvještavanje i praćenje realizacije tih nabavki Obaveza: FMERI i Rudnici u skladu sa Odlukom o utvrđivanju količina Dizel-goriva D-2 za potrebe rudnika i termoelektrana za 2003.g. ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/03),
- -Realizacija Japanskog kredita (zamjena dotrajale, zastarjele opreme) Obaveza: FMERI, na osnovu izvještaja rudnika o aktuelnoj problematici, predlaže Vladi FBiH poduzi- manje daljih aktivnosti,
- -Realizacija transfera za nabavku eksplozivnih sredstava i transfera za sanaciju rudnika (zaštitna oprema) Obaveza: Rudnici uglja iskazuju potrebe, FMERI predlaže Vladi F BiH pomoć u nabavci i na osnovu izvještaja rudnika tromjesečno prati realizaciju nabavki i izvještava Vladu F BiH o rezultatima, FMF obezbjeđuje potrebna sredstva,
- -Praćenje i poduzimanje potrebnih operativnih mjera za realizaciju proizvodnje i prodaje termoelektranama i ostalim potrošačima, te stvaranje povoljnog ambijenta za izvoz Obaveza: Rudnici uglja donose mjere, prate provedbu i tromjesečno izvještavaju FMERI,
- -Praktična provedba Programa prestrukturiranja rudnika uglja Obaveza: FMERI predlaže Vladi F BiH poduzimanje daljih aktivnosti.
ELEKTRIČNA ENERGIJA: Kako u analiziranom petogodišnjem periodu proizvodnja električne energije ima trend rasta to je i u 2003.g. planiran porast od 4% u odnosu na ostvarenje u 2002.g. a na bazi daljeg unapređenja uslova za porast sigurnosti i efikasnosti rada elektroenergetskog sistema. To znači nastavak radova na sanaciji i revitalizaciji postrojenja (HE Rama, Jablanica i Grabovica; TE Kakanj i Tuzla), potpuno iskorištenje raspoloživih hidro kapaciteta (39% ukupne proizvodnje) i angažovanje rentabilnijih jedinica, snage veće od 100MW, u termoelektranama. Ukoliko se planirani radovi budu odvijali po utvrđenoj i usklađenoj dinamici, ne očekuje se da snabdijevanje tržišta bude dovedeno u pitanje, tako da će planirana proizvodnja od 6.993 GWh i ukupan prijem (razmjena, kupovina) 1.148 GWh zadovoljiti iskazane potrebe potrošača za 6.630 GWh i do sada ugovoreni izvoz 1.095 GWh (JP EP BiH). Pored naprijed navedenih opredjeljenja, potreba za povećanjem konstantnog dijela u dijagramu opterećenja sistema i postizanja dovoljnog nivoa hladne rezerve u TE, a u slučaju 70% vjerovatnoće pojave dotoka vode kod HE, može se očekivati i višak električne energije od cca 228 GWh. U ovakvim uslovima se očekuje stabilno snabdijevanje tržišta.
Uslovi i mjere za ostvarenje elektroenergetskog Bilansa:
- -Pratiti i sagledavati proizvodnju i potrošnju električne energije Obaveza: Elektroprivredna preduzeća FBiH mjesečno,
- -Regulisati odnose između termoelektrana i isporučilaca uglja i tečnih goriva Obaveza: JP EP BiH blagovremeno sklapa ugovore sa rudnicima uglja i uvoznicima tečnih goriva i izvještava FMERI o postignutom,
- -Nabavka mjesečnih količina D-2, izvještavanje i praćenje realizacije tih nabavki Obaveza: FMERI i JP EP BiH u skladu sa Odlukom o utvrđivanju količina Dizel-goriva D-2 za potrebe rudnika i termoelektrana za 2003.g. ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/03),
- -Osigurati dobru koordinaciju rada hidroelektrana na istom slivu Obaveza: Elektroprivredna preduzeća FBiH poduzi- maju zajedničke aktivnosti, maksimalno se pridrža- vajući Uputstva o korištenju hidro akumulacija i u skladu sa važećim uslovima iz vodoprivrednih dozvola,
- -Koordinirano nastupati i sklapati najpovoljnije aranž- mane na međunarodnom tržištu Obaveza: Elektroprivredna preduzeća FBiH, stalni zadatak,
- -Osigurati uslove za realizaciju projekata obnove i rekonstrukcije (220 i 400 kV mreža/trafo stanice) u okviru POWER III Obaveza: Elektroprivredna preduzeća F BiH tromjesečno izvještavaju FMERI o statusu projekta a međusobno se usaglašavaju po pitanju sanacije međuentitetskih i međudržavnih dalekovoda I daljih aktivnosti, FMERI izvještava Vladu F BiH o postignutom,
- -Nastaviti aktivnosti na izgradnji, sanaciji i održavanju objekata prijenosne i distributivne mreže Obaveza: Elektroprivredna preduzeća FBiH, stalni zadatak
- -Ostvariti visok stepen pogonske spremnosti elektrana i dalekovoda, raditi na modernizaciji i daljem osposo- bljavanju sistema upravljanja i sistema veza, smanjenju tehničkih gubitaka, sprječavanju neovlaštene potrošnje i povećanju stepena naplate Obaveza: Elektroprivredna preduzeća FBiH, stalni zadatak,
- -Osigurati uslove za implementaciju politike i programa reformi u elektroenergetskom sektoru FBiH/ BiH Obaveza: FMERI predlaže aktivnosti i upućuje Vladi na razmatranje,
- -Implementacija Zakona o električnoj energiji F BiH Obaveza: FMERI inicira i predlaže Vladi F BiH aktivnosti na uspostavi regulatornog okvira za F BiH i provođenje drugih odredbi Zakona,
- -Učešće u implementaciji Zakona o prijenosu, regulatoru i operateru sistema električne energije BiH Obaveza: FMERI učestvuje u aktivnostima na uspostavi regulatorne funkcije i jedinstvene prijenosne kompanije na nivou BiH i inicira davanje podrške Vlade F BiH implementaciji Zakona.
DERIVATI NAFTE: Plan uvoza baziran je na podacima, kojima raspolaže ovo ministarstvo, o potrošnji derivata u 2002.g. Imajući u vidu problematiku izvještavanja i sveukupnih odnosa u oblasti naftne privrede F BiH iznesenih u Analizi, a posebno aktuelnu bliskoistočnu krizu, ostvareni uvoz iz prošle godine uvećan je za 15%. Nabavku 750.000 tona derivata nafte treba izvršiti po najpovoljnijim cijenama na tržištu, a prema propisanom kvalitetu i standardima. U strukturi uvoza učestvuju motorni benzini sa 29%, dizel gorivo sa 39%, lož-ulje sa 17% i ostali sa 15% kako bi se zadovoljile iskazane potrebe potrošača. Uredno snabdijevanje tržišta će zavisiti i od ispunjenja naprijed navedenih zahtjeva za obezbjeđenje sigurnosti u ostvarenju Bilansa a koji se odnose na derivate nafte.
Ostale mjere za ostvarenje Bilansa derivata nafte:
- -Praćenje ostvarenja uvoza i plasmana derivata Obaveza: Uvoznici mjesečno,
- -Redovno izvještavanje o ukupno uvezenim količinama, količinama goriva koja su oslobođena plaćanja poreza na promet i stanju zaliha Obaveza: Uvoznici derivata nafte podnose mjesečne izvještaje FMERI i FMT do 10. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec,
- -Redovno izvještavanje o plasmanu/potrošnji goriva specificiranom po količini, vrsti i kupcu Obaveza: Uvoznici derivata nafte podnose mjesečne izvještaje FMERI do 10. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, Obaveza: Distributeri derivata nafte podnose mjesečne izvještaje FMERI do 10. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec,
- -Redovno izvještavanje o pregledu uvezenih goriva, specificiranih po količini, vrsti i uvozniku/poreskom obvezniku, a koja su evidentirana, ocarinjena i oporezovana Obaveza: FMF i Carinska uprava podnose mjesečne izvještaje FMERI do 15. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec,
- -Međusobna saradnja i razmjena podataka, informacija i izvještaja Obaveza: FMERI, FMT i FMF, svaki iz svog domena, podnose Vladi FBiH tromjesečne izvještaje o rezulta- tima rada,
- -Praćenje snabdjevenosti tržišta po količinama, lokalitetu prodaje u tranzitu, skladištenju zaliha, veleprodajnom prostoru i kvalitetu Obaveza: FMERI, FMT i odgovarajuće inspekcijske službe, svako u okviru svoje nadležnosti, stalni zadatak,
- -Kontrola tranzita, veleprodaje i maloprodaje, kao i namjenskog trošenja Obaveza: FMT, stalni zadatak,
- -Kontrola potrošnje za korisnike koji su oslobođeni plaćanja poreza na promet Obaveza: FMERI prati realizaciju tromjesečno, prema utvrđenim normama (lit/MWh, lit/tona uglja i dr.), a na osnovu mjesečnih izvještaja korisnika,
- -Aktivnosti na poboljšanju energetske efikasnosti, štednje energije i zaštite čovjekove okoline kroz kontrolu uvoza (po strukturi, kvalitetu i količinama) i uvid u ispravnost i funkcionalnost objekata i primjenu mjera svih vrsta zaštite (na radu, od požara i eksplozije) objekata, postrojenja i uređaja Obaveza: FMERI, stalni zadatak.
Napomena: Goriva za Otto i mlazne motore su MB 98, BMB 98, BMB 95, BMB 91, MG i petrolej; goriva za Diesel motore - ED i D2; ostala loživa ulja - LS i mazut; teški derivati - ulja i masti za podmazivanje i bitumen, specijalni proizvodi -TNP i drugi proizvodi.
PRIRODNI GAS: Usklađivanje plana potreba potrošača sa stvarnom potrošnjom, postepeno poboljšavano u prethodnim godinama (Analiza), omogućilo je da se u tom pogledu u 2002.g. dostigne visok stepen podudarnosti. Plan uvoza za 2003.g. urađen je na osnovu ostvarene potrošnje u prošloj godini uvećane za 17% koliko je, zbog povoljnih vremenskih uslova u sezonama grijanja, iznosio podbačaj plana. Obzirom da se u ovoj godini ne očekuje priključenje novih značajnijih potrošača, procjenjuje se da će planirani uvoz 177,701 mil.m3 zadovoljiti potrebe potrošača. Uredno snabdijevanje tržišta će, međutim, zavisiti od regulisanja ranijih dugovanja prema ruskom isporučiocu, redovnog izmirenja tekućih finansijskih obaveza prema ino-isporučiocu i ino-transporterima (MOL Mađarska, NIS-GAS Srbija) i uređenja međusobnih odnosa gasnih subjekata F BiH i R. Srpske (RS).
Uslovi i mjere za ostvarenje Bilansa prirodnog gasa:
- -Pratiti ostvarenje uvoza i potrošnje gasa Obaveza: BH-GAS mjesečno,
- -Ugovoriti isporuku gasa za tekuću godinu Obaveza: BH-GAS i Energoinvest potpisuju ugovor sa Gazexport-om, BH-GAS izvještava FMERI o postignutom,
- -Nastaviti aktivnosti na utvrđivanju modaliteta izmirenja duga, prema Gazexport-u od 104,81 mil.USD Obaveza: FMERI, u saradnji sa BH-GAS-om i Energoinvest-om, daje mišljenje o prijedlogu Vijeća ministara BiH i dostavlja Vladi F BiH na razmatranje i upućivanje u dalju proceduru,
- -Regulisati odnose sa gasnim subjektima RS, prvenstveno nesmetan transport preko teritorije RS i obezbjeđenje garancija za naplatu potrošenih količina u prethodnom periodu i za tekuću godinu Obaveza: BH-GAS tromjesečno izvještava FMERI o tekućoj problematici i predlaže rješenja, FMERI preko Vlade F BiH inicira postizanje dogovora sa resornim Ministarstvom/gasnim subjektima RS i tromjesečno izvještava Vladu F BiH o postignutom,
- -Komercijalizovati Mjerno-regulacionu stanicu u Kladnju Obaveza: BH-GAS obezbjeđuje uslove za očitavanje ulaznih količina u F BiH sa ciljem utvrđivanja stvarne potrošnje i izvještava FMERI o rezultatima,
- -Regulisati odnose između gasnih subjekata F BiH: obaveze za isporuku, transport i distribuciju, osiguranje naplate potrošenih količina u prethodnom periodu (Željezara Zenica, BH Steel, Sarajevogas) i za tekuću godinu i drugo vezano za obezbjeđenje redovnog plaćanja obaveza prema ino-isporučiocu i ino-transpor- terima Obaveza: BH-GAS sklapa ugovore sa direktnim potrošačima i distributerima i izvještava FMERI o postignutom,
- -Donijeti tarifne stavove i usklađivati cijene sa promjenama na svjetskom tržištu Obaveza: FMERI, uz konsultacije sa BH-GAS-om, i FMT upućuju Vladi F BiH prijedlog Odluke o tarifnim stavovima i cijenama na razmatranje i usvajanje,
- -Reinicirati aktivnosti na izradi dokumenta Izjava o gasnoj politici BiH u cilju stvaranja preduslova za izradu Zakona o gasu Obaveza: FMERI izvještava Vladu FBiH o statusu dokumenta sa prijedlogom daljih aktivnosti.
2.3. Posebni zahtjevi za obezbjeđenje sigurnosti u ostvarenju Bilansa u 2003. godini
Imajući u vidu trenutnu veoma ozbiljnu situaciju i gotovo neizbježnu energetsku krizu u 2003 godini, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, odnosno Vlada FBiH nakon usvajanja ovog dokumenta, propisuje i sljedeće posebne mjere koje imaju za cilj obezbjeđenje neophodnih energetskih rezervi/garancija za uvozne energente:
Naftni derivati:
- -Kroz Plan obezbjeđenja strategijskih rezervi, koji uključuje količine derivata nafte i potrebna sredstva, Vlada FBiH će, prema budžetskim mogućnostima, poduzeti mjere u smislu nabavke dodatnih količina nafte i n/d. Za provođenje ovog plana je zadužena Federalna direkcija robnih rezervi.
- -Instrumentom propisivanja obaveznih operativnih rezervi n/d, utvrdit će se lista najvećih uvoznika n/d po podacima iz prethodne godine koji se obavezuju da u svojim ili zakupljenim rezervoarima na teritoriji FBiH drže minimalne rezerve n/d u količini od 10% od ukupne količine koju su uvezli prethodne godine.
- -Pod pojmom "veliki uvoznici" u našim okolnostima se smatraju uvoznici koji su u 2002 g. uvezli najmanje 10000 tona n/d.
Prirodni gas:
- -Do 01. oktobra 2003. god. BH-GAS je dužan obezbijediti garancije za uredno snabdijevanje F BiH prirodnim gasom u toku cijele sezone grijanja. To podrazumijeva iznalaženje rješenja za dugovanja prema ruskom isporučiocu i uređenje odnosa sa gasnim subjektima R. Srpske. Ukoliko se do navedenog roka ne stvore uslovi za sigurno snabdijevanje gasom tokom cijele sezone grijanja, treba o tome informisati Vladu F BiH kako bi ovo ministarstvo moglo do početka nove sezone grijanja (oktobar-decembar) poduzeti aktivnosti na obezbjeđenju alternativnih goriva (tečno gorivo, ugalj, električna energija, ogrijevno drvo) za potrebe prioritetnih korisnika, toplana odnosno domaćinstava.
- -Distributerima prirodnog gasa se preporučuje da se za potrebe grijanja opskrbe dodatnim količinama alterna- tivnog goriva koje koriste u kotlovnicama.
Zbog mogućnosti poremećaja u snabdjevanju uvoznim energentima, domaćim rudnicima i Elektroprivredama se preporučuje:
- -Rudnicima uglja - da, za eventualne potrebe 30-dnevne proizvodnje dodatne električne energije, a do naredne sezone grijanja (oktobar-decembar), na depoima raspolažu sa prosječnom mjesečnom proizvodnjom što je u nivou prošlogodišnje prosječne mjesečne potrošnje uglja u termoelektranama (Finalni izvještaj o ostvarenju Bilansa u 2002.g.).
- -Elektroprivreda BiH treba pripremiti postrojenja i dodatne zalihe uglja u visini prosječne mjesečne potrošnje u termoelektranama i pripremiti se, kao i Elektroprivreda HZ-HB, za eventualnu dodatnu proizvodnju u hidroelektranama.
Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2003. godinu je sastavni dio Odluke o usvajanju Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2003. godinu, koja je objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH, broj 15/03.