Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Ukaz o proglašenju zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica d.o.o. Zenica od posebnog sistemskog značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine
Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O POSTUPKU VANREDNE UPRAVE U PRIVREDNOM DRUŠTVU NOVA ŽELJEZARA ZENICA D.O.O. ZENICA OD POSEBNOG SISTEMSKOG ZNAČAJA ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE
Proglašava se Zakon o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica d.o.o. Zenica od posebnog sistemskog značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 08.06.2026. godine i na sjednici Doma naroda od 11.06.2026. godine.
Broj 01-02-1-301-01/26
12. juna 2026. godine
Sarajevo
Predsjednica
Lidija Bradara, s. r.
ZAKON
O POSTUPKU VANREDNE UPRAVE U PRIVREDNOM DRUŠTVU NOVA ŽELJEZARA ZENICA D.O.O. ZENICA OD POSEBNOG SISTEMSKOG ZNAČAJA ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE
GLAVA I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.Predmet Zakona
(1) Ovim zakonom uređuje se poseban, jednokratan i sudski kontrolisan postupak vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica d.o.o. Zenica, sa sjedištem u Zenici, Bulevar kralja Tvrtka I broj 17, matični broj 43-01-0364-09, porezni identifikacioni broj 4218019500004 (u daljem tekstu: dužnik), uslovi za otvaranje postupka, imenovanje, sudska potvrda i ovlaštenja vanrednog upravnika, pravne posljedice otvaranja postupka, moratorij, odnos prema predstečajnom, prethodnom stečajnom, stečajnom i likvidacionom postupku, prijava i ispitivanje potraživanja, klasiranje i glasanje povjerilaca, novo i privremeno finansiranje, plan restrukturiranja, njegova potvrda i provedba, te druga pitanja od značaja za očuvanje vrijednosti i zakonito restrukturiranje dužnika.
(2) Postupak iz stava (1) ovog člana je hitan, poseban i sudski kontrolisan postupak kolektivnog namirenja i restrukturiranja, koji se provodi radi zaštite javnog interesa, očuvanja veće vrijednosti imovine i povoljnijeg namirenja povjerilaca u odnosu na redovni stečajni postupak.
(3) Navođenje dužnika u ovom zakonu ne znači otvaranje postupka vanredne uprave, niti prejudicira postojanje platežne nesposobnosti, prijeteće platežne nesposobnosti, osnovanost ili iznos potraživanja, odgovornost organa dužnika, vlasnički položaj, vrijednost kapitala ili ishod restrukturiranja.
(4) Postupak vanredne uprave može se otvoriti samo rješenjem suda, nakon što sud utvrdi da su ispunjeni svi uslovi za otvaranje postupka propisani ovim zakonom.
(5) Ovaj zakon ne može se primijeniti na drugo privredno društvo, osim izmjenom ovog zakona.
(6) Izrazi koji su radi preglednosti dati u jednom gramatičkom rodu odnose se bez diskriminacije na muški i ženski rod.
Član 2.Ciljevi Zakona
(1) Ciljevi ovog zakona su očuvanje poslovnog kontinuiteta dužnika, očuvanje vrijednosti imovine, zaštita radnih mjesta, zaštita lanca dobavljača i kooperanata, sprečavanje lančanih poremećaja na tržištu, očuvanje javnih prihoda, očuvanje industrijske proizvodnje i djelatnosti od posebnog značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine, zaštita stabilnosti finansijskog sistema i postizanje veće stope namirenja povjerilaca nego u redovnom stečajnom postupku.
(2) Ciljevi iz stava (1) ovog člana ostvaruju se uz poštovanje prava na imovinu, prava na pristup sudu, jednakog tretmana povjerilaca istog pravnog i ekonomskog položaja, proporcionalnosti, transparentnosti i pravne sigurnosti.
(3) Nijedna mjera iz ovog zakona ne može se tumačiti kao osnov za nacionalizaciju, eksproprijaciju ili trajno preuzimanje vlasničkih prava izvan mjera izričito predviđenih potvrđenim planom restrukturiranja i pod uslovima propisanim ovim zakonom.
(4) Ciljevi iz ovog člana ne mogu se ostvarivati mjerama koje bi predstavljale nacionalizaciju, prikrivenu eksproprijaciju, trajno političko preuzimanje upravljanja, nezakonitu državnu pomoć, nedopuštenu koncentraciju, raspolaganje državnom imovinom ili javnim dobrima protivno posebnim propisima, niti mjerama koje bi nesrazmjerno teretile pojedinu klasu povjerilaca, radnike, vlasnike ili treća lica.
Član 3.Načela postupka
(1) U postupku vanredne uprave primjenjuju se načela zakonitosti, hitnosti, javnosti u mjeri spojivoj sa zaštitom poslovne tajne i ličnih podataka, sudske kontrole, razmjernosti, jednakog tretmana povjerilaca, zaštite radnika, zaštite osiguranih povjerilaca, očuvanja vrijednosti i koncentracije pravnih lijekova.
(2) Sud, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, vanredni upravnik, povjerilački odbor i drugi učesnici postupka dužni su postupati tako da se spriječi umanjenje vrijednosti imovine, zloupotreba postupka, pogodovanje povezanim licima i nastanak štete za povjerioce, radnike, članove društva i treća lica.
(3) Ograničenje pojedinačnih prava dopušteno je samo ako je propisano ovim zakonom, nužno za ostvarenje ciljeva iz člana 2. ovog zakona i srazmjerno zaštiti javnog interesa i prava učesnika postupka.
(4) Odredbe ovog zakona tumače se restriktivno u pogledu kruga subjekata na koje se primjenjuju. Nijedna odredba ovog zakona ne može se tumačiti kao osnov za neposredno ili posredno proširenje postupka vanredne uprave na drugo privredno društvo, osim u mjeri u kojoj to društvo dobrovoljno preuzme obavezu u potvrđenom planu ili u posebnom pravnom poslu, u skladu s ovim zakonom i posebnim propisima.
Član 4.Odnos prema drugim propisima
(1) Ovaj zakon je poseban zakon u odnosu na federalne propise koji uređuju pitanja izričito uređena ovim zakonom, naročito u odnosu na Zakon o stečaju, Zakon o privrednim društvima, Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakon o izvršnom postupku.
(2) Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o stečaju i drugih propisa, ako nisu protivne svrsi i prirodi postupka vanredne uprave.
(3) Ovaj zakon ne derogira propise Bosne i Hercegovine o indirektnom oporezivanju, carinama, državnoj pomoći, konkurenciji, javnim nabavkama, sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, zaštiti ličnih podataka, državnoj imovini i drugim oblastima iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine.
(4) Mjere koje mogu predstavljati državnu pomoć provode se samo u skladu sa propisima Bosne i Hercegovine o sistemu državne pomoći.
(5) Mjere koje predstavljaju koncentraciju ili mogu imati uticaj na tržišnu konkurenciju provode se u skladu sa propisima Bosne i Hercegovine o konkurenciji.
(6) Javne nabavke kod subjekata koji su ugovorni organi ili sektorski ugovorni organi provode se u skladu sa propisima Bosne i Hercegovine o javnim nabavkama.
(7) Navođenje dužnika u ovom zakonu ne predstavlja državnu pomoć, javnu garanciju, subvenciju, otpis, reprogram, fiskalnu pogodnost, javno finansiranje, koncentraciju, odobrenje za sticanje kontrole, niti izuzeće od propisa Bosne i Hercegovine o državnoj pomoći, konkurenciji, javnim nabavkama, indirektnom oporezivanju, sprečavanju pranja novca i drugim oblastima iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine.
(8) Svaka mjera javnog finansiranja, javna garancija, subvencija, pozajmica, kapitalni ulog, otpis, odgoda, reprogram ili druga mjera koja može predstavljati državnu pomoć može se provesti samo u skladu s propisima Bosne i Hercegovine o sistemu državne pomoći.
(9) Ako plan restrukturiranja ili druga mjera u postupku predviđa koncentraciju, sticanje kontrole, prijenos poslovne cjeline, zajedničko ulaganje ili drugu mjeru koja podliježe propisima Bosne i Hercegovine o konkurenciji, takva mjera se može provesti samo u skladu s tim propisima.
Član 5.Značenje pojedinih izraza
(1) Pojedini izrazi u smislu ovog zakona imaju sljedeće značenje:
a) "dužnik" je privredno društvo Nova Željezara Zenica d.o.o. Zenica, sa sjedištem u Zenici, Bulevar kralja Tvrtka I broj 17, matični broj 43-01-0364-09, porezni identifikacioni broj 4218019500004, nad kojim je predloženo ili otvoreno vođenje postupka vanredne uprave u skladu s ovim zakonom;
b) "vanredni upravnik" je fizičko lice koje rješenjem imenuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a čije imenovanje potvrđuje sud, radi vođenja poslovanja dužnika i provođenja postupka pod nadzorom suda;
c) "potvrđeni vanredni upravnik" je vanredni upravnik čije je imenovanje potvrđeno rješenjem suda;
d) "privremeni vanredni upravnik" je lice koje sud, u slučajevima izričito propisanim ovim zakonom, imenuje sa liste vanrednih upravnika radi sprečavanja zastoja u postupku do potvrde imenovanja novog vanrednog upravnika;
e) "povjerilac" je lice koje prema dužniku ima potraživanje nastalo prije otvaranja postupka, bez obzira na to da li je potraživanje dospjelo, uslovno, osporeno, obezbijeđeno ili neobezbijeđeno;
f) "kvalifikovana grupa povjerilaca" je jedan ili više povjerilaca koji zajedno imaju najmanje 10% ukupnih poznatih novčanih potraživanja prema dužniku, utvrđenih na osnovu poslovnih knjiga, finansijskih izvještaja ili druge vjerodostojne dokumentacije, a za potrebe odlučivanja o dopuštenosti prijedloga za otvaranje postupka procenat potraživanja kvalifikovane grupe povjerilaca utvrđuje se privremeno, na osnovu raspoloživih vjerodostojnih podataka;
g) "osigurani povjerilac" je povjerilac koji ima pravo odvojenog namirenja iz određene stvari, prava, potraživanja ili drugog predmeta osiguranja;
h) "kritični dobavljač" je dobavljač, pružalac usluge, davalac infrastrukture, energenta, sirovine, servisa, transporta ili drugog inputa čiji se izostanak ne može pravovremeno zamijeniti bez bitnog ugrožavanja nastavka poslovanja ili vrijednosti imovine;
i) "odobreno novo finansiranje" je finansiranje koje je sud odobrio u skladu s ovim zakonom radi očuvanja poslovanja, zaštite vrijednosti imovine, plaćanja tekućih obaveza, pripreme ili provedbe plana restrukturiranja;
j) "povezano društvo" je društvo koje je povezano s dužnikom kapitalom, upravljanjem, ugovorom, garancijama, zajedničkom ekonomskom funkcijom ili na drugi način propisan ovim zakonom;
k) "povezano lice" je lice povezano s dužnikom, povjeriocem, vanrednim upravnikom, investitorom ili članom organa društva kapitalom, upravljanjem, srodstvom, ugovorom, faktičkim uticajem ili drugim odnosom koji može uticati na nepristrasnost;
l) "javni povjerilac" je javni organ, institucija, fond ili drugo lice koje ostvaruje potraživanje po osnovu javnih prihoda, doprinosa, naknada, koncesija, javnih garancija ili drugih javnopravnih obaveza;
m) "plan restrukturiranja" je akt kojim se uređuju mjere finansijskog, operativnog, korporativnog i drugog restrukturiranja dužnika, tretman povjerilaca i drugih učesnika i način provedbe postupka;
n) "zahvaćeno lice" je povjerilac, osigurani povjerilac, radnik, javni povjerilac, član društva ili drugo lice čije se potraživanje, pravo, pravni položaj, vlasnički interes ili ekonomski interes mijenja, ograničava, odgađa, smanjuje, pretvara ili na drugi način neposredno uređuje planom restrukturiranja;
o) "nezavisno stručno mišljenje" je mišljenje revizora, procjenitelja, finansijskog savjetnika ili drugog kvalifikovanog lica koje nije povezano sa predlagačem, dužnikom, većim povjeriocem, investitorom ili vanrednim upravnikom;
p) "sud" je sud nadležan za vođenje postupka vanredne uprave prema ovom zakonu;
q) "privremeno finansiranje" je finansiranje, kredit, zajam, garancija, odgoda plaćanja, isporuka robe ili usluga s odgođenim plaćanjem, ili drugo finansijsko ili ekonomsko davanje koje je odobreno nakon podnošenja prijedloga za otvaranje postupka ili nakon otvaranja postupka, a prije potvrde plana restrukturiranja, radi očuvanja poslovanja, zaštite vrijednosti imovine, plaćanja tekućih obaveza, sprečavanja prekida ključnih ugovora, pripreme plana restrukturiranja ili izbjegavanja znatnog umanjenja vrijednosti dužnika;
r) "novo finansiranje" je finansiranje, kredit, zajam, ulaganje, garancija ili drugo finansijsko ili ekonomsko davanje koje se odobrava u toku postupka ili planom radi očuvanja poslovanja, provedbe plana restrukturiranja ili povoljnijeg namirenja povjerilaca, a nije privremeno finansiranje u smislu ovog zakona;
s) "raniji postupak" je predstečajni postupak, prethodni stečajni postupak, stečajni postupak, likvidacioni postupak ili drugi sudski postupak kolektivnog namirenja ili prestanka dužnika koji je pokrenut ili otvoren prije podnošenja prijedloga ili prije otvaranja postupka vanredne uprave po ovom zakonu.
(2) Izrazi koji nisu posebno definisani ovim zakonom imaju značenje određeno Zakonom o stečaju, Zakonom o privrednim društvima i drugim propisima, ako to nije protivno svrsi ovog zakona.
Član 6.Isključenja iz primjene
(1) Ovaj zakon ne primjenjuje se na banke, mikrokreditne organizacije, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, investicijske fondove, društva za upravljanje fondovima, dobrovoljne penzijske fondove, berze, Registar vrijednosnih papira, profesionalne posrednike na tržištu vrijednosnih papira i druge finansijske institucije za koje je posebnim zakonom propisan režim supervizije, sanacije, likvidacije ili restrukturiranja.
(2) Subjekti iz stava (1) ovog člana mogu biti povjerioci, finansijeri, investitori ili učesnici plana restrukturiranja, pod uslovima propisanim ovim zakonom i posebnim propisima koji uređuju njihovo poslovanje.
(3) Ovaj zakon ne primjenjuje se na budžetske korisnike, organe vlasti, javne ustanove koje ne obavljaju tržišnu djelatnost i druga lica koja ne mogu biti stečajni dužnici prema Zakonu o stečaju.
Član 7.Supsidijarna primjena pravila stečajnog prava i odnos prema ranijem postupku
(1) Ako ovim zakonom nije drugačije propisano, na pitanja dostave, rokova, ispitivanja potraživanja, organa povjerilaca, pobijanja pravnih radnji, odgovornosti, stečajnog plana, međunarodnog stečaja i drugih pitanja odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o stečaju.
(2) Odredbe Zakona o stečaju i drugih federalnih propisa, kao i propisa Bosne i Hercegovine u oblastima iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, primjenjuju se samo u mjeri u kojoj su primjenjivi, spojivi s ciljem očuvanja poslovanja i posebnom prirodom postupka vanredne uprave, te ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
(3) U slučaju sumnje o primjeni propisa sud tumači odredbe tako da se očuva javni interes, zaštite povjerioci i radnici, te spriječi zloupotreba postupka.
(4) Od dana otvaranja postupka vanredne uprave nad dužnikom ne može se pokrenuti niti voditi predstečajni postupak, prethodni stečajni postupak, stečajni postupak, likvidacioni postupak ili drugi postupak kolektivnog namirenja ili prestanka dužnika, osim u slučajevima i na način izričito propisan ovim zakonom.
(5) Ako je prije otvaranja postupka vanredne uprave nad dužnikom pokrenut ili otvoren predstečajni postupak, prethodni stečajni postupak, stečajni postupak ili likvidacioni postupak, taj postupak se prekida po sili zakona danom, satom i minutom otvaranja postupka vanredne uprave.
(6) Sud koji vodi raniji postupak dužan je, najkasnije u roku od 24 sata od prijema rješenja o otvaranju postupka vanredne uprave, donijeti deklaratorno rješenje o prekidu ranijeg postupka, obustaviti sve radnje unovčenja, diobe, prodaje, prenosa imovine, zaključenja predstečajnog sporazuma, stečajnog plana, likvidacione diobe ili druge radnje koje nisu spojive s postupkom vanredne uprave, te dostaviti spis ili ovjerenu kopiju relevantnih dijelova spisa sudu koji vodi postupak vanredne uprave.
(7) Povjerenik u predstečajnom postupku, privremeni stečajni upravnik, stečajni upravnik, likvidator ili drugo lice koje je u ranijem postupku imalo ovlaštenja nad imovinom, knjigama, računima, evidencijama ili zastupanjem dužnika dužno je bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata od prijema rješenja o otvaranju postupka vanredne uprave, predati vanrednom upravniku poslovne knjige, dokumentaciju, račune, pečate, elektronske certifikate, pristup informacionim sistemima, evidencije i imovinu kojom raspolaže u ime ili za račun dužnika.
(8) Radnje preduzete u ranijem postupku prije otvaranja postupka vanredne uprave ostaju valjane, osim ako su protivne prinudnim propisima, ako su pobojne prema ovom zakonu ili Zakonu o stečaju, ili ako sud koji vodi postupak vanredne uprave, radi zaštite povjerilaca i imovine, odluči drugačije u granicama zakona.
(9) Prijave potraživanja podnesene u ranijem predstečajnom, prethodnom stečajnom ili stečajnom postupku smatraju se prijavama potraživanja u postupku vanredne uprave ako sadrže podatke propisane ovim zakonom. Vanredni upravnik ili sud može pozvati povjerioca da prijavu dopuni u roku koji ne može biti kraći od osam dana.
(10) Ako sud odbije prijedlog za otvaranje postupka vanredne uprave, ako postupak vanredne uprave bude obustavljen bez potvrđenog plana ili ako restrukturiranje ne uspije, raniji postupak se nastavlja, odnosno pokreće se ili otvara stečajni postupak u skladu s ovim zakonom i Zakonom o stečaju, uz očuvanje pravnih dejstava radnji koje su zakonito i savjesno preduzete u postupku vanredne uprave.
GLAVA II. DUŽNIK OD POSEBNOG SISTEMSKOG ZNAČAJA NA KOJEG SE ZAKON PRIMJENJUJE
Član 8.Dužnik na kojeg se Zakon primjenjuje
(1) Ovaj zakon primjenjuje se isključivo na privredno društvo Nova Željezara Zenica d.o.o. Zenica, sa sjedištem u Zenici, Bulevar kralja Tvrtka I broj 17, matični broj 43-01-0364-09, porezni identifikacioni broj 4218019500004 (u daljem tekstu: dužnik).
(2) Promjena firme, sjedišta, vlasničke strukture, organa upravljanja, statusna promjena ili druga registracijska promjena nakon stupanja na snagu ovog zakona ne sprečava primjenu ovog zakona na dužnika ili njegovog pravnog sljednika, ako sud utvrdi da je to nužno radi ostvarivanja ciljeva ovog zakona i zaštite povjerilaca, radnika i javnog interesa.
(3) Ovaj zakon se ne primjenjuje na vlasnike, članove, povezana društva, dobavljače, kupce, finansijere ili druga lica povezana s dužnikom, osim u mjeri u kojoj su njihova prava ili obaveze neposredno uređeni ovim zakonom, rješenjem suda ili potvrđenim planom restrukturiranja.
(4) Ovaj zakon ne može se koristiti kao opći postupak finansijske konsolidacije, zamjena za redovni predstečajni ili stečajni postupak drugih dužnika, niti kao osnov za otvaranje postupka vanredne uprave nad bilo kojim drugim privrednim društvom.
Član 9.Posebni razlozi sistemskog značaja dužnika
(1) Posebni sistemski značaj dužnika iz člana 8. ovog zakona zasniva se na značaju dužnika za:
a) neposrednu i posrednu zaposlenost;
b) dobavljački i kooperantski lanac;
c) industrijsku proizvodnju i metalni sektor Federacije Bosne i Hercegovine;
d) promet željezničkih, energetskih, komunalnih i drugih infrastrukturnih privrednih subjekata;
e) javne prihode Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, jedinica lokalne samouprave i javnih fondova;
f) finansijski sektor, javne povjerioce i druge povjerioce čija bi neuređena naplata mogla izazvati lančanu nelikvidnost;
g) lokalnu, regionalnu i federalnu ekonomsku stabilnost;
h) očuvanje vrijednosti imovine i povoljnije namirenje povjerilaca u odnosu na redovni stečajni postupak;
i) izvršavanje okolišnih, sigurnosnih, radnopravnih i drugih obaveza koje su od značaja za zaštitu javnog interesa.
(2) Sud u postupku odlučivanja o otvaranju postupka vanredne uprave samostalno utvrđuje da li u konkretnom trenutku postoje sistemske posljedice, javni interes, nužnost, proporcionalnost i drugi uslovi iz člana 10. ovog zakona.
GLAVA III. USLOVI ZA OTVARANJE POSTUPKA
Član 10.Uslovi za otvaranje
(1) Sud će otvoriti postupak vanredne uprave nad dužnikom iz člana 8. ovog zakona ako utvrdi da kod dužnika postoji platežna nesposobnost ili prijeteća platežna nesposobnost.
(2) Teret iznošenja činjenica i dostavljanja dokaza o uslovima iz stava (1) ovog člana snosi predlagač, s tim da će sud po službenoj dužnosti pribaviti podatke od dužnika, javnih organa, registara, banaka, Finansijsko-informatičke agencije, Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, regulatora, povjerilaca i drugih lica.
(3) Sud u cilju utvrđivanja ispunjenosti uslova može odrediti vještačenje po sudskom vještaku ekonomske struke.
Član 11.Prijeteća platežna nesposobnost i platežna nesposobnost
(1) Prijeteća platežna nesposobnost postoji ako dužnik kasni sa izmirenjem preuzetih novčanih obaveza do 60 dana i ako je vjerovatno da dužnik u narednih 12 mjeseci neće moći ispunjavati dospjele obaveze bez provođenja mjera restrukturiranja.
(2) Prijeteća platežna nesposobnost postoji i kada finansijske projekcije, dospijeće obaveza, gubitak finansiranja, blokada ključnih dobavljača ili aktiviranje garancija ukazuju na vjerovatnoću nemogućnosti urednog ispunjavanja dospjelih novčanih obaveza u narednih 12 mjeseci, i bez već nastalog kašnjenja.
(3) Platežna nesposobnost postoji ako dužnik nije sposoban ispunjavati dospjele novčane obaveze ili ako su ispunjeni drugi uslovi za otvaranje stečajnog postupka prema Zakonu o stečaju.
(4) Kod ocjene prijeteće platežne nesposobnosti i platežne nesposobnosti sud cijeni dospjele i nedospjele obaveze, blokade računa, strukturu duga, obaveze po garancijama, vanbilansne obaveze, likvidnost, procjenu vrijednosti imovine i mogućnost pribavljanja novog finansiranja.
Član 12.Ovlašteni predlagači
(1) Prijedlog za otvaranje postupka može podnijeti:
a) dužnik;
b) kvalifikovana grupa povjerilaca;
c) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine;
d) federalni pravobranilac, ako se prijedlog odnosi na zaštitu javne imovine, javnih potraživanja ili drugog neposrednog javnog interesa.
(2) Kada prijedlog podnosi kvalifikovana grupa povjerilaca, sud za potrebe dopuštenosti prijedloga privremeno utvrđuje da li predlagači zajedno imaju najmanje 10% ukupnih poznatih novčanih potraživanja prema dužniku, na osnovu poslovnih knjiga, finansijskih izvještaja, izvršnih isprava, ugovora, faktura, javnih evidencija, bankarskih podataka ili druge vjerodostojne dokumentacije. Sud neće uzeti u obzir potraživanje za koje je već u toj fazi očigledno da je fiktivno, uslovljeno na način koji ga čini nepodobnim za dokazivanje praga, povezano s dužnikom radi zloupotrebe postupka ili zasnovano na dokumentaciji koja nije vjerodostojna. Privremeno utvrđenje iz ovog stava ne prejudicira priznanje, osporavanje, klasiranje ili pravo glasa potraživanja u daljem toku postupka.
(3) Ako prijedlog podnosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, prijedlog mora biti prethodno usvojen na sjednici Vlade i mora sadržavati javni sažetak razloga za pokretanje postupka, osim podataka čije bi objavljivanje nanijelo štetu dužniku, povjeriocima, tržištu ili javnom interesu.
(4) Ako prijedlog ne podnosi dužnik, sud će dužniku omogućiti da se izjasni najkasnije na ročištu za odlučivanje o prijedlogu, osim ako bi odgađanje dovelo do očiglednog i neposrednog umanjenja vrijednosti imovine ili prekida kritične djelatnosti.
(5) Podnošenje prijedloga ne ograničava pravo dužnika da obavlja redovno poslovanje do donošenja odluke suda, osim ako sud odredi privremene mjere.
Član 13.Sadržaj prijedloga
(1) Prijedlog za otvaranje postupka mora sadržavati:
a) podatke o dužniku i povezanim društvima čije je dobrovoljno učešće u mjerama restrukturiranja relevantno;
b) opis platežne nesposobnosti ili prijeteće platežne nesposobnosti;
c) dokaze o sistemskim posljedicama neuređenog stečaja, kada su relevantni za odlučivanje;
d) popis poznatih povjerilaca, osiguranja, sudskih i izvršnih postupaka;
e) podatke o zaposlenima, dobavljačima, javnim prihodima, kritičnim ugovorima, dozvolama i koncesijama;
f) prijedlog trajanja moratorija;
g) podatke o svim pokrenutim ili otvorenim predstečajnim, prethodnim stečajnim, stečajnim, likvidacionim, izvršnim i drugim postupcima koji mogu uticati na imovinu, poslovanje ili restrukturiranje dužnika;
h) prijedlog lica koje je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine imenovala za vanrednog upravnika ili prijedlog da sud zatraži imenovanje od Vlade u roku propisanom ovim zakonom;
i) dokaz o uplati predujma troškova, ako sud odredi predujam.
(2) Sud može dopustiti da se pojedina dokumentacija dostavi naknadno, u roku koji ne može biti duži od osam dana, ako je to nužno zbog hitnosti i ako osnovni uslovi za odlučivanje mogu biti ocijenjeni na osnovu dostavljene dokumentacije.
(3) Kada prijedlog za otvaranje postupka ne podnosi dužnik, predlagač je dužan učiniti vjerovatnim postojanje uslova za otvaranje postupka na osnovu podataka koji su mu razumno dostupni. Podaci koji se nalaze kod dužnika, povezanih društava, banaka, javnih organa, registara, povjerilaca ili drugih trećih lica sud pribavlja po službenoj dužnosti. Nedostavljanje tih podataka bez opravdanog razloga ne sprečava odlučivanje o prijedlogu, a sud takvo postupanje može cijeniti na štetu lica koje je podatke bilo dužno dostaviti.
Član 14.Privremene mjere
(1) Nakon prijema prijedloga, a prije donošenja odluke o otvaranju postupka, sud može odrediti privremene mjere radi očuvanja imovine, sprječavanja selektivne naplate, zaštite poslovnih knjiga, sprečavanja raspolaganja ključnom imovinom, održavanja minimalnog poslovnog kontinuiteta, zabrane unovčenja imovine u ranijem postupku, zabrane diobe sredstava, zabrane zaključenja predstečajnog sporazuma ili stečajnog plana i privremenog zastoja radnji u ranijem postupku koje bi mogle učiniti postupak vanredne uprave bespredmetnim.
(2) Privremene mjere mogu trajati najduže 30 dana, osim ako je u tom roku otvoren postupak vanredne uprave.
(3) Protiv rješenja o privremenoj mjeri dopuštena je žalba u roku od tri dana, a žalba ne odlaže izvršenje, osim ako drugostepeni sud odluči drugačije.
(4) Ako je nad dužnikom pokrenut ili otvoren raniji postupak, sud koji odlučuje o prijedlogu za otvaranje postupka vanredne uprave može, do odluke o prijedlogu, naložiti sudu, povjereniku, privremenom stečajnom upravniku, stečajnom upravniku, likvidatoru, banci, registru ili drugom licu da privremeno ne preduzima radnje unovčenja, diobe, prijenosa, prodaje ili druge radnje koje bi mogle prouzrokovati nenadoknadivu štetu ili bitno umanjiti vrijednost dužnika.
GLAVA IV. NADLEŽNOST I OPŠTA PRAVILA POSTUPKA
Član 15.Nadležni sud i sudija pojedinac
(1) Za vođenje postupka vanredne uprave nadležan je sud stvarno nadležan za stečajni postupak prema sjedištu dužnika, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
(2) Postupak vanredne uprave vodi sudija pojedinac.
(3) Ako je nad dužnikom prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka vanredne uprave pokrenut ili otvoren predstečajni, prethodni stečajni, stečajni ili likvidacioni postupak pred istim sudom, postupak vanredne uprave vodi isti stvarno nadležni sud prema pravilima ovog zakona, uz prioritetno postupanje. Ako je raniji postupak vođen pred drugim sudom, taj sud je dužan bez odlaganja dostaviti spis ili ovjerenu kopiju relevantnog dijela spisa sudu nadležnom za postupak vanredne uprave.
(4) Spor o nadležnosti rješava se hitno, a preduzete mjere ostaju na snazi do odluke nadležnog suda.
Član 16.Hitnost i rokovi
(1) Postupak vanredne uprave je hitan.
(2) Sud odlučuje o privremenim mjerama u roku od 24 sata od prijema urednog prijedloga ili saznanja za neposrednu opasnost po imovinu ili kritičnu djelatnost.
(3) Sud je dužan odlučiti o urednom prijedlogu za otvaranje postupka u roku od osam dana od dana prijema prijedloga, a u naročito hitnim slučajevima u roku od 72 sata.
(4) Postojanje naročito hitnog slučaja iz stava (3) ovog člana sud utvrđuje u obrazloženju odluke kojom odlučuje o privremenoj mjeri ili prijedlogu za otvaranje postupka.
(5) Drugostepeni sud odlučuje o žalbama u rokovima propisanim ovim zakonom kao hitnim i prekluzivnim za organizaciju rada suda.
(6) Rokovi propisani ovim zakonom ne mogu se produžiti ako bi produženje ugrozilo svrhu postupka, osim kada je produženje izričito dopušteno ovim zakonom.
Član 17.Objavljivanje i dostava
(1) Rješenja i obavještenja za koja je ovim zakonom propisana javna objava objavljuju se na oglasnoj ploči suda, web stranici suda ili drugom javno dostupnom elektronskom registru koji odredi Federalno ministarstvo pravde.
(2) Objavljivanje ima dejstvo dostave prema svim učesnicima postupka, ako ovim zakonom nije propisana posebna dostava.
(3) Sud može naložiti da se rješenja i obavještenja dostave i elektronskim putem bankama, javnim organima, registrima, regulatorima i drugim licima čije postupanje je nužno za izvršenje odluke.
Član 18.Javnost i zaštita podataka
(1) Postupak je javan u mjeri potrebnoj za zaštitu povjerilaca, radnika, tržišta i pravne sigurnosti.
(2) Sud može ograničiti javnost pojedinih isprava ili rasprave ako je to nužno radi zaštite poslovne tajne, sigurnosti poslovanja, ličnih podataka, povjerljivih pregovora o finansiranju ili drugih legitimnih interesa.
(3) Ograničenje javnosti ne može se koristiti za prikrivanje sukoba interesa, pogodovanja povezanim licima, nejednakog tretmana povjerilaca ili podataka nužnih za odlučivanje o planu restrukturiranja.
Član 19.Učesnici postupka
(1) Učesnici postupka su dužnik, vanredni upravnik, povjerioci, osigurani povjerioci, povjerilački odbor, radnici, odnosno predstavnici radnika, u mjeri u kojoj se postupak odnosi na radnička potraživanja, radnopravni status ili socijalni program, članovi društva čija prava se mijenjaju planom, povezana društva u mjeri u kojoj dobrovoljno preuzimaju obaveze u planu ili posebnom pravnom poslu, javni organi u granicama svoje nadležnosti, povjerenik u predstečajnom postupku, privremeni stečajni upravnik, stečajni upravnik, likvidator ili drugo lice imenovano u ranijem postupku, dok traje obaveza predaje imovine, dokumentacije i podataka, i druga lica čija prava ili obaveze neposredno zavise od odluke suda.
(2) Učesnici postupka imaju pravo na obavještenje, uvid u javni dio spisa, podnošenje prigovora i korištenje pravnih lijekova pod uslovima propisanim ovim zakonom.
(3) Sud je dužan spriječiti zloupotrebu procesnih prava i može odbaciti podneske koji očigledno služe odugovlačenju ili opstrukciji postupka.
(4) Prigovor, zahtjev, prijedlog za prethodnu sudsku provjeru ili drugi podnesak učesnika postupka ne odlaže radnju vanrednog upravnika, glasanje, potvrdu plana, izvršenje rješenja ili drugu radnju u postupku, osim ako je ovim zakonom izričito propisano ili ako sud posebnom odlukom utvrdi da bi nastavak radnje mogao prouzrokovati nenadoknadivu štetu koja očigledno prevazilazi korist od hitnog postupanja.
GLAVA V. OTVARANJE POSTUPKA VANREDNE UPRAVE
Član 20.Ročište za odlučivanje
(1) Sud može odlučiti o prijedlogu za otvaranje postupka na ročištu ili bez ročišta ako su činjenice dovoljno utvrđene, ako je dužniku omogućeno izjašnjenje i ako hitnost nalaže odlučivanje bez odlaganja.
(2) Ako prijedlog podnosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ili povjerioci protivno volji dužnika, sud će obavezno održati ročište prije otvaranja postupka, osim ako postoji neposredna opasnost od prekida kritične djelatnosti, uništenja ili znatnog umanjenja imovine, blokade poslovanja koja se ne može otkloniti kasnijom mjerom ili nastanka nenadoknadive štete povjeriocima i radnicima.
(3) U slučaju izuzetka iz stava (2) ovog člana, sud može otvoriti postupak privremenim rješenjem i zakazati naknadno ročište najkasnije u roku od osam dana od dana otvaranja postupka.
(4) Na ročištu se omogućava izjašnjenje dužniku, predlagaču, poznatim većim povjeriocima, osiguranim povjeriocima, predstavniku radnika, javnom povjeriocu kada je to relevantno, te povjereniku u predstečajnom postupku, privremenom stečajnom upravniku, stečajnom upravniku ili likvidatoru ako je nad dužnikom pokrenut ili otvoren raniji postupak.
(5) Sud može zatražiti mišljenje Federalnog ministarstva finansija, Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine, Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine, Savjeta za državnu pomoć Bosne i Hercegovine ili drugog nadležnog organa.
(6) Organ od kojeg je sud zatražio mišljenje dužan je dostaviti mišljenje najkasnije u roku od 48 sati od prijema zahtjeva, a izuzetno u roku od 72 sata ako se radi o složenom pitanju. Ako mišljenje ne bude dostavljeno u roku, sud može odlučiti na osnovu raspoloživih dokaza, osim ako je posebnim propisom za provedbu konkretne mjere propisana prethodna saglasnost nadležnog organa.
Član 21.Rješenje o otvaranju postupka
(1) Ako su ispunjeni uslovi iz ovog zakona, sud donosi rješenje o otvaranju postupka vanredne uprave.
(2) Rješenje o otvaranju postupka sadrži:
a) firmu, sjedište, matični broj i porezni identifikacioni broj dužnika;
b) naznačenje ranijeg postupka, ako postoji, i pravnih lica čije dobrovoljno učešće u mjerama restrukturiranja može biti relevantno za plan;
c) dan, sat i minut otvaranja postupka;
d) odluku o potvrdi imenovanja vanrednog upravnika kojeg je imenovala Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ili razloge odbijanja potvrde;
e) obim ovlaštenja vanrednog upravnika i ograničenja ranijih organa;
f) odluku o moratoriju, njegovom trajanju i zaštitnim mjerama za osigurane povjerioce;
g) pragove i početne operativne okvire, ako se određuju rješenjem o otvaranju postupka, uključujući prag za raspolaganje neoperativnom imovinom, prag za hitna plaćanja kritičnim dobavljačima i okvir dopuštenih operativnih plaćanja i ugovora u prvoj fazi stabilizacije;
h) rok za prijavu potraživanja;
i) rok za početni izvještaj vanrednog upravnika;
j) rok za podnošenje plana restrukturiranja;
k) naloge registarskom sudu, bankama, javnim registrima i drugim organima;
l) odluku o prekidu ranijeg predstečajnog, prethodnog stečajnog, stečajnog, likvidacionog ili drugog postupka kolektivnog namirenja ili prestanka dužnika, nalog za obustavu radnji koje nisu spojive s postupkom vanredne uprave, nalog za dostavu spisa ili relevantnih dijelova spisa, te nalog za predaju imovine, poslovnih knjiga, računa, evidencija i drugih sredstava pod kontrolom povjerenika, privremenog stečajnog upravnika, stečajnog upravnika, likvidatora ili drugog lica;
m) nalog za objavu javnog sažetka razloga za otvaranje postupka kada je prijedlog podnijela Vlada Federacije Bosne i Hercegovine;
n) pouku o pravnom lijeku.
(3) Rješenje se objavljuje istog dana kada je doneseno i bez odlaganja dostavlja subjektima iz stava (2) tač. k) i l) ovog člana, kao i sudu i organima ranijeg postupka ako takav postupak postoji.
Član 22.Dejstvo otvaranja
(1) Postupak vanredne uprave smatra se otvorenim danom, satom i minutom navedenim u rješenju suda.
(2) Od otvaranja postupka nastupaju pravne posljedice propisane ovim zakonom, uključujući moratorij, ograničenja ovlaštenja ranijih organa i prijenos ovlaštenja na potvrđenog vanrednog upravnika.
(3) Radnje preduzete protivno pravnim posljedicama otvaranja postupka nemaju pravno dejstvo prema dužniku i povjeriocima, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano radi zaštite savjesnih trećih lica.
(4) Danom, satom i minutom otvaranja postupka vanredne uprave prekidaju se svi raniji postupci iz člana 7. stav (5) ovog zakona i prestaju ovlaštenja organa ranijeg postupka da samostalno raspolažu imovinom, vode poslovanje, zaključuju pravne poslove, vrše plaćanja ili preduzimaju radnje koje nisu izričito dopuštene ovim zakonom ili rješenjem suda.
(5) Od trenutka iz stava (4) ovog člana ovlaštenja za vođenje poslovanja, upravljanje imovinom i zastupanje dužnika prelaze na potvrđenog vanrednog upravnika, osim ako sud radi sprečavanja zastoja ili zaštite imovine odredi privremenu koordinacionu mjeru do predaje imovine i dokumentacije.
(6) Organi ranijeg postupka dužni su sarađivati s vanrednim upravnikom i sudom radi predaje imovine, dokumentacije, računa, evidencija, prijava potraživanja, izvještaja, ugovora i drugih podataka potrebnih za nastavak postupka vanredne uprave.
(7) Prekid ranijeg postupka ne utiče na valjanost ranije podnesenih prijava potraživanja, prijedloga, dokaza, procjena, izvještaja i drugih procesnih radnji koje se mogu koristiti u postupku vanredne uprave ako nisu protivne ovom zakonu i ako njihovo korištenje ne povređuje prava učesnika postupka.
Član 23.Odbijanje prijedloga
(1) Sud će odbiti prijedlog ako nisu ispunjeni uslovi za otvaranje postupka propisani ovim zakonom.
(2) Ako odbije prijedlog, sud može po službenoj dužnosti dostaviti spis nadležnom sudu radi postupanja po pravilima stečajnog postupka, ako iz spisa proizlazi vjerovatnost postojanja stečajnog razloga.
(3) Protiv rješenja kojim se prijedlog odbija dopuštena je žalba u roku od tri dana.
(4) Ako sud odbije prijedlog za otvaranje postupka vanredne uprave, privremene mjere određene prema ovom zakonu prestaju, a raniji predstečajni, prethodni stečajni, stečajni ili likvidacioni postupak nastavlja se u skladu sa Zakonom o stečaju ili drugim mjerodavnim propisom, osim ako drugostepeni sud u postupku po žalbi odredi drugačije radi sprečavanja nenadoknadive štete.
GLAVA VI. VANREDNI UPRAVNIK
Član 24.Imenovanje i sudska potvrda
(1) Vanrednog upravnika imenuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine rješenjem.
(2) Rješenje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o imenovanju vanrednog upravnika dostavlja se sudu zajedno s prijedlogom za otvaranje postupka ili najkasnije u roku od 24 sata od zahtjeva suda.
(3) Imenovanje vanrednog upravnika proizvodi pravno dejstvo prema dužniku, povjeriocima i trećim licima od dana i sata sudske potvrde, osim hitnih radnji očuvanja imovine koje sud izričito odobri prije potvrde.
(4) Sud će potvrditi imenovanje ako utvrdi da imenovano lice ispunjava uslove iz ovog zakona, da nije u sukobu interesa, da je sposobno voditi postupak i da imenovanje nije očigledno protivno zaštiti povjerilaca, radnika, imovine, nezavisnosti postupka ili javnog interesa.
(5) Sud će odbiti potvrdu imenovanja ako utvrdi postojanje razloga za izuzeće, nedostatak stručnih uslova, sukob interesa, nespojivost, ozbiljan rizik zavisnosti od dužnika, povjerilaca, povezanih lica, investitora ili organa koji ima neposredan finansijski interes u postupku, ili druge okolnosti koje dovode u pitanje zakonito i nepristrasno vođenje postupka.
(6) Ako sud odbije potvrdu, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dužna je u roku od 24 sata imenovati drugo lice sa liste vanrednih upravnika.
(7) Ako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ne imenuje drugo lice u roku iz stava (6) ovog člana, sud imenuje privremenog vanrednog upravnika sa liste vanrednih upravnika, koji ima sva ovlaštenja vanrednog upravnika do sudske potvrde novog imenovanja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ili do drukčije odluke suda donesene radi sprečavanja zastoja u postupku.
(8) Protiv rješenja o potvrdi ili odbijanju potvrde dopuštena je žalba u roku od tri dana, a žalba ne odlaže izvršenje.
Član 25.Lista vanrednih upravnika
(1) Vanredni upravnik može biti imenovan samo sa liste vanrednih upravnika koju vodi Federalno ministarstvo pravde.
(2) Na listu može biti upisano lice koje ima visoku stručnu spremu pravne, ekonomske, finansijske ili druge odgovarajuće struke, najmanje deset godina iskustva u privrednom, finansijskom, insolventnom, revizorskom, upravljačkom radu ili provođenju restrukturiranja pravnih lica, položen ili priznat stručni program za vanredne upravnike i dokazanu profesionalnu reputaciju.
(3) Lista vanrednih upravnika je javna i sadrži podatke o stručnim kvalifikacijama, iskustvu, osiguranju od odgovornosti i eventualnim ograničenjima za imenovanje.
(4) Federalni ministar pravde donosi pravilnik o upisu, obuci, brisanju i nadzoru nad listom vanrednih upravnika u roku iz prijelaznih odredbi ovog zakona.
Član 26.Nespojivost i sukob interesa
(1) Za vanrednog upravnika ne može biti imenovano lice koje:
a) je u posljednjih pet godina bilo član organa dužnika ili povezanog društva;
b) ima direktno ili indirektno potraživanje prema dužniku ili vlasnički interes u dužniku, povezanom društvu ili većem povjeriocu;
c) je bračni ili vanbračni partner, srodnik u pravoj liniji ili do trećeg stepena pobočne linije sa članovima uprave, nadzornog odbora, većinskim vlasnicima, većim povjeriocima ili licem koje predlaže značajno novo ili privremeno finansiranje;
d) je pravosnažno osuđeno za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje dužnosti;
e) postoje druge okolnosti koje mogu dovesti u pitanje nezavisnost i nepristrasnost.
(2) Lice imenovano za vanrednog upravnika dužno je prije sudske potvrde dati pisanu izjavu o nepostojanju sukoba interesa i potpunu izjavu o prethodnim poslovnim, profesionalnim, finansijskim i ličnim vezama sa dužnikom, povjeriocima, povezanim licima, potencijalnim investitorima i organima koji učestvuju u postupku.
(3) Svaki učesnik postupka može, do donošenja rješenja o potvrdi imenovanja vanrednog upravnika, istaći prigovor na sukob interesa, nespojivost ili okolnosti koje dovode u pitanje nezavisnost imenovanog lica, o kojem sud odlučuje u okviru odluke o potvrdi imenovanja.
(4) Ako se sukob interesa pojavi ili sazna nakon potvrde imenovanja, vanredni upravnik dužan je o tome odmah obavijestiti sud, Vladu Federacije Bosne i Hercegovine i povjerilački odbor.
Član 27.Ovlaštenja vanrednog upravnika
(1) Danom sudske potvrde vanredni upravnik preuzima ovlaštenja uprave dužnika za vođenje poslovanja, zastupanje i upravljanje imovinom u granicama ovog zakona, rješenja suda i potvrđenog plana restrukturiranja.
(2) Vanredni upravnik naročito je ovlašten da:
a) vodi poslovanje dužnika i zastupa dužnika prema trećim licima;
b) preuzme poslovne knjige, račune, dokumentaciju, pečate, elektronske certifikate i pristup informacionim sistemima;
c) pripremi početni izvještaj i plan restrukturiranja;
d) dostavlja operativni plan integralne proizvodnje;
e) pregovara s povjeriocima, finansijerima, investitorima, dobavljačima, radnicima i javnim organima;
f) predlaže sudu mjere očuvanja vrijednosti, novo finansiranje, prodaju imovine i druge mjere;
g) podnosi tužbe, pravne lijekove i druge podneske u ime dužnika;
h) preduzima druge radnje propisane ovim zakonom.
(3) Ovlaštenja skupštine, nadzornog odbora, odbora za reviziju, članova društva i drugih organa dužnika suspenduju se samo u mjeri u kojoj bi njihovo vršenje spriječilo ili otežalo provođenje postupka, moratorija, novog finansiranja ili potvrđenog plana restrukturiranja.
(4) Vanredni upravnik može, ako ocijeni da to ne ugrožava svrhu postupka, očuvanje imovine, jednak tretman povjerilaca, moratorij, novo finansiranje ili pripremu i provedbu plana restrukturiranja, odrediti da članovi ranije uprave, direktor, izvršni direktori ili druga rukovodeća lica dužnika nastave obavljati pojedine savjetodavne, stručne ili operativne poslove.
(5) Poslovi iz stava (4) ovog člana mogu se odnositi naročito na tekuće poslovanje, očuvanje proizvodnje ili pružanja usluga, odnose s radnicima, dobavljačima i kupcima, tehničko upravljanje pogonima, vođenje poslovnih evidencija, pripremu podataka za plan restrukturiranja i druge poslove za koje je potrebno poznavanje poslovanja dužnika.
(6) Lica iz stava (4) ovog člana ne mogu samostalno zastupati dužnika, raspolagati imovinom, preuzimati nove obaveze, vršiti plaćanja, zaključivati pravne poslove, davati izjave volje prema trećim licima ili preduzimati druge radnje koje proizvode pravno dejstvo za dužnika, osim na osnovu prethodnog pisanog ovlaštenja vanrednog upravnika i u granicama tog ovlaštenja.
(7) Vanredni upravnik zadržava punu odgovornost za upravljanje dužnikom i za nadzor nad licima iz stava (4) ovog člana, a može u svakom trenutku ograničiti ili opozvati njihovo učešće ako utvrdi da ono ugrožava zakonito, nepristrasno, efikasno ili ekonomično provođenje postupka.
(8) Vanredni upravnik ne odgovara za poslovnu odluku donesenu u dobroj vjeri, na osnovu razumno dostupnih podataka, bez sukoba interesa i u cilju očuvanja poslovanja, vrijednosti imovine ili povoljnijeg namirenja povjerilaca, ako je odluka donesena u okviru ovlaštenja iz ovog zakona, rješenja suda, odobrenog stabilizacionog okvira ili potvrđenog plana restrukturiranja.
Član 28.Ograničenja ovlaštenja
(1) Vanredni upravnik ne može bez prethodnog odobrenja suda:
a) raspolagati ključnom imovinom dužnika, nekretninama, dionicama ili udjelima u povezanim društvima, prijenosom poslovne cjeline ili drugim raspolaganjem, ako takva radnja prelazi prag vrijednosti određen rješenjem o otvaranju postupka ili može bitno uticati na nastavak poslovanja, vrijednost imovine ili položaj povjerilaca;
b) zaključiti ugovor o novom finansiranju ili privremenom finansiranju, osim isporuke robe ili usluga s odgođenim plaćanjem u okviru redovnog poslovanja koja prema ovom zakonu ne zahtijeva posebno prethodno odobrenje suda;
c) izvršiti plaćanje potraživanja kritičnog dobavljača nastalog prije otvaranja postupka, osim hitnog plaćanja izvršenog pod uslovima iz člana 54. stav (4) ovog zakona;
d) zaključiti pravni posao s povezanim licem za koji je prema članu 57. ovog zakona potrebno prethodno odobrenje suda;
e) preduzeti drugu radnju za koju je ovim zakonom izričito propisano odobrenje suda.
(2) Raspolaganje neoperativnom imovinom čija vrijednost ne prelazi prag iz rješenja o otvaranju postupka vanredni upravnik može izvršiti bez prethodnog odobrenja suda, uz prethodno obavještenje povjerilačkog odbora i naknadno izvještavanje suda, ako raspolaganje nije povezano s povezanim licem i ako se vrši pod tržišnim uslovima.
(3) Za radnje izvan redovnog poslovanja koje nisu obuhvaćene stavom (1) ovog člana vanredni upravnik je dužan pribaviti prethodno mišljenje povjerilačkog odbora, ako je odbor osnovan i ako hitnost ne nalaže drukčije postupanje.
(4) U prvoj fazi stabilizacije sud može rješenjem o otvaranju postupka ili posebnim rješenjem odobriti okvir dopuštenih operativnih plaćanja i ugovora, uz naznačenje iznosa, namjene, trajanja i načina izvještavanja.
(5) Pravni posao zaključen protivno ovom članu nema dejstvo prema dužniku i povjeriocima, osim ako ga sud naknadno odobri i ako time nisu povrijeđena prava savjesnih trećih lica.
Član 29.Obaveze izvještavanja
(1) Vanredni upravnik podnosi sudu i povjerilačkom odboru početni izvještaj u roku od 45 dana od potvrde imenovanja, a mjesečne izvještaje najkasnije do desetog dana u mjesecu za prethodni mjesec.
(2) Vanredni upravnik podnosi sudu i povjerilačkom odboru kratki stabilizacioni izvještaj u roku od 15 dana od potvrde imenovanja, koji sadrži pregled likvidnosti, računa, hitnih plaćanja, kritičnih dobavljača, radničkih obaveza, ključnih ugovora, neposrednih rizika i prijedlog operativnih mjera za prvih 90 dana.
(3) Izvještaji sadrže pregled likvidnosti, poslovanja, naplate potraživanja, plaćanja, stanja imovine, statusa moratorija, pregovora, sporova, zaposlenih, povezanih transakcija, troškova postupka i mjera restrukturiranja.
(4) Mjesečni izvještaj sačinjava se u standardizovanom obliku i ograničava na podatke koji su bitni za nadzor nad likvidnošću, očuvanjem imovine, tekućim poslovanjem, troškovima postupka, ključnim rizicima i napretkom restrukturiranja. Sud ne može naložiti izvještavanje koje nije srazmjerno svrsi nadzora i troškovima njegove pripreme.
(5) Sud može naložiti vanrednom upravniku podnošenje posebnog izvještaja u svakom trenutku.
Član 30.Savjetnici, naknada i osiguranje
(1) Vanredni upravnik može angažovati pravne, finansijske, revizorske, procjeniteljske, poreske, operativne i druge savjetnike ako je to nužno ili korisno za provođenje postupka.
(2) Sud u rješenju o potvrdi imenovanja vanrednog upravnika ili posebnim rješenjem odobrava okvirni budžet naknade vanrednog upravnika, savjetnika i troškova postupka, uključujući najviše iznose pojedinih kategorija troškova i način izvještavanja.
(3) Vanredni upravnik mora imati osiguranje od profesionalne odgovornosti u iznosu koji odgovara vrijednosti i rizicima postupka, a najmanji iznos propisuje Federalno ministarstvo pravde pravilnikom.
(4) Vanredni upravnik može samostalno angažovati i plaćati savjetnike i druge troškove u okviru odobrenog budžeta, uz mjesečno izvještavanje suda i povjerilačkog odbora. Povećanje budžeta ili angažman izvan odobrenog budžeta zahtijeva prethodno odobrenje suda, uz mišljenje povjerilačkog odbora.
(5) Naknada vanrednog upravnika i savjetnika mora biti srazmjerna veličini dužnika, složenosti postupka, vrijednosti imovine, obimu rada, postignutim efektima i zaštiti interesa povjerilaca.
Član 31.Razrješenje i odgovornost
(1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine može razriješiti vanrednog upravnika, uz sudsku potvrdu razrješenja, ako prestanu razlozi za imenovanje, ako upravnik teže povrijedi dužnost, postupa protivno ovom zakonu, rješenju suda ili potvrđenom planu, zloupotrijebi ovlaštenja, povrijedi obavezu nepristrasnosti, ne izvršava obaveze izvještavanja ili ako se pojave razlozi nespojivosti ili sukoba interesa.
(2) Sud može po službenoj dužnosti ili na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, povjerilačkog odbora ili dužnika naložiti Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da razriješi vanrednog upravnika i imenuje drugo lice, ako utvrdi da postoje razlozi iz stava (1) ovog člana.
(3) Povjerilac, radnik, osigurani povjerilac ili javni povjerilac može podnijeti obrazložen prigovor na rad vanrednog upravnika, o kojem sud odlučuje u okviru nadzora nad postupkom.
(4) Sud će odbaciti prigovor iz stava (3) ovog člana ako je očigledno neosnovan, ponavlja ranije odbijene navode bez novih činjenica, odnosi se na poslovnu procjenu vanrednog upravnika donesenu u granicama ovog zakona ili očigledno služi opstrukciji postupka. Podnošenje prigovora ne odlaže radnju vanrednog upravnika, osim ako sud izričito odredi drugačije.
(5) Ako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ne postupi po nalogu suda u roku od 48 sati, sud će suspendovati ovlaštenja vanrednog upravnika i imenovati privremenog vanrednog upravnika sa liste vanrednih upravnika.
(6) Privremeni vanredni upravnik imenovan u skladu sa stavom (5) ovog člana ima sva ovlaštenja vanrednog upravnika od trenutka imenovanja do sudske potvrde imenovanja novog vanrednog upravnika kojeg imenuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dužna je imenovati novo lice u roku od 15 dana od dana imenovanja privremenog vanrednog upravnika. Ako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ne imenuje novo lice u tom roku, privremeni vanredni upravnik nastavlja obavljati dužnost do urednog imenovanja i sudske potvrde novog vanrednog upravnika ili do okončanja postupka.
(7) Odgovornost vanrednog upravnika za štetu uređuje se članom 119. ovog zakona.
GLAVA VII. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA POSTUPKA
Član 32.Moratorij
(1) Danom otvaranja postupka nastupa moratorij na individualnu naplatu potraživanja nastalih prije otvaranja postupka, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
(2) Moratorij obuhvata zabranu pokretanja i nastavka izvršnih postupaka, zabranu prinudne naplate s računa, zabranu vansudskog namirenja, zabranu aktiviranja instrumenata osiguranja protiv dužnika i zabranu jednostranog raskida ključnih ugovora samo zbog otvaranja postupka.
(3) Moratorij ne oslobađa dužnika plaćanja tekućih obaveza nastalih nakon otvaranja postupka u skladu sa ovim zakonom.
(4) Moratorij ne obuhvata plate, naknade plata, doprinose i druga potraživanja radnika nastala po osnovu rada nakon otvaranja postupka. Ta potraživanja predstavljaju tekuće obaveze postupka i plaćaju se po dospijeću, osim ako je ovim zakonom izričito propisan povoljniji tretman za radnike.
(5) Moratorij se primjenjuje i na radnje prinudne naplate, unovčenja, diobe, prodaje, prijenosa, prebijanja ili namirenja koje se preduzimaju u ranijem predstečajnom, prethodnom stečajnom, stečajnom, likvidacionom ili drugom postupku kolektivnog namirenja, u mjeri u kojoj su takve radnje protivne ovom zakonu, rješenju o otvaranju postupka vanredne uprave ili ciljevima postupka.
Član 33.Izvršni postupci i prinudna naplata
(1) Izvršni postupci koji se vode protiv dužnika radi naplate potraživanja nastalih prije otvaranja postupka prekidaju se danom otvaranja postupka.
(2) Nova izvršenja protiv dužnika ne mogu se pokrenuti za potraživanja nastala prije otvaranja postupka.
(3) Sud će rješenje o otvaranju postupka bez odlaganja dostaviti bankama, Finansijsko-informatičkoj agenciji, Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine, Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine i drugim organima koji provode prinudnu naplatu.
(4) Sredstva na računima dužnika koriste se za dozvoljena plaćanja prema ovom zakonu i odlukama suda.
Član 34.Parnični, upravni i drugi postupci
(1) Parnični postupci radi novčanih potraživanja nastalih prije otvaranja postupka prekidaju se i potraživanja se ostvaruju prijavom u postupku vanredne uprave.
(2) Postupci o stvarnim pravima trećih lica, izlučnim pravima, statusnim radnim sporovima i postupci koje sud ocijeni nužnim za utvrđenje prava mogu se nastaviti uz obavještenje suda koji vodi postupak vanredne uprave.
(3) Upravni i inspekcijski postupci mogu se voditi ako su nužni radi zaštite života, zdravlja, okoliša, javne sigurnosti, tržišta ili drugih javnih interesa, ali se mjere prinudne naplate usklađuju s moratorijem.
Član 35.Ključni ugovori i ipso facto klauzule
(1) Ugovorna odredba kojom se otvaranje postupka vanredne uprave, imenovanje vanrednog upravnika, moratorij ili pogoršanje finansijskog stanja dužnika određuje kao razlog automatskog raskida, prijevremenog dospijeća, obustave isporuke ili aktiviranja dodatnog osiguranja, ne proizvodi dejstvo bez odobrenja suda.
(2) Stav (1) ovog člana primjenjuje se na ugovore koji su nužni za nastavak poslovanja, očuvanje vrijednosti, zaštitu radnika ili provedbu plana restrukturiranja.
(3) Povjerilac čije je potraživanje obuhvaćeno moratorijem ne može obustaviti izvršenje, raskinuti, ubrzati ili na drugi način izmijeniti ključni ugovor na štetu dužnika samo zbog toga što potraživanje nastalo prije otvaranja postupka nije plaćeno.
Član 36.Prebijanje
(1) Prebijanje potraživanja nastalih prije otvaranja postupka dopušteno je samo ako su uslovi za prebijanje postojali prije otvaranja postupka i ako prebijanje ne predstavlja zloupotrebu prava ili pogodovanje povjeriocu.
(2) Prebijanje potraživanja stečenih nakon otvaranja postupka radi ostvarivanja povoljnijeg položaja nije dopušteno.
(3) Spor o dopuštenosti prebijanja rješava sud u postupku ispitivanja potraživanja ili u posebnom incidentalnom postupku.
Član 37.Tekuće obaveze
(1) Obaveze nastale nakon otvaranja postupka u skladu s ovim zakonom smatraju se tekućim obavezama postupka.
(2) Tekuće obaveze plaćaju se po dospijeću, ako sud ne odredi drugačije radi zaštite imovine i jednakog tretmana učesnika.
(3) Plate, doprinosi i naknade radnika za rad nakon otvaranja postupka imaju prioritetni položaj kao tekuće obaveze postupka.
Član 38.Trajanje moratorija
(1) Moratorij traje 12 mjeseci od dana otvaranja postupka.
(2) Sud u rješenju o otvaranju postupka određuje početni stabilizacioni period moratorija do 90 dana. Najkasnije do isteka početnog stabilizacionog perioda sud, na osnovu stabilizacionog izvještaja vanrednog upravnika, finansijskog plana, mišljenja povjerilačkog odbora i prigovora učesnika postupka ako su podneseni, donosi posebno rješenje kojim potvrđuje, ograničava, proširuje, prilagođava ili ukida pojedine mjere moratorija za dalji tok postupka.
(3) Ako sud ne donese rješenje iz stava (2) ovog člana do isteka početnog stabilizacionog perioda, moratorij se nastavlja u osnovnom obimu propisanom članom 32. ovog zakona, a prestaju važiti dodatna ograničenja, proširene zabrane ili posebne zaštitne mjere određene rješenjem o otvaranju postupka, osim mjera koje su nužne za zaštitu života, zdravlja, radnika, javne sigurnosti, očuvanje ključne imovine ili sprečavanje nenadoknadive štete, o čemu sud odlučuje bez odlaganja.
(4) Sud može, na obrazložen prijedlog vanrednog upravnika i uz mišljenje povjerilačkog odbora, produžiti moratorij najviše dva puta po šest mjeseci, ako je produženje nužno za podnošenje ili potvrdu plana i ako ne nameće nesrazmjeran teret povjeriocima.
(5) Nakon isteka roka iz stava (4) ovog člana sud može izuzetno produžiti moratorij do donošenja prvostepenog rješenja o potvrdi plana, ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi:
a) plan restrukturiranja je podnesen sudu;
b) plan je podržala najmanje jedna oštećena klasa povjerilaca koja nije klasa povezanih lica ili povjerilački odbor većinom glasova;
c) produženje je nužno radi okončanja glasanja, pribavljanja regulatorne saglasnosti ili odlučivanja o potvrdi plana;
d) osiguranim povjeriocima i drugim nesaglasnim povjeriocima obezbijeđena je adekvatna zaštita;
e) sud posebno utvrdi da produženje ne nameće nesrazmjeran teret povjeriocima.
(6) Moratorij poslije potvrde plana traje samo u mjeri i rokovima izričito određenim potvrđenim planom i rješenjem suda.
GLAVA VIII. ORGANI POVJERILACA I UČESNICI POSTUPKA
Član 39.Povjerilački odbor
(1) U postupku vanredne uprave obavezno se osniva povjerilački odbor.
(2) Povjerilački odbor ima najmanje pet, a najviše devet članova, vodeći računa o zastupljenosti različitih klasa povjerilaca.
(3) Sud imenuje privremeni povjerilački odbor u rješenju o otvaranju postupka ili najkasnije u roku od 15 dana od otvaranja postupka, a konačni odbor nakon ispitivanja potraživanja.
Član 40.Sastav povjerilačkog odbora
(1) U povjerilačkom odboru, kada je to moguće, zastupljeni su:
a) osigurani povjerioci;
b) neosigurani finansijski povjerioci;
c) dobavljači;
d) mali dobavljači;
e) radnici;
f) javni povjerioci;
g) drugi povjerioci od posebnog značaja za nastavak poslovanja.
(2) Povezana lica ne mogu imati većinu u povjerilačkom odboru niti predsjedavati odborom.
(3) Član povjerilačkog odbora dužan je prijaviti sukob interesa i izuzeti se od odlučivanja o pitanju u kojem ima poseban interes.