Aktio

USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE

MIŠLJENJE

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o zahtjevu zamjenika Premijera Federacije Bosne i Hercegovine Vojina Mijatovića, za davanje mišljenja o pitanjima u vezi sa pravnim statusom i obavezom osnivanja mjesnih zajednica u okviru lokalnih samouprava u Federaciji Bosne i Hercegovine, u smislu člana IV.B.3.7.d. (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Suda bez javne rasprave održanoj dana 9.6.2026. godine, utvrdio je sljedeće

MIŠLJENJE

Jedinice lokalne samouprave su u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o principima lokalne samouprave obavezne formirati mjesne zajednice kao oblik mjesne samouprave.

Mišljenje objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".

Obrazloženje 1. Podnosilac zahtjeva i predmet zahtjeva

Zamjenik Premijera Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), podneskom od 29.12.2025. godine, zatražio je od Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) mišljenje o pitanjima koja se odnose na pravni status i obavezu osnivanja mjesnih zajednica kao obaveznih oblika mjesne samouprave, kao i o uticaju različitog postupanja jedinica lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine na ustavni princip jednakosti građana pred zakonom i zabranu diskriminacije.

2. Bitni navodi zahtjeva

Podnosilac zahtjeva navodi da se predmetni zahtjev odnosi na sljedeća ustavna pitanja: 1. Da li jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine imaju obavezu formirati mjesne zajednice kao oblik mjesne samouprave, kroz koje građani ostvaruju svoja prava vezana za život i rad na tom području? 2. Da li odstupanje jedinica lokalne samouprave od te obaveze predstavlja kršenje odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i važećih zakona? U nastavku zahtjeva, kao pravni okvir, citira odredbe čl. II.A.1., II.A.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, člana 1. Protokola broj 12 uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i člana 24. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09, u daljem tekstu: Zakon o principima lokalne samouprave). Obrazlažući razloge za traženje mišljenja o gore navedenim pitanjima, ističe da su ona od općeg ustavnopravnog značaja, jer neujednačena praksa u formiranju mjesnih zajednica, kao obaveznog oblika mjesne samouprave, može dovesti do nejednakog ostvarivanja prava građana na lokalnu samoupravu i participaciju u donošenju odluka o lokalnim pitanjima. Dalje navodi da je u praksi općepoznato kako pojedine općine i gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine, primjera radi Grad Stolac, nemaju formirane mjesne zajednice, što prema mišljenju podnosioca zahtjeva predstavlja praksu suprotnu važećim ustavnim i zakonskim normama. Ističe da odredba člana 24. Zakona o principima lokalne samouprave izričito utvrđuje mjesnu zajednicu kao obavezan oblik mjesne samouprave. Prema navodima iz zahtjeva, postupanje jedinica lokalne samouprave koje nisu formirale mjesne zajednice proizvodi pravne i faktičke posljedice, koje se ogledaju u uskraćivanju prava građanima na neposredno učešće u obavljanju lokalnih poslova, dok građani drugih općina i gradova u Federaciji Bosne i Hercegovine uživaju to pravo putem instituta mjesnih zajednica kao obaveznog oblika mjesne samouprave. Takva razlika u pravnom položaju građana na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine ne proizilazi iz objektivnih razloga, već isključivo iz postupanja ili nepostupanja lokalnih vlasti općina/gradova koje nisu formirale mjesne zajednice, što je, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, suprotno odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Zakona o principima lokalne samouprave.

Shodno navedenom, traži mišljenje u pogledu naprijed iznesenog, odnosno da se utvrdi da li, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o principima lokalne samouprave, jedinice lokalne samouprave imaju obavezu formirati mjesne zajednice kao oblik mjesne samouprave putem kojih građani ostvaruju svoja prava vezana za život i rad na tom području. Također, traži zauzimanje stava o tome da li različito postupanje jedinica lokalne samouprave - pri čemu neke općine formiraju mjesne zajednice, a druge to ne čine, predstavlja kršenje odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i važećih zakona.

3. Prethodni postupak

Radi razjašnjenja stanja stvari u ovom ustavnosudskom predmetu, aktom Ustavnog suda Federacije broj U-36/25 od 14.1.2026. godine, zatraženo je od Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da, u roku od 15 dana od dana prijema akta, dostave izjašnjenje, odnosno stav povodom postavljenih pitanja iz zahtjeva.

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je dana 30.1.2026. godine, dostavio Zaključak Komisije za lokalnu samoupravu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, broj 01/2-02-145/26 od 26.1.2026. godine, u kojem se konstatuje da je, u skladu sa članovima 24. i 56. Zakona o principima lokalne samouprave, obavezno osnivanje mjesnih zajednica na području svake jedinice lokalne samouprave, te da su federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne, u najvećoj mogućoj mjeri, konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču, putem Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine.

Nadalje, aktom Ustavnog suda Federacije broj U-36/25 od 23.1.2026. godine, traženi su podaci od Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine o jedinicama lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine koje nisu formirale mjesne zajednice.

Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine je dana 30.1.2026. godine dostavio odgovor u kome je naveo da ne raspolaže navedenim podacima.

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije dostavio traženo izjašnjenje.

4. Relevantno pravo A. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Član IV.B.3.7.d) (III)

Osim ako ovim ustavom nije drugačije utvrđeno:

  • d)
    Zamjenici Premijera su nadležni za:

(III) odlučivanje da li će se zatražiti mišljenje Ustavnog suda;

Član VI.2.

(1) U općini se ostvaruje lokalna samouprava.

(2) Općina ima statut koji mora biti u skladu sa ovim ustavom, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom.

B. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 49/06 i 51/09)

Član 24.

Mjesna samouprava u jedinici lokalne samouprave ostvaruje se u mjesnoj zajednici kao obaveznom obliku mjesne samouprave koju osniva vijeće, te u gradskim četvrtima i drugim oblicima mjesne samouprave u skladu sa statutom jedinice lokalne samouprave.

Odlukom o osnivanju mjesne zajednice utvrđuju se: naziv, sjedište, područje mjesne zajednice, mjesna područja, odnosno drugi dijelovi mjesne zajednice, kao i druga pitanja u vezi sa ostvarivanjem mjesne samouprave.

Član 25.

Građani u mjesnoj zajednici putem organa mjesne zajednice odlučuju o poslovima značajnim za život i rad na području mjesne zajednice, a naročito:

  • -
    Pokreću i učestvuju u javnoj raspravi kod pripreme i donošenja urbanističkih planova na području mjesne zajednice, pokreću inicijative, daju mišljenja i učestvuju u izgradnji komunalnih objekata i objekata u općoj upotrebi;
  • -
    Pokreću i učestvuju u raspravama o inicijativama i aktivnostima za razvoj privrede i društvenih djelatnosti;
  • -
    Brinu o zaštiti lica kojima je potrebna pomoć i u tu svrhu pokreću saradnju sa stručnim organima u oblasti socijalne zaštite;
  • -
    Staraju se o razvoju kulture i sporta i stvaraju uslove za dostupnost ustanova i objekata kulture i sporta svim građanima, a pogotovo mladim;
  • -
    Stvaraju uslove i preduzimaju mjere za očuvanje i zaštitu prirodnih i radom ostvarenih vrijednosti čovjekove sredine;
  • -
    Drugim poslovima utvrđenim statutom i pravilima mjesnih zajednica vodeći računa o vrsti i obimu potreba, raspoloživim sredstvima, kao i interesima građana u cjelini.

Član 27.

Mjesna zajednica ima svojstvo pravnog lica u okviru prava i dužnosti utvrđenih statutom i odlukom o osnivanju.

Član 28.

Statutom mjesne zajednice, u skladu sa statutom jedinice lokalne samouprave i aktom o osnivanju, utvrđuju se poslovi koje obavlja mjesna zajednica, organi, kao i postupak izbora, organizacija i rad organa, način odlučivanja i druga pitanja od značaja za rad mjesne zajednice.

Član 29.

Organi mjesnih zajednica bit će obavezno konsultovani o pitanjima o kojima vijeće jedinice lokalne samouprave odlučuje dvotrećinskom većinom i u postupku donošenja planova jedinice lokalne samouprave kao i o drugim pitanjima o kojima je zatražena konsultacija od vijeća ili načelnika/ce jedinice lokalne samouprave.

Organi mjesnih zajednica mogu davati inicijative o pitanjima iz nadležnosti mjesne zajednice, jedinice lokalne samouprave i institucija koje vrše javne ovlasti.

Član 30.

Odlukom vijeća jedinice lokalne samouprave može se svim ili pojedinim mjesnim zajednicama povjeriti obavljanje određenih poslova iz izvornog djelokruga lokalne samouprave, uz osiguranje za to potrebnih sredstava.

5. Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

Nakon analize zahtjeva i priložene dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta, a na osnovu relevantnog prava, utvrđeno je kako slijedi.

Zahtjev za davanje mišljenja podnio je zamjenik Premijera Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa članom IV.B.3.7.d) (III) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prema kojim odredbama je ovlašten za podnošenje zahtjeva za traženje mišljenja Ustavnog suda Federacije. Analizirajući zahtjev za davanje mišljenja, može se zaključiti da se on suštinski odnosi na pitanje obaveze formiranja mjesnih zajednica od strane jedinica lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, te na pitanje da li odstupanje od te obaveze od strane jedinica lokalne samouprave, predstavlja kršenje odredaba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i važećih zakona.

Član 24. stav 1. Zakona o principima lokalne samouprave izričito propisuje "Mjesna samouprava u jedinici lokalne samouprave ostvaruje se u mjesnoj zajednici kao obaveznom obliku mjesne samouprave, koju osniva vijeće, te u gradskim četvrtima i drugim oblicima mjesne samouprave, u skladu sa statutom jedinice lokalne samouprave". Prema izričitoj odredbi Zakona o principima lokalne samouprave, zaključuje se da formulacija "obaveznom obliku" ima imperativni karakter i ne ostavlja diskreciono pravo jedinicama lokalne samouprave da odlučuju hoće li ili neće osnovati mjesne zajednice. Za razliku od mjesnih zajednica kao obaveznog oblika ostvarivanja mjesne samouprave koju osniva vijeće, fakultativni oblici mjesne samouprave su gradske četvrti i drugi oblici mjesne samouprave što se uređuje statutom jedinice lokalne samouprave. Dakle, osnivanje mjesnih zajednica nije statutarna opcija, već zakonska dužnost, pa stoga, jedinice lokalne samouprave nemaju pravni temelj da izostave njihovo formiranje. Kao oblik lokalne samouprave, mjesna samouprava oličena kroz mjesne zajednicu predstavlja institucionalni mehanizam neposredne demokratije, sredstvo ostvarivanja prava građana na sudjelovanje u lokalnim pitanjima i alat za ravnopravno sudjelovanje u poslovima koji se tiču svakodnevnog života (komunalna pitanja, infrastruktura, lokalne inicijative itd.). Iz svega navedenog da se zaključiti da mjesna samouprava kao oblik demokratskog upravljanja ima važnu svrhu i smisao, što utvrđuje i sam zakonodavac dodjeljujući mjesnim zajednicama status pravnih lica. To omogućava mjesnoj zajednici da samostalno i na vlastitu odgovornost izvršava poslove značajne za život i rad na području mjesne zajednice koji su joj dati u nadležnost, a propisani su članom 25. navedenog Zakona.

Za stvarnu afirmaciju mjesne samouprave, važno je da organi jedinice lokalne samouprave razvijaju osjećaj odgovornosti stanovništva za stanje u mjesnom području i mjesnoj zajednici. Naime, jedinica lokalne samouprave ima obavezu da obezbijedi uslove za život građana, a odgovornost za poboljšanje tih uslova preuzimaju građani u mjesnim zajednicama vlastitim aktivnostima koje jedinica lokalne samouprave pomaže i podržava, organizaciono, stručno, finansijski i sl.

Ustavni sud Federacije ističe neupitno pravilo da se zakoni moraju poštovati i da svi akti niže pravne snage moraju biti sa njima usklađeni.

S obzirom na navedeno, utvrđeno je mišljenje kao u izreci.

Ovo mišljenje Ustavni sud Federacije donio je u sastavu: Aleksandra Martinović, predsjednica Suda, Vesna Budimir, Mirko Milićević, prof.dr. Edin Muminović, Branimir Orašanin, Ajša Softić, mr.sc. Alen Taletović i mr. Anja Vuleta Pavelka, sudije Suda.

Broj U-36/25
9. juna 2026. godine
Sarajevo

Predsjednica
Ustavnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine
Aleksandra Martinović, s. r.