Aktio

Općina Novo Sarajevo - Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu

Pravilnik o poslovanju i vođenju evidencije u tužilaštvima

Na osnovu člana 32. Zakona o tužilaštvu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 3/97), Kantonalni tužilac donosi

PRAVILNIK
O POSLOVANJU I VOĐENJU EVIDENCIJE U TUŽILAŠTVIMA

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom utvrđuju se odredbe o kancelarijskom poslovanju, o vođenju upisnika i pomoćnih knjiga, o vođenju evidencija, obrazaca za rad i drugih pitanja od značaja za unutrašnje poslovanje Kantonalnog tužilaštva.

Član 2.

Kantonalni tužilac rukovodi poslovanjem Kantonalnog tužilaštva (u daljem tekstu: tužilaštva), stara se da se poslovi izvršavaju pravilno i na vrijeme, vrši nadzor nad radom i daje potrebna uputstva za rad.

Ostali radnici u tužilaštvu dužni su svoje radne obaveze izvršavati pravilno i na vrijeme.

II - UNUTRAŠNJE POSLOVANJE

1) Saobraćaj sa strankama

Član 3.

U službenom saobraćaju sa strankama, postupat će se tako da im se olakša obavljanje poslova u tužilaštvu.

Tužilaštvo je dužno da od građana i drugih stranaka uzima na zapisnik prijave, prijedloge i druge izjave radi preduzimanja radnji za koje je ovlašteno.

Zapisnik ili službena zabilješka koja sadrži izjavu stranke piše se pisaćom mašinom ili tintom, odnosno hemijskom olovkom i sadrži lične podatke stranke, a ispod teksta potpisuje se službeno lice koje je sastavljalo zapisnik ili zabilješku i stranka.

Zapisnik ili službenu zabilješku, iako ne sadrži izjavu stranke, uvijek će potpisati službeno lice.

Ako se iz prijave, prijedloga ili druge izjave može zaključiti da ona nije osnovana, poučit će se o tome stranka. Ako i poslije ove pouke stranka ne odustane od izjave, prijedloga ili prijave, pismeno će se primiti na zapisnik, a pouka zabilježiti na spisu.

Član 4.

Tužilaštvo je dužno u postupanju sa predstavkama i prijedlozima koje građani i druge stranke upućuju neposredno ili putem drugih organa, ispitivati i provjeriti navode iznesene u njima, radi preduzimanja mjera u okviru nadležnosti tužilaštva.

Ako se na osnovu primljene predstavke i njenog provjeravanja ustanovi da Tužilaštvo nije ovlašćeno da postupa, a ovlašćen je da postupa neki drugi organ ili da stranka svoja prava može ostvariti u postupku kod drugog nadležnog organa. Tužilaštvo će prema prirodi stvari ustupiti predstavku drugom organu i o tome obavjestiti podnosioca predstavke ili će uputiti stranku na mogućnost ostvarivanja svog prava kod nadležnog organa u odgovarajućem postupku.

Tužilaštvo je dužno da odgovori podnosiocu predstavke u što kraćem roku, a najkasnije u roku do 60 dana od dana prijema predstavke.

Član 5.

Na ulazu u svaku radnu prostoriju stavlja se natpis sa oznakom poslova koji se u toj prostoriji obavljaju kao i imena radnika koji tu poslove obavljaju.

Član 6.

Prijem lica koja nisu pozvana vrši se u određeno vrijeme u okviru redovnog radnog vremena.

Lica kojima je zbog udaljenosti mjesta rada i stanovanja, hitnosti ili drugog opravdanog razloga otežan ponovni dolazak u određeno vrijeme za prijem stranaka, primit će se van vremena određenog za prijem stranaka.

Radnici u pisarnici mogu zainteresiranim strankama davati obavještenja samo na osnovu podataka iz upisnika dok za druge obavjesti moraju stranke uputiti tužiocu ili zamjeniku tužioca koji taj predmet ima u radu.

Radnik tužilaštva nije ovlašten da prilikom davanja obavještenja strankama iznosi svoje lično mišljenje o pravilnosti odluka ili radnji drugih organa o kojima daje obavještenja, niti da daje izjave o vjerovatnosti ishoda postupka.

Član 7.

Spisi ili dijelovi spisa krivičnog i drugog postupka, koji se nalaze kod tužilaštva, mogu se, po ovlašćenju tužioca ili nosioca posla, dati na razmatranje, prepisivanje ili fotokopiranje licima koja imaju na zakonu opravdani interes.

Razmatranje, prepisivanje ili fotokopiranje spisa ili dijela spisa vrši se u prostorijama tužilaštva i u prisutnosti odgovornog radnika pisarnice.

2) Sastavljanje odluka i akata

Član 8.

Sve odluke i akti tužilaštva moraju biti pisani jasno, sažeto i čitljivo.

U odlukama i aktima obavezna je upotreba zakonske terminologije.

Skraćenice u tekstu mogu se upotrebljavati samo ako su opće usvojene i lahko razumljive.

Član 9.

Svaki događaj od interesa za postupanje tužilaštva o kome je ono obavješteno ili je za njega na bilo koji način saznalo kao i svaka druga radnja koju tužilaštvo poduzima u svom djelokrugu, mora se zabilježiti službenom zabilješkom ili zapisnikom.

Na način iz prethodnog stava moraju se zabilježiti i saopćenja primljena ili data usmeno ili putem telefona.

Sa službenom zabilješkom ili zapisnikom postupa se kao sa primljenim pismenom.

Član 10.

Službene zabilješke u toku rada na predmetu i druge bilješke pišu se u pravilu, na unutrašnjoj strani omota spisa.

Iz zabilješke na omotu spisa treba da se vidi čitav tok rada na predmetu.

Član 11.

Na odluke, akta i ostale dopise stavljaju se u lijevom gornjem uglu pisaćom mašinom službeni naziv tužilaštva i njegovo sjedište. Ispod toga se stavlja oznaka spisa sa brojem i podbrojem, a ispod ovoga mjesto sastavljanja dopisa i datum, s tim što se mjesec u datumu označava imenom.

Član 12.

Odluke, akti i ostali dopisi ispod naziva Tužilaštva, broja predmeta i datuma sastavljanja, sadrže inicijale imena i prezimena službenog lice koje je sastavljač akta i inicijale imena i prezimena lica koje je izvršilo prepis.

Član 13.

Na desnu stranu akta upisuje se adresa lica kojem se akt upućuje, sa punim nazivom i sjedištem, a ako nema poštu i mjesto zadnje pošte.

Ispod adrese, a sa lijeve strane kratko se naznačava sadržaj akta, a ispod toga se stavlja oznaka veze sa aktom primaoca, ako je veza poznata. Označavanje sadržaja akta nije obavezno ako je iz samog njegovog naziva jasno o kakvom se sadržaju radi (npr. optužnica, optužni prijedlog, zahtjev za sprovođenje istrage i sl.).

Član 14.

Na otpravke odluka, akata i drugih dopisa koji se dostavljaju sudu, strankama i drugima, stavlja se okrugli pečat tužilaštva većeg obima sa otiskom u crnoj ili tamnoplavoj boji.

Na akte manjeg formata i za novčano poslovanje koristi se pečat manjeg obima, s tim da za novčano poslovanje otisak može biti i u crvenoj boji.

Za pečaćenje pečatnim voskom koristit će se okrugli pečat izrađen od metala.

3) Postupak sa raspisima, strogo povjerljivim i povjerljivim spisima

Član 15.

Sa sadržajem raspisa, povjerljivih i strogo povjerljivih spisa, uputstava kantonalnih tužilaštva i sličnih akata drugih organa, upoznaju se samo lica koja naznači tužilac.

Na aktu strogo povjerljive prirode zabilježit će se imena radnika koji su upoznati sa njegovim sadržajem.

Akti povjerljive i strogo povjerljive prirode čuvaju se odvojeno od ostalih spisa.

Spisi i ostali akti koji se odnose na odbranu upisuju se, rješavaju i čuvaju po posebnim propisima.

Član 16.

Tužilac koji je izdao raspis ili uputstvo dužan je početkom svake kalendarske godine obavijestiti općinska tužilaštva o tome koji su raspisi i uputstva prestala važiti djelimično ili u cjelini.

Uputstva nadležnim općinskim tužilaštvima Kantonalni tužilac daje u skladu sa čl. 6. i 19. Zakona o tužilaštvu Kantona Sarajevo.

Promjene u pogledu važenja pojedinih raspisa i uputstava kao i izmjene i dopune nastale donošenjem novih raspisa i uputstava, evidentiraju se tako da se na prijašnjem raspisu, odnosno uputstvu i u popisu raspisa, odnosno uputstava zabilježi koji su raspisi ili dijelovi raspisa, odnosno uputstva i kojim aktom izmijenjeni ili stavljeni van snage.

Član 17.

Raspise, uputstva i strogo povjerljive i povjerljive akte potpisuje tužilac.

Akte u vezi sa poslovima uprave tužilaštva potpisuje tužilac ili lice koje on ovlasti.

Član 18.

O materijalima koji se smatraju službenom tajnom i o obezbjeđenju njihove tajnosti neposredno se stara tužilac, odnosno lice koje on ovlasti.

Član 19.

Stepen povjerljivosti materijala određuje se u momentu pristupanja izradi materijala, a određuje ga tužilac.

Član 20.

Materijal tužilaštvu koji je službena tajna obilježava se oznakom:

  • -
    "strogo povjerljivo - na ličnost",
  • -
    "strogo povjerljivo",
  • -
    "povjerljivo".

Član 21.

Materijali koji su označeni kao službena tajna ne mogu se izrađivati diktiranjem u daktilobirou, putem telefona ili u kancelarijama u kojima nije obezbjeđena puna tajnost rada.

Član 22.

Umnožavanje materijala povjerljive prirode vrši se isključivo u onolikom broju primjeraka koji je odredio tužilac, odnosno lice koje on ovlasti na osnovu posebnog naloga.

Na originalnom primjerku materijala mora se naznačiti u koliko je primjeraka materijal umnožen.

Član 23.

Povjerljivi materijal čuva se na taj način što se po prestanku njegovog korištenja zaključava u metalnu kasu ili metalni ormar odnosno drugi posebno obezbjeđeni prostor, a ključem rukuje tužilac ili lice koje on ovlasti.

Povjerljivi materijal koji se izrađuje na računaru-kompjuteru ili drugoj elektronskoj tehnici zaštićuje se šifrom na disku i disketi ili se po naredbi tužioca vrši njegovo brisanje, s tim da se čuvanje navedenog materijala bilo u toku rada ili po prestanku korištenja čuva u obezbjeđenom prostoru u metalnoj kasi.

Materijal iz st. 1. i 2. ne smije se iznositi iz službene pros- torije.

Ukoliko je neophodno da se povjerljivi materijal iznese van službenih prostorija odobrenje daje tužilac ili lice koje on ovlasti.

4) Postupanje sa vrijednostima ili drugim stvarima

Član 24.

Predmet, isprave i druge stvari koje se uz spise dostavljaju tužilaštvu, u pravilu će se držati u spisu ukoliko je to moguće i ako iz posebnih razloga ne treba s njima drugačije postupati.

Ukoliko se radi o većem iznosu novca ili drugih vrijednosti, a spis se ne može odmah riješiti, novac i druge vrijednosti pohranit će se na čuvanje organu koji se bavi novčanim prometom, ukoliko to nije suprotno sa interesima postupka.

Pod većim iznosom novca smatra se iznos veći do 5.000 KM, kao i svaki iznos u stranoj valuti.

Član 25.

Manji iznos novca i drugih vrijednosti kao privremeno čuvanje novca i vrijednosti u tužilaštvu vrši se na taj način da se odmah po primitku predaju radniku zaduženom za materijalno finansijsko poslovanje, koji će ispod bilješke o prijemu ovih vrijednosti naznačiti broj računovodstvene evidencije i staviti svoj potpis.

Član 26.

Predmeti koji se ne mogu držati i čuvati u tužilaštvu, kao eksploziv, oružje, municija, pokvarljiva roba i slično, predat će se na čuvanje organima unutrašnjim poslova, odnosno organu koji se bavi čuvanjem i prometom roba.

Član 27.

Radnik koji prima pismena i pošiljke dužan je provjeriti da ili se uz spis predaju i stvari označene u pismenima.

Donosiocu pismena i stvari potvrdit će se primitak a na spisu ispod otiska prijemnog štambilja naznačit će se količina i vrijednost primljenih stvari, a ako se radi o velikom broju stvari sačinit će se poseban popis i priložiti spisu. Prilaganje popisa stvari spisu označit će se ispod otiska prijemnog štambilja.

Član 28.

Stvari koje nesumljivo pripadaju oštećenom, a koje nije potrebno zadržati kao dokaz u postupku ili ih nije potrebno zadržati iz nekih drugih razloga, vratit će se oštećenom uz potvrdu o vraćanju.

Ostale stvari koje se nalaze u tužilaštvu dostavit će se sudu uz zahtjev za istragu ili uz optužnicu i to uz potvrdu o predaji stvari koja će se pohraniti u tužilački spis.

Ako se stvari ne nalaze u tužilaštvu prilikom predaje predmeta sudu, nosilac posla će označiti gdje se stvari nalaze.

Član 29.

U slučaju odbačaja krivične prijave nosilac posla koji odrađuje predmet odlučit će i o daljnjem postupanju sa stvarima.

U prijedlogu za obustavu postupka ujedno će se staviti prijedlog i o daljnjem postupanju sa vrijednostima i drugim stvarima.

5) Pečati i štambilji

Član 30.

O pečatima i štambiljima koje upotrebljava tužilaštvo, vodi se posebna evidencija.

Pečatima i štambiljima rukuje radnik koga za to ovlasti tužilac.

Član 31.

Pečati i štambilji moraju se držati zaključani.

Lica kojima se predaju na upotrebu i čuvanje pečati i štambilji potvrdit će njihov prijem svojim potpisom.

Član 32.

U tužilaštvima je umjesto kratkih zabilješki, obavezna upotreba slijedećih štambilja:

  • -
    "prijemni štambilji";
  • -
    "HITNO";
  • -
    "MALOLJETNIK";
  • -
    "PRITVOR";
  • -
    daktilografski štambilj;
  • -
    štambilj otpreme;
  • -
    "ROK ČUVANJA DO KRAJA _____GOD".

Član 33.

Prijemni štambilj je pravougaonog oblika, dimenzija 70x30 mm, a stavlja se na pismena kojima se osniva spis (predmet), kao i na sva druga pismena koja se odnose na već osnovani spis. Ovaj štambilj se upotrebljava i kad podnosilac pismena zahtijeva potvrdu o predaji pismena (podneska).

Štambilj iz prethodnog stava sadrži slijedeće rubrike:

  • -
    naziv i sjedište tužilaštva;
  • -
    datum prijema;
  • -
    oznaku upisnika u koji se pismeno evidentira;
  • -
    redni broj spisa;
  • -
    prilog i
  • -
    vrijednosti.

Član 34.

Štambilj "HITNO" je pravougaonog oblika dimenzija 35x10 mm, a stavlja se na pismena u kojima treba bez odlaganja postupiti.

Član 35.

Štambilj "MALOLJETNIK" je praougaonog oblika, dimenzija 35x8 mm, a stavlja se na pismena u krivičnom postupku prema maloljetnicima.

Član 36.

Štambilj "PRITVOR" stavlja se na pismena u krivičnom postupku u predmetu u kojem je određen pritvor.

Član 37.

Daktilografski štambilj je pravougaonog oblika dimenzija 55 x 20 mm, a stavlja se na slobodni prostor pismena koje treba prepisati iz rukopisa.

Štambilj iz prethodnog stava sadrži vodoravno poredane rubrike; primljeno, prepisano, sravnjeno i otpremljeno, sa odgovarajućim prostorom u svakoj rubrici za datum i potpis.

Član 38.

Štambilj otpreme je pravougaonog oblika, dimenzija 70x25 mm, a stavlja se na gornji lijevi ugao koverta (omota) u kojem se otpremaju službeni akti tužilaštva.

Štambilj otpreme sadrži zakonski naziv i sjedište tužilaštva, oznaku predmeta i datum.

Član 39.

Štambilj "ROK ČUVANJA DO KRAJA______GOD" je pravougaonog oblika dimenzija 80x10 mm, a stavlja se na omot predmeta koji se, u smislu čl. 84. i 90. ovog Pravilnika, odlaže u opću arhivu.

6) Stručna biblioteka

Član 40.

Tužilaštva se staraju o redovnoj nabavci izdanja zakona i drugih propisa, službenih glasila, zbirki i sudskih odluka, stručnih časopisa i drugih stručnih publikacija potrebnih za što uspješnije i stručnije vršenje poslova u tužilaštvu.

Član 41.

U tužilaštvima sa većim brojem stručnih knjiga i drugih publikacija organizuje se stručna biblioteka.

Član 42.

U biblioteci se vodi evidencija o svim knjigama sa kojima biblioteka raspolaže. Svaka knjiga se obilježava brojem pod kojim je evidentirana u inventuru biblioteke i ovjerava otiskom službenog pečata koji se stavlja na poleđinu prvog unutrašnjeg lista, kao i na više mjesta unutar knjige. Tekući broj inventara stavlja se ispod pečata na prvom unutrašnjem listu.

Po isteku kalendarske godine službena glasila se uvezuju zajedno sa registrom, a zatim evidentiraju u knjizi inventara.

Časopisi se zavode u inventarsku knjigu tako da se zavodi samo prvi broj, a ostali brojevi zavode se u posebnu evidenciju u koju se unose slijedeći podaci: naziv časopisa, broj inventara, broj pod kojim je zaveden prvi broj i vrijeme periodičnog izlaska časopisa.

Član 43.

U biblioteci se vodi evidencija o izdatim knjigama koja sadrži sljedeće podatke: redni broj, broj knjige inventara, naziv knjige odnosno izdanja, član izdavanja, potpis primaoca, dan vraćanja i potpis radnika koji rukovodi bibliotekom.

Član 44.

Novi brojevi službenih glasila i njihovih priloga dostavljaju se, po potrebi, odmah na uvid tužiocu i njihovim zamjenicima, kao i drugim radnicima tužilaštva, a zatim se predaju određenom radniku na rukovanje i čuvanje.

7) Rad pisarnice po predmetima

Član 45.

Primanje podnesaka, spisa, telegrama, paketa i drugih pismena u tužilaštvu vrši se u toku radnog vremena u pisarnici.

Primanje pismena koja se odnose na novčano poslovanje, kao i primanje novca vrši radnik zadužen za materijalno finansijsko poslovanje.

Hitne pošiljke i telegrame koji stignu u tužilaštvo izvan radnog vremena primaju i otvaraju tužilac, zamjenik tužioca ili drugi radnik koji obavlja dežurstvo, ukoliko je u tom vremenu dežurstvo u tužilaštvu utvrđeno.

Član 46.

Ako tužilaštvo nije nadležno za postupanje po određenom pismenu koje podnosilac hoće da preda, radnik koji zaprima pismena dužan je podnosiocu upozoriti i uputiti ga da pismeno preda nadležnom organu.

Ako i nakon toga podnosilac zahtijeva da se pismeno primi, ono će se primiti ali će se na njemu naznačiti zabilješkom da je podnosilac upozoren i da mu je data uputa.

Član 47.

Prilikom neposrednog prijema pismena, radnik na prijemu dužan je provjeriti urednost pošiljke i zatražiti da se nedostaci odmah otklone (nedovoljan broj priloga, nedostatak adrese, potpis pismena i sl.).

Ako podnosilac i nakon upozorenja ne otkloni nedostatak primit će se ovako neuredno ili nepotpuno pismeno, a na pismenu će se staviti zabilješka o upozorenju i o kakvom se nedostatku radi.

Član 48.

Primanje pismena upućenih preko pošte, kao i podizanje pismena iz poštanskog pretinca vrši radnik određen za dostavu i otpremu pošte.

Ako je koverat (omot) preporučene pošiljke ili pošiljke na kojoj je označena vrijednost oštećen, radnik na prijemu pošte ne smije pošiljku preuzeti bez komisijski utvrđenog sadržaja i stanja pošiljke i tek nakon toga će preuzeti pošiljku zajedno sa zapisnikom o komisijskom nalazu.

Član 49.

Primitak pismena od suda, drugih organa, preduzeća i drugih pravnih lica, potvrđuje se stavljanjem pečata, datuma prijema i potpisom na dostavnoj knjizi, dostavnici ili povratnici.

Na zahtjev podnosioca pismena izdat će se i posebna potvrda o prijemu stavljanjem otiska prijemnog štambilja, te unošenjem datuma i osnovnog broja iz upisnika.

Član 50.

Obične pošiljke primljene u zatvorenim omotima otvara radnik pisarnice zadužen za prijem pošte.

Strogo povjerljive i povjerljive pošiljke otvara tužilac ili lice koje on za to ovlasti.

Pošiljke upućene na ruke tužioca ili zamjenika tužioca predaju se neotvorene licu kojem su upućene.

Član 51.

Prilikom otvaranja koverte (omota) ne smije se oštetiti poštanski pečat, pismeno i prilozi u kovertu (omotu).

Dužnost je lica koje otvara pošiljku da provjeri da li brojevi spisa navedenih na kovertu (omotu) odgovaraju brojevima pismena u kovertu (omotu).

O svim nedostacima sačinit će se bilješka i ako je to moguće odmah će se obavijestiti pošiljalac.

Uz primljeno pismeno uvijek će se priložiti koverat (omot) kada je datum predaje poštanskoj službi od važnosti ili kada se iz samog pismena ne može utvrditi pošiljalac ili iz nekih drugih razloga koji su bitni za utvrđenje pravovremenosti ili sadržaja primljene pošiljke.

Ako je u jednom kovertu (omotu) bilo više pismena kojim bi trebalo priložiti koverata (omot), oni će se priložiti jednom pismenu, a na ostalim će se naznačiti osnovni broj upisnika pod kojim je upisano pismeno uz koje je priložen koverat (omot).

Član 52.

Kada je uz pismeno dostavljena isprava, stvari i papir od vrijednosti, novac i sl. to se mora prilikom primitka zabilježiti na pismenu i u knjizi privremeno oduzetih predmeta.

Ako je priložen gotov novac za taksu ili taksene marke, a pismeno ne podliježe taksiranju, novac i taksene marke ako nisu nalijepljene vratit će se pošiljaocu. Nalijepljene taksene marke poništit će se.

Član 53.

Na sva primljena pismena stavlja se prijemni štambilj i upisuje datum prijema. Ako je pismeno u zatvorenom kovertu (omotu), a prijemna služba nije ovlaštena da ga otvori, prijemni štambilj sa datumom dospjeća stavit će na koverat (omot).

Ako je pismeno upućeno nekom drugom stavit će se na njemu zabilješka da je pogrešno dostavljeno i pismeno će se poslati onom na koga je adresirano.

Ovako pismeno ne upisuje se u upisnik.

Član 54.

Otisak prijemnog štambilja stavlja se u gornji desni ugao prve strane pismena. ako to nije moguće onda se stavlja na pogodno mjesto na prvoj strani pismena vodeći računa da tekst ostane čitljiv i razumljiv. Ako ni tu nije moguće, onda se otisak stavlja na poleđini prve strane pismena ili u aneksu.

Član 55.

Radnik koji prima pismena popunjava rubrike otiska prijemnog štambilja: "primljeno", "prilog" i "vrijednosti", a ako se radi o spisu hitne naravi na pismeno se stavlja i otisak "HITNO" odnosno "MALOLJETNIK".

Član 56.

Nakon pregleda i zaprimanja spisa treba razdvojiti spise ili podneske hitne naravi i sve ih predati voditelju upisnika.

Voditelj upisnika dužan je sve primljene spise uvesti u odgovarajući upisnik i imenik istog dana kada su spisi zaprimljeni u tužilaštvo, dostaviti ih tužiocu ili zamjeniku koga on rasporedom poslova za to odredi radi dodjele spisa nosiocima u rad, ukoliko raspodjela predmeta nosioca posla nije drugačije određena.

Pismeno kojim se osniva novi predmet ulaže se u poseban omot spisa.

Na omotu se označava predmet upisivanjem naziva upisnika karticom, redni broj upisa i posljednja dva broja godine u kojoj je predmet unesen u upisnik (npr. KT 333/97), kao i kratak sadržaj prvog pismena.

Ako se radi o spisu hitne naravi na omot spisa se stavlja i otisak štambilja "HITNO".

Prvo pismeno, kao i svako naredno, upisuje se na unutrašnjoj strani omota po redu prispjeća (popis spisa).

Ukoliko se prema stanju upisnika i imenika utvrdi da nanovo primljeni spis ili podnesak ima vezu a ranije primljenim spisom ili podneskom, uzajamna veza označit će se crvenom olovkom na oba omota.

Član 57.

Ako se rad na predmetu nastavi pod oznakom drugog upisnika, ili pod drugim brojem istog upisnika, precrtava se na omotu spisa prijašnja oznaka, a ispod nje se stavlja nova.

Precrtavanje prijašnje oznake na omotu spisa vrši se olovkom u boji povlačenjem vodoravne crte preko prijašnje oznake, tako da prijašnja oznaka ostane i dalje čitljiva.

U popisu spisa, ispod posljednjeg upisa pod prijašnjom oznakom, naznačava se nova oznaka predmeta pod kojim će se ovaj voditi (npr. "nastavljeno pod KT 167/97").

U tom slučaju redni brojevi upisa pojedinih pismena na omotu spisa ne počinju iznova nego se dalje nastavljaju.

Član 58.

Na način predviđen u prethodnom članu ovih pravila postupa se i u slučaju spajanja više predmeta.

Spajanje predmeta vrši se na prije uvedeni predmet, ako je rad po ovom još u toku.

Ako je rad na prije uvedenom predmetu dovršen, spajanje se vrši sa kasnije uvedenim predmetom.

Član 59.

Ako se predmeti privremeno spajaju ili razdvajaju svaki predmet zadržava svoju oznaku, a spajanje, odnosno razdvajanje će se grafitnom olovkom označiti na omotima predmeta koji se privremeno spajaju, odnosno razdvajaju (npr. PRIVREMENO SPOJEN SA KT 55/97 DANA 15. 4. 1997. GODINE), kao i u upisniku u rubrici "Napomene".

Ako se predmeti konačno spajaju ili razdvajaju oznake iz prethodnog stava unose se tintom ili hemijskom olovkom.

Član 60.

Ukoliko su neki prilozi iz određenog predmeta potrebni i za rješavanje u drugom predmetu prepisat će se ili fotokopirati i takvi uložiti u odnosni drugi predmet.

Član 61.

Pri razdvajanju predmeta u odvojeni predmet ulažu se oni dijelovi spisa koji su tamo potrebni, a ostali dijelovi će se prema potrebi fotokopirati ili prepisati.

Razdvojeni predmeti, ukoliko se ne ustupaju drugom tužilaštvu ili drugom organu, upisat će se pod novim brojem odgovarajućih upisnika, ako već identičan predmet nije bio upisan.

Ovo će se zabilježiti na omotu predmeta, kao i u popisu na predmetnom spisu.

Član 62.

Nakon osnivanja i sređivanja predmeta voditelj upisnika predaje bez odlaganja predmete u rad shodno odredbama člana 56. ovog pravilnika.

Prije dostavljanja predmeta u rad nosiocu posla u upisnicima će se u rubrici "Napomene", grafitnom olovkom označiti nosilac posla kome se predmet dostavlja na rad i datum dostavljanja.

Član 63.

Dostavljanje predmeta nosiocima posla vrši se putem interne dostavne knjige u kojoj nosilac posla potpisuje prijem predmeta.

Na isti način se nosilac posla razdužuje se predmetima s tim da mu služba prepisa ili pisarnice potvrđuje prijem predmeta.

Član 64.

Kada pisarnica, odnosno služba prepisa, poslije donijete odluke primi predmet podnosioca posla, stavlja na izvorniku odluke daktilografski štambilj, a zatim vrše dalje radnje koje je u pisarnici, odnosno službi prepisa potrebno izvršiti u vezi sa donesenom odlukom.

Ako je pisanje vršeno po diktatu, daktilografski štambilj stavlja se na jedan primjerak prepisanog akta koji ostaje za arhivu.

Otpravci akata moraju biti pisani pisaćom mašinom i svi primjerci prepisa moraju biti čitljivi.

Pisanje na mašini vrši se, po pravilu, na papiru jedinstvenog (standardnog) formata.

Za akte trajnije vrijednosti treba upotrebljavati papir boljeg kvaliteta.

Sravnjavanje teksta vrši lice koje je izvršilo prepis akta, a sravnjavanje teksta važnijih akata i drugih materijala sa njihovim prepisima vrše, po pravilu, dva radnika. Poslije izvršenog sravnjavanja ti radnici stavljaju u odgovarajuću rubriku daktilografskog štambilja datum sravnjenja i svoje potpise, a ako je pisanje vršeno po diktatu tačnost teksta ovjerava lice koje je tekst diktiralo.

Ispravke na prepisanom aktu mogu se vršiti samo ako se time znatnije ne umanjuje urednost i čitkost akta.

Član 65.

Sudu i drugim adresatima uvijek se dostavlja prvi primjerak otpravka akta, a ako ima više adresata onda se, pored prvog primjerka, mogu dostaviti i čitljive kopije.

Član 66.

Nakon otpremanja akta, odnosno odmah po primitku predmeta podnosioca posla ako nije potrebna razrada predmeta, voditelj upisnika upisuje odgovarajuće podatke u upisnik, a zatim dalje postupa prema naredbi nosioca posla.

Član 67.

Nosilac posla dužan je dati pisarnici naredbe za rukovanje sa spisom (prepisivanje, otpremanje, čuvanje do određenog roka, stavljanje u arhivu i sl.).

Član 68.

Dužnost je nosioca posla da prije predaje spisa, izdvoji dijelove spisa koji ostaju u tužilaštvu od dijela spisa koji se dostavljaju uz odluku, te da složi dijelove spisa hronološkim redom.

Član 69.

Nakon što su spisi spremni za otpremu voditelj prepisa ili pisarnice predaje spise na otpremu radniku određenom za otpremu pošte. Spisi za otpremu se predaju bez koverata (omota) izuzev spisa strogo povjerljive prirode.

Član 70.

Otprema pošte vrši se bez odlaganja.

Radnik zadužen za otpremu pošte dužan je prije otpreme provjeriti da li su pošiljke pravilno adresirane, da li ima potreban broj primjeraka, da li postoji dostavnica i sl.

Nakon izvršene otpreme radnik zadužen za otpremu pošte potvrđuje tu radnju unošenjem datuma i svog potpisa u otisak daktilografskog štambilja.

Član 71.

Koverat (omot) u kome se otpremaju službeni akti treba da sadrži u gornjem lijevom uglu prve strane otisak štambilja otpreme u koji se unosi datum otpremanja kao i oznaka svih akata koji se nalaze u kovertu (omotu). Naziv primaoca pošiljke ispisuje se krupnijim i čitkim rukopisom, odnosno pisaćom mašinom.

Mjesto (sjedište) primaoca pošiljke ispisuje se velikim štampanim slovima, a ispod toga stavlja se njegova bliža adresa. Ispred mjesta (sjedišta) primaoca pošiljke stavlja se poštanski broj.

Član 72.

Povjerljiva i strogo povjerljiva pošta otprema se uvijek preporučeno, odnosno u zatvorenim kovertama (omotima), ako se dostava vrši putem kurira.

Koverti (omoti) sa povjerljivim, odnosno strogo povjerljivim aktima moraju biti na pogodan način obezbjeđeni. Prilikom pečaćenja koverata (omota) sa strogo povjerljivom poštom stavlja se otisak pečata na sastavke i svaki ugao poleđine koverta (omota).

Član 73.

Radnik određen za otpremanje pošte vodi otpremnu knjigu u koju se upisuju pošiljke koje se prethodno razvrstavaju na obične i preporučene.

Na osnovu dostavne knjige, radnik određen za otpremu pošte jednom mjesečno pravda utrošak poštarine koji se upisuje u kontrolnik poštarine.

Član 74.

Ukoliko spise treba držati u evidenciji do određenog roka stavljaju se spisi u rokovnik, odnosno u grupu fascikla za čuvanje.

Voditelj upisnika dužan je dan prije isteka roka predati predmete u rad nosiocu posla.

Ako je u određenom predmetu stiglo kakvo pismeno prije isteka roka predmet će se odmah predati u rad nosiocu posla, ne čekajući istek roka.

Član 75.

Spisi u predmetima u kojima je zakazan glavni pretres ili sjednica pred Kantonalnim sudom od onih koji se drže u rokovima i to posebnim fasciklima ili ormaru sa pregradama koji su označeni prema broju dana u mjesecu,a može se voditi i posebna evidencija putem knjige ročišta.

Član 76.

Ako se pojedini spisi ili dijelovi spisa izgube, oštete ili unište, obnovit će se ako za tim postoji potreba.

Prilikom obnavljanja spisa obnovit će se samo oni dijelovi spisa ili pojedina pismena koji su važni. Obnavljanje spisa vrši se na temelju podataka iz upisnika i pomoćnih knjiga, prepisom nestalih ili oštećenih pismena, a koji se nalaze kod suda, organa unutrašnjih poslova i dr.

O obnavljanju spisa odlučuje tužilac.

8) Privremeno čuvanje spisa i stavljanje u arhivu

Član 77.

U toku radnog vremena spisi ne smiju ostati bez nadzora.

Pečati i štambilji moraju se držati tako da budu pristupačni samo radnicima koji sa njima rukuju.

Poslije radnog vremena spisi i drugi materijali, naročiti pečati i štambilji drže se u zaključanim ormarima, stolovima i kasama.

Član 78.

Spisi u kojima je potupak u toku čuvaju se u pisarnici u složenim fasciklima rezervisanim po vrstama odluka i pod rednim brojevima upisa.

Član 79.

Raspisi i uputstva zavedeni u odgovarajuće upisnike, osim onih zavedenih u "strogo pov." odlažu se u odgovarajuće fascikle "zbirke raspisa i uputstava" složeni hronološkim redom po vrstama materije na koju se odnose, a odlaganje će se evidentirati u odgovarajućem upisniku u rubrici "Napomene".

Član 80.

Nakon dovršenja rada po pojedinim predmetima pregledat će se i srediti spisi i odrediti stavljanje u arhivu, a ujedno će se na omotu spisa označiti rok čuvanja (npr. "čuvati do kraja 2001" god.).

Pismenu naredbu za stavljanje spisa u arhivu sačinjava nosilac posla.

Član 81.

U priručnoj arhivi koja se nalazi u pisarnici čuvaju se spisi dovršeni u tekućoj i prethodnoj godini složeni u fascikle u zasebnom ormaru.

Koncem godine prenose se u opću arhivu svi spisi kojima je od njihovog dovršenja prošlo više od jedne kalendarske godine.

Član 82.

Opća arhiva je zajednička za sve vrste predmeta i knjiga, a smještena je je u posebnoj prostoriji zaštićenoj od vlage, požara, prašine, oštećenja i sl.

Član 83.

Strogo povjerljivi i povjerljivi spisi, te pojedini spisi historijskog ili drugog značaja za koje tužilac odredi da se posebno čuvaju čuvat će se odvojeno od ostalih spisa u kasi ili trezoru složeni hronološkim redom.

Član 84.

U općoj arhivi na mjesto izdvojenih spisa ulažu se bilješke o tome gdje se spis nalazi ili se ulaže potpisani revers radnika kome je spis iz arhive izručen.

Nakon vraćanja spisa u arhivu revers će se poništiti.

Član 85.

Arhivom rukovodi radnik određen rasporedom poslova i on izdaje ili ulaže spise u arhivu i vodi evidenciju izdatih spisa.

Član 86.

Rokovi čuvanja pojedinih spisa uloženih u opću arhivu su slijedeći:

  • 1.
    krivični predmeti u kojima je zapriječena kazna zatvora preko 5 godina čuvaju se 10 godina,
  • 2.
    krivični predmeti u kojima je zapriječena kazna do 5 godina zatvora čuvaju se 5 godina,
  • 3.
    svi ostali spisi i predmeti ako za pojedine nije posebnim propisima što drugo određeno čuvaju se 3 godine,
  • 4.
    krivični predmeti u kojima je postupak prekinut čuvaju se do nastupanja apsolutne zastare.

Član 87.

Trajno se čuvaju, odnosno do predaje nadležnom arhivu:

  • 1.
    upisnici, imenici i personalni dosijei radnika, zaposlenih u tužilaštvu;
  • 2.
    spisi iz posebne arhive tužioca određeni članom 83. ovog Pravilnika;
  • 3.
    spisi iz "zbirke raspisa i uputstava".

Član 88.

Nakon isteka rokova čuvanja spisi se izdvajaju iz arhive tužilaštva i s njima se postupa prema propisima o postupku odabiranja arhivske građe iz registarskog materijala. U odgovarajućim upisnicima će se evidentirati izdvajanje spisa iz arhiva upisivanjem datuma izdvajanja u rubriku "Napomene".

III - UPISNICI, POMOĆNE KNJIGE I DRUGE EVIDENCIJE

Član 89.

Upisnici služe za upisivanje spisa kojima se u tužilaštvima osniva određeni predmet, evidentira tok postupka i pojedine radnje obavljene u određenom predmetu.

Pomoćne knjige služe za evidentiranje podataka na osnovu kojih se mogu brže i lakše pronaći pojedini spisi, kao i za upisivanje dopunskih i drugih podataka koji se ne evidentiraju u upisnicima.

Član 90.

Upisnike i pomoćne knjige vode radnici u pisarnici određeni za to rasporedom poslova.

Upisnici i pomoćne knjige vode se, u pravilu, zasebno za svaku vrstu predmeta i za svaku kalendarsku godinu.

Tužilaštvo, ukoliko je manji opseg poslova, može koristiti jednu knjigu upisnika ili pomoćnih knjiga za više godina. Tada se na sredini prve stranice lista iza kojeg počinju upisu u narednoj godini crvenom olovkom označava godina.

Član 91.

Upisnici i pomoćne knjige sastoje se od potrebnog broja araka propisanih tiskanica koji su uvezani u knjige sa tvrdim koricama.

Na korice se stavlja oznaka upisnika ili pomoćne knjige i godina na koju se upisi odnose (npr. upisnik KT 1997).

Član 92.

Za svaki upisnik za koji se predviđa da će broj predmeta godišnje biti veći do 200 obavezno se vodi imenik.

U tužilaštvu kada je manji obim poslova može se za više upisnika voditi jedan zajednički imenik.

Podaci u imeniku unose se istovremeno za upisom predmeta u upisnik.

Član 93.

Imenici se vode u povezanim knjigama sa posebnim listovima za svako slovo abecede.

U jednoj knjizi imenika može se upisivati više godina. U tom slučaju na početku svake godine kod pojedinog slova stavlja se crvenom olovkom oznaka novog godišta.

Ako se u jednom predmetu postupak odnosi na više lica svako lice upisat će se posebno u odgovarajući imenik.

U imenik se upisuje naziv organa ili pravnog lica,odnosno prezime i ime lica na koje se postupak odnosi ili u čijem se interesu vodi, kao i njegovo sjedište odnosno prebivalište, te broj spisa u upisniku.

Da su podaci iz prethodnog stava upisani u imenik označit će voditelj upisnika stavljanjem iznad rednog broja predmeta u upisniku znak �/�.

Član 94.

Prije upisa predmeta u upisnik ili pomoćnu knjigu voditelj upisnika je dužan provjeriti da li već ranije predmet nije upisan.

U upisnik se upisuje prvi spis kojim se osniva predmet u tužilaštvu, a kasniji podaci se unose samo na popis spisa.

Upisivanje u upisnike i pomoćne knjige vrši se hronološkim redom tintom ili hemijskom olovkom i čitljivo.

Bilješke o kretanju spisa i slično upisuje se olovkom, a kasnije se brišu ili pecrtavaju.

Član 95.

Pogrešni upisi ne smiju se brisati ili slično, već će se cijeli upis precrtati kosom crtnom crvenom olovkom i u rubrici za "Napomene" ubilježit će se "pogrešan spis".

Pogrešni upis u pojedinim rubrikama upisnika i u pomoćnim knjigama precrtat će se vodoravnom linijom i unijet će se tačan upis.

Predmeti upisani iz pogrešnog upisa u upisniku dobivaju slijedeći redni broj, a na kraju godine se od konačnog broja ovi pogrešni upisi odbijaju.

Član 96.

Kada se smatra da je postupak u predmetu dovršen, redni broj tog predmeta u upisniku će se obilježiti crvenom olovkom znakom konačnog rješenja "L", a ispred rednog broja predmeta označit će se rimskim brojem mjesec u kojem je predmet završen.

Ako je rad na predmetu dovršen po isteku kalendardske godine u kojoj je upis izvršen, iza oznake mjeseca stavit će se kosa crta i posljednja dva broja godine u kojoj je predmet završen.

Oznaka iz prethodnog stava, stavit će se i ispred oznake spisa na omotu.

Predmet koji se odnosi na više lica označit će se kao konačno riješen tek kada je postupak okončan u pogledu svih lica.

Kada su svi predmeti upisani na jednom listu upisnika konačno riješeni, u donjem lijevom uglu lista stavlja se crvenom olovkom znak kvadrata."___"

Član 97.

Da bi se obezbjedilo pravilno i uredno vođenje upisnika i pomoćnih knjiga, tužilac ili lice koje on odredi dužno je najmanje dva puta godišnje pregledati sve upisnike i pomoćne knjige.

Svaki pregled zabilježit će se u rubrici "Napomene" kod posljednjeg upisanog predmeta.

Prilikom pregleda naredit će se ispravljanje zapaženih nedostataka i dat će se potrebna uputstva za rad.

Član 98.

Upisnici se zaključuju koncem svake godine.

Zaključivanje se vrši tako da voditelj upisnika iza posljednjeg upisanog broja stavlja zabilješku koja sadrži dan, mjesec i godinu zaključivanja, redni broj posljednjeg upisa u upisniku, broj i oznaku poništenih upisa, broj riješenih predmeta, te broj i tačan popis predmeta koji su na kraju godine ostali nerješeni.

Ovu zabilješku potpisuju voditelj upisnika i tužilac, odnosno lice koje on odredi.

Član 99.

Predmeti koji ne budu dovršeni do isteka druge kalendarske godine, računajući od dana upisa, prenijet će se na početku treće kalendarske godine zajedno sa svim upisima i prijašnjim oznakama u upisnik za tekuću godinu i upisat će se hronološkim redom prije svih predmeta iste godine.

Nakon upisa posljednjeg prenesenog predmeta u novi upisnik, upisuju se predmeti tekuće godine.

Prenos predmeta zabilježit će se u starom upisniku u rubrici "Napomene", a redni broj u starom upisniku će se zaokružiti crvenom olovkom.

Član 100.

U tužilaštvu vode se slijedeći upisnici:

Član 101.

Tužilaštva, zavisno od svoje nadležnosti, o svom radu na krivičnim, privredno-kaznenim, građanskim i upravnim stvarima, sastavljaju statističke preglede, i to:

  • 1.
    Krivični sektor:
    • a)
      za krivična djela "Kst-1", "Kst-2", "Kst-3", "Kst-4", "T-1", "T-2" i "T-2a";
    • b)
      za upravni sektor "U";
    • c)
      za građanski sektor "G".

Član 102.

Upisnici i statički pregledi iz čl. 100. i 101. ovog pravilnika vode se i popunjavaju na način i na obrascima propisanim uputstvima za vođenje upisnika i popunjavanje statističkih pregleda u tužilaštvima, važećeg uputstva od 15. aprila 1977. godine do donošenja Uputstva Federalnog tužioca.

Član 103.

Statistički pregledi moraju u potpunosti da odgovaraju podacima iz upisnika i da se uredno sastavljaju.

O tačnosti i urednosti statističkih pregleda stara se tužilac ili lice koje on odredi.

Član 104.

Tužilaštva vode pomoćne knjige i to:

Imenike, knjige pritvora, knjige ročišta, knjige privremeno oduzetih predmeta, primopredajne knjige za internu dostavu, dostavne poštanske knjige, kontrolnike poštarine, bilježnice izdatih knjiga iz arhive, bilježnice o izdavanju i vraćanju knjiga iz biblioteke, dnevnike službenih putovanja i druge evidencije u skladu sa općim propisima.

Tužilac može odrediti vođenje i drugih pomoćnih ili priručnih evidencija i statističkih pregleda, kojima se olakšava poslovanje u tužilaštvu ili ostvaruje bolji nadzor nad obavljanjem određenih poslova.

Član 105.

Tužilac, njegovi zamjenici i ostali radnici u tužilaštvu dužni su da, prilikom zasnivanja, odnosno prestanka radnog odnosa ili rasporeda na druge poslove i zadatke zapisničke prime, odnosno predaju dužnost.

Način primopredaje i sadržaj zapisnika određuju se zavisno od prirode poslova i zadataka koji se primaju, odnosno predaju.

O ispravnosti primopredaje stara se tužilac ili lice koje on odredi.

O primopredaji dužosti tužioca stara se neposredni viši tužilac.

IV - ORGANIZOVANJE ZAJEDNIČKIH SLUŽBI

Član 106.

Tužilaštvo može organizovati zajedničke službe administracije, tehničke i pomoćne poslove sa drugim tužilaštvima, drugim pravosudnim organima ili organima uprave, a mogu zajednički organizovati i obavljanje samo pojedinih poslova.

Član 107.

Zajedničke službe su dužne poslove za tužilaštvo obavljati u skladu sa Kantonalnim Zakonom o tužilaštvu, ovim pravilnikom i drugim propisima koji se odnose na rad i poslovanje tužilaštva.

Član 108.

Međusobna prava, obaveze i odgovornost radnika u zajedničkom obavljanju poslova tužilaštvo utvrđuje sporazumom ili ugovorom koje zaključuju s organima s kojima organizuje zajedničko obavljanje poslova.

V - ZAVRŠNA ODREDBA

Član 109.

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u"Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj,A-167/99
24. marta 1999. godine
Sarajevo

Kantonalni tužilac
Mustafa Bisić, s. r.